-1

QUESTIONARIO RISPOSTE

Stimolo Commento
Bag1mDD1 okay allura kumintʃamu kwand è ka naʃʃisti ? . kuntami na puaku . naʃʃiv u kwattorditʃi ditʃembre dô millenovetʃentu settantatʃinku . settantatʃinku allura kum a mmia sì kwattorditʃi ditʃembre allura si saddʒittariu e duva ? . du kome duw duvə naʃʃisti ? a u spitale . a Katandzaru a Katandzaru . ehm teni sora fratə ? . tre ssorelle . tri suarə e nu frat tri suarə e nu frat una è spusata una si spusa dumenika prossima . eh una e l altra è Valeria kiɖɖa ki do kiɖɖa ki sta kkha . n Ddʒermania eeh e fratuma sta ku ru ankora ad Amaroni ad Amaroni paisa mia e ke fatiga fa ? . per il momento sta faʃenduu əh muratore tʃ è ankuna dittha i muratori ma tʃ è a hatiga kum è ? no nun tʃ è suttha e no alʈrimenthi iu num mi trovaria kkha non ss/ nom fussa r inta Ddʒermania e a sora ka si ʃpusa kkha ? si spusa kkha o si spusa no a Ffirents a Ffirentse pekk iɖɖa lavora a ll osped/ a ll ospedale sì si laureau kumu infermierə si laureau e tʃ è a hatiga nta u ʃpedale sì sì a bbeh a u nnordu de ll Italia tʃ è semphe . a hatiga pe'roo a u su su tʃ è a lu sud è tutta n ata kosa . tʃ è o mmu [h]a mu si rakkomandata pammi# ammuttʃikkare [h]a mu si rakkommandata e ti trovi nu lavoru buanu ki gwadagni bbene e tutt u riastu . opphuru [h]a mu vai u rruabbi o mu hai tʃ è sempe pe via tʃ è strati ki non non sugnu no su bbuani pommu tʃi# è ddiffitʃili me ti viva ɖɖa ssutth troppu diffitʃilə ô ssud sì ô ssud è troppu diffitʃ . ma puru a tsona i Katandzaru diʃi tu ? no no no per kwantu riguarda a Kalabbria ditʃimu tutth . a bbeh pe kwantu ka sattʃ ia Reddʒu Kalabbria pur a a Katandzaru stessu a Kosentsa Vibbo tʃ è su industria kosi ki duw a ddʒente po gghjir ô lavoru pe'roo . tʃè dive/ è ddiffitʃilə è troppu diffitʃilə u truav u lavoru . ehm sorta si ʃpusa ku nu napolitanu ku nu tedeʃku ku nu kalabbrisə kum è ? no no no suarma kiɖɖa ki si spusa a domenika prossima si spusa ku unu i Ffirents ku unu i Ffirents ambetʃe d altra è sposata ku nu nu kalabbrese muarth hallo griɐsdi [saluti con amici] . allora kuntami nu puaku komu passasti l infantsia kum era a vita ɖɖa ssuttha . a tipu Amaroni komu paisi ab'beh Amaroni komu paisi è nu paisaa monotonu . nel sentsu ke . o ha kiɖɖa kosa o ha kiɖɖa kosa tʃ è altre vie dû# ʃiggljə non nd ava tʃ è pik'ki si vvua u ti diverti ti fai vai niaʃʃi ti ha na passijata e bbasta finiʃʃ ɽa va a lu bbarr ki ssattʃu ti pigljə nu ka'fe fa nu passeddʒu pe'ro nun o tʃè monotonu nu paise pikkolo eeh . io pe kwantu riguardaa tʃè a mmia personalmenthe . jiva/ jiva a skola komu tutti kwanti mi diplomai . eeh in ke skuola ? raddʒoneria su diplomata raddʒoniera eeh . ditʃimu ka iu n in/ tʃè un infantsia vabbe n infantsia n adoleʃʃentsa pju ke auʈru . no l [h]o avutɐ no ? no pik'kii . abbeh tra il f/ tra u f/ u hattu ka su su stata otthu ku u ku nu ragattso tʃè ia pratikamenti kwandu avia kwindiʃ anni mi tʃi tsitu ku nu gwagliunɐ fino a ventikwattru anni eeh sempre amaronisi ? sì . e kkwindi iə diʃimu ka vitthi pok e nnenthi mi divertivi pok e nnenthi anke per'ke kissu era ddʒelusu tipuku propiu te/ tipiku propiu kalabbrese ddʒelusu ia nom potia neʃʃire inʈɽa nom potia hara nentha e tʃè potia nɐʃʃirɐ sulu se neʃʃia ku mama o ku mammasa o ku l amitʃi sua o ku l amitʃi mia ma u niaʃʃu sula per dirti ki sattʃu vaju u mandʒu sulu na pittsa iu ku ll amitʃi kissu non era possibbile per'ki era ddʒilus na na gonna nom m a potia mentiri se vidia ku a gonna mi hatʃia subbitu va 'kandʒati kwindi tʃè propia na poi . ahm a ventitʃinku anni kwandi hitʃi u kompleanno ventitʃinkwe anni nemmenu nu mese dopu è mortu mio padre . avia sulu kwarantasei anni mio padre e kwindi kwal era a kasua ? nu tumori nu tumore pankreas intestinu e tutta #verdʒ . e nnienthe . kwindi ditʃimu nû tʃertu sentsu ka . a tʃ era la morte a morte e mio padre . m [h]a fattu kreʃʃere ddʒa nâ manera . velotʃissima tʃè su/ su diventata subbitu adultha . kapito da na vita ki magari . ke nom fitʃi nentha pek'ki magari tʃ era l appoddʒo e pa'pa l appoddʒu dâ mamma e kos . da da dopu ki è mortu mio padre subbitu tʃè . tʃi ni ndisimu tutthi e hara a kasa mia kapito tʃè pe kwantu non è ke ditʃi ni ɖɖassau ntâ mmerda kissu no pek'ki antsi mio padre lavorava lavorava ja nu lavoru lavurava a ll Enel kwindi era kapu a ll Enel tʃè nun a nnui nun ni mankhau nenth ad Amaroni o Katantsaru ? no era vitʃin a Amaroni a Ddʒirifalku lavorava . eh tʃè a nua non ni mankhau mai nentha al livellu ekonomiku a llivellu e affettu da part i ddʒenitori . ne mumenthu ku mankhau mio padre ognunu app u si duna da fare . Valeria è stata a prima a partire Valeria sta kkha ddʒa da ottho anni puru ka era kju ddʒuvane e ttia ? Valeria sta ddʒa uatthu anni kkha su/ du anni dopu k è mortu mio padre a Valeria levau o tsiu era kju pikkola io arrivai su kwasi kwattru anni ki su kkha nta Ddʒermania anke pik'ki pu nu la hatʃia kju ehm a kiɖɖu gwagljunu ɖɖa u mmollai pek'ki nun tʃè u ɖɖassai pek'ki u la hatʃia kju era na vita pe mmia era na vita troppu tʃè kju #dai o potia jiri o potia hara nentha . kwindi . e nnenthi po iu kumintʃai lavurare nta nu supermerkhatu kkha in Ddʒermania ? no ddʒu ddʒu a Ddʒirifalku vitʃinu kasa mia . e pu nenthi tutth ad u ʈrattu mi ditʃidivi parrai ku ku miu kugnatu parrai ku miu tsiu e mi nda vinni kkha nta Ddʒermania . kwindi ditʃimu ka tʃè infantsia avia pok e nnenth tʃè nɐn əh pek'ki ti ripetu puru puru Valeria stessa Valeria aveva . treditʃ anni mi sa kwand è mortu mio padre sì triditʃ anni . ddʒa a kwi/ a kwinditʃ anni Valeria stava kkha nta Ddʒermania kwindi figurati e puru fatikava duw u tsiu sì [h]a kkumintʃatu lavurare da duw u tsiu . poii tʃ era fratuma u kju ppittʃulu avia sulu diatʃ anni kwand u mor/ kwandu è mortu mio padre . ab'beh stava ntô seminariu ku i priaviti fratuma kwindi . ab'beh pe'ro era ditʃamu a pposto no standu sì pe'ro subbitu subbitu dopu sai kwandu kapita kwandu i kos suttʃedunu suttʃedunu tutti kwanti annavota no e dopu k è mortu mio padre a u seminariu u kjudiru o non lo so ki/ kiju ki suttʃeriu eeh kwindi fratuma appu u neʃʃa puru dô seminariu kwindi jia a la skola normale poi komintʃau sai ragattsu kwandu . kumu si ditʃ ? . kwandu stannu in kompagnia ed tʃè ki non [h]ai na na na na na protettsjone ke non [h]ai na pertsuna ki ti sta addosso no u ti kontrolla po si/ subbitu allora ab'beh oj a skola on java allora ab'beh oi a skola non java kapito kwindi komintʃava fratuma ddʒa avimu #liv na pok e prubblemi a mia madre puru ntâ skola sì sì ntâ skola stessa no no a hitʃi si diplomau puru pe'ro va bbeh mmo sta llavurandu mmo man manu ki kriʃʃə o kapiʃʃe ka . [h]a mu è kju rrisponsabbile kumu muratore pe mmo kumu muratore ma sta aspetthandu . pemmu hatʃa nu nu konkorsu mu lavora nkuna dittha non lo so e sai su i termosifoni kosi a l a llatt kumu si a ll attʃ kumu ditʃ no a ll attʃ fannu i . sanitario no no no i u tubbista ? komu si ditʃa kiɖɖi ki fannu l attʃide dî termosifoni tuttu il resto l idrauliko ? . no non lo so va bbeh komunkwe allattʃ i termosifoni fannu tutti ssa ssa robba è un tekniko ? na kosa del ddʒenere ntsomma . e ppo tʃ è na sorella k è sposata [h]a avutu nu figliu um bambinu u mese skorsu oddʒi è il nove ddʒustu oddʒi fa nu mese mi nipot ekkh . a kkju ggrande è spusata pu tʃ è su iu po tʃ è Bbarbara kwella ke sposa domenika domenika prossima Valeria pu tʃ è Mauritsiu u pju pikkulu . ehm tipu a vita ad Amaroni kom è kom a deʃkrivi per esempiu kiri pok i infantsia k [h]ai avutu kwandu eri ninna [h]ai fattu nu joku spetʃali o tʃ eranu i tipitʃi joki na vota no semp i stessi juaki magari vab'be ku i kumpagni faʃivi jokavi ki sattʃ ia la singa sai ki è a singa ? no a singa è nenthi pratikamenti tu sup a strada fai disegni na na na kosa da kaselli e poi devi saltare devi/ [h]a mu [h]a mu jett a petra no pemmu tʃentri a kasella e pue si tʃentra la kasella a ssalti eeh kwandu arrivi a kiɖɖu numeru ku arriva prima a ll ulthimu numeru vintʃ kiss è a singa oppuru ki sattʃ iu palla avvelenata tʃ era ke d è ? palla avvelenata è ntʃi su du pertsuni ki stannu . tʃ è du pertsuni e pua a lu tʃentru e ssi du pertsuni ntʃi su tanti perts/ [h]addi tanti ati pertsuni e ku a palla le/ i pertsuni ke stannu i fora no ku palla lu u kogghjanu a kiɖi ki stannu ntrô tʃentru ku vena kogghjuta av u neʃʃa è skwalifikata ku rrestava l urthima vintʃia kiss è a palla avvelenata ma puru nua u ju'kavamu sì a la ʃkola oppuru a la juka a korda sì . kist eranu i jok ab'be io per esempio iu jukava as'sa a ppallavolo e ô pallone a kaltʃo a kaltʃo # u jok ô pallone komo pall/ iu iu personalmente jukava a ppallavolo jukava a kkaltʃ poii e kissu ti permettiva u fidantsatu ? e ab'be tʃ era sempa iɖu appriassu sì iɖu era semp appriassu pek'ki gwai ku wardava pe'ro iɖu se avia u vatʃa u warda a n ata o mu statʃa ku n ata u fatʃiu a mmia mi ɖɖassava a da kasa e si nda jivɐ #per dirti . e kumə vida a mentali'ta ɖa suttha puru rispetth a li himmini kumu ʈrattanu è riservata Amaroni è riservata kumu mentali'ta anke pek'kii . tʃè non ke ntʃi su kju pertsuni antsiani kkju viakkhji pe'ro kwasi . tʃè n è nu paisa duva . si viva assai . kumu si vivia na vota ntsomma tʃè sai a ha/ a kosa ka [h]a mu ti spusi [h]a mu ti spusa û vistitu jankhu pek'ki sin'no vo diri ka ka si na na puttana skusate l espressjone eh ka u si kju verddʒine e ka si tsita u tsitu [h]a mu puarti subbitu a kasa pek'ki si no nun po neʃʃiri kû tsitu sen'no si tsita uffitʃale o . # . ed è kus'si ad Amaroni . poi non no non si ti vidanu ki parri ku na pertsona subbitu kiɖu è tsitu o subbitu kritikanu o subbitu non si nom bali nentha dinnu avi na parola spetʃali per kritikare ntô amaronisi ? . no kwindi kritikare kritikanu e po parlano e bbast . allura tʃ è ankora ssa kosa ka sì ma iu pentsu ka duva duva k è ovunkwe tʃ è sta kos . e kumu vidi te personalmenti sta mentali'ta ti piatʃa tʃè kumu tu la senti ? gwarda tu edukeresti i figghji toj e n atra manera o ? ti di'ro ke eh kwandu stava suttha tʃ è fortse nun tʃi hatʃia manku kasu a lu fatthu ke tʃ era a dʒente e sta manera no anke pek'ki iu avia kwinditʃi anni kwandu mi misi ku kistu . e iu stava sempa ku kissu kkha kwindi a mmia nom potianu dira nentha pe kissə pek'ki mia madre mio padre u sapianu iu stavarera tsita ku kissu kkha eranu puru d akkordu ? eh ntsomma mika tantu mio padre no . no mio padre prim u prim u mora ti ddʒuru ti ddʒuru prima mu tʃao Milanu [saluto] . primu u mora iru rakkomandava a li a li paren/ a li parianthi mia a tʃiarti kuddʒini mia vidi si rakkomandau Lutʃia no pek'ki iu ku ku l uakkhji a Lutʃia viju dissa mio padre . tʃè a far a figura di pa'pa a mio padre nom piatʃia propria stu tipu nom vulia ke tu ti ʃpusa ku kiɖɖu no no nianth nom vulia propiu . vab'be magari se avia hattu kunvinthu pe'ro tʃè u sapia pek'ki kanuʃʃia u tipu ki era iru kapito sì kanuʃʃia ki tipu era kwindi è normali ka nu nu nu ddʒenitori num bole mai u mala pâ higghja o u higghju vo sempa u megliu no e kist . kwindi tʃè pe mmia era era indifferente se a ddʒente parlava o nom parlava parlava male o parlava bon e mmia pek'ki komunkwe ia non . tʃè iu stava sempha ku kiɖɖa pertsona ɖɖa on è ka ditʃimu mi vittharu ku iɖu ku magari mi vidianu ku n alə n alə ku n alə iu staʃia sempə ku iɖu uatth anni si sempha ku d iɖu uatthu nov anni da kwand è statu . tʃè kwind e mmia a ddʒenth potia parrara . tʃè pe'ro io mmo ki staju k ava kwattr anni ki su kkha nta Ddʒermania kwandu ʃindu suttha . kwandu ʃindu nta l Amaroni . viju a differents . avete finito ? no mo kumintʃamu . mmo aviti# e tʃinku eh e beh tʃinku menu kwart aprimu . no no e tʃinkwe u barru è prontu dai . vvuale puru konfidents gwagljunə . appost tʃao . ab'be vid a differentsa pek'ki kkha si viva tutth altru modu tʃè kkha non è komu ɖɖa sutth kkha ti vidanu kumu ti vidanu ku# non è kke . pe'roo k [h]a mu ʃʃindi . tʃè kwandu iu vaju im feri ɖɖa suttha iu magari parru i na manera ne/ ke sattʃ ia tʃè suarma mi ditʃa eh ma kum a piantsi ? ab'be un è nu modu kom a piantsi è u modu komu vivu iu mmonə . kapitu è diver/ è troppu divers tʃè non diku ka propiu m ambi/ m ambientai kambiai in tuttu per tutu ma kwas . tʃè si si si mmo per esempiu u vaju u mandu a kiru paisa a na pertsuna nom m a piantsu du vuati magari kwandu stava ɖɖa suttha kumu stava nta Kalabbria . m a pentsava piantsu ka tʃiantu vuati prima u diku a na pertsuna va a kiɖɖu pais . kus'si è . era kju ditʃamu . ubbidenti kju ubbidianthi kju . ntsomma mika ti ti tʃè tann tʃè ti rassegnavi i kju tantu ubbidia/ ubbidianthi nun è kka era pe'ro . nda pigghjai puru mattsati per'ki era era storta . un a hitʃi tantu . nda kumbinai ab'beh ti di'ro ka mhm patruma forse . nu par i vuatə m itsau i mmani sì pik'ki mio padre nun era u tipu ki n itsav i mani era tipu ki ni hatʃia diskurts u ni hatʃia kapiʃʃiri a tʃiarti kuas pe'ro kwandu nun a kapiʃ'ʃiumu magari kiɖɖa kosa a riha'tʃiumu a di diatʃi vuati allora a detʃima vota potivi star sikuru ka nu skjaffu u kkjappau pe'ro nun nun nun itsava mai i mmani a nnessunu . ne mia madre ne mio padre mai ! . pek'ki ditʃa ka tʃè pe kwanthu duva nua si ditʃa matts e pannelli fann e figli bbelli no ? tʃè u man'dʒa/ panə u mandʒari e i mattsati hannu e figli bbelli . pe'ro tʃè no no ma patruma un ni minau mai no no tʃè ddʒustu iu mi rikordu na vota dissa ka jia u hattsu futing ku n amika e iu mbetʃi jia de passaddʒu a n atu paisa u skertsu ku wagljuni e kos po patruma vinna a savira eh e kumintʃau . tʃè no komintʃau sì mi pare i skjaffi si era akkuartu ? . no no u vinna a sapira pek'ki kwalkuna telefonau a la kasa l u dissa a mio padre tʃè a pertsuna a pertsuna k a nua ni detsa u passaddʒu telefonau a mio padre e l u dissa . ma è normale stu kumportamentu ? è normale sì tʃè a ddʒente spia kritika e pue n atra n ata vota . e n ata vota patruma m itsau i mani kwandu sapiu ka humava ah sì iɖu nom volia no e pua no mi dissa mi dissa a prossima vota dissi ke ti viju kâ sigarettha ntâ vukka ti atsa t agghjutt . ti ? ti atsu t a gghjutti . ti atsu nkoju sì sì . kus'si mi dissa mio padre . pe'ro kwindi era pjuttosto nu tipu molto ilare skertsosu sì sí patruma assai tʃè iu iu per esempiu ku mio padre parlava i tutthu parlavu ki ni so iu kumu m avia jutu a jurnata . a la skola kos eh ma propiu i tutth potivi parrara e sessu ku mio padre potivi parrara e . e kwalsiasi kosa per'ki ti trovavi era na pertsona troppu a purtata i manu . ma suttʃeda raramenti no ɖɖa suttha ke paʈri su kus'si kî figghji spetʃalmenti kî fimini te parranu i tutt i kos per'ki iu mi rikordu sì è rrar è raro ke tu tʃi parri ku paʈrita i sse kos per'ke iu warda i padri delle mie amike propiu non ne volevanu sapere non tʃi potevi neanke parrare no no no eh e ppuru vidi a era puru na per/ era puru na pertsuna ki dava fidutʃa a li higghji on è ka ditʃi ka . tʃè akkus'si kapitu non è . tʃè se tu hatʃivi na kosa . e iru ti dunava u kontsentsu m a hai tʃè ti ɖɖassava m a hai era per'ki si fidava e ttia pe'ro ntô mumenthu in kui . sbagliavi subb a na kosa e iɖu perdia e iɖu perdia a fidutʃa in ttia è normale è a ssessa kosa ka tu sta ku na pertsuna o si tsitu o si spusatu ku na pertsuna e li hai i korna normale kiɖu perd a fidutʃa poi e tia no è a ssessa kosa era a ssessa kosa ke io tra'di a mio padre si iu hatʃia na kosa ke a iɖɖu no li stava bbene no . pe'ro pe'ro t a perdunau ? a la fine ti perdunau ke ʃbagghjasti na vota sì ma ki ttʃentra iu eraa ia su iu su ddiversu e tutti kwanti suori mia e de fratuma sì su ddiversa nel sentsu ke tʃè se io . a pparte forse sa'ra ka su troppu bbono e su e su troppu ʃem/ tʃè no troppu ʃema su kunna diʃimu duv a mia ki ? kunna kunna nel sentsu ke . iu su sempa a pront a pe l ari [per gli altri] no iu magari mi hattsu puru in kwattru pe pe n atra pertsuna pemmu li pottsu hare avira na kosa no . pe'ro l ari . magari a mmia on li nda hutta on li nda hutta nenth . kapito ti sfruttanu puru ekku sfruttare eeh e ia era akkus'si kon mio padre per esemp puru kwand i u pigghjava e mattsate mio padre no . ki mi jetthava ankunu ʃkjaffu ankuna ko io ridia non è ka tʃandʒia . e iɖu mi hatʃia tu m [h]ai a dira per'ki ridi tu m [h]ai dira komu hai u ridi e non e pek'ki non tʃandʒi si io ti strappiu pek'ki non tʃandʒi e iu sa ke ditʃia patruma diku iu mika ti dugnu a soddisfattsjone u tʃandʒu . [risate] . verament sentsa skerts . e kwand vinn a sapira ke iu kwandu iju vinn a sapira ke io humava non ke mi minava avants e mama o vants i suarma no mi kjamau mi portau ntê/ a ll iart a ll iarthu ll iarthu è ssat n kampagna ditʃimu a ll iarthu sì hurria hora ntâ kampagna no duv avimu n ata kasa nui . e mi portat e kastagnari duve ntʃ su n alberi de kastagni no mi portau ntê kastagnari e mi nda jettau mi tsikkau nu kautʃu . e pu a la hina dissa mi fai skifu . perdivi prop tutt a fidutʃa e tthia . e kus'si mi diss pe'ro ti perdunau ? a la fine sì va bbeh ma . eh . sai ntâ kiɖa nta kiɖɖu momenthu ki paʈruma mi dissa perdivi tutt a fidutʃa mi fai skifu . iu mi ntisi na merda tʃè rissi ki li fitʃ a a patruma no sì madonna diku non avia mu l a hattsu na kosa del dʒenere kapito . pe'ro u stessu kontinuai u humu no . anke se tʃè sattʃu ke magari li dava fastidiu . pe'ro tʃandʒivi mai non tʃandʒivi mai gwarda ti ddʒuru per'ki era na era na soddisfattsjone ke non volia u li dugnu . komu puru era akkus'si puru a la skola sì a la skola si i professori ti baketthavanu puru kâ baketth ? no ku a bakettha no kissu no eh se mi ditʃeunu ankuna kosaa ia rispondia . e pu u professore m attakkava no iu nun è ke ɖɖassava stara per'ki magari tʃè puru ke ia u sapia kiru è o professore avia mu staju tsitt avia mu staju tʃittu . no iu kontinuav u parru e pu mi sbatthiu i novu preside kus'si era iu infatthi a patruma li ditʃianu sempa ka iu era u . ntâ klasse mia tʃ eranu treditʃi maskuli ia era u kwattorditʃesimu maskulu . u kwattorditʃesimu maskulu per'ki era troppu nda kumbinava e jukava ô pallone tutthu . ia era tʃè no ke era mmala era vvispa era una ki mi piatʃia u skertsu pe'ro si na kosa nom mi stava bene normala ka . mi mpunthava e . figurati puru na vota u professore stessu e raddʒoneria era a li superiori iu avia . kwinditʃ anni avia sì kwinditʃi o siditʃ anni avia . eeh nentha u professore mi dissa no De Filippo a mmia a l interrogattsjone pe mmia non non jiu bbona nom mi piatʃi kum a hatʃi se dissi iu ugwale diku va hattsu a prossima settimana no diʃa si iu ti rimandu a settembre tuo padre ke ffa ? me dissa u prufes'so no e dissi mi menthu u prufessore vaju e hattsu korsu e rekupero no ha dissa mi dissa u prufessore fossi io tuo padre prenderei un palu t u metterei nel kulo propia i sta manera mi dissa u pressore pigghjai e dissa ô pressore kjanu dissi u palu u dʒirati e s u mentiti vui n kulu propiu i sta manera ti ddʒuru ti ddʒuru ka li respondivi propia i kista manera iru mi volia u mi suspendi no mi kjamau u preside tutthu kwantu e pigghjai e dissi a lu preside dissi signor preside issi mio padre nom mi parla komu stu animale kwa . dissi signorina pe'ro lei non deve rispondere ko'si dissi tsittu puru vui li dissi a lu preside issi mmo mi jativi nu testa# issi mi dispiatʃa se a mmia u professore nommi parla i sta manera sulu pik'ki li dissi ka patruma mi vo mentiri u professore u vaju a la skola i rekuperu d estate è ugwale issi tu #s u permetta u parra i ssa manera a mmia ma kome avresti dovuto rekuperare a skola ? nenthi iu d estate poijə ntʃ eranu i korsi i rekuperu no d estati jivi faʃivi korsi i rekuperu e po hatʃia da pedi l esami u vidi si ti promovianu o no infatthi a mmia kiɖɖ aʈru mi bottʃau mi bottʃau mi bottʃau u professore stu professore e sta materia kkha mi bottʃau iu jivi ô korsu i rekuperu a settembre mi promoviru pe'ro kwindi jia a skola u sì t [h]annu pigghjatu pua ? sì sì u kosu passai . no pe/ ma iu era i sta manera . ab'be a kwante votə a patruma kjamavunu a signorina hitʃa kistu kist e kist [h]a voglia ka patruma m u ditʃia porta rispettu ma iu u rispettu u portava non è kke nom portava pe'ro nel momentu in kui m u mankavanu a mmia u rispettu loru rispondia pe'ro se tu tipu eri nu puaku ribelle sì perfetto a kwantu [h]o kapitu sì su ankora ribbelle sì si vede infatti pur ia tegnu na kosa no vab'be si na pertsona ɖɖa suttha pua kumu veni vista a ddʒent i Amaroni per'ke di solitu piatʃanu le donna ke sai si stannu sempa tʃittu nun ditʃanu mai nenthi e se pua tu eri o si kju ribelli na fimmina nurmalə kon me vieni vista tʃ è kwalke ddʒente ke ti ʃparra pua . sparrara sparranu tutthi o bbuanu o malə sparranu . pe'roo ti di'ro una kosa ogni vota k iu vaju ɖɖa ssuttha no ad Amaroni . kjunkwe mi vida kjunkwe mi vida . mi salt addoss . mi salta addossu pemmu mi saluta no pek'ki su kuntianthi ka mi vidanu . pek'ki ma ma tutthi kwant pure pertsuni k io . sì ab'be pe kwantu u paisa è pikkulu ma pe'ro determinati pertsoni un i kanuʃʃi buani magari ti skambi sulu u buondʒornu u buanasera e basta num fa mai nu diskurts magari ku sti pertsuni kkha k iu mi ditʃi sulu tʃau . domandanu a mama Lutʃia kumu sta ma kwandu vena vorria m a viju tutt ssi kosi kkha no am/ a per esempiu a mmia mama kwandu mi telefuna mi ditʃa ti saluta kissa no per esemp . e# hattsu ma ku è kista ? e ditʃe kista è diku a mamma mia nom nom parrai ku ssa himmina kkha no eh tu ditʃa ka se si biani kkha ditʃa k [h]a mu va a truavi ka vo mu ti vida . ma vo mi vida iu pe'ro ku ssa pertsona um parrai mai . per dirti no . allora sei sempre ben vista ɖɖa suttha ? no no sì sì ɖɖa suttha sì kwanti vuati t i rikogghji a ll annu ? . na vota sula ab'beh st annu per esempiu jivi sulu na vota l annu skortsu jivi jivi du voti ma kwandu a Natale ? no a Nnatale no ma kwandu allora ? no st annu jivi a finee . a hina e jennaru sì pek'ki tʃ era nannama ki non stava bene allora sikkome ditʃianu non sapimu kwantu kampa a nonna u sta bbona kkha e lla dissi ab'beh okay ʃindimu e ʃindimu iu Valeria kû wagljunə ku u ʃef dû lokale . eh l eks wagljunə mia stavu ku nu tedesku iu fin a mmo e ʃinnimu tutti e kwattru u jamu vidimu a nonna ma stu tedesku kkha kanuʃʃia to nanna ? sì sì si kanuʃʃivanu sì pik'ki nannama vinna kkha ah iɖɖa vinna kkha tre anni fa e ntʃi piatʃiva kkha ? sì va bbe tʃè pur u figliu killu dô Gargano [Nome del ristorante dello zio] u figliu è ah [h]e kapitu mmo . eh ke bbello ke impressione ntʃi dava a nanna a Ddʒermania ? pek'ki io skometto ke forse ta nanna gran ke no tʃè nannama [h]a jut nta Svittsera pek'ki magari tʃ era n atu de higghjuali kwann ankora stava bbene e vinna kkha nta Ddʒermania ma a ja nun jia a nissuna parth . ab'be kkha ab'be li parə tutth a n ata kosa par tutt un atu mundu vida a ddʒenthe è ddiversa a nannama per esempiu pe nannama era stranu puru ka vidia na vekkhja ki jia n bitʃikletth ditʃia ma duva vo u vatʃa sta vekkhja n bitʃikletth a st e'ta k u si ddʒira n bitʃikletth per dirti no era sportiva llora ? no mia nonna no si venia kkha in Ddʒermania vidia a na/ na signora sup a ra biʃiklettha diʃe ki fatʃa kiɖɖa sup a bitʃikletta a kill e'ta dʒira ankora n biʃikletta pek'ki ɖɖa suttha è ddiffitʃili ka vida a vekkhja ki ddʒira ku a biʃikletth non si usa #ku a bakettha kamminanu pjuttostu e kum era a vita tipu dâ nanna ? era kju diffitʃile ankora kija i na fimmina i mmo sì ke kampa adesso per esempio a vit e allora a vita e . nannama . hu na vita propiu sofferta ma soffertha in tutth i sentsi pek'ki . əh . va bbeh [h]a avutu tre ffigli mio padre a kistu ki lavora ntô Garganu e un adu kiru ki ni stava nta nta Svittsera kwindi nenthi mia nonna əh u u nonnu mio u maritu i mia nonna moriu ddʒovane tʃinkwanth anni avia moriu kû morbu Parkinson . kwindi mi/ nannuma nom potia manku lavorare avia naa na bot/ na botthega n alimenthari diʃimu akkus'si pe'ro jia a ffallimenthu kwindi o fallimenthu avia u paga tutthi kosi e u portaru in kartʃere a mio nonnu . kwindi nannama pemmu manteni a i higghjoli appu u lavora hatʃia lavorava ntê kampi hatʃia puru muratori mia nonna . sì hitʃa puru muratori mamma mia eh nienthe . poi nannuma moriu . eh . e pu figurati u kju pittʃulu si nda vinna nta Ddʒermania n adu l adu ki stava nta Svittsera e l uniku era patruma ki mmagari li stava addossu a mia nonna no li stava vitʃinu . pu kumintʃaru tutth i prubblemi annavota moriu e va bbeh moriu a moglie di stu miu tsiu ki stava nta Ddʒermania nta Svittsera . poi eeh . pua u divortsiu ee e kissu kkha dâ Ddʒermania ki si divortsiau ku a/ ku a mugghjere duva nui u divortsiu è na kosaa non è na kosa strana ekk una kosa strana e kwindi nannama nda suffriu puru pek'ki dop e kissu dop u divortsiu a mmorth e mio padre . ki propia diʃimu a morte i mio padre a nn/ a mmia nonna a stronkau propia a a pettsiau a pettsiau tʃè . ava diaʃ anni ki moriu mio mio padre per dirti diatʃ anni fa eeh nannama hatʃia tutthu jia jia a ll iarthu jia a ppheda per dirti mmo per esempiu nun rieʃʃ manku u si hatʃa tʃinkhu metri a ppheda pek'ki . tʃè dopu ke moriu mio padre nannama si jetthau n terr tʃè nom bo non . non appa kju kosa u hatʃa nienth po figurati . tʃè tu ditʃi vab'be kissu un tʃentra nenth pe'ro u . aspetth iu avia puru nu frata pikkhulini ke moriu kwandu avia tʃinku misi e mmoriu u juarnu allora . eh fratuma u pikkhulinu moriu . l unditʃi ddʒennaju dô setthantunu ti parru . e ll unditʃi ddʒennaju mia nonna tʃ [h]a u kumpleannu . mio padre . nvetʃe moriu u diatʃi jennaru . ntô novantakwattru tʃè nannama non si trovau j unni va bbeh sì ditʃi kapitau sulu du vuati pe'ro dui . figurati tu ogni kompleannu ki vvena . nannama si rikorda sì hatʃa si aspetta na kosa bella pe'ro pentsa ka kiɖɖu juarnu stessu ɖɖa moriu u higghju o moriu u neputa . tʃè pe nannama è na na vota propiu na vita tʃè hitʃa na vita i mmerda a la hina . tʃè pe sup a pertsuna ki kju kunthava . k era mio padre moriu tʃè non tʃ è kkju . vab'be mo tʃ è mama pe pe killu ki li po fara mama . tʃè . ditʃimu a me'ta dâ me'ta i killu ki liatʃi mio padre a a mia/ a nannama kapito . tʃè nannama è propiu . tʃè si ɖɖassau propiu andare non non nda votsa kju sapira nenthi figurati . è na vita sakrifikata . parekkhju . kwindi ma puru ɖɖa suttha dev essere straordinariu se na himmina fatʃa tutti sti lavuri ntê kampi no pek'ki murature vab'be sì muratore sì muratore è stranu pe na himmina u hatʃa u murator pe'ro pô hattu e lavurare ntê kampi no pek'ki tutthi kwanti vannu ki sattʃ ia vannu e kogghjanu l olivi vannu e kogghjanu e portugalli o i pumadora per esempiu au paisa mia ntʃi sugnu ntʃ esta na dittha duva hannu pumaduarə sekkh no ? . oppuru vannu propiu e kogghjunu i pumadora pemm i vindanu u hannu a sartsa d estate no . tʃi sugnu nu sakk e himmini ki vannu e lavoranu . nta ssa# dittha kkha oppuru ntʃi sugnu kiɖɖi ki vannu e kogghjunu kwand è tiamphu d olivi e venanu pagati no normal ntʃi sugnu jurnatari sì sì sugnu i himmini ki lavoranu duvə nui si ditʃa lavoranu a lla jornata tʃè lavoranu a lla jornata ne ne nel sentsu ka . tʃè kwand è periadu l arantʃe vannu e kogghjunu ll arantʃ kwand è periadu d olive vann e kogghjunu l olivi e periadu i pumadora vannu e kogghjunu i pumadora kapitu tʃè pe'ro lavoranu tuttu l annu . mi pare mi pare na . mi pare tren/ trentamila lire ti dunavanu una vota . tʃè se stava ɖɖa ssuttha si pagava i trenta kwarantamila liri poku è poku sì ma fortse manku tren/ ma fortse manku arrivavanu a trentamila liri ma di ke anni parri anni novanta forse ? sì ab'be prima u iu me nda vinna kkha . ia rrivai kkha ntô dumila . puru tu hatikasti ntê kampi ? mai ma nun mi ɖɖassava manku u wagljunə miu . kissu kkha mi dissa u juarnu ki niaʃʃi dâ porta u vaj u ti truavi nu lavoru ku nui hiniu no iu ti ɖɖassu mi dissa . iu nom potia lavorare n era d akkordu ke tu no non era d akkordu ke io lavorava pek'ki ditʃa ka na himmina ki sta . na himmina ki si spusa [h]a mu sta a la kasa mu si gwarda i higghjuali mu si pulittsa la kasa e bbast kissu è u lavuru dâ himmina ah propia a ll antika era propia a ll anti/ u lavuru tʃè mammasa hatʃa stu lavoru no statʃi sulu a la kasa gwarda i higghjuali e kutʃina e bbast e pulittsa e bbast sen'no nun parri kkju e nenth . e a mmia nom mi statʃia bbeni pek'ki . per dirti se iu mi vogliu m akkatthu nu par e pantaloni nom m i potia akkattare pek'ki ?! . pek'ki on avia sordi . tʃè eri dipendenthi io no/ ma ntsomma simu puru tʃinku higghjuali no komu tʃi vaju duv a mama e diku ma [vocativo] vitthi nu paju i katse viani mu m i katth . no potia no potia preten'dira tʃè si ntʃ era patruma forse sì pe'ro ntô mumentu in kui patruma vinna mankara a'viam u n adegwamu a'viamu . tʃè un ni permettimu killu ki potia tʃè kiɖɖu ki ni pu'tiamu permettira ma non nom po'tiamu . preten'dira kis'sa ki kos tʃè a si tʃ era patruma li ditʃia pa'pa vogghju kiɖɖu pantalone vogghju kiɖɖu maglione kiɖɖu par e skarpe . jamu t i katthu pe'ro ntô momentu ki mankau patruma iu nom potia dira a ma vuagghju katsi vuagghju u magljone vuagghju kiɖu se si potia hara okay va bbo pe'ro se non si potia hara n a'viamu u n adegwamu pe kistu tu vulisti hatigare no eh po iu kumintʃai u lavoru e kiɖɖu mi dissa . ditʃe no ti dissa ka nun [h]a mu lavori diku pe'ro iu aju mu lavoru pe'ro ku nnui hina tʃè pu a la hina hu io ki detʃidivi pemmu kjudimu a storia no pek'ki nun via kju u vivu kju mi sembrava kartʃerata sembrava ka stava nta na pridʒone nom via kju . kwesto kwi k è ? adesso è sposato ? no kwes kissu kkha . sta ku na wagljuna . pe'ro ankora a mmia mi spediʃʃa messaddʒi tanta volte ka pu mi kostrinddʒiu u mi kambiu u numeru e telefunu . mi mandava messaddʒi per favore torna vogghj u mi spusu ku ttia non tʃ a hattsu torna torna non ti spusare kkha e lla . oj va ammattsati va ! . e kwesti messaddʒi te li [h]a skrittu in dialetthu ? mhm mhm in talianu ? italianu per'ke si skrivunu messaddʒi in dialetto duvi vua no ? no tʃè no lo so ma se iu mi skriva messaddʒi ankunu ɖɖa suttha li skriva in italianu . ma ! . e sta kosa du ll iartu kum è ll iarthu atə nu terrenu sì tʃ [h]o il terrenu eb'be nui diʃimu jamu ll iarthu jamu ll iarthu ma è da sempre ke l avete avutu o tʃè stata na spetʃe di riforma agraria puru duvi vua ? per esempiu ntâ tsona no e kissu pratikamenti u terrenu ke avia mia nonna no da sempre da sempre eh tʃi su tri parti e terrenu . e na parte ava mio padre na parte l ava stu tsiu miu ki statʃa kkha in Ddʒermania e n ata parte l ava l adu tsiu ki mmo sta ja statʃa a la kasa nta Svittsera no no no statʃa a la kasa ku mia nonna kistu kkha pekk iju a mugghjeri a moriu e kissu kkha a mia tsia avia trentasia anni kwandu moriu . eh . kissi sta ku mia nonna e ava nu na parte dô terrenu kiss è un terrenu ki avia mia nonna . ki pu li detsa a li higghji . normale no e kke tʃi koltevate ntu ll iarthu ? . ke spetʃ i l ortaddʒi ? sì a bbeh kwand è pariadu mia madre kjanta per esempiu i ᵪjur e kukuttsa opphuru i havi u posiɖu pumadora puru ab'be non è kk è assai pe'ro sai pe/ pemmu manddʒa a famigghja pemmu/ mu t arranddʒi per eesempiu sattʃ ia vo u pumadoru frisku va u t u pigghja subbitu dâ pjanta tʃè sulu pe nua pâ hamigghja un è ka ditʃi ka i vind a kos opphur i vajaniaɖɖi i vajaniaɖɖi uah ki ssu bbuani i vajaniaɖɖi e patati hatt ntâ frissura uah ma ki ssu buani ! mi telefunau mi telefonau a mama l ata vota e li dissi ma [vocativo] kondʒelami i vajaniaɖɖi pekk iu forsi ʃindu versu otthobbre novembre . e mi hattsu nu par i settimani ɖɖa suttha issi ma kondʒelami tutth ᵪjur i kukuttse u mi hatʃa i fri i kosi i vekkjariari e i vajaniaɖɖi tutth u mi kondʒela tutthu ki è possibbile pek'ki u a/ kkha un tʃe sugnu tʃe sugnu sì pe'ro un [h]annu u ssessu sapurə da duva nnui ts ts tʃ è pur a tʃikuaria ? a tʃikoria sì sì a mmia mi piatʃa assai oppuru ll iarvi dô kampu nui ku mama ku mama jia a jia a d iarvi ia puru a dd iarvi a ffundʒi a ffunddʒi wah ! ku mama tʃ esti puru ku mama ni i'tsaumu a matina priastu e u hatʃia sulu ku mmia pe'ro ku l ati higghjuali no per'ki ti tu eri kju maskula iu ma pek'ki no no ma pekk iu pur a mmia mi piatʃa u vaju a ffunddʒi bella mi vestia tutta kwanta partia i stivali menthia u kapiaɖu e partia ku mama 'jiumu a fundʒi a vuvulatʃi puru 'jiamu . wah ! i vermitura eh na vota gwarda mi skuardu mai na vota . mama e . tsiuma Ninu kistu ki è do kosu dû Garganu jir a ffundʒi nta na jurnata jiru kwattru a vuvulatʃi skus# nta na jurnata jiru kwattru vuati portaru otthanta kili e vovulatʃi ottanta kili ! no sto skertsandu gwarda otthanta kili e vovulatʃi non sa'piamu kju duva a'viamu u i menthimu duva #e vovulatʃi ma i kutʃinati ntô suku ? sì ntô sugu . ah mia madre hatʃa u sugu e pu wugghjia pok a dintru sì sì buani# kî vovulatʃi oppuru hatʃa sulu i vovulatʃi ku l agghju e kû petrusinu . e duva li truavi ntê kampi nta ll iarva ? ehm pju ke altro duva tʃ è duva ntʃi su pilakkhji sa ki su i pilakkhji ? u fangu pik'ki kjova neʃʃa lə sulə po jov e ppheda no allora kissa kumintʃanu a neʃʃi/ kwandu neʃʃa u sulɐ kumintʃanu a neʃʃire hora no e tu i kkjapphi è tropp è bbellu #assai a mattina priastu si po jira vers i kwattru a mattina mu va ku a lampadina pe'ro . pek'ki ddʒa kwandu su i ssia o/ om vidi tʃè kkju ddʒente sup aa sup ê terreni ka jir i vovulatʃ a di ssia ddʒa tuttu kjinu kjinu kjinu kwand è periadu e vovulatʃi ab'be mmo otthobre novembre pare k è puru periadu e vovulatʃ e sì po ki kjova senti poko fa kredo di aver sentito portogalli e portugalli
Bag1mID1 kwindi na kosa ka vulia sapiri duv è ka si natu ? . a Bbagnara Galabbra provinddʒa Reddʒu Galabbria . e in ke annu pretʃisamenthe ? r otthu ddʒennaju rû sessantha rû sessanta millenovetʃendusessantha kunta nu puaku kum eranu i kondittsioni di vita a Rreddʒu Kalabbria a infantsia tutthu kiru ? . meeh infantsia ka fa'tʃiumu nui intantu nui simu na famigghja un poku numerosa komu . komu tutthi i famigghjii ntsomma . normali . simu novi figghji kâ mamma kû paʈri unditʃi . kwandu naʃʃia eu n avia ankora kju . nd avia kju nnati tʃè n aiva kju frati kju kju randi ka nd aju ʈri . n aʈri du mmaskuli e na fimmina prim i mmia . eeh ntsomma i konsiguentsi eranu kiji a famigghja era randi u lavuru skarsiava . eh ddʒustamenti kwandu unu kumindʒa pammə pammi diventa nu pokuu granditʃeju . si kumintʃa a ʈravagghjari no m a misi mu ajut â famigghja no i eu kumintʃai a duritʃ anni me lavuru in pratika e ke lavuru fatʃisti ? lavurava ndê segeriji ndê ? ndê segeriji ah [h]e kapitu [h]a vistu eh duvi si ʈravagghja u lignu eh na spetʃ i falegnameria no na segeria ndi si fatʃevanu i kaʃʃi per'ki noi fa/ nui fa'tʃiumu . per esempiu nui/ a noʃʃra era na dittha ke fatʃiva . u skeleʈɽu dâ kassa tʃè la gabbietta la kaʃʃitta sai ki è a kaʃʃitta ? sì sì eh e ppoi tʃi man'theumu u fund i sutta e i man'daumu aundi fannu l ortofruttikuli undi vengunu aundi ʃi'jiunu sai i peperuni mulindʒani kukuttsi ke poi veniwunu spediti robba importat robba importata pe ll estar/ ortofruttikuli poi ki veniva importata pa ll estaru . e a noʃʃra firma era a tʃinkuʃentu meʈɽi i sta firma kkha ke poi venivanu preʃʃelti pumaroraa n tsakk i kosi tʃim a robb ottofruttikuli pe ll estaru . e ia lavurava nda sta segaria wadagnava otthuʃentu liri ô jornu iu a duritʃ anni mhm otthoʃentu liri a ll annu sessant no no nô se/ ndô setthantaʈɽi settantakwaʈʈɽ aha sì . guadagno skarso skars ma e era nenti pe'ro si rava na manu â famigghja per kui tʃ era bisognu ddʒustamenthi . e ne sono ankora oddʒi molto fieru de . ka fitʃi stu kosu kkha no ke io mi sono prestato per ajutare la famiglia e ne vado molto fiero oddʒi . e kum era i anni prima no prima i duritʃ anni fatʃisti a skola ma r ia l infantsia mia iu kumintʃai ddʒustamenti mi si va â skola no eh pratikamenti anke tutt i ddʒenitori . anke per'ke era skola normalmenti r unu ra prima fin a kwinta è skola d obbligo . non l [h]o komp/ kom/ la kompletai tutta per'ki poi jia me lavuru tʃè pre semp i sei anni jia â skola te tornann arretu ku ll infantsia sei anni a kissa kkha num m a pottsu rikordare ma i dduritʃ anni im poi pottsu parrare um pogu kju u mmenu râ vita mia komu si è svolta a vita mia . e kkwindi kumə ti spiegu prima . era kista l andamentu a la gasa tʃ era nu pogu i skarsittsa . kom a tutt i vvandi nnutili ke sə mmuttʃanu . e d jiri sugnu fighju ri papa e ntʃi sunn i fighji i pa'pa ma nel nostro kaso non era jeu . e kumintʃai a lavurare a ʃkola prima kum era ? a skolaa a skola in Kalabbria komu sekondu me kom a tutti l auʈɽi parth . per kwandu me riguarda pek'ki ke pottsu sapiri jeu skola è skwola d obbligu ku si fatʃi poi jiva a skola eru bbravu era abbastantsa bbravu . pe'ro sa kom è ? a testa ri figghjoli de lla ddʒoven'tu d ajeri . tendeva a gghjokari me neʃʃi kâ kumpagnia me ti sposti rû paisi . tʃerkari im vari modi di di di kapire ʈɽa auʈri kosi no di ire di kkha di ire di ɖa . si partiva kî motu ʈrukkhati ʈrukkhati [risate] a motu ʃinkwanta ka nun kamminava nenti a fa'tʃiumu novantha ntʃi kand'dʒaumu i pettsa e ssi fujiva kju ssai no si kurriva kju kju velotʃ . e e nui a fine setthimana kwandu 'erumu a kasa tʃi radunavamu . e si partiva na vota pî khjani na vota pe Ros/ e paa Sant Eufemia . [il telefono suona breve interruzione dell'intervista] na vota kkha na vota ja . skusa un atthimo . mmo vediamo se reddʒistra viri viri mi pare ka sì ke reddʒistra sta reddʒiʃʃɽandu ? kiss è importhante san'no tutta è nnutili ka fatʃimu stavamo stavamo parrando i da infantsia no ? stavamo parrandu râ infantsia mia sì di infantsia mia e pua diʃiti ka siti partitu kî motu dovi siti kî mmotu em'be 'jiumu a manddʒare um pogu fora no rû paisi kwandu . per esempiu ? u fine settimana dipu kome oddʒi kjamanu il vik'end ki si parta magari kî dʒipi o kî rolls rois kî dʒagwar mi si va nun sattʃu aundi nu fa'tʃiumu kî motu tʃè i possibili'ta ke avevamo noi k a'viumu allura eranu kiji kî vvespi ditʃimu no e si partiva in setthi otthu vespi ddui ogni ogni vespa nd aviva dui 'eramu ʈriditʃi kwattordiʃi i nnui . e 'jiumu a mand'dʒaumu tʃi fatʃevamu kom [h]e dire . um vigend a mmodu noʃʃɽu a la kalabbrisa maniera e tʃ era um vikend partikolare no ? una gosa partikolare ka nui ndi piatʃia avimu fora avimu mandʒamu noʃɽu a ʃɽunkhata . ke sarebbe ? a ʃʃɽunkhata sarebbe um piatthu di pasta . kû pumaroru molthu pikkhanthi kî pipi kû pipi . ma pikkhanti pikkhanti kiri pittʃiriɖɖi kiji pittʃariɖi sì per'ki ntʃ era puru ddʒenti . stu fatthu è nu fattu partikolari ke un ami/ n amiku meju ki ora si ʈrova in Amerika maritatu ke era nâ kumpagnia noʃʃɽa . iᵪju sattʃu nu postu me portu jeu e 'portanə tu e dd und era ?! a Paparuni era n kilomeʈru e mendzu i undi stamu nui a Papa/ Paparuni . è u bbiviu è nô bbiviu i Paparuni . ki tʃ è na kolonnina i distributori e ak'ka tʃ esti u risturanthi kkha no . rissi vi portu iu vi portu iu vi portu iu partimu kî motu nkjanamu sì e stu figghju era puru n amiku noʃʃɽu u stu paʈɽuni . kwandu rrivammu ja . we tʃao tʃao ke ? no rissi komu tʃ issi ntʃ esti Franku rissi vi portu eu vi portu eu nɐn sa'piumu k era kkha . san'no non tʃ era bbisognu me ditʃi vi portu eu nkja'naumu volentieri spontanei no . e iju aiva prenotatu u postu jani pe eravamu nkunu ʈriditʃi o kwattorditʃi o kinditʃi nom mi rikordu gomungwe . staju parrandu i na venthin i/ vinthi e pass ann arreth . e n assettamu si mandʒa si mbivi sta ʃɽunkhata kwandu arriva sta ʃɽunkhata pikkhanthi ddʒenti nun era abbituata me manddʒa i ja manera . sb . sbamphava tutthu ssu kattsu s a manddʒa tutti ste kosi pikkhanthi kkha parolattʃ issi a mmia nom mi piatʃi a mmia nom mi piaʃi a mmia nom mi piaʃi komunkhwe ʈɽa l aʈru fitʃi na fiɣura i ddisgrattsiatu ka ora u kjamamu ddisgrattsiatu jja a Amerika und è maritatu . ntʃ era ku ntʃi piatʃiva si manddʒava u piattu meju u piattu soju u piatth i . a bbuffini no a lla propia spakkappantsa si manddʒava tandu si man/ i deramu kwaʈʈru sordi me pagamu amu manddʒare kkha ke regalamu i sordi ?! . e ppoi na bbella/ komunkwe ni rineʃʃiu a jornata rineʃʃiu bella pulita si mandʒau si mbiviu . si fitʃi kasinu kom u solitu ma sentsa rissi pe'ro eh sentsa alkuna rissa ke nnoi . allora . 'eramu ragattsi puliti seri 'jiumu a mandʒamu nun 'davamu fastidiu ndi fa'tʃiumu i kosi noʃʃ pig'ghjavamu i motu e tornamu pâ kasa sentsa i nessunu probblem . e kwandu neʃ'ʃiumu i jani ntʃ era e stu paʈrunə i kkha k era l amiku noʃʃɽu . e ssikkomu subb ô bbankhu aiva na nu nu nu nu reʃipienti i karammelli pigghjava a pugni i karammelli e ndi mantiva nâ sakkhetta . no pugni/ . tʃao tʃao tʃao tʃao tʃao tʃao e kwellu era ô vochen'ende e ffiniva o fine setthimana . e una kosa semplitʃi a lla naturali'ta na semplitʃi'ta na kosa normalissima jisti pure al u mare no ? ô mare tutthi jorna râ mattina râ sira kwandu era figghjolu jeu ija a kasa nkhjanava sulu u mə kurkhu . kjanawu sulu me ddormu . u mari tanti voti a ma/ u pomeriddʒu m addurmenthava subbaa/ sutta na varkha sai nda ll umbra ke fa dâ varkh . u mari per me è na kosa moltu bestiale na kosa molto passionale . a me mi piaʃi assai tʃ era per esempiu non so nu jornu ka passasti a lu mare ke tu ti rikordi ankora ku nu piʃkature per esempiu nun tsattʃ sì infatthi na na sira . ku n amiku i me kugnatu i me kugnatu . nd 'ajumu jut a mmari i nnotthi io non/ nɐn tʃi fu mmai iu nun/ . iu nun era abbituatu mu fattsu stu/ kom [h]e ddire sta sta robb e piskature eh e ora ti kuntu nu bellu partikolare sì kunta kunta prima pemmi jim a stu mare kkha 'jiumu mi pare k era . sen'no erru era er o era tsitu o era maritat i pogu ku ma mugghjeri . e stava ja suttha a mmatina ndâ kasa i ma mugghjeri . e prima me ndi jimu a mmari komu si faʃi a sira mi si piska non so kwalkosa kû spekkhju . no k ava ku spe/ a rremi no a motori a rremi . ma manddʒai nu ʈɽunkh i ppani . ma/ nu ʈrunkh i ppani iu nun era abbituatu nda l aria i mari i notti k è ppisanthi . ovviamenthi m [h]a ffatthu reattsioni ô kunʈɽariu . vombə'ka tʃertu a lu stommaku no ih mi sentiva nu nu skumbursulamenthu kkha issi ma ke kkattsu ma suttʃeri ma mandʒasti puaku no ? ma manddʒai nu ʈɽunkh i ppani nommalmenti non avia a manddʒari per'ki kwandu si a mmar i nnotthi se non sei abbituatu non devi propiu manddʒari . per'ki ti fa la reattsioni ô kunʈɽariu no ti ti fatʃi me/ l aria è pisanthi nu ʈɽunk i pani sikku forse siikhu ku pog i pumarora ku pog i kumpanaddʒu no nui ritʃimu ô paisi u kumpanaddʒu kû kumpanaddʒu ke sarebbe ? kon kwalkosa dentro spa/ ki si minta subba ? u pani u no u pani riku i pumarora ? kî pumarora oppuru pumarora spakkatu ku m pog i 'rifulu a la paesana manera . e kakki kattsata ankora e inʈɽa nu pok i tunnu nu/ noi u tunnu faʃimu u tunnu sutt ogghju no ke tʃ è ol/ i kkha sì ma pe'ro kwesto kwa è kommertʃali kiju ke fatʃimu nui esti sulu reddʒunali rimani sulu pa nnui . e llor nu pu/ a na gosa a n aʈra komunkwe sta ddi fatthu ka mə manddʒai stu pani . e rissi me kugnatu rissi ndi jimu ? imu'nindi . kjanamu nda sta varka komu nd allargamu nu pogu pa jja . ʏɣ [imitando il rumore quando si vomita] issi ki è ? . eh . mi so sentitu mali . e vombəkai . e tʃi fatʃiv u u pastuni pa piʃʃi u l eska no pe piʃʃ . pe'ro ddopu dopu ke mii dopu ke finii me vvomməku stava da ddio poi inkumintʃava me staju bonu per'ke a rreattsioni rû pani me fiʃi vombəkari poi lladi ddʒustamenthi è ppisanthi ma bbo/ kû stommaku vakante kwandu si sbakanta u stommaku stai megghju è nnormale tʃettu iu nun sapia stu fatthu e mmanddʒai dissi oh aspetta ke a mmia mi fatʃi fami prima me jimu a mmare non sattʃu kwandu tornamu aiva inkju stommɪku mbetʃi poi u svotai u stommɐku nda ll akkwa e poi ki fatʃisti ? nenthi poi mi si . nienthe e gwarda iu non/ i piska nom m intendu propiu . solu ke ttʃ è mio kugnatu ke peskava ku so pa'pa per'ki me soddʒiru normalement è piskature . i kakke modu a famigghja porta semp avanthi kâ piska ku lumun e kosi e kkwindi i figghji ddʒustamendi avevanu anke a varka tandu allora . a varka s a m/ s a vendiu ma soddʒiru n annu n annu kwandu me maritai eu . nô ndô setth/ nda ll otthanta setthantanov ottanta setthantanov otthanta nô settantanov s a vendiu a varka nda ll otthanta mə maritai eu . ntʃi issi kattsu na na potiva rassare kkha a kas ? a me mi serva a me mi piatʃi u mari . ntsomma m a poteu l [h]a vindutu e a vendiu . vab'be forse iju . era um po affannato komintʃava a non stare bbonu . a llura non tʃ a fatʃiva kju e a varka a vendiu . e kkwindi . e ma nd ava tanti ni fitʃimu tanti kattsat e per esempiu n aʈra kattsat [ridendo] e kjanu kjanu mi vaju rikordandu no . n ata kattsataa per esempiu . na kosa ettʃett na kosa ka nun si ʃkurda mai no vab'be na kosa ki mi rimani impressu . he . è na kosa ke oddʒi . stu figghjolu kkha st amiku meju ka fra/ ʈra parentesi simu kuddʒini . nɐ ndi kalammu a Bbelvederi nda no/ ndi nui ntʃ esti na na bbella villettha ke si kjama Villa Belvedere . e nda sta Villa Bbelvederi ntʃi sunnu varii . komu si ritʃi . eeh alberi arvuli alberi ll alberi . e nella kwale i stabbili kkha ntʃ eran alberi i fiki . i fiki no ? sì sì sai ke u fiku kwandu è ankora kruru eʃʃi for il latte no neʃʃ u latth e nu ndi pig'ghjaumu a botthi i sti figi no . ma kki ssuttʃeri ? . supra a ll alberi stessi ʃʃup'paumu i skastagnoli e ni ti'raumu nkoju ddʒokarellone no . e gghjo'kaumu . stu kuddʒinu meju nkjana kju ssupra nda na tʃima . pammi pigghja a figa ke ntʃi piatʃiva no sai kwandu ve l otthika no kwandu viri na kosa dev nkjanare sup a pijja mi t attira e u piatʃiri me nkjani ja supra pigghja a figa me t attira si spakk o rramu . e karebbə e kariu ntisimu nu bbotthu pphumm ooh kumintʃav a fare . oh . ti ddʒiri ti ddʒiri ti ddʒiri ti ddʒiri Pino Pino Pino Pino Pino Pino undi è Pinu undi è Pinu undi è Pinu ed era n terrh kariu nkunu ʈɽi kwaʈʈɽu meʈɽi . mhm . e kariu kâ skina si spakkau a miltsa dandu l apphəmə a ppigghjari e kistu è nu fatthu veru na staj/ nɐn staju tsanniann . kalammu ku a sai tipu a ʃʃimmia . kwandu skala l albero . kwandu vitthimu nu nu nu kumphagnu ja n tterra inkja ke kattʃu suttʃeri marunna ooh e kalammu tutti su tipu ʃimie no . a nuvulata nu momentu 'eramu ddʒa jja sutth ma ki è ? ma ki è ? lui nom poteva num putiva riri hhe. per'ki nɐn aviva . subbitu sokkorsu nd u pigghjammu subb e spaji u portamm a kas u misimu subb o letthinu ma tsia si kumintʃava me si pila kumintʃava a tʃand'dʒiri ki suttʃeriu ki suttʃeriu suttʃ/ no nenthi jo'kaumu ko'si ko'si ko'si nu nulla de/ nenthi di gravi ntʃi rissimu nui ke ke nu ki ndi sa'piumu ki era gravi ?! kwand arriva u rutthuri subbitu ospedali . e gli [h]anno sporta/ e sportato la miltsa sì . a kist amiku mej . ntʃi kattʃar a milts pe'ro oddʒi è maritatu trankwillu avi i figghji sì sì sì . pe'ro nu fatthu ke iu iu num m u sperdu mai . sì pik'ki ki ni pig'ghjaumu a skastagnola a bbotth i skastagnola e kij e undi è Pinu ? jukando jokandu sup a ll alberi . tʃè ddʒokarellone jokandu sup a ll alberu po nɐm vitthimu unu . ne mankava unu e ssupra . e kkja'maumu Pinu Pinu Pinu u kja'maumu a kiss und è Pinu und è Pin ? e nenthi kariu nkunu tʃink u nthisimu na bbottha pe'ro pentsava k era kakkerunu i nnui . a kapiʃʃi ? e kko'sii bbitu bbum um ferito ! ddʒokando ddʒokando po suttʃerere kakkerunu po si fa del male . eh e kist è puru veru . eeh e non è fatʃile e l infantsia ke ave/ pe'ro era molto ddʒenuina . imfantsia k aimə kwant klass/ parru eu kwandu kriʃ'ʃiumu nui tʃ era la ddʒenuini'ta na favula#/ sanu tantu pi kumintʃari nun tʃi sunnu tutti pompeddʒi ki ntʃi sunnu ora . ki i pumarora mi s ingrandiʃʃunu ki i tsukkini mi ingrandiʃʃunu kju vviatu . ku tutte stu stu stu sta robba stu mediʃinali no era nd avia ʈroppu poku si manddʒava veramenti sani si kriʃʃiva sani si s a manddʒava ku poku . iju mi rikoddu ke si manddʒava . tʃinku sei jorna sempri pasta i llegumi pasta kî llenthikkhji d imvernu past i tʃitʃiri past e ffavi si manddʒava sempri legumi iə infatthi su rimastu pure kon kwellu tipu di mentali'ta ka a mmia mi piatʃanu parekkhji legumi . assai e ke tʃ è per esempiu a Bbagnara i tipu komu legume kome ritʃetta ? ka per esempiu a mamma ti prep/ beh a ritʃettha râ mamma so e ku/ eh . per kwantu riguarda robba kasalingwa iə ti parru i me mamma me mamma è na grande kuoka na grande spetʃalista . e kkwandu kutʃina ija ntsomma si nnota ! . pe'ro a mamma lu ppesanta ku ll ogghju . per'ke sormeddʒa d oglio . l oglio no . usa ʈɽopphu ogghju . pe'ro bella mia kwandu kutʃina me mamma . non nenthi da ffarə kutʃina è . sta/ sta di ffatthu ke po tʃi piatʃi pure a me figghji i figghji ku kuʃina ? ma kuʃin a nonna o kuʃin a mamma ? . kuʃina a nonna allora sì . tanti voti no skambianu pure ku so mamma per'ke tantə/ piatthi ke fa/ ke faʃi me mamma no li po fare ma mugghjeri . ma mamma avi na ritʃetta/ è na kuoka vasta nella sua nel suo pikkholo è una vasta kuoka ke ti fa di tutto ma ti fa . ti fa kapretthi ti faʃi kunigghji ti faʃi karni ti faʃi piʃʃi kon la su le$/ manu leddʒera la kwale è puru pesanti per'ki ntʃi mente ʈropp/ ripet a ddire ke ntʃi menti parekkhju ogghju . ma di una gusto proprio partikolare . partikolare ! . a me mi piaʃi assai i eu ogni vota ka kalu ja ssuttha mi nd inkjanu ku tʃinku kili i kkju eh sì e ppe ffortsa sì per fortsa . nom poi evi'ta/ se ntʃi ditʃi mma [vocativo di mamma] met'tindi pogu manddʒa ma n te viju mankupatu [malaticcio] ma nɐn ti preokkupare ka mmanddʒu kiss è tutth i mammi normali tradittsionali noʃʃɽi mammi legat ai ffigli ke kriʃʃir [crebbero] i figghji kon diffikol'ta . kom moltha paura di allora . per'ki tʃ era poku ntsomma finantsiariamenti non è ke stava propiu da papa komu solu diri komu ritʃi unu eh o figghj i pa'pa sono iu sugnu figghj i pa'pa e mamma per'ki aju i ddʒenitori . ma non nel livello kom [h]e ddire kome si diʃi . i finantsi no i sordi e sordi pe'ro nɐn ndi mankhau mai nenthi ngrattsi a iji . abbiamo manddʒatu manddʒammu sempri mbivimmu sempri ssimu tutti kwanti kriʃʃuti . e ppossu diri eu oddʒi ke mi ʈrovu a kwarantadue anni grattsi a me mamma grattsi a me paʈɽ . e nde portaru fin a oj ad arrivare a stu puntu undi sugnu jeu . oiji e poi a la vita mia partendu iru mi nd ia rû/ . nu millenoveʃendusessan/ setthantasetthi dopu aver lavuratu ddʒu . e na vota pek'ke me paʈɽi fu anke in Ddʒermania no allora səkkomu eh kuntami nu puaku ma paʈri kwand era n Ddʒ/ a storia storia dû pa'pa ma pa'pa kwand era in Ddʒermania bɐniva na vota a ll annu du votə ll annu . lavoravaa . nda na provintʃa ii/ . i Stuk'kard . pe'ro kwandu waniva pa'pa . validdʒi i karammelli validdʒi i tʃokkolati validdʒi i rregali nd aviva pe thutti pa thutti pa thutthi pa khani pa puartʃi portava iju sempri sigaretthi . ni portava a vvaliddʒi . me pa'pa era unu ku è . uno largo uno spantsivo uno ke gli piatʃe anke dar u pakkhetthu ddʒustamente a gli amitʃi . kakke pakketthu a unu nu pa/ nu ɽə nu ɽəkordinu nu ɽegalinu . no eh fatʃeva akune parekkhji parekkje kose komu sugnu jeu spantsivo . no ddʒente ki gi gi . ki fforse si ni ʈɽova poku . komu su i me ddʒenitori [h]annu nu kore randə kwant u paisi noʃʃɽu ddʒente ke oddʒiddʒorno . ko ll andamenthu ke tʃ è non tʃe n è pju pek'ke a/ di tanto in tantu si diviene diventanu vili tʃè ddʒustamenthi i tempi so kwesti bisogna korrere pure a rre de tempi . komu va u temphu tu ti addatthi no ki devi anke addatthare komu va a jornata . eh a ddʒente ki è ja ssuttha lavur â gghjornata . ddʒenti mbetʃi ke va navegandu fannu tʃinku si misi n# unu dui non fanno nenth ɣomunkwe l andamenthu de li mediterrani a ppaesi per kwantu rigwarda u paisi meu i kwakke modo è kwello lla e kum era u travagghju ? ma iu parlu sempi di na venthina d anni fa pek'ke parru sə se t aju diri ora komu funtsiona o paisi nun t u sattʃu diri nenthi ka jeu vintitʃinku anni ka manku lu paisi . nd avi sunnu vintitʃink anni ke sono ddʒa i . ka sugnu kkha in Ddʒermania . e pua u pa'pa si jiu poi se po se/ da ll ottantantʃinku si ritirau . beh teni kontu ka iji parthiru . kwandu tʃ eranu i primi emigrattsioni nô tʃinkwantanovi ndô sessanta nô sessantunu ko# pparthiri no tann a kiɖi tempi ku ku ku ku si ndi jiva in Arddʒendina ku si ndi jiv in Auʃʃɽalia ku si ndi venivi in Ddʒermania . ku vulia jiri â famiglia fatʃiva a Ddʒermania kwaʈʈɽu tʃinku misi po si ndi kalava ndâ famigghja ma pe'ro ai tempi ɖa kwandu tu partivi n Arddʒentina tu/ ta skordav u pais u torn arrethu nun era kju ffatʃile . e kwindi . e anke oddʒi puru ora ntʃ è ddʒenti malgradu viri ke suttʃiriu in Arddʒentina eh . pentsandu kwellu k è suttʃessu di nuovo un kolpu di statu d Arddʒen/ a ddʒente ke sta lli da kwaranta tʃinkwant anni si s avissi sulu i sordi mi si fatʃi u biglietthu se nd avissi skapphat i ɖa no . pe'ro poverini tʃ è tanta ddʒente ke ke f tʃ è tanta ddʒente emigrata in Arddʒentina ? mhm . in Auʃʃɽalia i Bbagnara Kalabbra ? tʃ è mendza Marina mendza Marina ha tʃè a maddʒor parte a maddʒor parthe del kwartieri und abbita ma mugghjeri e anke um po . nel kwartiere dove abbitavo io a Pporelli . nd avi non tso adesso ti . fare un kalkulu tə riku na buddʒia . pe'ro è ʈroppu nd av assai . assai vogl/ inthendu assai la parola abbon/ abbondantsa assai . rû paise noʃʃɽu per kwantu rigwarda poi Arddʒentina e Auʃʃɽalia nd avi ʈɽoppu . avi ʈɽo# tʃ è ku ddʒustamenthi poi fitʃi furthuna . si poti permettere ogni ddui ogni ʈɽi anni ma mmi veni me vir a so pais u me viri i soj . a so mamma a so paʈɽə non è ke po parthiru tutth a famigghja na vota se partiva unu si mandava jamann . na vota partiva o paʈɽə si n va jamann a tutth a famigghja . metʃi oddʒi in Auʃʃɽalia non è kosentithu kistu . kwestu no non ponnu fare kkju na leji poi poi fari sei mmisi e sei mmisi . magari longi du voti sei mmisi a llivellu turistu no kome turista sì ma na vota no na vota mbetʃi si partiva eu fatʃiva nu dokumentu po mi kjamavu kjanu kjanu a tutti kwanth . infatthi ntʃi sunnu famigghji . ki ssunnu tutti in Auʃʃɽalia e n Arddʒentina . puru di parenti voʃʃri ? kome no . dei parenti mej tʃ è du sori i me pa'pa . ki ssunnu una a Sid/ no . a Melbon und è und è a tsa Maria ? [rivolgendosi alla moglie] . Melbbon . nd avi ddui sori ja una moriu kwant [h]a ku moriu ttsa Maria l annu skors una moriu l annu skorsu dopu kwaranth anni i l Auʃʃɽalia . e nn aʈa si ndi jiu . pek'ke o figghju . kwantu avi du anni ʈɽi anni ki si ndi jiva tsa Lutʃia ? ʈɽi anni ? [rivolgendosi alla moglie] . ʈɽi anni ki si ndi jiva si ndi jiva a tsia . po tʃè so frati a Ssidni a Sindi . kapitu o nd ava assai nd ava assai ja e t/ e ab'beh ddʒustamenti poi naʃʃunu i fighji kosi s ingrandiʃʃi tʃè komu si fatʃi na famigghja a Bbagnara si fa aʈɽui no o dovunkwe si kostruiʃʃunu famighji . è kkome i mej in Ddʒermania es in Ddʒermania vintikwaʈʈɽ anni e iu fitʃi ʈre figli ke naʃʃiru kkha . e kuntami nu puakhu dâ migrattsione kom era kkha . u juarnu per esempiu ka partisti ? . u juarnu ka partia jeu ddʒojoso . kwandu vi nd ia eu inthanto me mamma nom voliva . tʃi rissi eu vab'be nui jeu ku me pa'pa no tʃi ditʃev a pa'pa mi port â Ddʒermania ? sì kwandu diventhi um po pju granditʃello ditʃe po tə portu pur a tthia antsi me pa'pa è sa ki ddiʃʃia ma paʈɽi ? . se nnon ʈɽowu non kalo komu ʈɽovu kasa vi port a tutti ja e i o ssai a promessa rû pa'pa [frottandosi le mani] jimu in Ddʒermania ndi jim in Ddʒermania . e ntendevu kom è ddʒusto nell infantsia komu ragattsi d infantsia kome ragattso ddʒovane ke andava kreʃʃendo negli anni setthanta va e i mi nd iva# in Ddʒermania ma pa'pa tʃerka Ddʒerman . tʃerkava a kasa in Ddʒermania e tʃerka oddʒi tʃerka romani sta kasa n a ʈɽovava mai . tʃè me ndi fatʃi stari tsitti ritʃi a Stuttgart a Stokkarda a Stok'ka/ . poi a vitti kuttu e malakalata eu . e nô setthantasetthi mi detʃidia per'ki aiva du kuddʒini kkha . e ntʃi rissi a me mamma mamma me nde vaj in Ddʒermania . ma mamma aundə vai ? aundə vai ? . non è k era di kwelle espriendze di uʃʃire fuori di un paese ma vai nda na grande tʃit'ta komu kista kkha . e me nde vaj e me vaju me nde vaju . e mi nd ija . mamma si mentia ma tʃandʒi ma pa'pa nom voliva . statte kkha mamma statte kkha statte kkha m nd [h]e jiri sugnu kuriusu e vorria viriri kom è a Ddʒermania . e iju jornu ja . la kuriosi'ta mia . aveva vinti kwaʈʈɽ anni i ke ankora ku ru . ke sugnu in Ddʒermania . per/ pe vedere me vegnu me vegnu me visitu me riku riku kom è a Ddʒermania . avi ju jornu ja ki i mi ʈrovu ankora kkha . pentsa um po vintikwaʈʈɽ anni arretu . ma kum era pretʃisamenthi u jornu partisti kû ʈɽenu ? kû ʈɽenu kû ʈɽenu i tʃirkostants vulia sapiri i tʃirkustantsi iu inthantu era bellu ddʒojoso kondu mi fitʃi il biglietthu kond fitʃi il biglietthu sai l antsia k ava mu parti Ddʒermania tutthu kuntentu l adrenalina nkjanava [risate] . normalə no bellu tutthu kunthentu ja bellu spassusu me ndi i vaju n Ddʒermania vaju ndê kuddʒini e fatʃeva ko'si no [frottandosi le mani] ddʒente in Ddʒermania e diventu ddʒermanisi ke no a ʈɽadittsioni a mentali'ta k 'ajumu nui e kwel kiju pogu ke rrestau ora ki oddʒi . inthornoo e seguendu seguendu u svilupphu e tutthu kiju ke suttʃedi oddʒi inthornu a nnoi non è kkju komu na vota u paisi meu . pe'ro . kwegli anni . nd nkjanai in Ddʒermania fiʃi u biglietthu m misi subb ô ʈɽenu kə va a Rroma faʃia Bbagnara Roma Roma Monako no sì kwandu rri'va kkha nu ffriddu in ke misi era ? eera . era u primu setthembri rrivai kkha eu . ma nu friddu ma era vire ka temperatura ntʃ era ka ora . si skjariʃʃe nu pogu un [h]a fari friddu faʃi kaddu si si skumbussulau tuttu gosi . kwandu rri'va iu assaddʒai u friddu kkha in Ddʒermania friddu nivi friddu sikkhu friddu ka mmanku potiva mantiri a kjave ntâ kjavatura ka ti si ruppiunu i jjiriti kwandu ddʒiravi me rap a port pe'ro nô setthanthasetthi eh . e ndô setthantasetti kwandu faʃia friddu kwandu ntʃ era l imbernu tʃ era u mbernu kkha nan tsi kugghju# mika kkha kwandu tʃ er u mbernu pe'ro ora è ddiversu ora fatʃi menu friddu fatʃi kiji . misi dui ma tandu nkumintʃava a settembre fin a fin a febbraju martsu fatʃiva friddu [h]a vvogghja bella mmia kkha u friddu ʈɽemava a ɖɽittha . tu pentsa nu pogu ke eu kû friddu na vota . e nui ɐ'iumu u vittsiu kwandu lavammu i panni mi stendimu ndô balkhuni . na vota stendia stendia na maglia ko'si a vvu nu pullover nu maglione a vvu . kom u misi rristau . ko'si tutto riddʒidu ridʒidu no iu pammi pigghjə nu/ pammu tiru lu rî pittsikaloru pammi katʃ u pigghjai i ne i na manika e si ruppiu e si ruppiu si ruppiu lappi jetthar u maglioni piʃʃi stokku pigghjai iu pommu pi/ kkha era ? kkha kkha kkha kkha rretu non è llunthanu . ia pemmu pi/ u piegai nɐn tsapiva ke si ruppi tʃè voglio dire è kkonddʒelatu va bbene ma kista kkha è maglia tʃedi um pogə non è ke me ma rrivava a tanthu a me riku nu piegari ke sen'no si spakkha mbetʃi o piegai e si spakkhau . eh pu i primi tempi ? i primi te a mme ma i primi tempi mi a mme i primi anni kkha mi passaru velotʃissimi e komu ? nom mi rikordu manku komu si lavurava râ matina â sira sembi ndê risturanti . lavurai a pparekkhji rok/ parekkhji lokali kkha a Mmonaku eu . tant è vveru ke na vota fi'tʃimu a staddʒone a Stamberk jeu ku sti me kuddʒini kkha . fa'tʃiumu a staddʒoni nu pogu fora ndê/ ndô lagu no pe'ro u lagu sai era ettʃettsionale si lavurava e ll intusiasmu ka a'viumu nui lavu'raumu ndô lago lavoramu komu bbesti e poi jimu e ndi jet'thaumu ndô lagu friddu . ni fa'ʃiumu u bbagnu ndô lagu friddu . a istu kokau# fitʃimu nkunu du ʈɽi mmisi tʃè u periudu estivu . oh ma sup ô lagu bella mia i kattsi tʃiʈɽoli ke fatʃianu ja i vi i Aɣustu vai sulu fatʃiunu a ffili i kristiani panini mi si pigghjanu i panini . e jia rimania ʃok'kha/ nom vitthi mai tanta ddʒente ke faʃiva fila a ffila a ʈɽi unu dui ʈɽi ah sì ? ah no sup ô lagu a ji tempi pe'ro nô setthantanovi setthantotthu setthantanovi . ke nnoi jimmu pe'ro . komunkwe [h]o fatto tante di kwelle esperiendze kkha molto piatʃevole . pe'ro oddʒi oddʒi ti pottsu riri ke non è a stessa kosa komu kwin/ kinditʃi anni arret e pek'ki no ? pek'ki è ttutto karo pek'ke Mmonaku è ddiventata na tʃit'ta ʈɽoppu kara ehm pe'ro tʃè l emigrattsione kom è ke tʃe l [h]a vissuta ? l emigrattsioni io # no no io sono un tipo ke non tor/ non gward indietro . iu sugnu uu ke kwandu riku na gosa la debbo fare . io avevo un sogno nel kassettho . ddʒustamenti kwandu unu parthi dditʃi si fatʃi forthuna a forthuna non è ka staju jendu in Amerika i staju jendu komunkwe kkwa essi sempre a ll estaru . era u sognu meu mu fattsu u ristoranti kiju ke sta verendu ora e kwanti anni fa kiru ? vintikwaʈʈɽu arretu ma kissu risturanti kwandu è ka ? kwand u fitʃi ? sei mmisi fa si misi fa eh ke Gert m [h]a ditthu ka prima travagghjasti nô Mulinu ô Molinu ʈɽavagghjai ô Molinu kinditʃ anni spakkhamenth i kulu . ma pisanthi . eb'be ddʒustamenti anke subbire um po di pressioni pek'ki kwandu unu . ia sugnu nu tipu ke llavuru eh sugnu nu lavuraturi dokk . e nommi fu mmai# kwandu lavuru . pe'ro a mme nom mi piatʃii pre eh/ per esempiu la pressione ka si/ ke ffatʃevunu una voltha la pressione nel sentsu ke . sai kwandu ʃè na kosa a n aʈɽa mankunu tavuli tʃ è ddʒente ki spettha kwa e lla llura u paʈɽuni magari ti ritʃi . mi sevvunu tavuli kwa e lla nkassate kakkerunu nkassate a kiru nkassate a kir aʈɽu e ntʃi issi ke fatʃi ?! si pigghja a skjaffi kattʃu fora ! se nnom paɣunu nom paɣunu . tʃè una delle ko kose ke a mme kwesto nom mi piatʃi per esempiu sə ndə fujanu no no pemmi no si ndi fujənu tʃoè unu kome tendi a ffare kju ssordi e allora ti fa pression a tthia . di tʃerkare di lliberartʃi kakke tavulu ke tʃ è ddʒenti a ll impiedi ke ke [h]a u bisognu rû tavulu kabit esti un tot prima si faʃiva na detʃina di de anni fa si faʃiva ko'si allora kwinditʃ anni lla ma pisanti probio . e ppentsare ke ndô lokali meu ku ku ʈre/ ku kwaranta posti ankora aju u 'ritəmu ia . ke kwandi teni kwandu lavuri kinditʃ anni in una in una dittha kon una persona presso kwalkuno . tʃertamenthi u ritmu nun è ke po per'diri fra oj e ddomani ankora pogu e ʃè a me tʃerti vot kkha inʈɽa i mi sembra ka sugnu ô Molinu fuju komu ddisgrattsiatu i kkha e di jja . e ja gosa finiʃʃi subbito no . non è ke tʃ è u lavuru kontinuu pe'ro nom mi lamenthu e kkha kom è a situatsione mmo kû ristorante ? a situattsione kû rristurante è molto bbona e ddʒojosa eeh kome ti devu diri soddisfattsioni personali enormi . a mugghjeri è kontentissima i figghji a stessa gosa iɖɖa ke fatʃia prima ? ku ? a mugghjeri ija ʈɽavagghjava â posta [h]a lavorato . iɖa ʈʈravagghjava â posta dduditʃi o ʈɽiditʃ anni . lavorava â posta . si isava ê kwaʈʈɽu a matina . nê kwaʈʈɽ ê ʈɽi mmendz ʈɽe mendz i matina . pek'ki i tʃinku i tʃinku lavuravanu eh pe dduritʃ anni e kî figghji puru no kî ffigghji nd alther'naumu nui . i notthi a kkasa e iɖa ʈɽavagliava e nnotthi e ja mattina l otthu mendzu otthu e un kwartu l otthu e mmendzu iɖa . tornava . faʃiva kwaʈʈɽu uri . e po tornava a kasa no po kwandu kwandu iɖa tornava mi mi isava jeu e eu jia me lavuru pe'ro i probblemi pê figghji non tʃ era . a ssira tʃ era iɽa . e a ll otthu ntʃ era eu . tʃè n a/ n alther'naumu kju u mmenu . e kistu fitʃimu pe dduriʃi anni gonsekutivi tanti voti n kun'ʈɽaumu vanth a portha . iɖa ʈrasiva iu neʃʃiu . kwindi era duru dduri tempi duri no no kkha non regala nenthi nuju . nnuju ! . manku unu spillu ti regalanu kkha ah no ! . se nnon ti fai ko lle tue mani . e ddʒustamenthi poi kwandu suttʃedi ke sei rrivat al tuo . komu t [h]e ddiri kwandu rrivasti ô tuo objetthivu . se tti kumphagna um pog i forthuna bben venga ! è ppuru bbona . e kum era la mugghjeri tʃè . te a travagghjari kkha a Mmonaku no iu lavurava kkha ma nui ni kanuʃʃimmu prima ah sì sì kum era ? nui ndɐ kanuʃʃimmu subb a ll autubbussu ah sì kum era ? eh allora a nostra storia è na storia na bella storia d amore è na storia . no va bbeh jeu a ja/ a ja e'ta ja non è ke andavu pentsandu ke io mi devu spo/ me me devo ʃʃegliere pratigamenthi kome se iu mi ʃʃegli a mugghjeri . a ʈridiʃ/ n è ke iu aiva kwandu ndi kanuʃʃimmu poi aimu ʈɽidiʃi kwattordiʃʃ anni ll unu . dopu du anni ke kumintʃai me lavuru kwattordiʃ anni ekkh e nun ti riku na na mentsogna . e ni nkun'ʈɽaumu ndô/ nkun'ʈɽaumu ndô/ pek'ke me mamma lavurava puru . ku iɖa ah sì . lavorava nda stu kosa kkha ortufruttikoli undi ti rissi prima nu fa'ʃiumu i kaʃʃitthi e iji ʈrasportavanu/ nu ja iji faʃiunu menthivunu ja kwella speʃe di di karta pe pe gabbietti pe ste kassi ste kaʃʃitti e ntʃi menthiunu i par i peperoni una inkia i peperoni tsukkini peperoni mulundʒani p robba ja e ija ʈɽavagghjava ku ma mamma . e nui ndi kanuʃʃimmu subb u bbuss subb a ll autubbus pek'ki eu . kwandu kumintʃai e llavuru viaddʒai ʈɽi anni kwalkosa kû ʈɽenu ki u bbussu num mi piatʃiu . kû ʈɽenu si faʃʃia kju kasinu u bbus manku a mia mi piatʃi kû ʈɽenu si fatʃi kju kasinu kabit sei kkju libberu ntʃi sunnu kju# u bbus è kiju kwand è kjinu è kkjinu e ffinisti e nnom po fari nenti . pe'ro me mamma me kunvintʃiu ma sai a mamma matina tʃ è u bbus suttha a kasa dommi retʃi minuti i kju ko'si e kol'la iu se non aiva a tatts e llatthi non jiva nuja vanda perdiva u primu bbuss u sikundu buss u tertsu bbuss a mmia se nom mi faʃiw u latthi me mamma iu non andava/ non jiva me lavuru nom m isava a matina ekkhu per'ki ti riku kô latthi faʃi bene o lassai mmai u latthi jeu e kwindi imfatthi ntʃi sunnu i me figghji ke mbivunu u latthi kruru . ormai è diven'ta/ è passatu i ʈɽadittsion a ʈɽadittsion . nu u latthe n u mandʒamu sempr per kui l inkunʈɽu ku ma mugghjeri sta ritʃendu fu ndô bbuss . t era bbella mora ma mugghjeri era kju skura ora si si sbjankau è na bella mank u sulə ha ? manka u sulə manka u suli e kkha ti sbjankiʃʃi subbitu kumu na rikottha ti fa [risate] e pua ? dunkwe tʃ è a mora nʈra u bbus fi no e va beh ndi kapiʃʃimmu nʈɽô bbussi mmo iu faʃʃevu um po u ggalletthu no e na kosa si dava a n aʈɽa tʃerkava ma ts komu diri non era un amori numme pass u tempu no ? . nu spo/ sbatʃukkjara na kosa a ll aʈɽa se poi kapitava oltre ma puru . raramenthi . e nkunʈru a kista kkha subb ô bbus . mi gwarda a gwardu . e e ppassu . ke ndô bbussi ni kanuʃ'ʃiumu tutthi no . buon ddʒorno buon dʒorno buon dʒorno ma a kanuʃʃisti per nome ? no era Sebbja# ko si kjama Sebbjella ora kome va ? . e vvai . n indifferenthi kumə se non eh . e oddʒi e ddomani e passa na semana e passa nu misi e ndi passanu dui e passa n annu sta di fatthu ke noi viaddʒammu . nkunu du anni e mmendzu ʈɽi anni ku stu bbuss . e pô bussi ora l aju kkha . tʃè ora simu intsjeme . ndû kwestu bussi è statu a mia forthuna e komu diri per'ke aju me mugghjeri sarebba la ragattsa la fantʃulla di di venth anni fa di venthun anno fa . no venthunu pju pure di pju . venthidui ventitre anni . ki ppoi divvenne mia moglie . te t [h]a ʈruvatu kkha no . intâ Ddʒermania e iɖɖa stava ddʒu sì kom era ? kwandu nu ndə misimu ntsemi ndô settantakwaʈʈɽu settantatʃinkhu . ntʃi siamo messi tantu per/ non è ke ppoi . sì me voliva ndi volimu sai l amore ko'si pe'ro iju m era messu ku l intentsioni sulu me mi spassu nu pogu tantu pemmi si/ komu si ritʃi o paisi ritʃi ava a tsita ma ko/ ma ko'si no tsita a l livello . uffitʃale uffiʃale tant è veru ke ma mugghjeri si kuʃʃinau komu nu pruppu . s innamurau ija e mmia . e ppoi kome . sə/ sikkome tʃ eranu aundi lavurava eu aundi lavurava ija ntʃ eranu du ffermat i bbuss u kjanav u primu tenevu u post . e mi teniv u postu ija a mmia o jiu ntʃi tiniv u post a ija me ndi setthamu ntsemi no me ni pigghjamu la mano no mi si kjekkherjamu me si faʃi tʃerti voti tanti voti mi faʃiva nomi tu [h]a vistu a kija tu [h]a vistu a kista tu [h]a vvistu a kij aʈɽa ntʃi issi ma te vol diri# i ste kosi ?! . e i sattʃu issi ssa palumbia veni me ritʃi mbeh kosa vol diri a pek'ki a pek'ki mika sunnu/ sunnu kosi i passaddʒu kiji non è ke . tʃ era ddʒente ka Ffrankha . a/ ô paisi a kjamavanu Ffrankha ja iu ntʃi kanddʒai e ntʃi mmisi Frantʃeska tʃ era ddʒente ka a Frantʃeska la voleva molto bene tipo mia madre e tipo ankhe per'ki a kanuʃʃia i kollegi soj ke lavuravanu ku ija a me mi faʃianu ooh [alzando la voce] . viri m a ʈɽatthə bbona k è na bbrava figghjola [alzando la voce] . fa'tʃitivi i kattsi voʃʃɽi ntʃi fatʃiva je . nɐm vi preokkupati . mparat ê voʃʃɽi ntʃi fatʃevo per'ki eu era risposteru kwandu era figghjolu . rispondiva a tthonu . nun è . kom era per'ke tʃè tu stavi kkha iɖa ɖa e ppoi kwandu iu mi ni nkjanai nô sess/ nô setthantasetthi pentsa pogu kwand/ mi ni nkjanai u jorn i kapurannu jeu . ʈrenth o ʈɽenthunu . e ppentsa um pogu ke kwandu eu mi ni nkjanai kû ʈɽenu i kkha . la notthe di kapuannu ô paisi noʃʃɽu nkjanau u mari . sai ke vvol diri nkjanau u mmari ? ʃende al mare ? no ke d è ? nkjanau u mari sa ki è ? . ki tʃi ffuu/ kome ti devu/ komu t [h]e spiegari ntʃi fu u mareddʒati le onde arrivaru fin aundi abbitau me soddʒira ah sine nkjanau o mari e [h]a ffatthu danni parekkhji danni u mare rossu . e kwella notthe iu par'ti ja notthi ja me nd aiva jutu . pe'ro ma mugghjeri pposta me ʃʃindiva a kasa ni so mamma . ʃindiva nde/ nd jiu me mamma e ddormiva a kasa mia sì eh . . tʃè . il fforte bbene ke mi voliva kwello ke senthiva era era era olthre de lla porta sua [portata ?] . e tant è veru ke ija mvetʃi a pposta me kalava kwandu veniva rû lavuru . posta va me ʃʃind a Mmarina me si va ni so mamma ʃindiva a Purej . e si ndi jiva ndi me mamma . kwandu venia me mamma ka tanti voti faʃia na ura dui i ʃɽaordinariu ija si ndi viniva prima faʃiva a spisa . no ko'si kwandu veni me mamma itʃi tʃ è tuttu prontu kkha non ntʃi sunnu probblemi ditʃe imbetʃe nɐn ava fujire me fatʃi a spisa sen'no kjurunu i matʃelleriji o kjure kiju o kjure kij aʈɽ . e kond rri'va me mamma ija ʃʃindivi ditʃi sì Franka ditʃi a mamma vaju e fattsu pog a spisa ntʃi issi aund iti ? ka a spisa è ddʒa ffatta . tʃè kisti eranu bbelle gosi pe ma mamma no ma mamma si sentiva . e ssembe tʃ è stato kwesto legame fra llei e mia madre . e kom era i parenti di Frantʃeska no tʃè eranu kunʈɽari o ke iɖa o kunʈɽariu no no no u kunʈɽariu i parenti tʃè i me soddʒiri oddʒi me soddʒiri . maʈɽi e paʈɽi e non tso i vintikwaʈʈru# kanati ri ma mugghjeri ke nu ndi 'aumu kanuʃʃutu pogu sai a ddʒenti ja ô paisi parra a wutʃi si spaddʒi e si sapi no si parla pure si spalla pâ vvogghja . ma di bbrutto mah sì ? əh ! e llura nui kwandu ni frekwen'taumu nui tʃ era ddʒente malgradu ddʒustamenti non è ke tutti ti vonnu bene pe'ro tʃ è sempre kwalkunu ke vvatʃi u referiʃʃi a so paʈɽi . e tanta ddʒente tʃi ritʃiva parekkhje kose a so paʈɽi kose nom vere ! per esempio ? per esempiu ah per'ke kome [h]a dire da nnui vinth anni arretu vintitʃink anni arretu me ti virunu ntsemi ku unu era nu skandalu . kapiʃʃ ? no/ anke se tu ti fatʃivi tsidu iu era setthatu unde st angulu e tu eri setthatu nda ll auʈɽ angulu ke po'tivamu star intsiem se [h]e ghjiri me ti fa kî frati kî frati iɖɖa forse è normali sentsa nuɖɖu nun funtsjonava no . kwello no se t aiva fare a passijata e me mi mandavanu a soru e veniva o frati o veniva l amika o veniva kakkerunu ki tʃ era u kortheju . tipu ka unu nammi si fatʃi ka[ttsata] / mmh . teniti l uakkhji aperthi eh . ntʃ era molto primitiva a gosa allora kabitu . ʈɽoppu primitiva . pe/ inkwantu iu maskulu nun tʃ era nulla da kosare pe'ro pe kwantu riguarda la donna i gosi era ʈɽopphu primitiva pek'ki me soddʒiru è nu tipu ʈɽoppu dʒelus sì sì sì ma ddʒeloso possessivo ! . ed era una delle dʒelosie pju gravi ke tʃ è . komunkwi su ri/ riniʃʃiva m a manddʒai mə m a maritu kwandu ni maritammu nda l ottanta . pe'ro kwandu mi ndi nkjanai jeu kkha ke iu a jassai ja suttha ndô settandasetthi mi ndi vinni kkha . po non tʃi pentsava kkju ô fidantsamentu pek'ki kkha a tʃit'ta è grandi ti n aʈɽa gosa divessi kwa e lla iu telefunavu ben poku . kwandu telefunau ndi telefonai ntʃi riss warda fra noi due è finita . minkja ! nun l aviva mai riss ! no l avrei mai dettho gwella gosa lli a skoppi'au a tʃan'dʒiri . me mamma disgrattsiatu ke fai dopu tant anni me tsia stessa gosa ma ormai suttʃeri nu matʃellu [h]o detthu na gosa sula e skuppi'au na gwerra . normali iu l [h]o detthu tantu per dire . maa nn non tsi po spe/ tʃè venth anni [fa] non si potiva kome diri . ndzanniari skertsari dire na kattsat/ fare na battuta no pek'ki la kosa veni presa troppu seria . eh . e kwelle gose lli in gwalke modu a mmia mi ravanu fastidio sai poi iu pratikava a tʃit'ta . jeu . arrivai kkha mi sembra . il ventinovi i trentha di ago/ u ʈɽentha i agustu l unu i setthembri pigghjai e lavuru a stessa data ll annu prossimu mi ndi ʃʃindia im feri ʈɽavagghjai n annu komu un khani sentsa fari sentsa fari feri . n annu tiratu da data a ddata po ropu n annu mi ndi kalai im feri . mi ndi kalai im feri kkha da [la] storia . eru ia e me kuddʒini a'ijumu na tʃentuventisetthi i kiji . allura stu kuddʒinu meu aiva na figghj/ aiva na tsita . era ru/ i Peskara l Abbruttsu no râ parti i Abbrutts . nê furia me ndi kalammu pâ kasa ndi karthammu [katthammu] na skatula e sukk i fruttha . karikamm a magina tsepphɐ . e pparthimu . aivu passari prima e ll Abbruttsu . e ppoi mi ndi# Peskara a kos pâ Piskar mi 'ddiamu [andiamo] pâ Kalabbria . a nu tʃertu [puntu] katts e makkina un tʃ a faʃiva . bu bbu bbuu bbu bbbu bbbbb [imitando il rumore quando si spegne il motore] mingja rissi Lui [vocativo di Luigi] Luidʒi digu devo fare il nome Luiddʒi pek'ki è mmortu kwestu miu kuddʒinu è mmortu ddʒov[anə] . komungwe era Lluiddʒi ke gwidava tutt tutt ttuttt ttttu mingja a peri restamu kkha . ppprruppprrurrppppruu sta magina aiv/ . [tossicando] non stava bbeni . aiva a tussi . po komu kaminava kjanu kjanu pogu poj jiva si ripigghjandu . e nd 'ajumu spagnatu ka rimanimm a ppedi . a peri/ ku kala kâ magina râ Ddʒermania fin ô pais ?! era a prima vota ntʃi misimu ʈɽentadu uri ʈɽentadu uri ?! ah no ! me rrivammu â kasa . passammu i ll Abbruttsu râ kasa râ ragattsa i sta/ i me kuddʒinu po parthim i jani me rrivamm a kasa ntʃi misimu tuttu sommatu ʈɽentadu uri mingja i kkha 'aiumu arrivatu minimu minimu in Auʃɽalia . ma nu spagnu . pek'ki a ʃenduvendisetthi nun era na magina affiddabbili altro ke affidabbile ma evi sempi komunkwi sempi vint ann arretu staju parrandu i ventidui ventiʈɽi ann arret e komu fai pemmu t arrittsi ku ʈɽi kwaʈʈɽu kristiani una tʃenduvendisetthi karrika tsepph [h]a mu menthu tokkau pur a la mer# n terra s a bbukava na rota era eh/ finut . sì e le primi feri fatʃisti dopu n annu i primi fer/ dopu n annu i primi feri ô paisi . tʃè rrivau u tedesku ah ditʃivanu tʃertu u tedesku port i marki porta tʃukkula/ iu kwandu nkunʈɽai na# l amiʃi mej i sigaretthi undi su ? . ddʒa regalini sì pe fforts no pek'ke è na gosa kome d obbligu tʃè na gosa kome kom aju di/ oh arriva u tedesku e i sigaretthi i porthau a makkinettha kwakke oddʒettu kwakke kattsata ke magar angora ndê paisi si kridiunu ke nnon eh/ . eeh di konseguentsa kij era ja vita . ti emigravi ti ndi jivi e nun eri kju bagnarotu eri tedesku . non eri pju del paese no ti klassifikavanu tedesku . tʃè ke kosa era tedesku pi d iɖɖi ? pi iɖɖi pi l interessi propi mi ntʃi porti i sigaretthi l attʃendini . kalav i markhi ma ti kapivanu ankora mentalmenti sì kome no o [h]anno visto kwalke kambio per esempiu ? no no iu non sono mai aʈɽa moda aʈɽi kapiɖɖi no segwivo sempre la moda no no kwale bjondo nom mi sono mai dipintu i nessun modu io su statu sempre io e muojo essendo io . non [h]o mai gambiato niente io nom mi son montatu la testa no per'ki io konosko un kalabbrese ke [h]a portatu i kapiɖɖi luangi sì kapiji llongi i purtava puru jeu vab'be era l epoka no gli anni settanta sì li anni settanta si kapitare/ i i pantaluni a a dzampa d elefanti eh a bbitthə no llora si fatʃev o bbittə ti vesti bitti bitti [a modo dei Beatles] sai ki è ? no no lo sai eh ke sarebbe ? ti rikordi i ddʒinsi ʃɽitti tutthi kkha ? sì e llarg i ssuttha a la Tʃelenthano il mondo bbitti kiju era u mondu bbitti ke po fiʃ a kantsuni Tʃelentan eh e kij era e si vestia ko'si kapelli lungi la kamiʃa ko'si kosata no ki aveva la katena si faʃeva vedere la katena poo . rrobba ko'si pe'ro non è ka eri vistu um poku no no no no no no ko ll amitʃi no ki magari a unu ke m u gwardava ditʃi wora rriva u tedesku tʃi diamu la distantsa no no ts ts . no kis/ kistu no faʃia i feri si riʈɽova na vota ku a komitiva gwella ke [h]ai laʃʃatu po ddʒustamenti a komitiva mia era molto vasta eravam in tanti . poii partendu jeu si komintʃau a parti/ iu fu unu rî prima râ kumpagnia ki mi emigrai no e n aʈɽu si ndi jia in Amerika n aʈɽu si ndi jia in Auʃʃɽalia n aʈɽu si maritava po kwandu unu si marita kandʒa um po l aspetthu kandʒa kandʒa visuali'ta kome ti devu spiegari ? kandʒa tuttu no mo tʃekka di metti la testa sulli spalli pek'ki devi andar avanth la kwale poi unu kostruiʃʃe na famigghja ddʒustu ke l amiʃitsia è na kosa la famigghja è n aʈɽ . pe'ro ni nkun'ʈɽaumu sem/ u maʈɽimoniu è sakru undi nui u maʈɽimoniu non si non si na vota non si skertsava . na vota se deʃivi sì era sì e bbasta kome kome me oddʒi ri ddʒenti kome me a kwarantadue anni vive ra ll epuka ki si viviva allora pek'ki iu . fu nu tipu k appi sempi a testa subb i spaji . kistu è kiju ke mə riʃi mɐ mamma . tʃè u um figlio modellu um figlio stabbile koi pjedi per terra io [h]o lavorato per la famiglia . [h]o ffatto tanto per la fam/ anke di kwa mannavu soldi a na mia famiglia . [tossicando] . pek'ki kome ti rissi prima a famigghja mia kon nove figghjoli . e kju mmamm e paʈɽi unditʃi kristiani . tu fa mandʒare a unditʃi kristiani u mendzjone a kiru kome riʃi kwandu tʃ è ffame allura nun era mika fatʃilə ku lu stipendiu ke lavurava u pa'pa me mamma lavurava puru sempri tʃerkau me si ammortiddzi um po la situatsione no mi si . tʃerkare di migliorare um po pe'ro i tempi eranu kiji u gwaragnu ke fatʃianu kkju uri i kiju ke faʃiu ka kiju ke gwaragnavi . e allora si gwadagnava ben pphogu . e kiju pogu ottotʃento jeu gwaragn/ du milla] lliri . poi di anno e anno mə u aumentaunu tʃentu tʃentutʃinkwanta dutʃentu liri e ke t akkattasti pi ottu tʃentu liri ? nenti nu pane ? nenthi ! si mmanddʒava pek'ki kiju ki gwaragnava jeu ntʃi rava a me mamma no . kwello ke iu gwadagnavo lo lo mettevu a ddisposittsjone pâ famigghja . pe/ pe andare avanti e normale . poi komintʃai ko li anni passate kumintʃai me lavuru kumintʃai me gwaragnu fin a seimille seimila a setthimila liri . kwannu dopu sei setthi misi kə gwadagnava sta ʃifra a ll intʃirka dutʃentumila liri ô misi po mi detʃidia me ndi vaju in Ddʒermania e kum era o maʈɽimoniu u jornu e maʈɽimoniu sunnu jorni indimentigabbili su nu jornu sun/ kum è k u passast ? eh intus/ pf ia intantu num mand'dʒa kostumu me ʈɽadittsjoni no vestitu attilatu no misi poj si io . maʈɽimonio l unika gosa ke a mmia mi è rimast imbressa è statu u maʈɽimonio mio . sa ki ndê maʈɽimoni si mmanddʒa si mbivi si bballa si va suttʃeri puru kwalke rissa ah sì ah no ?! . e per'ke ndê maʈɽimoni nosɽi kwandu eh/ ʈɽadittsjonali kalabbrisi dopu ki si mmanddʒa e si mbivi si bballa taranthella u sattʃu kiss u sattʃu e sai no tʃè sempre kwel tʃettu kwellə kwello tʃerka di fare poi u maʃɽabballu . e tanti voti poi si skoppia/ na parola non vieni/ viene kapita mali . e poi unu si pigghja no/ si kumintʃa pe'ro in kwesto kaso nel mio kaso non è suttʃess . si bballava si kosava si ritʃiva poi ddʒent/ sa kwanta ɽɽobba ki rristau ddʒente ke si pigghjava e bbusti e si portava u manddʒare a gasa duv è ke vi ʃposa[s]ti ? e i/ nui ndi maritammu tʃoè jeu maritai ndâ kjesa ke . də râ parti râ fimmina i ma mugghjeri kwindi ndô kwartieri i me mugghjeri indâ kjesa i me mugghjeri kom è ka si kjama u kwartieri ? . Marinella . Marinella di Bbagnara korso Marina di Bbagnara . è um bel kwartiere eh è na spiaddʒa immensa è na spiaddʒa favolos solo ke tanti voti vieni traskurata non è pulita . ntsomma bisogna ke adesso stannu addʒustandu tuttu tʃè um po di/ ll avvantsamentu tʃ è . pe'ro tʃè tanda ddʒente ke kwandu rriva tʃ era u stantsiamentu rî sordi e po sta mu addʒustanu u paisi si futijunu . mbeh kistu è ddapperthuttu poi ndâ kjesa kum è ? a gjesa tutta fjorita tutta kosata na ddʒoja immensa na paura um pjantho si ʈɽemava . jeu iu aiva riʃannov anni kwandu mi maritai e a mugghjeri ? a mugghjeri nd aiva puru riʃannovi kwasi vinti mi sembra ki iɖɖa mi passa novi misi a mmia kkju randi i novi misi i mmia . kwand iu maritu jeu ka rrivai a ll artare no ko/ u previti ndi volia fari tu prendi ko'si nel bbene e nel male ti faʃiva a storiella . allora prima interrogau a me mugghjeri no e ma mugghjeri kwandu eh ntʃ issi sì . tu Rokku Kondina prendi a Frantʃeska ja Nivi kome tua moglie futura sposa nel bbene e nel male di kostu'di/ e iu u wardavu fujut . e rispundi m a faʃiva ira no rispund ki tʃ aju diri ntʃ issi iu fatʃiti vui fate voi ntʃi rissi fate voi me moglie fatʃi dintʃi sì rintʃi sì sì dopu tʃinku minuti k iu sugn/ iu sugnu statu sempi nu tipu spassusu kə mi piatʃi sker'tsa e u previti ntʃi rissi fate voi kiju mi gwardava kus'si kome fate voi ? mi devi dire di sì e pua ki nd è suttʃessu kum è a festa a festa ʃintillanthe e komunkwe mbeh kome ddʒustamenthi kome . kome tutti i maʈɽimoni festi si bballa si riri si tʃandʒi tʃ è di tutto . poii oʈɽa festa poi kwandu si finiʃʃi u/ . a tʃeremonia ndô lokali undi si va mmandʒa poi si kontinua a kasa kî parenti kju ʃʈɽitti e si fa il tʃiklo il tʃerkiu di tarantella si manddʒa si mbivi iu ju jornu jani mə pariva nu papa . tutti ke mi portavanu i kkha tutti ke mi mi inkjanaunu ndî magini avevu tuttu a ddisposittsjoni . tuttu gosi . mi pogghjaunu nell albbergu mə porthavanu a kasa râ kasa me rivigghjaunu #nel albergu ed era un kar amigo ke oddʒi non tʃ è pju oddʒi moriu Matteu Ggallo . eeh tanti bbelli soddisfattsjoni vera'me . per kwantu riguarda kwelli ke ti ʃirkondanu sai tutti l amitʃi ke ti ʃirkondunu ke si mettunu a ddisposittsjoni se [h]ai bisognu e/ è rraro oddʒi kwestu ke ttʃ è va va va sparendo se ne va andandu non tʃ è kwasi kkju . u rispetthu è molto è molthu è molthu na kosa moltu bellu u rispetth . ma oddʒiddʒornu sono pogi la ddʒende ke sannu kos è il rispetthu . la ddʒoven'tu ke kriʃʃi oddʒi . non ntʃi kriju sì a superfitʃi sì . si gwardanu ndô spekkju ritʃi iu possu rispettare il prossimu so kapatʃi di farlo kwesto ? è na domanda un grande punt/ e kkha kumu aviti fatth ? kkhaa a ll a ll emigrata maniera sakrifitʃi . e lavoro si lavura kî sakrifitʃi si tʃerka mi si porta la famigghja avanti . ai migliori modi ke si po onestamenti sempri lavurandu onestamenti e lavorando sembre a mattina a sira . kwi l emigrattsjoni ti port a fare kwesto ma pua kî figghji per esempiu iɖi kwandu è ka kumintʃanu a parrare dialettu ma i me figghji dal primo ddʒorno ke nnaskono noi prima par'raumu molto dialetthu a kasa pek'ki io . komu ti rissi poku fa sono un ragattsu moltu apertu iu kwandu nkjanai in Ddʒermania . mi komintʃai a portare me soru . poi a me frati . poi a me kugnatu . poi a n aʈɽu kugnatu . ntsomma in pratika tutta sta ddʒenthi k apparthena a me mugghjeri . l [h]o fatto io . iu i portai a tutti kkha . e su kuntenti mmo ? . pe kwantu me rigwarda sì . sunnu tutti kuntenti [h]annu tutti i famigghji [h]anno figghjoli lavuranu komu fitʃi iu kriʃʃunu i figghjoli nê migliori dî modi pek'ki ddʒustamenti siamu in una tʃit'ta nun simu nda nu pais . nɐn tʃ è a mamma ja ke ti ritʃi veni e mandʒa kkha ma ma/ nonna . o magari ke tu va lavuri non [h]ai me ntʃi me i figghjoli ti teni to mamma o to soddʒira o/ komu si faʃiva na vota e na vota si faʃiva kistu eh nɐmmə sta u figghjolu sulu u figghjolu suu magari ntʃi runa a me mamma o ndâ soddʒira o ndô soddʒiru o ndâ mamma mia o ndâ mamma sua no per avere libber'ta me si poti jiri me si lavura me si va avanth pik'ki kû figghju se a sta kasa kû figghju a a fimmina nun lavura e ja ssuttha i tempi ki ffurunu . eh nɐn è ke lavuravanu tutti i fimmini eh ekkhu eh non era non era tanto kontʃessu oddʒi mankhu oddʒi manku u sattʃu oddʒi manku pe'ro bbona parti na fimmina ka lavura ddʒa no no no non è bben vvista in tʃerte/ in tʃerti posti no non è bbista non è vvista bbene pek'ke sekondo me sai kos è kwesto ? . sinonimo d ignorantsa . ma per'ke ma pper'ke skusa tu nun [h]a fare tu sai ke lavorando poi tutt al pju se poi tʃ è na famigghja mol/ as/ assai randi numerosa kome da noi ku ssetthi u uotthu novi ku dduritʃi ku ʈɽiditʃi figli tʃe ne sono pure eh sì lo so kome fai tu . per'ke non devu laʃʃare la moglie andare a lavorare ?! per'ke [h]ai paura ke a tua moglie suttʃedi kwalko/ kwella lla/ oddʒi si vive . pju ke di rapporto konjudʒe se non tʃ è a fidutʃa tu nom fa nenthi tu non koʃʃɽuiʃʃi nenti t i/ t i sogni i kastelli in aria per'ki devi dari anki la fidutʃa no l amore è fiduʃa . se non tʃ è fiduʃa nom fai nienthe innutile ke stai lli ddʒelosu martʃu . e kom è a situattsjoni in Kalabbria/ a Bbagnara spetʃalementi ? a Bbagnara non ti dinnu sempre è rimast a stissa no no no oddʒi oddʒi è tuttu kambiatu oddʒi ntʃ è naa kome ti/ kome ti debbu definire . pr/ per kwantu riguarda a pover'ta ke tʃi ffu ajeri . si è miglioratu sikuramenti minimu minimu ru ʃingwanda sessanda pettʃentu tʃè oddʒi ddʒente povera nd ava bben poku . se tu vai/ se tu va a Bbagnara i periadi estivi ntʃi sunnu kristiani ke tu pentsi ka kija kwandu kriʃʃivi tu non sa kiju ki fatʃiunu ma d altronde a ddʒende si parra no a vutʃi si spaddʒi itʃi kiju ava u Mertʃedes ʃingutʃenthu . e komu kattsu l ava stu Mertʃedes se nɐn lavura ?! . ku tʃi run e sordi ? . aundi i pija i sordi kome faʃi mi s akkattha sti so/ ku ntʃ a fitʃi a kasa . kome fai me tu avi l appartamentu e la makkina ê rrussi [grossi, gente ricca] e nun lavuri ? . e kissu tʃè tʃè kistu vab'be kistu ora è in per kwantu riguarda poi i livellu finantsiariu ognunu si arrantʃa komu po ognunu fatʃi kiju ki poti lavura kome poti po ntʃi sunnu altri alternativi . ke oddʒidʒorno sono a ll ordine rû jornu . tʃè ddʒende pure ke kwindi [h]a miglioratu la situattsjoni no per kwantu riguarda mbeh rispettu a ventitʃinkwe ventisei anni arretu sì tʃè iu iu pentsu ke si va a migliorare no na/ tʃè puru na spetʃ i per esempiu i brattʃanti tʃ eranu a Bbagnara ? i ki ? i brattʃanti kiri ka si mintivanu ntâ kjattsa e pue jivanu duve nu nu signuru e lavuravanu subb ê kampi o sì sì sì kome no ndê terreni tʃe n eranu ? sì . tʃ era kiju k â mattina . kwandu lavurau ma mamma i tempi ke lavurau e iu lavura/ lavurava vitʃinu . ntʃ era kiju ke faʃiva i fimmini passava kû bbussə . no ? e jiva kase kase e pigghjava a fimmina per'ki ntʃ era kiju u paʈɽunu rû per esempiu i ortofruttikuli . ndi pigghjava a unu ntʃi rava nu pulminu lu furgontʃinu e ntʃi itʃi Sarvaturi e no so fammi setthi ottho fimmini no o detʃi fimmini e iju passava bussava kasi kasi ku avi bisognu rî mammi k avivanu bbisognu se aivanu bbisognu se vulivanu neʃʃiri me lavuranu #na vota si faʃia ko'si . e ndi faʃiva setthi ndi ott puru maʃkuli no ? puru maskuli sì sì tʃè pe le/ no so pe mpakkhari ndê makkinari i fimmini e pe pigghjari i ll abbiri i maskuli mu ʃʃupp i frutth i maskuli ntʃ eranu ma[skuli] kumu si ivi lemuni kwann nâ notte kjoviva e a mattina si jia me ʃʃupp [scippare, togliere dall'albero] u limuni ki kwello lli è anke un mestiere biso/ l [h]a sapiri fari ju lavuru ja e gli alber/ tutthi ll alberi kjini i j akkwa kwannu ʃʃuppava du limuni si skotulava l arburu e ti faʃivi a dottʃa prim a mattina e setth i l otth a mattina e pigghja ja bella bbel akkwa fridda a ddʒenti ke pati pigghja bell akkwa fridda kwandu eʃʃuti in koju eh e poi a ddʒente s ammala tipu me kugn/ mɐ sotʃiru ora è kjin i duluri reumatismi è a prima gosa tʃertu vena da ll akkwa fridda u soddʒiru faʃiva o mari pe ʃʃindiva/ si ritirava rû mari e partiva pɐ llɐmuni sentsa sosta e u nonnu ke faʃiva ? u nonnu me nonnu bon anima e faʃiva u kapuskwaʈɽa ê tʃirkaru tʃirkharu sarebbi undi fannu ri/ fannu lligna ndî ndî bbuoski no . faʃiva u ʃirkaru u ʃirkaru era u mestieri ke allora si gwadagnava soldi permetteva tanti voti me si porta na famigghja avanti kom a fiʃi mɐ nonnu . a non/ no no me nonnu e me nonna furu sempri brattʃanti iɖi iɖi vendiunu komu si ritʃi lintsola tuwagghji sieri e bbikkeri konfettsjoni i te ogghju e me nonni ntʃè armenu a part i me mamma kwalkuno . me nonni furu sempri benistanti . me nonni materni i me nonni paterni n [h]o konoʃʃutə ni vitthi ndi kanuʃʃia sulu unu eu . ki ppoi i me pa'pa kwandu par'raumu . kwandu moriu me nonnu paternu ddʒa me pa'pa era pittʃulu aiva detʃi o dduriʃ anni tʃè nun è k u kanuʃʃianu moriu prima me nonnu ma moriu prima sa pik'ki ? . pe na malattia bbanali ke kosta pammi ntʃi kurunu u kome si kjama u tifu ? allora si pigghjava u tifa ntʃi kulavanu [curava] non sattʃu a frevi kwakke kattsata e ko'si iju u meretʃina u ʃʃɽunkhau u mattsau ambeh tandu dutthure doi# su i dutthurə matʃellaju . a me mi moriu puru nu frati pju o menu ko'si . puru ditʃotthu mmisi . aviva u ɣrupphu [nodo, pomo d Adamo] kkha ka nɐn ntʃi/ ntʃi mankava l aria . e ntʃi kuravunu . um mi rrikoddu kun pretʃisjoni ke malattia ntʃi kuraunu . era bbellu me frati kistu m u ritʃia me nonna no ntʃi moriu ndî vratts e me nonna mhm bbellu bell okkjattsi kapelli bbjondi rittʃi kannoli . era ʈɽoppu bbellu kwandu m u kuntava mɐ nonna . e ija si kommuviva e tʃand'dʒiumu tutti poi . era bbellu Lluiddʒi si kjamava kwanti anni aviva ? ditʃotthu mmisi ditʃotthu misi sulu e me mamma era ntʃinth a mmia iɖu moriu e me mamma era intʃint a mmia . e sunnu gosi ʈɽisti ke . iu ogni volta ke va/ kwandu vaju ja ssuttha ioo vaju ô tʃimiteru u ntʃi hatts a visita no ê mmorthi kum è ka passati mmo i vakantsi kwandu ʃinditi ? eh allegri i kwandu si va in vakantsi si va in allegria si va im famiglia iu sugnu unu ke molto ntʃi tengo alla famiglia sono troppo familiare per kwantu riguarda me mamma a vogghju sempri vitʃina . iu sunnu sugnu nu mammonə a ddistantsa . e ke faʃiti suttha komu passa u jornu kwandu siti u jornu sempri in famiglia n kumpagn[ia] la mattina a sira si va a mmare si fatʃi a passijata si nkjana si mandʒa si mbivi a ll una un kwartu a kasa mia si mmanddʒa una e un kwartu no um minuto im pju e nom u minutu i mmenu puntuali sì puntuali kwestu è ll urariu ke ndi rava mɐ pa'pa . a ll una e kwartu iu kwandu era figghjolu . ndâ tavola sikkomu iu aju nu paʈɽi ke [h]a intsegnatu a vvivere [h]a ntsegnatu kwel tipo di diʃʃiplina . per lo meno lui permetteva allora di intsegnare ej/ ai suoi figli a ttavola . am a ssiri tutti kwanti . e iu era unu ke nun tʃi pentsava propiu jiva a kasa manddʒava kwand aviva fame . tʃè non seguivo um po kome dire le regole . na vota i pigghjai pe'ro . no iu veniva rû joku no per'ki era/ figghjoli ju'kaumu avivi i fi/ sembri . i frati kju randi i primi ʈɽi su kkju rrandi . e poi ntʃ era me mamma me paʈɽi e jeu . e ʈɽasiva tuttu llordu tuttu s/ skammufatu tuttu a ll urariu i manddʒare i mi rikkordava ll orar i mandʒare pe'ro ia [h]a far/ finiv ja kosa po mi ndi jiva me mandʒa si faʃiva tardu kwandu rrivava tardi i rrivava . aprivi a porta bbum ! e jiva diretthamenthi a ttavola a me paʈɽi ntʃi pigghjavanu ii nervini . kosa fai ?! ki ffattsu ? mandʒu isa ! komu isa ? faʃiva iu . fuori . kome fuori ? fuori !!! . fuori neʃʃiva fora bbussa [imitando bussare alla porta] buona sera buona sera 'fermiti nel llavandino lavati [fa]ttʃa 'lavati lli mmani e po 'veniti setthi . eh se nom faʃeva ko'si pe'ro era iju iu eru iu era nu tipu rribbelli iu so statu sempi rribbelli . e iu a me paʈɽi ntʃi rispundiva . e po pigghjava bbotti . i kî sori no kî sori u rapportu spetʃali u rapportu sempri di fratellantsa u rapport/ sempre nu kotidianu un rapportu umanu un rapportu sempri bbellissimu . tutt ora ndi telefonamu ndi faʃimu ndi riʃimu anke se simu um po distanti ognunu ava a famigghja ddʒustamente ava pentsare a ra famigghja soij e di tandu in tandu kwandu si pentsa kwandu vieni . kwandu vien in pentsieru a me mi sentu nu frati pigghju u telefunu e u kjami no e ko'si faʃimu nui pe'ro kwandu kalu ja ssuttha jiu tutthi ja ssuttha . iu mi ʈɽovu kinditʃi jorni a ll annu ja ssuttha e tutti kinditʃi ddʒorni sulu ? antsi . e kwandu kalu ja suttha iu i niputi sai kwanti niputi aju eu na mmarea na marea . e saai e poi tʃi sunnu nipoti e nipoti niputi partikolari magari a unu ka battettsi tu e ntʃi fai non so una gosa um po pju kapitu rispetthu ntʃi sunnu l auʈɽi figghjoli eh e a aspetthanu un regalu ko n regalu i tsu Rrokku almenu nu nu spillu ntʃ l [h]a kalari . e no pek'ki me niputi per me su tutt u tutti i stessi tutt uwali . pe'roo . aju nu niputi ke si kjama Frantʃesko . i figghji i me soru a pittʃula e nu niputi na niputi si kjama . eh Maria Kontʃettha ki sarebbi ki port u nomu i me mamma Maria e Kuntʃettha la nonna . la nonna pat/ paterna . e si kjama Maria Kontʃettha iu a kjamu Tʃetthina . nu nomi i nessunu rî dui nomi Tʃetthina . e sta figghjola kkha es/ sti dui ragattsini kwa sono molto legati a mme . ben'ke l emigrattsjoni anke pe l emigrattsjoni pe la ristantsa e kwello e anke per'ke kome si virunu ʈɽattat i mmia no . ki evi i figghjoli figghjoli kome si ritʃi su piatts i kori riku rinn a Nnapuli . ma iə i vogghju tutti bbeni a mɐ niputi dall a alla tseta . pe'ro ntʃi sunnu kisti dui kkha ke non si stakkhanu kwandu kinditʃi jorni sugnu ja suttha jeu e iji kinditʃi jornu sunnu sempri a ᵪjanku meu . tʃè na ddʒoja na gosa ka a mme . kome dire mi piaʃe non tso e poi kjanu kjanu ti ti llegi poj . ntʃè me kugnatu k avimu nu bellu rapportu per'ki iu e me kugnatu era unu no a kasu della mia kompagnia .
Bag1wDD1 potimu kumintʃari ? ankhor aspetth a mmia ? pronti simu . allora kwandu naʃʃistivu ? ô ʈrentha maddʒu dû millenovetʃentusessanth millenovetʃentusessantha a Bbagnara ? a Bbagnara eh ntô ʃpitale o ntâ kasa ? a kkasa allora tʃ era a mammina ki . non tʃ era ospedale non tʃ era nienth ni kjurimu nda na stantsa a mamma a mammina kattʃava u figghjol a figghjola kiju ki nnaʃʃiva mhm tenə frati suare ? ʈri ffrati e ʈri soru simu vui siti u kju randi ? no no no a kju rande è Ffrantʃeska a kju rande è Ffrantʃeska dopu vegnu jeu a ffila ditʃimu â fila e a ffila propia ʈra maskul e a fimmina sugnu u sikund e komu kriʃʃistivu ? tʃ era Frantʃeska ka vi kriʃʃiu ? no no nun on ndi kriʃʃivu pek'ki [h]a stessa e'ta nun avimu . tanta differentsa i e'ta Frantʃeska m a passa e ʈriditʃi misi a mmia . per'tʃo non è ka dopu ke i j era pikkola iu era pikkhulu nui ndi kriʃʃimmu ognunu kâ mmama ditʃimu ma poi a mman a mmanu kumintʃamm a lavurare tʃerth non è . ma duvi kumintʃastivu a lavurare kkha a Bagnara ? u primu lavuru propia kwand aviva setthe wotth anni ma paʈri . ma fatʃiva isare i kwaʈʈru râ matina . me vaj a ppiskare ku ijᵪ e kuntatemi na puaku e kuntari ki kiji eranu ʈɽem/ tempi ʈɽisti . tempi ka par'tiumə e kwaʈʈɽu râ matina e nde kug'ghjiumu e ʈri e kwaʈʈɽu e tʃinkh a sira e a ll epuka te parru rû sessantasetthe sessanthotthu gwadagnava milli liri dummila liri milletʃinkutʃentu lliri [murmurio] ed eranu tempi ʈɽisti kwandu parru jeu kistu esti kwasi ʈɽentatʃinkwe ʈrentasei anni fa ʈɽentasetth anni fa era figghjolu settə wotth anni ma paʈri m atʃiva isare e kwaʈʈru râ matina me vaju piskare ku iju . e mmi fatʃiva fare nu pok a peskare nu pok a skola a skola kwandu nun tʃi iva ditʃiva â maiʃɽa ka #simu a la testa ka mi sentu mali tutti sti kosi kkha per'ki oddʒi simu ddifferenthi i epuka una vota sti kosi kkha nun tʃ eranu e kwandu iva â skola mi itʃi a maiʃɽa nɐm vanisti ajer a skola sì sì no ruriva a test na vota ka kakkurunu s a s a kantau ntʃi dissi no no ka jeu ka vatʃi ô mari ku so paʈri ntʃi diss kapiʃʃ ed eranu tempi ʈɽisti per'ki . fatʃimu nu poku eu nu pok kij aʈru frati a mmari . kistu era per'ki pemmu nɐn paga a n aʈru marinaru ma paʈri e ghjiva kî ffigghji a mmarh kapitu poi dopu ru mari . kumintʃavu . m aviva kwasi duditʃ anni i andava nthâ kampagna a kugghjir arandʒi limuni mandarini kistu versu settantunu settantaddui e mi ddavanu kumu t aju a ddir ddummilatʃinkutʃenthu liri ô jornu . parthiva e tʃinku dâ matina e mi kogghjiva e ssei a ssira i setth a sira fa dummilatʃinku ʈrimmila liri ô jornu . essennə p agghjut a la famigghja na vota si jutava â famigghja mbetʃi oddʒi non ghjutanu â famigghja oddʒi pentsanu pâ pâ taska loru kapit i ssa ddʒoven'thu d oddʒ tʃ u dditʃi oddʒi ah na vota era na vota woddʒi è oddʒi fanu ma nɐn è ddʒustu per'ke na vota nuawuʈri pâ famigghja . as'sa fatʃimu mbetʃe oddʒi a ddʒoven'tu nienthe fanu pâ famigghja pe . . pentsanu pâ taska loru pentsanu kabit ? . è kkumintʃai a llavurari fin a . kom [h]e a ddiri fin a sed/ diʃotth diʃannov anni ntâ kampagna poi li urthimi . kwaʈʈɽu anni prima mu vaju a l Auʃɽalia . era ki lavurava sup ê navi navi merkanthili l urthimi kwaʈʈɽ anni e ppoi nu jornu . kwandu fu a ssikunda navi andai a ll Auʃʃɽalia kâ navi . e ssakomu ma mugghjeri ku me paʈri sunnu figghji i du ffrati . e appi l okkasioni mə vaju a ll Auʃʃɽalia pemmi ʈrovu . fatʃimu a tutti i parent ma iu nɐn è ki kanuʃʃia per'ki iwu naʃʃiva ô sessantha ntʃ era parenthi ki eranu rû ʃinkwantaʃinku ʃinkwantasei ku tʃinkwantotthu k eranu a ll Auʃʃɽalia ma n ê kanuʃʃiva sulu kanuʃʃiva a unu . ki è nu frati i ma soddʒira . eeh . e ssakkomu kistu ava vanutu kwaʈʈru anni prima e iju ava tanth a ll Auʃʃɽalia ki s [h]a vanutu kwaʈʈr anni prima awundi te rivoddʒi awundi kanuʃʃi pek'ki non ti po rivold'dʒiri awundi nʈn kanuʃʃi per'ki è na kosa komu si riʃi sa nɐn kanuʃʃi te parə na poku timido mvetʃi aundi kanuʃʃi ed restai sulu du jorn a ll Auʃʃɽalia non è ka stetsi assai diʃimu kwandu jia a ll Auʃʃɽalia kistu è ti parru vintikwaʈʈru anni fa ô ottanta . ddʒirai nu pok i parenthi poi jia ntâ kasa i ma soddʒira allora non nienthi ddʒustu n okkhjata e poi si nun è ka . poi stetsi du jorna . e bbasta non non è kka stetsi llongu . poi fitʃi n aʈru n aʈra navi . e nu jornu me passaa pâ testa ka jeu vogghj jiri a l Auʃɽalia ditʃimu non è ka . e ndi vvitthi bbelle ragattsi ja ditʃimu non è ka ndi vitthi una sula ndi vitthi nkunu setthi otthu tutthi figghji di parenti figghji i kuddʒini per'ki ma mugghjeri sua mamma ku me frati sunnu figghji figghji ddu frati to paʈri eh ku ku mɐ paʈri sunnu figghji ddu frat . allora ndi vvitthi abbastantsa dissi jeu . partu ku una i una fin a sei setthi# pentsu ka no mo# kakkerunu nom volia pemmu vaju ja . e parthia ku kista kkha e subbitu fitʃimu . komu si ditʃi ni fitʃimu tsit a via posta . per'ki ddʒa ni kanuʃ'ʃiumu . poii . kwandu jeu ntʃ u ddissi a me paʈri antsi tʃ u dissi a me mamma ntʃ issi eu warda . ward ntʃ issi eu vogghju ntʃi issi eu jia a ll Auʃʃralia kanuʃʃia . na ragattsa ntʃi issi eu ndi kanuʃʃia tand ma vogghju mi ntʃi manda a kista kkha ntʃ issi sa ma voi . e kko'si me pa$/ me mamma mi dissi tu ditʃi bbona venuta a to paʈri riss e per'ki ? . sakkomu u probblema ki ntʃ era na vota annə fa ma nonnu u paʈri i ma paʈri . ntʃ eranu i ddui tsiti du figghji soi ku ddui kuddʒini ora sunn a ll Auʃʃralia . e allura ki suttʃeriu kwand eranu tsiti ma nonna nɐn sapia ka kisti jevunu jiri a ll Auʃʃɽalia e si maritavanu . ma nonna a ll epuka ra la paura ka variva sempri i figghji vitʃinu ntâ kasa a mmendzu l# ritʃimu a propia kalabbria i voliva iju vitʃinu ni fitʃi jiri a ll Auʃralia ntʃi rissi ma nonnu a sti ddui per'ki eunu pur i sor neput no u tsiu ntʃi issi pe tthia# ntʃ è a reddʒina e pe mme e phe ma figghja aʈʈrettanthu nu bbonu figghjolu me pijja sa vi maritati kkha n è megghju tu ka n aʈru ntʃi rissi ma pe'ro a ll Auʃralia nienth . wora ma mamma si skjantava me itʃe a me paʈri ma nummə ma paʈri a pentsava kom a so paʈr kapidu ? mi ʃi diʃiva no al'lo ma mamma dissi sì ditʃi bona venuta a to paʈre ditʃi va a l Auʃʃralia ditʃ . sì . passava/ passan na par i siri e mi kogghjiva rû lavuru ka lavurava a lləmun arandʒi . figura ndi gwardamm ndâ fattʃ iɐ e ma mamma fatʃiva . nu jornu na sira si nd akkorddʒiu ma paʈri #kapitu du ke gwardati dissi nienthi diʃʃilu tu mə fatʃiva no ritʃillu tu no ritʃillu tu no ritʃillu tu . allura suttʃeriu si a bass# nɐm me kriri pek'ki sai na vota i paʈri eranu ʈroppu furiusi no komu oddʒi ka simu karmi e ke i figghji tʃi fatʃimu passare tutthi kwanti ah nui tʃi fatʃiva passar tutti kwanthi per'ki oddʒi tʃ è . non tsattʃu a Bbagnara komu è a leddʒi oddʒi ma ma ma kosa a ll Auʃʃralia sa tu tokk ê figghji t arrestanu . e pur a Ddʒermania pendzu kos . allora se n approfitthanu rok . kini si non approfittanu na vota ka nkun vota #ku l okkhju stuartu nu paʈri ddʒa . ddʒa subbitu ti kakkavi nkoju ti kakkavi nkoju râ paura . nu jornu ntʃ issi a me paʈri na sira nun grirari ntʃ issi ddʒustu reddʒunamu ntʃ issi jeu . ntʃi iss ah ridi [il cognato ride] su ffatthi veri kisti kkha u sattʃu ki su e su ffatthi propia . ntʃ issi nun grirari ntʃ issi passa kistu e kistu e kist aʈr . sentsa . mi sapimu sa mi voli sentsa mi sapimu s era okkupata s era libbera s era maritata nienthi subbito fatʃi ko'si huh e pardiu u figghju ritʃ subitu ko'si si mis i manu ko'si si pardiu um figghju ris ntʃi issi ankora nun sattʃu s è maritata per'ki ava passatu oʈɽu n annu i kwandu i ankora fitʃi n aʈra navi fe/ un kunʈrattu era nove misi pe nnavi . e poi n aʈru par i misi me lavuru ntherra . subbitu issi perdiu um figghju ntʃi issi per'ki perdisti um figghju ? i figghji si perdunu kwandu si mori ntʃi issi fin a k è na terra puru ki ssimu luntan sempri simu lontanu nun ti preokkupar nun ndi perd i figghji basta iju nom voliva . mamma voliva issi ma ntʃ issi jeu ntʃ issi a ma paʈɽi tu n akkhamph# assai ntʃi issi eu . nɐn è kka nɐm nɐmmi fa fini# to paʈri . e i to sori ki sunnu kkha ? ah ritʃi l Auʃʃɽalia undi si sperdiu rissi k era lonthanu e kkha . e ne vai tantu kunvintʃia ffina ki lui si/ a ll uttimu si detʃidiu . si detʃidiu non è ppropia . ropu ki si detʃidiu rissi tu woi t u mmalari ritʃi nɐmmi ti vatʃi mali ritʃi no nun ti preokupare ka nɐm mi vatʃi mali nɐn te preokkupar . dopu fitʃimu tutti i karti kome si ditʃi passaru kakki setthi otthu novi misi e ffitʃi tutti i katti pammi pammə mi pottsu spusari ritʃim ad'di ora na vota a kos e na vota no kk era leddʒ a fatʃivanu i paʈri kî mamm a leddʒ tʃ 'aumu lavurare sempre pâ famigghja mi tʃi portam i sordi mi s i tennu loro [per tenerseli loro] tʃ aunu far a dota pe figghji fimmini ma paʈri a mmentali'ta sua no solo ma paʈri nda Bbagnara nd aviva kwasi ʈre kwart a Bbagnara a mentali'ta sua ditʃiva sempre k a s [h]ann maritari figghji fimmini e dop i mmaskuli sentsa mmai sentsa ma l ultima figghja fimmina e tʃi passau venth anni ija so# marita per'ki ntʃ aj fari a dota a ropa e dopu viniva u turnu mej ki suttʃeriu ? ka jeu ʈrovai l okkasioni ditʃimu me vaj a ll Auʃʃralia me maritai ddʒovani nɐn aiva mankhu vintiʈri anni e se eu stava a Bbagnara fatʃiva a fini i kij aʈri du frati ki si maritaru a venthotthu venthinov anni na kosa ko'si . kwandu loru fitʃiru i karti me vegnu a la . me mandanu i karti me vegnu pemmə vaju a Auʃʃralia ma mi maritu# non se me paʈri si pentsava ka pigghjava nkunu dui ʈre anni i tthempu per'ki ritʃi ammenu ammenu lavura e pporta kkju ssordi na vota sempa ku sta kosa kkha sunnu kosi veri no . ah riri . kissi kkha sunnu# allura ki suttʃeriu so paʈre è me soddʒiru e iu sattʃu kome si fa eh allora ke suttʃeriu kwandu mandaru i karti ma mugghjer tutti fitʃiru preparare a sala me ndi maritamu tutti gosi stu me paʈri fu kome na sorpresa pɐ iju kwandu arrivau sta littara stu mbitu stu kosi dissi si u sa ditʃi k [h]e partiri ntʃ issi eu fra dui ʈre settiman ham# kapu marit e figghji wora riss fatʃiva fatʃiva ditʃi e mme pents u paʈri ritʃi se vva ll Auʃʃralia ntʃ issi jeu oh ntʃi jeu se ʈro'va kompagna ddʒusta pentsu san'no ke ppottsu fari #kwa e jja ko'si ko'li ditʃi non si poti jir avanthi kju pek'ki na vota si usava assai an'ko/ nun sattʃu sa usanu wora mi ntʃi lavurava pâ famigghja . era . a ttira e mmolla a ll urthimu appi vintʃiri appi gghjir a ll Auʃʃralia pəmmɐ lavuru . pəmmi staj a Auʃʃralia . arrivai a ll Auʃʃralia . ô otth i febbraju dû ottantaʈri e mi sposai ô vintisei febbraju dô ottantaʈri dopu ditʃotthu jorni k eru jani mi sposai no per'ki na vota a o/ wora kwasi vintidui anni ki sugnu a ll Auʃʃralia a febbraju fatʃi na vota tʃ era nu mis i tempu pe abbitari a ll Auʃʃralia pa stari era kumu turist mvetʃi wora misiru sei pju sei ke po stari a ll Auʃʃralia ditʃimu . po starə un annu pe'ro passannu n annu sɐ non ti sposi a una k è nata a ll Auʃʃralia no ti fannu stari . dopu ki si detʃidiu stu ma paʈri avia i tira e mmolla i ffretta kkha e jja si detʃidiu dissi vai bbona fortuna figghju ritʃi bona/ e mmi pentsi ritʃi ognithanth sì u ti preokku'pa issi kwandu pottsu sai ki kosa t a mandu ntʃi issi jeu nɐn è ka ti pottsu mandari a ti'vu k era skertu ntʃi issi eu k# kumu# guwerna a famigghja ku a guwerna se m akkatthu nkuna kka eh kond jia a ll Auʃʃralia e mi sposai tutti kos . m ankunu vann era preokkupatu k era fora râ famigghja me paʈri era preokkupat ditʃ ah tutti sunnu kkha ndi verimu ogni annu . sì un ti preokkupare a prossima possibbili'ta ki tʃ aju ntʃi issi jeu ankunu viaddʒu m u fatts si me ndi verimu nun è kka e ma tu tthi veni tutti l annə me rissi l au issi ma tutti l annə si i ddʒenthi veni tutti l annə [h]annu i kasi paɣati ntʃi issi jeu debbiti non nd [h]annu ntʃi issi jeu i pentsiunati sunnu nu pok i lavuru a nniru u fanu ntʃi issi ognunu ven tʃè ora rrivai ll Auʃʃralia . u primu viaddʒu ki mi fitʃi m u fitʃi dopu . ottantanovi dopu sei anni e mmendz u primu viaddʒ . dopu sei anni e mmendzu . mi fitʃi stu u primu viaddʒû ki kwandu arrivai ddissi eh u paʈri ditʃi te viju kju kkhjinu kkju ggrossu kkju kkha kju bbɛɖ . issi oh se si stava kkha ntʃi issi jeu ja se lavura se vivi komu kkha ntʃ è kju lawuru ja . lopu u sikundu viaddʒu m u fitʃi dopu nov anni . e wora ô nova/ dô ottantanovi vinni ô novantotthu dop . e rô novanthotthu arrivai awora dopu sei anni . vinti/ kwasi vintidu anni ʈri vvothi a ll Italia . kome si ditʃ ringrattsiandu a Ddiu unu nun è k aju na kosa pe'ro . pe'ro l Auʃʃralia pentsu jeu sa unu lavura a kkha pur a/ magari a Bbagnara ritʃimu nun è ka mentu auʈri paisi lawuru mi tʃ avi u lawuru effettivu l Auʃʃralia esti kkha no ja . ki oddʒi l Auʃʃralia kambiava assai kambiava non è komu na vot . non è o a Ddʒermania na vota tʃ era a Ddʒermania ants ants ankora a Ddʒermania si poti reddʒonare kome vivi ja n Ddʒermania tʃè pju stipendi pju ga/ a ll Auʃʃralia ankora esistunu pagi i du milliuni du du milliuni ʈri ô mmis . kjammamula millioni per'ki tʃ avimu sempri u vittsiu mi ditʃimu im millioni . e ppâ luntantsa ke ssimu si potessi stari megliu i ke si sta nun è k non non tʃ è un gran ke propia ditʃimu oh ringrattsiamu a Ddiu a kasa l avimu non è ka l amu pagata nkuni anni a pagammu . pe'ro si potissi ssari meghju ma oddʒi kome oddʒi s a mmia mi ditʃivanu . oddʒi no . kwasi vintidu anni fa mi ditʃivanu va a ll Auʃʃralia ka ntʃ è detʃi kasi pa ttia detʃi milliardi itʃia no teni'telli tu ka mi staju a Bbagnara ntʃi atʃiva jeu kabidu ? non è non è ffatʃili . unuu ku esta a ll Auʃʃralia se vole pemmu fatʃi n avveniri se kumintʃi me vaju tuttu l annu kkhani . non tʃ a fatʃi manku pemm [h]a moʃʃɽ i kas ma nuju veni dâ ddʒoven'tu ke simu nui nuju veni i no ku vena a kkhani a ll Italia pe pe fferi . tutti kiji k ommai na kosa l [h]annu pagata ditʃimu tira a kasa non [h]annu debbiti sunnu pentsiunati se si fidanu me lavuranu i pentsiunati lavuranu a nniru magari a mmendzu pretts allura nkuna kosa no tutth a ddʒoven'tu kom a mmia venanu ogni tʃinku sei anni setth anni . eh sə ka mbivu um poku d akkwa kkha . ora . e ki . fannu auʈri dumandi fatʃava tu domandi ke lavuri fatʃiti komu ? ke lavuru fatʃiti nta l Auʃʃralia ? a ll Auʃʃralia fattsu/ pittu kas aha e kum è ? . kom è per'ki . sa ʈrova kwellu ke ti paga . ki nno pianddʒi ma nd ava tʃerti italiani e fatʃitila kju mmakkhata fatʃitila kkha de a# #si llitika sta litikandu ! komu si litika kkha si liti'kannu ja . tʃetti vuati tʃ è u lawur tʃetti vuati na kasa non si pigghja pô fatthu ka kiju ntʃi runa kju mmakkati tʃetti vuati non è na kosa propia . si vida ditʃimu ma n è ma non è propia . nun rikkhir itʃimu non è . sə sə kampa pâ pantsa ja tutti kiji k avimu debbiti jani non rieʃʃim a menthire manku na lira a di latu i latu n aju/ iə nɐm mi vergognu m u diku ormai mi ʈrov sup ô diskorsu na lira i latu nun l aju jeu aju nu kapitalə u ddʒornu sa vvindu a kasa pottsu aviri puru nun tsattʃu um milliardi i liri italiani #ma di lliri i latu nda vinthidui anni ankhora nienthi mmai ! e kki tʃ è a bbanka tʃ è da ppagarə . s [h]o a pagarə a bbanka a ogni məsata veni a misata dâ bbanka s [h]o a ppagari per'tʃo fin a ku unu nun tʃ avi kapiji janki a ll Auʃʃralia sempri debbiti ntʃ avi . kabid ? non è ffatʃili ka unu ditʃi oh ku non sapa kom è l Auʃʃralia nd avi tʃetti ki dinnu na vota ti ʈɽovi a ll Auʃʃralia i sordi si fanu sì tʃ è ku i fatʃi tʃ è ku i fatʃi puru kâ pala i sordi a ll Auʃʃralia tʃ è ku ti gwadagna puru non tsattʃu tʃinkutʃentumila lir ô jornu ma kisti i kjamanu bisnismɛn kini tʃ [h]annu robb i negottsi i kos [h]a u kampa kâ jornata e fortunata sa s inkj a pants . e nun ntʃi bastanu manku mu paga tutti i bbi/ i billi kum i kjamanu kkhani in inglesi dinn i bbilli tutt i robbi kambiali iju robba a lluʃ u ggas sta robba kkha telefanu a kasa e fatthure e fatture non tʃ a fatʃi manku pommu paga kiju sa unu kam/ kampa kâ jurnata per'ki t u dissi prima awora a ll Auʃʃralia esistunu nê fatthorii pagi de um millioni ddu um millioni ʈri ô mmis . non e unu non tʃ a fatʃi manku pommu paga a kas nd ava as'sa affitthu puru . u bbellu wora a ll Auʃʃralia ka l ultimi detʃ anni a Ssidni i kasi aumentaru assai . e tutta sta ddʒoven'tu ki vven avanthi i ll e'ta loru ditʃimu l e'ta i ma figghji non [h]annu possibili'ta mi si kkattanu na kasa per'ki . per'ki kas su ʈroppu kari ma figghja fin a ll annu skorsu jia a skola jiu . awu/ ora avi ditʃannov anni a fin a a fin a ll annu skorsu a novembri jia a skola lui nun lavurau mai antsi lavurau du anni e nun tʃi bastavanu nu paj i misi mi nda# e tʃ u ditʃivi tanti voti avissi# na vota #akkjapphar i mani# mi si tenni . tu a ll Auʃʃralia non sai tutti i figghji ri italiani auʈrə rattsi non tsa manku kwantu pigghjanu se ntʃi domandi kwantu pijjanu ntʃi itʃi kwantu piji mi sa ka tenanu nu bisnis toj no su fatti toj te dinnu mbeʃi na vota u paʈri fatʃiva taska si ittsikava nâ sakkettha tuttu iju no ma paʈri sulu tutti nda Bbagnara fatʃivanu ko'si per'ki ntʃ era u bisognu eu/ ognunu tʃerkhava mi ajut i ddʒenitori #non tʃi po ddiri ke bbelli okkji ke [h]ai kapidu ? . e ko'si a ll Auʃʃralia no tutta sa ddʒoven'tu ki vven avvanthi kasa non si ni kkatta per'ki akkatthare n appartamenthu ku na stantsa i letthu n [h]a pagari kwaʈʈrutʃentu millioni in supa per'tʃo ku tʃ runa sti sordi ? se n tʃ [h]annu l ajutu dî ddʒenitori vann avanthi sta ddʒoven'tu d oddʒi ma se non tʃ [h]anu l ajutu li ddʒenitori loru kasi non nde katthanu . o vann a ffitthu affitthu è ppuru karu n [h]a pagari dipendi i kiju ki pijji ʈri kwaʈʈrutʃentumila liri a settimana per'ki a settimana esti a paga e settimana esti ja a paga i settimana si paga puru ogni settimana si paga . e non poi jiri avanthi ja . fi/ fin ke ankhora jeu puru aju debbiti nkunu jornu ditʃi ne pottsu pagari jeu auʈri a ll e'ta mmi m a vvindu pag a bbankha kiju ki m arresta m akkattu una e sugnu fora ri debbiti ma sta ddʒoven'tu ki ven avanthi kasa non nde kkatth per'ki è ʈroppu karu lavurari puru ke lavuranu nom pentsu ka si mentanu a kogghjiri tʃentutʃinkwanta dutʃentumila lir i ddepositu e n aʈru dutʃentu i# a ra bbanka e dditʃi e ru stessu nom fannu mai um pass e s a virunu nira a sta ddʒoven'tu d oddʒi a ll Auʃʃralia ntʃ u dissi ia puti/ puti# i l e'ta i ma figghju pju pikkuli per'ki l uttimi detʃ anni a Ssidəni kasi non si ponn akkatthari ʈroppu kari ʈroppu ʈroppu kari purʈropph a vita è kko'si non è i ddʒenti si pentsanu ka ll Auʃʃralia esti pentsanu loru ah ritʃi ll Auʃʃral pâ lontanantsa ke tʃ abbiam non esti un gran ke si potiva stare mejju ankhora pâ lontanantsa ki ntʃ esti je pɐr veniri kkhani vintikwaʈʈɽumila kilomeʈɽi ntʃ esti . vintikwaʈʈɽu uri i aeriu ntʃ est kabit ? . purʈɽopphu ormai a terra è kija ja nun tʃ è ka . u bbellu ma ma spardia m u diku kwandu ia mi fitʃi tsitu . ku ma mugghjeri ke mmandammu tutti karti tutti kosi kista è na storia nu pokitʃeju ʈɽist . ki mmi fitʃi tsitu . loru mmandaru . ndâ littara skritthu ditʃi ah a famigghja è kuntenta a ragattsa è kunthenta ditʃi pe'ro ditʃi kkha a ragattsa naʃʃia kkha voli moriri riss . per'ki nom voli far a fini i so tsia . na tsia soj na sor i so mmamma na sora i mamma i ma mugghjeri si ʈrova a Nikotera kkha in Kalabbria a Nnikotera nun tsattʃu sa fustivu mai a Nnikotera sì sì . era/ vinna a ll Auʃʃralia kwand era i sei anni kista kkhani era figghjola fitʃi skoli ja ankora parra ingles . poi ki ffu ? kwandu vinna l ura ka s ava fare tsita i ri si marita ntʃi ni portaru unu i Nnikotera me veni a ll Auʃʃralia si maritava . stetsi nun tsattʃu nkunu detʃ anni ko'si kissu kkha nun tʃi piatʃiu o forsi si fitʃi nu poki sordi si ndi jiu ô pais e ija nom voliva per dir a veri'ta pemmi vatʃi ô pais kista kkhani sta sta sor i me soddʒira e iju a spindʒiu mi vatʃi ora me soddʒiru kwandu eu ntʃi mandai a ma mugghjeri ka a vogghju fitʃ a littira iju per'ki sulu iju sapa skri'viri ma soddʒira è inalfabbet nun ji mmai a skola mmai mai mai# ma soddʒira . nɐn mandaunu a so mamma a skola sulu ija skrivi e skri'vi na litthəra kwandu skriviu ka tutthu su/ a vvia e posta ndi fitʃimm tsiti ntʃi mandai a llitthara e m a man'da ja litthara arret . e dditʃiva nui simu kuntenthi ritʃi a ragattsa è kunthenta rissi simu kuddʒini puru figghji i to/ pe'ro ritʃi bell è parlare kjaru prima kû temph a ragattsa naʃʃiu e kkha voli/ fitʃi komu nu kunʈrattu fitʃi fitʃi no kunʈratthu in ke sentsu ka unu kwandu è maritatu poti fari kiju ki vol . ditʃi kkha naʃʃia kkha voli moriri a ragattsa riss . allura kwandu mandaru sta litthira a lleddʒiu non rikordu ku a leddʒiu o eu o ma soru ma paʈri a sentiva senthisti ?! ritʃi senthisti ?! ritʃ eh . va a ll Auʃʃralia e ni veni e ki vvo ntʃi issi jeu ti pentsi ka vegn a vaju a ll Auʃʃralia fattsu nu pok i sordi e vegnu kkha ntʃi ja m [h]e sta aah malu pe mmia ritʃi tutthu tu sulu ja e ki ssugnu ntʃi issi moria ntʃi issi iu kist è na storia propia iju pentsava ka eu kwand iji mandar a litthira si pentsava . ka eu vegnu i / ka iu fattʃu nu par r anni e tornava pa na vota kkha non è ki ma mugghjeri vinni ʈre voti ntʃi piatʃi per feri kkhani . ma no ma no pe abbita . po ma mugghjeri vinnaru puru ô otthanthaddui ku so mamma stetsaru kwaʈʈɽu setthimani kwand 'eramu fidantsati ntʃ era a mmama i ma mugghjeri ntʃi issi vogghju jiri me viju . e futuri . swoddʒeri ditʃimu allora vinni ma soddʒira kkha non tʃi piatʃiva dopu dû tʃinkwantatʃinku k era ja nun ntʃi piatʃiva l ambienti i Bbagnara i kristiani ka ti gwardanu ka ti fanu al'lo me soddʒira kumintʃava a fari jornu pa jornu . v u riku e v u rassu per i skomunika a kapiʃʃi sta parola per i skomunika ? . è na parora komu t aj a ddiri ? . in kalabbrisi na palora ʃʃrittha ma komu si po tradurre ? komu si ditʃi se per esempiu sa moriva kkha a ll Italia# mmoriva kkha e a thiraunu kkha eh e ko'si s aiva diri ia ntʃi rassava nu nu skumunikatu nu ntʃi resti# e nɐn volia se/ e ntʃi rissi ko'si ntʃi rissi disse manku se jeu se eu ditʃi moru kkha a Bbagnara rissi manku morta vogghju abbitare ntʃi iss ma soddʒira m [h]adda attirari a ll Auʃʃɽalia ntʃi riss ma soddʒira per'ki non ntʃi piatʃiva dopu tanth anni . per'ki iji ja eu [iru] ô tʃinkwantasei mi pari tʃinkwantasei a ll Auʃʃɽalia e ija vinni ô otthantaddui kkhani kwandu jeu me fitʃi tsitu ku ma mugghjeri . stetsi sulu kwaʈʈɽu settimani dopu nu jornu fin a ke si ndi jiu semp arrendu na kosa ka non tʃi piatʃi ka non tʃi piat i tanni pu nɐn vinni kkjuni iju avi dô tʃinkwantadu k eunu nɐn vinni mai a ll Italia avi tʃinkwantadu anni kompjuti ke num vinni mai a ll Italia . e tʃi fattsu ognitantu nɐn gghjiti a ll Italia ? ah ke mi spardiu a viva# ka vaju a ll Italia me fatʃ kwandu l Italia veni kkha eu vaju ja fatʃ . e nnon voli sapiri nenthi i ll Italia ijᵪ . ija vinni na vota pe sbajji . per'ki vinni ija ? . ora ti kuntu a storia per'ki vinni . per'kii . a ddʒelosia ki ntʃ era na vota kwandu ti fatʃivi tsitu . non tʃ è oddʒi oddʒi sunnu libberi fannu kiju ki vonnu . na vota mbetʃi . prima ke ntʃi dava na bbasata â tsita aviva sudari . imbetʃi oddʒi è ffatʃili oddʒi s i portanu ku lloru ô tʃinema kamini e kkissa kkhani ku# ntʃi ritʃiva prima me mand a la figghja grandi jja kwasi t ʃinkwantadu anni ora kija sula naʃʃia a ll Italia ava a mandare a figghja grand a ll Italia ku du figghji soj e ija no no ka vegnu pure jeu pô skopo kwale skopo nɐmmi pe kwaʈʈru settimani iu o si skjantava nɐm menthiva intʃinta o si skjantava pâ batʃat magari ka/ pâ batʃata si skjantau . sì na vota . ji mi rikordu kwandu ma mugghjeri era kkhani . a'viumu . ma fratu kiju pikkulu esti in Ddʒermania nun tsattʃu s arrivast a kanuʃʃiri . fetʃiva m rikordu kwattorditʃ anni fatʃiva kwattorditʃ anni . e ma paʈri ntʃi diss a ma mugghjeri$/ a ma soddʒira kuddʒina per'ki sunnu kuddʒini figghji i du frat . komu u figghjolu fatʃi kwaʈʈorditʃ anni ritʃi fa mmi si kkattha un aneju e kist era u aneju kwandu mi fitʃi fidantsamentu ku ma mugghjeri viri eh . ankora è vvivu . ntʃi kkattati n aneju disse fai kome nu pikkolo fidantsamenth issi va bbonu . e u fitʃimu ndâ kasa ndi me mamma kwa ddu stantsi ma nɐn 'eramu solu loru e a famigghja noʃʃra . dopu ke mmanddʒammu . finimm i mmanddʒari tutt e gos ma paʈri me diss a mmia . prima mi si ndi vannu ditʃi me paʈri ka wora u tthemp è poku k [h]ann a stari ritʃi passintʃilli a vvanda e ja vvanda veni essiri nu riuni i Bbagnara a n aʈru u o kannitu allora ankora ntʃi sunnu abbitavunu antsi una wora vinni kkhani ja vanda abbitannu vitʃinu du sor i me paʈri e nu frati i ma paʈri pe'ro u frati ma paʈri ora abbita kkha . passintʃilla ja vanda ditʃi mi tʃ appresenth a la ragattsa itʃi ka po 'partiri ku sapə kwandu vanite poi ritʃi kwandu tu nə va per'ki iu dopu kwandu jivi i vinnaru kkha nɐn# a ffebbraju parthia nom fitʃ a tempu kî dokumenti ma parti ntsemi partia a ffebbraju . ankora nom mi sperdu mai ma paʈri me dissi ko'si ma soddʒira . pe nammə ndi rassa ja suli ke kaminamu ntʃi dissi tʃ eunu na par i figghjoleji jani eh ora sunnu randi ti parru ô otthantaddui vintidu anni fa . ntʃi dissi ro ah Sa ah Sarvaturi jit appeɽʃʃɽu jititʃi jitintʃi arretu ntʃi rissi ma soddʒira ssu ma paʈɽi a wwarddava ntʃi riss sa ah kuddʒina finiru l epəki i na vota pu kuddʒinu ku si warda si# ntʃi rissi sta ma soddʒira . per'tʃo pe kwale skopu vinni ma soddʒira a ll Italia ?! pe stu fatthu kkhani si skjantava nɐmme ntʃi manddʒ a figghja . sì ? . na vota ma ora no ora si ndi freganu ora . ora skusa ka parru ko'si van a kjesa puru ntʃintə van â kjesa kû figghjolu ke parə ka ll [h]ann a bbattettsare . ma ora u mundu è ddifferenthi kambiau wora nɐm menthimu venth anni fa ʈrenth anni fa so paʈri puru è n aʈɽu ddʒelusu so paʈɽi paʈri i ma mugghjeri kwandu ma mugghjeri kumintʃ/ iu nun tʃ era m u kuntava ija . kwandu kumintʃava a lavurari a prima voltha aviva ditʃotth anni lavur â bbankh ankora avi vintitʃink anni ora a ffebraju fatʃi ki llavur â bbank . so paʈri sentsa wordini r ia sapiva l urariu a k ura neʃʃ si piattsava avantsi a porta ko'si [imitando con la sedia] kwandu neʃʃiva e a akkumpagnava a kas e ija si vergognava a mmendzu l auʈri ritʃi per'ki so paʈri ankora era i l epuka i na vot kapidu ? era/ si si vergognava si vergognava ija ritʃi komu l auʈri neʃʃanu suli si ndi van a kas ku si pigghja l autubbus ku si pigghja u ʈrenu e jeu eh e tu e ija e ija m u rissi va ditʃ kwandu mə maritai dissi ma paʈri finiu ku mia ditʃi ma fin a k era skett a un [he] kaminare kumu ritʃiva iᵪju . Cognato sì ? e ssemp tʃ u diku a tutta sta ddʒoven'tu allora ka ssimu presenth na vota era na vota ora è wora tʃertu siti fortunati ka naʃʃistivu ropu rû otthanth ma sa neʃʃiu ropu ru sessantha e pigghjavu nu paʈri komu l avivu jeu dâ matina â sira nom ve rassava st# no iju sulu magari tutti i paʈri eranu ko'si na vot era l ambienth era l ambienthi per'ki ntʃ era u bbisognu kapitu ntʃ era u bbisognu non ti potiva fare del menu era l ambienthi ku u fatʃiva non è ka nu paʈri ni voliva ammattsari a nnui o ditʃi o t [h]a gghjiri me lavuri disgrattsiatu porta sordi era l ambienti kapitu non è na gosa sə ndi jiu ddʒa nun tʃi piatʃən kisti paroli si ndi skapparu sì non tʃi piatʃanu sti palor a Ddʒann . ah ! .
Bag1wID1 allura le solite kose kwand è ka si natu ? . undi naʃʃisti ? a Bbagnara a Bagnara a millenoveʃentoʃinkwantanove . e ntâ kasa ? sì sì allora sì allora si naʃʃiva n kkasa . tutti kwanti mi rikordu l ulthima vota ke ke nakkwe mia sorella kju ppikkola . eravo bam/ bambina avəvə unditʃ anni per'ki kə kə ku me soru me passu unditʃ anni i ddifferentsa kju ppittʃula . i allora mi rikordu kumə se fussə oddʒi tʃ era mia nonna . ke è mmorta da tanth . ed iu stavu na nâ kutʃina no kwindi sentivu da lla kamera da letto gridare sai ke na vota si si usava ddentro . partoriri tʃè in kas . sintivu grirare ntʃi riss a me nonna a nonna ma pek'ki sta grirandu me mamma . a me nonna mi fa per'ki iju disgrattsiat i to frati stanotthi ntʃi retsi du pugni ntâ pantsa e ora a tʃinkhau ke ntʃi stannu neʃʃendu u figghjolu râ pants sì a unditʃ allora non è kome oddʒi ke si è sperthu e ddʒa a unditʃ anni sa unu di tutth allora iru eru probiu bjanku kome kwella tenda . e iu kumə na ʃimunita a mbukkava no . mə rikordu addirittura n amika mia so mamma ee kwandu lei sta/ st amika mia veriva ntʃintha a so mamma ntʃi ritʃiva ma me mamma per'ki [h]ai pantsa ko'si ngrossa ah per'ki aju nu to frati nâ pantsa tʃ è nu figghjolu e e kwandu veni ? e u vini prima tʃikogna ntʃi ritʃiva e kko'si kwandu vena a tʃikogna poii naʃʃ u figghjolu . e llora sta/ sta bambina ke poi aiva l e'ta mia apriva tutth i mattini spalankhava i fineʃʃɽi [risate] pe fari ʈrasiri sta tʃikogna in kasa no . kapiʃʃi e kwindi si era na voltha si era kjusi supra sti kosi nun era kume oddʒ troppo kapiʃʃu sì mhm mhm e kwanti sori frati tenə ? . siamo tutti in sei na so tuttho kompletu sei ʈri frati e ʈri sorə ia sugnu a kju randi i tutth . e gli alʈri tenanu kwanti anni ? . poii dop i mia veni me frati kiju si ʈrova in Australia . avi kwarantakwaʈʈr anni fatʃi ora fin i mmisi e pu tʃ è l auʈru me frati ki si ʈrova a Bagnara . eehm . n [h]au kwarantaʈri pu ntʃ è me soru kista e kkha ke ntʃi fatʃisti tu a so figghja l intervista dop i me soru tʃ è me frati puru k è kkha n auʈru frati meu k è sposatu ku na greka kkha . e po me sora kju pittʃula ke ankora vivi in kasa kî mej pittʃula [h]au ʈrentaʈre anni pe'ro n intentsioni ija me si marita nun nd avi nun nd avi [ride] e kwindi sta in kasa . e kumi ti rikordi ta infantsia ? . rikuardi di di infantsia tʃi sunnu tʃerti volti tanti rikordi ke mi venanu . ma tanti voti no ah sì ma a lassa nɐm fa nenth [riferendosi alla finestra k è aperta] . pə/ nɐn nɐn l aiva kjusu bonə la spindʒia sulu e bast [riferendosi alla finestra] . kwindi rikordi d infantsia mi rikordu kwandu moriu me nonnu kwandu moriu me nonna tʃè u paʈri i me mamma no ke stav in kasa ku nnui . me nonnu allora me rikordu ero allora pphikkhola aivu tʃinku anni aviva . eeh . ija matthina . era a ll asilu jeu . e vinn a vitʃina k undi stava a me mamma e vinni ma mi pigghja ditʃendu appuntu ke moriu me nonnu e [h]e gghjiri a kkasa . ki poi si usava se a sai mi si teni in kasa u morthu . no tso otth ure nov ure ripendi non lo so kistu kkha non si usa no ? no kkha in Baviera no nun sattʃu ri parti noʃʃri sì si usa laʃʃarli in kasa tutth u jornu e poi i pomeriddʒo o in tserat o dop/ u ddʒornu dop si fannu i funerali . invetʃe kwandu moriu me nonna sarebbe a mamma i me paʈri mi rikordu pure era ragattsina puru . si si ddʒokava ntsemi a tanti altri ragattsini mentri mentri tutth i grandi pianddʒiunu supra sta morta tʃè i figghjoli fora ju'kaumu e gi/ ja mattina me rikordu benissimu kumə si fussi oddʒi . eeh nu kani mə rənkurriva ki mi muttsikau [ride] e me ndi jia tʃandʒendu a mmendza sta kasa kjina di di/ u mortu nâ mendza i peri e tutthi ki tʃandʒiunu e jeu ki grirava ka m aiva muttsikatu nu kan . kapito sti sti rikordi mi rikordu propia me nonna kwando . era li nda ro paisi ki vindiva ko# tʃè mi rikordu kumə se fusseru oddʒi alkune magari num mi rikordu kiju ke mmanddʒai ajeri pe'ro [h]o tanti rikordi da bambina . mi vengono tanti in test . i allora . ntsu bbelli rikordi ia delle volthi parru kî me figghji fattsu jeu i mə rikordu ke ndâ me vita nun eppi mmai na bbambola maii ! . ke ora aj a fissa ri bamboli per esempiu da kwando mi sposai non avendu avuto mai na bbambola dai miei ke allora sai . ʈrivo eranu tanti figghji poi mm ff ddʒenitori non tsu kumu oddʒi ki ogni ddʒokattulu ki naʃʃiva t u fatʃivanu viriri iu propriu nun eppi manku na Bbarbi me riku era a mmia kwand era pittʃirija . e llora sta fissattsioni rî bamboli ke l aviva sempri ke mi piatʃivanu sempri da sposata katthai na viʈrina bella grandi i du meʈri se tu m a viri in kasa l aju kjin i bbambuli bbambuli ko'si ko'si ko'si kû visu di portʃellana tʃ aju puru grandi ku'si pe'ro n aju nê karthoni per'ki po su ʈropphu grandi nun è ke po spapargliare a kasa kjin e bbambole kapiʃʃ po aju no nu rikordu ke iu da pikkola non l [h]o koltivatu tʃè non/ non eppi da pikkhula e ora da ggrandi mi piatʃ ognitantu l #aju# m i gwardu kisti sunn i ddʒokattuli ki nun epphi kwand era figghjola altro ka ko'si ntʃi fattsu ai figghji altru ke ora ke tuttii ddʒoki tuttii ddʒokattoli ki neʃʃanu fin a ll ultimo . tʃè tʃe l [h]anno loro loru kome per dire tutti l auʈri figghjoli non è ke tʃe per'ki miei figli avevo dire ke non è ke [h]anno avuto propia di ddʒokattoli la luna le stelle tʃè mmassimu propioo . nu limite nun è ke . sta stavo sempre li a spetʃalmenti u pikkhulu nom nom mi tʃerkau mai nenthi kome . kome ddʒokattholii da dire oh . vogghju kistu vogghju kistu nn non epphi mai sti probblemi [h]o kapito e per esempiu tu lavuravi a Bagnara kwandu ankora eri figghjola no sì lavu'ra no no nom propiu a Bbagnara iu lavurai tʃè pratikamenthi da . da mm n elementhari da sei anni fin a unditʃi . e fui en kolleddʒo . sai si usavanu assai metthiri ste ffigghji i kolleddʒu per'ki nun tʃ era a pəssibbili'ta râ famigghja o magari a famigghja era numerosa o a mamma o u paʈre lavuravanu non tʃ era nuju ki potiva tiddire# iu fui sei anni in kolleddʒu kwasi sei anni in kolleddʒu sempre n aʈru paisi no a Bbagnara . lli fitʃi i skoli elementari . dopu tornai n aʈra vota tʃ è me pigghjaru kattʃaru rû kolleddʒu . eeh e normalmenti aiva frekwentari i medii i skoli medi si usanu ndi nui potrebbe fare l Aupʃule mi sembra no . i allora mi rikordu ka fitʃi a prima media eu e ppoi ntʃi rissi a me mamma no iu nom vogghju jiri kju a skola . s iu propriu/ per'ki allura eu da da ragattsina si po ddiri o ʈriditʃ anni doritʃ anni ʈriditʃ anni sintiv u bbisognu ka a famigghja aiva bbisognu i kwalkosa in pju per'ki na vota ʈrenth anni ʈrentatʃink anni fa non era komu oddʒ . al'lo ntʃi issi a me mamma iu num vaju kju a skola finiʃʃu a prima media e po e lavuru eeh ʈriditʃ anni me mamma oh si ko'si pittʃirija me lavuri a ʈreditʃ anni sì a bbonu nun tʃi atʃi nenthi ko'si ntsemi a auʈri amiki mej ni ndi ʈrovammu kwalkosa no a Bbagnara stessa per'ke a Bbagnara stessa non tʃ era nenth t aiva spostari rû paisi pemmu mi pigghj a korriera me va tutth i matthini . n ura i bbussi ogni mattina e undi pretʃisamenti ? aa Ggalliko . Ggalliko Ggalliku è . propiu kwasi vitʃinu a Rreddʒu Kalabbria . e ku'si lavurai jjani fin a ll e'ta i ditʃannove anni . ku'si . e llavurandu lli [h]o konoʃʃuto me maritu [ride] sì kunta kunta noo u kanu/ tʃè lluii simu rû stessu paisi pratikamenth pe'ro tʃè pratikamenthi jeu viviva a Bbagnara Marina vitʃin ô mari e lui Bbagnara ditʃamu si kjama Bbagnara Porelli sarebbi subra e suttha sai kumə su sti paisini duv simu nui ? . eeh l/ nn iju lavuru puru i mattina e ndi nui tʃi sapi ke na nu paisinu ntʃi su i soliti korrieri tʃing e mmendza se mmendza sett e mmendza po nun esisti kju po a sira n aʈra vot . i ritorno . e kwindi staa sti korrieri ki ognunu poi aiva sempre l orariu stabbilitu non è komu ora ditʃi vaju e pigghju l ubban e perdu kistu e pigghju n auʈr o pigghjavi kija o a jurnata a perdivi . e llora ogni mattina pratikamenti viad'dʒaumu kâ stessa korriera kû stessu autubbus di kui . ni kanuʃʃimmu supra l autubbus . e da lli poi . iju lavurava pure ntô stessu paise avundi lavurava jeu no pe'ro ndâ stessa nô stessu magaddzinu sì non era propiu na fabbrika era n magaddzinu di ortofruttikuli do s impakkhetthava a rrobba . dii ke arrivava dalla Sitʃilia tipu peperoni pomodori tsukkini sta rrobba kwa rrivava ndê kassette grandi e noi mpakketthammu ndê kassetthini ko'si pikkholi propriu per l esportattsione a ll estero e arrivaru in Ddʒermaniaa Norditalia um po dappertutth . e pratikamenti iu lavurava nda su kosu kkha und i mpakket'thaumu e iju lavurava poku meʈri kju avanth i mmia . avundi propriu fatʃiunu i kassetthi tʃè na spetʃ i ʃrainə falegnameria lli . e kwindi da lli tʃi tʃi siamo konoʃʃuti per'ki a mattina viad'dʒaumu ntsiemi po a sira nô stessu bbuss e tor'naumu ntsiemi t arrikuardi i kiri tempi ? sì e ke ti ditʃianu i dʒenitori ? to paʈri ? . ebbeh allora kwandu ndi kanuʃʃimmu . tipu ni frekwen'taumu ko'si sempre ke nɐn si usava na vota komu oddʒi ke me figghju mi rikordu l e'ta i kwattorditʃ anni o kju grandi me portau a prima ragattsa â kasa eeh non si usavanu ste kosi undi nui non si usanu tutth ora ammenu pe mme paʈri ke po n avi tanti pek'ke ormai a pentsanu tutthu moderna è ugwali kiju ki ntʃi portanu â kasa pe'ro allora iu nom me potiva permettiri me pigghju nu ragattsu me portu â kasa ditʃi ka a me paʈri kist è o me ragatts . mi salava ri korpa [risate] . eeh e kwindi . ndi frekwen'taumu ko'si naskosto no . frekwentandu ko'si naskosto ndi ve'riumu a matina ki viad'dʒaumu intsiemi tor'naumu a sira intsiemi iji iju aiva a possibbili'ta m ink/ m inkjana prima è na fermata prima r undi abbitava eu è na fermata prima i rundi lavu'raumu kwindi mi teneva sempre u post a ffianko intʃi #sedeti kkha #ko'si poi traskur'riumu tutthu tempu ke vviad'dʒaumu parrandu diskutendu ntsomma . skertsando e ppoi l uniku jornu â settimana ke ni ravanu libberu kwandu nun lavu'raumu i ruminika neʃ'ʃiumu ko'si ndô paisi stessu pe'ro sempri ammuttʃuni naskosti ri ddʒenitori nan t [h]a fari viriri pek'ke san'no davanu korpa [risate] . e ko'si ni frekwentammu frekwentandu frekwentandu . ha ʈɽentun anni ki simu ntsemi . pe'ro luii/ iju pua s immigrau no sì iju poi a ll e'ta i ditʃasetthi kwasi ditʃotth anni mm si nkriʃʃiu me sta jja ssuttha nom voliva kju stari anke per'ki sai si era pagati na miseria lavoravi duritʃi ʈriritʃi uri ô jornu pe'ro kwandu gwaragnast ? . mbeh alloraa iu mi rikordu ke inittsiai jeu kwandu kumintʃai me lavuru ku milletʃinkutʃentu liri ô jornu [ride] milletʃinkutʃentu liri sai ku kiju era ?! na miseria . e tutthu tʃè u stessu kosu l aviva iju u stessu probblema ka awundi lavorava guadagnava poku poi . poi annu per annu t aumentavunu i tʃinkutʃentu liri i milli liri e fin a ke poi iju arrivau a tʃinkumila liri ô jornu . kwindi era sempre na kattsata dopu kwanti anni lavuru ? . a ddinʈra . dopu kwandu kwantu ? tʃinkwemila lire dopu kwantu tempu tʃè annu per annu tʃinkwemila lire arrivasti ki aivi ddʒa ffatthu kwaʈʈru tʃink anni ja . aumentaunu sempre allura avivi ditʃotth anni o anni sì sì eeh sì ma iju mi ndi ja pratikamenti per'ki poi ni sposammu nom per'ki ki normalmenthi mi piatʃiv u lavuru sì pagavanu poku pe'ro non tʃ era hauʈru non aivi auʈra auʈra ʃelta kwindi puru me ti sposti rû paisi ki po ristari tutthu o jornu ndô paisi per'ki si sa ndi nua non tʃe n è a mmia mi piatʃivaa e lloraa po dagnava kwalkosa su puru per mia no . no ma poi aumenthaunu sempri j annu j anno aumenthandu va bboh kwandu mə ndi jia #non tʃ era kju . e allora iju s emigrau puru prima e mia sì n aviva ditʃotthu anni ditʃasetthi kwasi ditʃotth . kwandu si ndi vinde kkha in Ddʒermania a prima vota si ni vindi sulu sulu sulu era . aiva sulu appena du du kuddʒini i #kuddʒini maskuli ki eranu kju grandi r iju kkhani . kiss u mandau rikjamandu pratikamenthi veni supra in Ddʒermania ka ntʃ è lavuru si po lavurare ti ospitamu nui e ku'si e thutthu e ko'si allora sembre nô setthantotthu vinnə ra prima vota ma a Monako venni ? a Mmonaku sì l unika tʃit'ta . kjamau e . ntsomma i kuddʒini ntʃi ʈrovaru subbitu lavuru . si misi a lavurare subbitu nô risturanti l unika possibbili'ta ke llora si potiva attʃettare per'ki ti ravanu vitth e alloddʒ . eeh . e mə rikordu ke si mis a lavurare iju ehm e kwindi poi ni ve'riumu i mmenu ni ve'riumu na du voti a ll annu kwandu ʃindiva im feri . allora ku stu sta possibbili'ta kə ni ve'rium/ mə ndi veriumu i mmenu ija poi frekwentava assai so mamma me soddʒira a frekwentava per'ke anke per'ke lavu'raumu ntsemi ndâ ste/ ntô stessu magaddzinu kwindi 'eumu ddʒa . mm fatthu nu rapporthu tutth i ddui propia veru komu soddʒira e nora pe'ro si po diri kju komu mamma e figghja ke soddʒira e nora per'ki devu ringrattsiare a Ddiu ʈrovai sempre na soddʒira . probia pottsu diri ke per me è na sekonda mmamma tutth oddʒi sì sì . e llura ku sta kumplitʃi'ta i so mamma . eeh poi ditʃidimmu ke sta luntanantsa nun era poi kjuu/ mi si port avanthi . e ditʃidimmu mi ndi fatʃimu fidantsat i kasa e kwindi iu pəm/ pemme pottsu neʃʃiri me potts aviri kwalkosa e kkju . ô paisi ndi nui si usa ke i ddʒenitori rû maskulu [h]annu a veniri ndi ddʒenitori râ fimmina e mi ntʃi riunnu gwarda eu vogghju a to figghja fatʃimu fidantsamentu in kasa e llora da lli magari . to paʈri to mamma kiju ki è te rununu a libbera uʃʃita me ti po frekwenthari poi . ditʃamu ke sentsa ke nessunu ti sta a bederi o a kritikari di naskosto ste kosi kwa . ko'si ni fidantsamm e kasa dopu n annu ddʒustu ni sposammu sì u fidantsamenth/ o fidantsamenthu kum era ? . u fidantsamentu komu si usa ja suttha è kko'si kke . eeh primuu . me rikordu allora a prima vota a prima dû fidantsamenthu ver e propria vinni me soddʒira ndê mej . pemmi ntʃi ritʃi apphuntu guardati ke voʃɽa figghja kum me figghju se vonnu ko'si si usa ehm . allora me soddʒira ntʃi rissi aju piatʃiri se vu vuliti mi si fannu fidantsati ku me figghju per'ki a voʃɽa figghja a kanuʃʃu tantu tempu ke llavuram intsiemi . eeh a ritegnu na brava ragattsa e mi piatʃerebbe ke tʃè si fosse stu kosu . ku me paʈri sì sì attʃetthau per'ki poi vitthi ka jeu era propriu dura ostinata . eeh ditʃidiru poi ssabbiliru na data di di kui si aviva me svolddʒi stu fidantsamenthu fidantsamentu allora tʃè adessu oddʒi komu oddʒi fidantsamenthi si fannu puru ndê risturanti per'ki poi è na kosa ʈroppu randi . pe'ro allora eu mi rikordu fitʃimu in kasa a kasa ndi me mamma . si . s invitaru i parenti kju ʃtɽitti kome tsii . eeh . i me frati i me soru kiji ki 'eramu in kasa me soddʒira puru auʈri tsii e parenthi k aviva . e me mamma kutʃinau allora ke kutʃinava ? e kutʃinau a sira era u fidantsamentu ke fitʃi ? fitʃi nu . si usava allora nun è ki ntʃ eranu ʃʃelti di di kose . sembra ka fitʃi pasta pasta ô furnu ko'si fitʃi allora e ppoii tʃ era karne kome sikundu pok i kontornu fruttha doltʃe tutt stə robba kkha ntsomma si mmanddʒau də də . finit i mandʒari poi si fitʃi stu fidantsamentu . tradittsioni ku ll annellu ki ss auva kkatthare l annellu pe iju pe ija ntsomma poi . e poi da lli nda ssu fidantsamentu a sira stessa si parlava . pek'ki allora era kus'si si fidantsav in kasa e tu ddʒa aiva stabbilir a data e kwandu t aiva maritarə . era ko'si no no ve# nuju e lloraa mi rikordu me paʈri ntʃi rissi jeu a me figghja a ffattsu tsita pe'ro vi rikordati ke ju tempu n annu vugghju mi si sposa per'ki a mmia num mi piatʃanu i fidantsamenthi longi eunu ssai i paʈri i na vota aivanu st fissa fissat i kist idea fissati i kist idea ke magari ditʃi poi ku sapi sa a rassa e poi skandalu ndô paisi mi resta tsitella ku'si e kul'la tuttə ste kos . e ko'sii dopu n annu ddʒustu iu poi mi sposai a me mi fidantsai mi rikordu u vintisei ditʃembri de ruu . ru millenovetʃentotthanta . no aspetta settantanove setthantanovi setthantanovi sì ddʒust millenovetʃentosetthantanovi ô ventisei ditʃembri ni fidantsamm in kasa e ntô millenovetʃenthottanta vinthottu ditʃembri mi sposai . kwindi sempre dopu Natale sì sempri ju periadu per'ki ntʃ era a possibbili'ta i ferii ki . ni sposammu ju periadu e poi appena sposata poii dopu dui setthimani ʈri setthimani vinna kkha . e ti piatʃiva a ll initsiu kkha ? sì sì a mmia mi piatʃiu sempri a ll inittsiu tutth oddʒi ormai per mia è komu na sekonda . Italia m ambientai abbastantsa bbene subbətu . per'kii allora sai a voglia i neʃʃiri fora ri ri sti abbitudini k avivi sti paisi kjusi r inʈɽa era ʈroppu forti allura è ugwale aundi ti porthaunu per tthia ti stava bene tutth ti piatʃiva tutth . i allora iu aviva vinth anni kwandu vinni a prima vota kkha e pi mia tʃè i nu paesinu arrivari a na tʃit'ta ko'si ggrandi . tʃè era nu paradisu ddʒa pe mmia eh e mi rikordu ija sira ke rrivammu eraa a ddʒennaiu pjenu . fatʃiva nu friddu num mi rikordu kwanth era sutth a ddzeru ja sira . eh kjin i nivi dappherthutthu nɐm nnivi probia a non finiri . e j alloraa . non abbitavo kkha abbitavu nâ Agnesʃtrase a konoʃʃi ? sì sì a kanuʃʃu eh . e ja vitʃinu ntʃ era na kasa ri studenthi di kuii ognunu aviva na stantsa no e kwindi iju aviva sta sta stantsa kkha a mmendzu sta kasa i studenthi ke nom per'ke studiava ke ll aveva avutu ʈrammite n amiku ko'si di naskostu . e ppagava nom mi rikordu llora pagava dutʃenthu kwaranta marki ô mmisi k eranu puru sordi sì ma tʃertu . e allora a prima vota ki vinni per'ki ankora tʃ era possibbili'ta u iju non aiva tʃerkatu n appartamenthinu pju ggrandi appena rrivai kkha ia finivi ja a l Agnesstrase na nu letthinu largu kwantu ssu tavulu longu du meʈri pe'ro largu komu ssu tavulu dor'miamu tutthi ddui jja inʈɽ . kapiʃʃ e kwandu mi rikordu rrivai a prima sira . appreʃʃu jornu subbitu a freva a kwaranta . sì kambiamentu i klima kambiamenth i klima e nun era abbituata a nivi jeu l aiva verutu sulu nâ televisioni kwandu rivu ka i jjani . e aiva sta freva a kwaranta subbitu m ammalai e allora kumintʃ a ffari iju ma Frantʃeska mi sa tantu ka a ttia u klima nun ti sta non ti va bbeni kkha forse è mmegghju me si ti ʃʃinni n aʈra vota jja ssuttha no no ntʃi fatʃiva eu non ti preokkupari . me bbətuav a stu klimɐ se vogghju stari kkha nɐm mi ndi ʃʃindu ja ssutth . eeh ʈri kwaʈʈɽ e fila aiva sta frevi ko'si fforti per'ki tʃè . nda nu paesinu ke mmi rikordu allora ankora ju periadu jjani . vintitʃink anni fa magari ora nda ll invernu si senth nu pok i ffriddu pe'ro allora warda ka a dditʃembre era kome se fussii primavera era ppju kkaldo no . eeh kwindi da da da nu klima a ll altru nu sbaldzu ku'si subbitu fitʃi prestu me m ammalu e ko'si pe'ro u mis a dura prova ntʃi ivi i kkha nom mi spostu iu . mii mi passau poi sta ffrevi mi inkumintʃai a stari kju beni mi tʃerkai subbitu nu lavuru . undi ? kwa ô ristoranth a prima kosa ah ndô ristoranthi no nâ posta ? no no a posta no per'ki ankora non non è k aviva konnoʃʃentsi pemmu pottsu ʈrasiri â posta po non si parrava tedesku se non komu fatʃiva ?! . non tʃ era possibbili'ta kwindi ll unika possibbili'ta per ogni italianu k allora arrivava era kkha rriva subbitu ndê ristoranth ristoranthi italiani [h]a pparrari l italianu non [h]aju probblem i llingua ti davanu da mmanddʒare ti davanu pur a stants stantsa num m interessau per'ki l a'viumu pe'ro iju lavurava ndô ristoranthi iu lavurawu ndê ristoranthi fa'tʃiumu l orari ugwali ki a'viumu a pausa pomeriddʒu a sira rien'ʈraumu pur intsemi . e kwindi lavurai nda stu risturanti a prima vota mi rikordu risturanti ʈri kolonni ki ankora esiste oddʒi ntâ Hiltenspergerstrase . e ddopuu dopu kistu risturante da lli . eeh . mi rikordu ka kkha nâ ll Agnestrase stetsimu ʈri mmisi ki poi era pittʃulu apparthamentu e mi tʃer'khaumu sempre kwalkosa i kju ggrandi . e ddopu ʈri misi ʈrovammu nu mminiappartamenthu per'ki kkha per esempiu nâ ll Agnestrasse era solo na stantsa e poi aiva neʃʃiri fora ke ntʃ era u bbagnu i kommune a kutʃina in komune sti kosi kkha i jj allora putianu kutʃinare ntsemi a sta kutʃina k avivunu l auʈri m aiva kkatthatu na kutʃinina ku du ppiastri ku'si eleʈʈrika a kasa kwindi kutʃinava a kas . eeh stetsi ʈri mmisi nda stu stu nâ sta mettsa stantsa dipu poi ʈrovammu n auʈru miniapparthamenthu ki tʃ era bbagnu ddinʈra a gutʃina e tthutth si ʈrovava a Ppasing . a Llandsberger ʃtrase [ride] eeh ntʃ è molto ʈraffiku eh . infatti sì pe'roo tʃè lli per li ankora stordita rû paisi l ambienthi non è ke stava a pentsar ô ʈraffiku ki ntʃ era e kosi jeu aiva n appartamenthu eunu tutthu per mmia ku bbagnu kutʃina ddenʈru e tutthu bbel balkhone per mia stava bbene kumu nô paradisu l aiva arredatu bella karina e tutth . e kwindi si stava jjani si lavorava lavo'raumu in dui nun tʃ era problema . e ppoi nda j appartamenthu stetsi . du anni du anni e kwalkosa di kui poi subbitu dopu neʃʃia intʃinta a me figghju ggrandi dopu du anni sì sì no ma voli/ vo'liumu/ votsimu aspetthare nui nun è kka votsimu aspettare nnuii e poi neʃʃend intʃint a Ddʒanni rissimu ora sta kasa è pikkhola naʃʃiu kkha ? sì tutti i ʈri ah tutth i ʈri sì sì sta kasa è pikkula naʃʃenduu u figghjuu ʈrovamu kwalkosa i kkju grandi e ʈrovammu . a Arras allora ndô nell ottantaʈri mi rikordu ddʒugnu ottantaʈri . era intʃinta grossa ko'si dopu nu mmisi partoria a me figghju jeu fitʃi Umzuk . spostament i kkasa eeh . e ʈrovammu sta stu bbel appartamenthinu allora a Arras era nova di tsekkha k era n appartamenthu novu k aijunu kustruit i allora fattə kunthu tu fin da ll ottantaʈri . kwasi vintidu anni ma mmen vinthunu vinthunu eeh iju pagava i st apparthamenthu ku du stantsi setthanta meʈri kwaɖri pagava mille tʃinkutʃentu markh . allora . eeh e kwindi ni ʈrasferimmu nda stu appartamenth k era molto karinu era abbastantsa bbellu novu katthamm i mobbili novi per'kii poi era kkju grandi volivi kju mmobbili puru ntsomma kjanu kjanu ndi kostri'jiumu i kosi man manu ke llavu'raumu . kostri'jiumu sempre kî nostri mani ki nostri kosi ritʃimu non è kke kumu ritʃi nun ti regalaru mai nenthi o rû tʃelu nun kalanu i sordi ben'si se nnon lavuri nom fai nenth . e tutthu kiju ki ndi rəʈrovammu oddʒi esti . kî noʃʃri sururi mankhu ku regali o kosi o eredi'ta assolutamenth puru a kasa ke n akkattammu ja ssutth esti tuttha fattha kî . ma ora aviti a kasa ja suttha no ? sì sì ma tʃè konʃtruita i vvui o i alʈra ddʒent ? no a kasa k avimu ora era ddʒa kostruita tʃè a prima kasa ke katthammu nun era kista na kasa ke kattammu . è stato eeh treditʃ anni fa kwattorditʃ anni fa . kattammo na kasa e nu era n apparthamentu era na kasa ki si sula era na kasa sentsa nenthi sai komu si usanu ndi nui i kas unu arretu ll auʈru ognunu ava so porta eeh sentsa ddʒardinu sents/ sul a porta me ʈrasi e bbasta . era na kasa ko'si era n okkasioni allora kustava mi sembra sessanta millioni sessanta millioni . sarebberu sessanta mila marki ku'si . trenthamilla jeuru ri oddʒi e li rrissimu ormai komu inittsiu ntanth a pigghjamu e po si ndi parra per'ki se nom komintʃi nom fa mai nenth . e mmi rikordu nun è kk aiva allora jeuu tutthi sti sordi me menth tutth i latu per'ki poi kkha aviv a vi'vir a vita no on è kke dditʃi risparmi risparmi e kkha ti mor i fami assolutamenth . e tutti sti sordi non l aviva e llora mi rikordu kee . ke mm addʒevularu i mej ntsomma me me me rikordu me prestau tannu me mamma tʃinku millioni . me pottsu kumintʃari ku sta kasa . eeh khjanu kkhjanu poi tʃè pratikamenti emu ʈrovatu a kissu kkha ka a vindiu ku na bbona okkasioni ki tu ntʃi ravi a mme'ta i sti sordi subbitu e l auʈra me'ta me retsi tempu du anni mi ntʃi/ mi ntʃi rugnu i mmisi ogni misi ntʃi mandava sti sordi a kkasa direttamenth . sentsa fari kreditu i nennthi tʃè aiva na/ m aiva ratu na bbona kondittsioni me fattsu sta kosa e ko'si ffitʃ . e pratikamenthi tinni sta kasa . du anni ʈri anni ko'si ʈri anni sì . pe ʈri anni eeh pri/ e veniva usata sulu kwandu 'jiumu in feri na vot a ll anno . pratikamenthi kwandu nui nun tʃ 'eramu nda sta kasa ehm . tʃ era ddʒente ke pratikava ke a mme nɐm me piatʃiva tʃ era a me kasa eeh ddʒenti ddʒenti ke pratikava per esempiu eranu i frati nu frati no unu sulu era nu frat i me maritu k era kkju pittʃulu si ʈrovava ja ssuttha ô paisi kiju si pigghjava a kjavi ki allora mi rikordu ke iji kjavi ntʃi rassava ndi me soddʒira per'ki era propria vitʃinu r ija . pemme va me fatʃi pok i pulittsia mi aprə ognithanthu #sa e kiju si pigghjava a kjavi si ndi jiva ko ll amitʃi soi si divertiva fatʃiva parti [party] fatʃi kos tʃè fatʃiva giju ki vuliva e lloraa me rikordu ke poi kwandu vinni m a skupriri iu pe ddisperattsioni ntʃi issi jeu a me maritu warda eu a vindi# vindu sta kasa e nun tʃi tegnu a to frati kkha pemmi fatʃi kiju ki vvoli ki m a rrisparmi e kus'si a vindimmu . a vindimmu eeh . e ʈrovamm a unu va propia per'ki propia a voliva vin'dir u kju pprestu possibbili jeu ʈrovai a unu ki tʃ a padai# ri stessi kondittsioni kome l eppi jeu ku kiju k akkatthai si ma sì dammə a me'ta e pu kij auʈri skuntamu tandu ntʃi retsi ʈri anni i tempu pemmi skuntha . e kus'si vindia sta kasa vindendu sta kasa poi ntʃ era n aʈra vota u prubblema ke kwandu jivi im feri aivi jiri kasa in kasa mi ti ospita kwalkhunu per'ki poi jivi nda l otel pe'ro nd a l otel poii i personi kju ssai kustava kju ssai . e llura ntʃi rissi a me maritu no n aʈra vota stu probblema ke ogni vota ke ʃʃindimu ja ssuttha im feri avimu ssu prubblema mi jimu di kasa in kasa ku avi spattsiu mi ti ospita a mia num mi piatʃ . kapitu . tʃerkava nkun auʈra [h]o detthu kus'si . n akkattamu e aim a kasa noʃʈra per kwandu ʃendim im ferii . eeh mi rikordu . pokutʃeju kju avanthi r und era a prima kasa k a'viumu akkatthatu . tʃ era vista kkha undi aimu ora atthuale ke pe n annu intheru aiva nu karthellu si vende . sta kasa kwindi nun jiva mai nuju mi s akkattha nun jiva mai nuju per'ki jeu alloraa tʃè kustava nu prettsu nu pokitʃeju ke nun tutthi potivanu mentir a manu nâ sakkettha e ppigghjarla no . ed era nda na nda na nda na stradina pikkhulina nən non è k era fatʃilmenthii virirla tutthi jorna ku passava me ritʃ ah jja tʃ è na kasa ka si vind . sì tʃ era me soddʒira ke ija ddʒirava sempre tutth u paisi sai jiva ndâ kjesa ke ogni jornu vatʃ â miss . a skopriu ia sta kasa ki si vindia . a skopriu ija eeh allora kwand a skopriu nua 'eramu kkha ddʒa . non 'eramu ja ssuttha eeh 'ajumu ritornatu rî ferii . e mmi rəkordu ka telefonandu nu jornu a me soddʒira rissi sai vitthi na kasa kju ssuttha i r undi 'staumu prima ki si vinda na kasa bbella tuttu intera ki ntʃ esti puru u . ki l enʈrata pe fatthu voʃʃɽu kû kantʃeju ntʃi po mintir a magina e dd arretu ntʃ è puru nu petts i tterrenu ke poii pianthare po fare kiju ki vvoi ma ntʃi va bbeh ntʃi issi na kasa ko'si mi interessa ntʃi rissi e informatevi . ntʃi rissi jeuu i sti paʈrunə ka a vindunu ki vvonnu ki num vvonnu ntsomma tutthi sti kosi kkha . e jiu tandu me soddʒira mi s informa i kisti kkhani k eranu ddui marit i mugghjeri ke non aiwunu figghji pratikamenti kisti a vindiunu per'ki si ndi volivanu jiri rû paisi si ndi volivanu jiri in Auʃɽalia e n Auʃɽalia ntʃi su tanti bagnaroti . eeh tandu me soddʒira jiu mi s informa e ntʃi rissiru kissi ka vindunu sta kasa è vvendita allora per tʃentoottantatʃinku millioni . tʃentuottantatʃinkwe millioni e ditʃe sì a vendiu tutta kwanta ko'si kom è allora . kista kasa pratikamenthi . kija ka kiju ka a koʃʃɽiu non era n esperthu per'ki . sai i fineʃʃɽi i aluminiu ki si usavanu na vota probiu s usavanu vinth anni vintitʃink anni fa ntʃ eranu i fineʃʃɽi i aluminiu ntʃ era . eeh . non era stata fattha bbella non era stata tagghjata bbella ll unika gosa ke vvaliva eranu i porth interni i porti a ll ingles ki ankora tutth ora l aju pe'ro l aju fare ristrutthurare pratikamenti tʃè tu t akkhattavi pe tʃentuottantatʃinku millioni si ii mura pratikamenti pju u terrenu ke ti rəʈrovavi per'ki poi i rinʈɽa komu bbagni fatʃiva pie'ta eranu bbagni ki si usavanoo ʈrenth anni fa . mmi rikordu ankora oddʒi nu bbagnu brutthu mar'ro ! . alloraa . ntʃi rissi jeu a me soddʒira #me soddʒira pe tantu per telefunu si sa nt ʃè sta kasa ke si vindi ko'si ko'si e ko'si kiju rissi ka voli tantu . se vv interessa issi e bbeh ni interessa ntʃi issi je n interessa sikuramenti ntʃi informatevi o magari ntʃi issi iu mi fatʃiti fari nu pok i fotu . eh e mi mandate ko'si iu ʈramite i fotu ka i guardu e verimu s è kju u menu kiju ki tʃerkamu nui magari fatʃimu im modu possibbili me potimu ʃʃindiri puru kwaʈʈru tʃinku jorna . e kkos'si fitʃi mi skatthau ste fotu m i mandau e ʈrammite ste fotu ntsomma ndi piatʃiu kju u mmenu . kom era fattha per'ki poi eu . on è ke mi piatʃiu e dissi kist è a kasa ki ntʃi vogghju stari ko'si tutt a vit issi intantu pe stu prettsu ke tu katthi puru u pettsu i ddʒardinu ke tʃ è inklusu u pretts è bbonu [h]o detto poi ntʃi rissi a me maritu a lung andare poi kû tempu n addʒustamu kom a volimu nui a ristrutturamu kom a volimu nui . e kus'si ni piatʃiu ʈrammite fotu e ddopu du misi mi rikordu mi akkor'daumu undi lavu'raumu allora tʃerkammu u permessu kwaʈʈru jorna ʃindimmu jimm propiu ddʒustu mu a virimu mu a gwardamu mu parramu kî proprietari . e ni piaʃiu ni piatʃiu sempri ko ll intentu ke eu po me l aiva fare kom a voliva eu tʃè non è kka teniva kum era ku i bbagnu ke mi fatʃianu rəbrettsu sulu m i gwardu . ehm e llora ndi misimu d akkordu ntʃi retsimu n akkonthu per fermar a vendita ki po kiju rissi sə num mi datə l akkunthu eu a ku veni interessanth tʃ a rugnu . e ti ririst akkunthu e 'jiamu me fermam a vendita poi si ʃʃindiu . e im feri normali ntʃi retsi jeu i sordi ntsomma poi si fitʃi kunʈratthu e tutthu ja e d alloro/ e da lli poi ni ppigghjammu sta kasa di kui . a prima kosa ki ntʃi rissi a me soddʒira ntʃi issi iu a pigghju sta kasa pe'ro nom vogghju me si fatʃi u# [rest i j esitu] i prima ia nɐn ka ntʃi manthegnu i divvertimenthi a iju fatʃi kiju ki vvoli . e ko'si ffu fu parola ki poi iju nun si permettiu kju me ʈrasi nta ja kasa per'ki ntʃi issi ko'si nun è ke kkatthu a kasa pemme te mantegnu a villettha a tthia me fa kiju ki vvoi . ku'sii . kjanu kjanu poi mo r avi . nov anni kwasi . ki l avimu l annu skorsu a fitʃimu rəstrutturare . eh tʃè rəstrutthurare a prima gosa ke ffitʃi veramenthi . tʃink anni fa ntʃi fatʃi fari subbitu i fineʃʃri . akkumulai nu pok i ssoldi kattʃai tutthu l aluminiu ji kosi bbrutthi ki ntʃ eranu i j otthoni . e anke per'ke fatʃivanu ʈroppu umidi'ta poi l aluminiu sai ke non è kjusu bbona ti fatʃi umidi'ta . e mi fitʃi fari i fineʃʃri doppi fineʃʈri l inthernu in legnu propiu massittʃu . kon ii vetri belli fatthi doppji e l esterno . eh sempre eeh . tip aluminiu per kwandu kjovi l akkwa pe'ro u kuluru stessu rû rû lignu e tandu tʃinkh anni fa kwandu fitʃiru sti fineʃʃɽi pratikamenthi unu dui ʈri kwaʈʈɽu fineʃʃ fitʃi fineʃʃɽi na fineʃʃɽa e ʈɽi porti per'ki poi ntʃi sunnu i stants i letthu ke sunn a porthi ke tu neʃʃi ndê barkhuni e nun è kju fineʃʃɽa è na porta e mmi kustaru kinditʃi millioni puru nun è ki . ti regalaru . kumintʃai tantu kî ffineʃʃɽi po ripu ri fineʃʃri l annu skorsu ditʃidimmu ma ristrutturamm i bbagni per'ki eranu ingwardabbili propiu . tʃè non ingwardibbili ka fa/ eranu vekkhju eranu nov abbastantsa pe'ro komu kuluri mi mi viniva sul a ʈristettsa me ʈrasu mi fatts a ddottʃ [risate] . eeh e isti i ristrutturammu pur i bbagni fitʃimu tutth i ddu bbagni u bbagnu i suttha ki ntʃ esti ki prima era pittʃiriju u llargammu . i bbagni a ffattʃat i ffora per'ki s aiva spakkata um poku sai a llung andare po kwandu non venə ristrutthurata . eeh fora ddavanthi tutt i mattunelli ki prima era tʃimenthu ntsomma mi kustava n aʈɽu bellu pok i sord . l annu skorsuu mi ristrutthuru sti pikkolettsi ntʃi mmisi n auʈri . vintisimila euru pratikamenti kju tʃinkwanta millioni me menthu sti kattsat ki ankora tʃ è dda ristrutthurare ah non ke ffinia . ankora tʃ è dda ristrutturare kwindi . kjanu kjanu ora m addʒustu kom a piatʃa mmia kom a vogghju non tʃ è mmobbili ankora fissi dentro l uniku mobbili ki ntʃi sunnu ki ki è indispensabbili e l [h]a mentiri ke kwandu kal im feri #nummi rorm in therra . l uniku mobbili ki mmisimu è na kamera da lletthu noʃra ka katthammu nov e ttsekkha e i ddu kameri dei bbambini . ntʃi su ʈɽi stants i lletthu una per nnui kju ddu per ragattsi di kui nda una ddormunu i ddui pikkh/ lui kwandu nun tʃ era kwa il pikkhulu e nde n aʈra Ddʒanni . kiji l ava mmenthi e ll unika kosa ki mmisi poi nâ kutʃina è na kutʃina komponibbile per'ki poi ntʃi devu kutʃinar ki ppoi nun è mmanku na kutʃina i kiji ki kusta tʃinkwanta millioni komu fannu oddʒi . na kutʃina ddʒustu per avere komodi'ta kwandu vai im feri tʃè i kosi mminimi indispensabbili ke tu/ ti servunu lla pek'ki nnuttili poi metthiri mobbili nom veni mai pratikata ki durant a ll annu se tʃi vai na vota mmassimu ddui . a llung andare tʃedunu i mobbili si fannu brutthi se nnon kapiʃʃi allora non allora propia nom votsi spendiri assai . me menthu . i mobbili kome si fatʃi normalmenthi ndi nui . m addʒustu propia komodi'ta e ki sservunu per kwandu . vai im feri per kwantu ke vo star ntsomma non è kke e kome traskorrete i feri ? per esempio kist annu kwandu ʃʃinditi kome ? . ke fatʃiti ? . kwandu iu ʃʃindim im feri ʃinditi kâ makina sì sì sempre ʃindimu kâ makkina per'khii è kkju komvenienthi simu tʃinku pertsoni mi menthu mi fa tʃinkhu biglietthi o sia ko ll aeriu sia ku l aeriu sia kû ʈrenu ti ti spinnanu propia eh . e llora ʃindimu sempre kâ makina anke per'ki kâ makina tʃ [h]a komodi'ta ke tu po porthare kwalkosa ja suttha o po nkjanare kwalkosa pigghjamm appost a magina kju grande l annu skorsu portare kju rrobba o . e ʃindimu sì kâ makina e kwandu si arriva jjani . tʃè t u rissi ntʃ è me soddʒira k è na santa donna ija a vigghjav ogni du jorna vatʃi pianta ndô ddʒardinu mi mi kura i fjori fatʃi tʃè ke iu kwandu rrivu a kkasa non aju far manku ko'si me riku [h]e kattʃar a a purvərə o fare kwalkos è ttuttu pulito ki tʃimmə [ke ditʃamo] ntʃi passa Mastro Lindo [ride] tutto perfetto frigo pieno a spesa fatta pure kutʃinata tutth . e si arriv im feri ntsomma e si komintʃano . poi ddʒustu me soddʒira per'ki . a vit e paisi è kkija tuttu u tempu ke nui ssimu im feri jani poi aju me soddʒira me soddʒira è tutth u jornu ndi mia . anke per'ki stamu vitʃino ti kutʃinandu puru nʈrâ kasa ? sì ija veni ndi mia vena mi ʈrova a mattina per esempiu fatʃi kwalkosa i spisa e m a porta e allora e l unika ke m a pottsu rikompentsare kwandu simu im feri tuttu tempu ki simu jani ntʃi riku jeu tutt i jorna pe'ro vogliu me veniti kkha mandʒam intsieme ssamu ntsieme e ija kwandu r imu im feri è komu ka veni im feri puru ija poi per'kee tʃè fatʃi kwalkosa i ddiversu i kiju ki fatʃiva duranti l annu stando in kasa tutth jornu ntsemi a me soddʒiru ki kwant ava jir im pentsioni tutti i ddui è na ddisgraddzia si sa kwandu ke poi unu è im pentsioni sembra ke ʈrova a patʃi pe'ro . i alloraa poi sunnu tutt i jorna jani no . e jati spissu ntô merkatu ? merkatu sì u merkatu è ll unika kosa ki mi piatʃi ke non eeh non ke non tʃi vaju tutti voti ke vvaju o merkatu undi nui è per esempio ogni mmarte'di . pe'ro pemmɐ vaju ô merkhatu sogghj jiri kâ makkina non nè ke potts iri a pperi per'ki u fannu propia ddʒustu nô nô tʃenʈru rô pais e ti porti a mammatə ti porti a soddʒira ? no no me soddʒira no per'ki per'ke a vvolte t imbroglianu se virunu a unu ka vena râ Ddʒermania . no a mmia m a kunta nu a mmia nɐm me/ a mmia nɐm me mbrogghjanu per'kii anki se anke se a mmia num me virunu as'sa durante l anno tʃè iə ri/ i nnotu ke kwandu ʈrasu ntô merkatu tutth a ddʒente ki kju u mmenu poi kanuʃʃi ki annu per annu è ssempre a stessa e magari m avvitʃinu e ntʃi riku kwantu kusta ssu par i skarp ? se jeu ntʃ u rik in italiano kij rinnə [dicono] kissa è na fissa ki vvena rû Nnordə [ridono] e magari sə nd approffithanu e ti tʃerkhanu i kkju e a prima kosa ke ffattsu num parru mmai in italianu parru sempr u dialetth fatts ia kwantu kusta ssu par i skarpi ? eh nɐmmə ti pari ka vegnu da llas'su ntʃi ffatts eu ka sugnu puru bagnarota ! ah ! [ride] sì ntʃi ffatts o sen'no tʃerte votə mi portu a me soru ku mmia kija vivi ndô paisi o a me mamma . e kko'si me mamma ki llitiga tantu pe ste kos tʃè litiga nô sentsu ki sta jani a tthirari fin a ll urthimu tʃentesimu eeh ed è bbellu ntsomma no mi piatʃanu sti sord/ sti ʈradittsioni vekkhi ki ntʃi sunnu ki ora si pardiu . mi piatʃi tantu e kwandu vaju ô merkatu iu po gwardu [h]e gghjiri i novi e matina m u ddʒiru fin a ke non si kogghjiru tutth tutthu e ki ti piatʃi i Bagnara ? tʃ è na kjesa o nu viku ki piatʃ assai ? . eh Bbagnara sì mi piatʃi è na/ nu bbellissimu paisi um bel mare mi piatʃi e l ambienthi l ambianthi ankora vekkhju ke rimaniu . da un latu sì mi piatʃi sì i ʈradittsioni vekkji kosi ki nun tu ti po dimentikare da l auʈru a ddʒenti ki imvetʃi peddʒoriʃʃi annu per annu per'ki si fannu sempri kju kattivi kju mmaligni sai kiji si kritikannu me fannu va bbeh kritikandu fatʃivanu sempri sì restau sempri vittsi e natura fin a morte dura si ritʃi da noi [ride] kapiʃʃi e pe'ro ddʒustu a mmia num m interessa jeu nun è ke vaju gwardandu a ddʒente o o ppentsu kiju me kritika per'ki nɐn [h]annu nienthi ke m [h]ann a kritikare nɐn è ke dditʃi ʃʃindu jjani . me ffattsu a ffanatiku o fattsu kis'sa kosa o u mille eeh antsi devo dire ke annu per annu kwandu ʃʃindi ʈɽovi sempri eh kosi ke ti fannu veramenthi pie'ta a nu sentsu ke tu nun t aspetthi ritʃi kome a nu paisinu ko'si ti suttʃeunu sse kosi e ppuru . va jja suttha e ʈrova kija ki ntʃi fatʃi i korna ô maritu kij aʈra ki fatʃi i korn a ll aʈru si nkornikkhjunu l unu ku ll auʈru [ride] ki ti ki tu ssi kosi nun si abbituata per'ki sinda nda na tʃit'ta magari pentsanu nui alkuni pentsanu ja suttha ri kiji ndê tʃit'ta kus'sa kwant ndi fannu e venanu per #utimu ma ponnu sapiri nu a vita ke fatʃiumu veramenthi kkha ?! ke ddâ matina â sira si gghjettata kî llavuri non nd [h]a tempu manku me da rata test kapiʃʃ ? kiju è è kkiju ki me ki me mamma s arrabbia tʃerti voti kwandu parra kun kwalkuna kwalke vitʃina . ki mmagari poi sti vitʃini ti virunu arrivari im feri ti virunu kâ makina grandi arrivare tutta eeh ppentsinu mmhm kj ava na kasa per'ke per esempiu a kasa ki aju jeu ora . u valori ki avi per'ki kwand a kkattasti ou annu per annu akkwista sempri i kju vvalori è rimodernau/ fattʃendula ristrutturarla po a ddʒenti kuminitʃi mmhm ma kija si fitʃi i suardi ma warda ki kasa ke palatts i kasa ke sta fatʃendo ! l invidia ti virunu rrivari ku na makkina ke magna/ ke magari ogni ʈri kwaʈʈr anni a kambi na makina nova nkomintʃano aah si fitʃi sordi kija warda jani mank i kani stannu bbonu ko'si ko'la ! e me mamma kwand i senti s arrabbia ditʃi vui nom potiti far i ssi sti apposittsioni ko'si me ritʃiti me figghja si fitʃ i so/ me figghja si fatʃ u kulu tanth râ mattina â sira lavurandu ke vvui nɐn avite manku l idea i kiju ki fatʃi per'ki me mamma vinni tanti voti kkha u sapi kiju ke ffatʃimu kkha ki nom fatʃimu non è sapa ke ni kalanu rû tʃelu i sordi ka rû tʃelu nun kala nenth kapiʃʃi pe'ro ritʃanu ka siti ddʒermanisi kwandu viniti ja suttha sì i tedeski rrivanu i tedeski [ride] arrivanu i tedeski sì e ppoi kom [h]a tthanti pretendenthi ke arrivi jjani e pretendunu ka tʃi portavi i tʃokkolati pretendunu ka tʃi portavi i sigaretthi ka tʃi portav u regalu tutt ste kos ma kist era prima no ? tutthora oddʒ mmhm tutthora . nd av ankora i ssi pretendenthi di kui jeu sugnu sempri a solita stupida ki ogni vota va bbeh ki eu se porthu kwalkosa a portu veramenthi a ku me fatʃi favuri ki mmagari sattʃu ki durante l anno tʃè me soddʒira tʃè durante l annu ija si runa da fari me mi gwarda kasa mm me kugnatu . me mi manda avanthi u ddʒardinu per'ki po kwandu ʃindu jeu ja ssuttha aju tuttu prontu aju u ddʒardinu prontu ku pomodori pianthati melantsani pianthati tʃ è di ttutto kwandu arrivi jani e kwindi sunnu kosi ke fannu iji ja ssuttha no iji i kkha e ll unika kosa pemmi rikompentsu e kwandu va nun è ke [h]a pigghjari i soldi mi pagi ki sen'no s offendono n kosa mi ti kompentsi e magari portare kwalkosa di bbello kwa kwalkosa ki ja nun ʈrovano eh tutti sti kosi kkha no
Bag2mDD1 allura signura rakkuntatimi na puaku kwandu siti nata ? . eh kwandu naʃʃia eu naʃʃia il/ u trentasei millenovetʃentutrentasei o vinth ottobbre . poi kriʃʃia a ssei anni jia pommi appɽeʃʃ i me nonna ra mamm e mma mamma a ppheri ku na kaniʃʃɽa n testa nkjanava rormendu a sei anni ki eru . kjanava rormendu mɐ mamma m o hatʃia oh Maria ka neʃʃianu i morthi lu tʃimiteru kkapiʃʃia e morti eu ? un kapiʃʃiva nenthi nkjanava rormendu poi a tʃertu puntu ri'vaumu ô paisi a Mməlikuk'ka e vvandiau i skupi u luppinu [ eeh i llandi [recipiente di latta ripieno di olio] i llandi li buatti fatʃia darə ma nonna si fatʃiva fari e ven'diumu e mbi'viumu a ddʒente ka o jeu sugnu ru trentasei ia aiva sei anni . o kwaranta kwarantunu kwant è . e si tirava la vita po nkjanava ku ma nonna ma nonna mi isava na kaniʃʃɽa agnitantu bitʃava ku nu karr e ntʃ u ittava e ogghju e tʃi fatʃia ora nom begnu k on tʃ u ditʃi ta mamma tʃi fatʃeva eu no no kammina a nonna ka nun tʃi riku nenti kammina kammina kammina ia kammina no nom begnu nɐm begnu ntʃi fatʃia eu ah appo kumə ntʃi iva kamminava oijə vinni a nu tʃertu puntu pommu itʃi ki ddʒuaneja a unditʃi anni jia me lavuru a gghjornata . a gghjornata u me ravanu i tʃinkwetʃentu liri tandu a munthagna karriari kij tsakkuni ma duvi la montagna i l Asprumunthi ? la munthagna d Aspromonte è bbɛllu sì esatt eh kka'laumu ogni mmisi ognu du ddʒorna ogni festa e lavu'raumu kɑnthandu e ddivertendu per'ki ku tʃinkwandatʃinku kilu n testa jiandu a na kjanata kjanava kanthandu . eh poiju kwandu ka'laumu fu nu# di paska fhu na festa grandi . poiji ne lestia ni lestimu dâ munthagna e 'jiumu me lavu'raumu ndê magaddzɪni a Ggalliku ndê arranddʒi ndê magaddzini . a vita kontinuau . kapit . e ku kiju ləvavaa . a me vita e lavurandu nott e jornu e lavurandu . poii . me fitʃi a seditʃ anni . u mm u kanuʃʃimmu a maritu e ndə fuimmu . a l annu appe a me figghju randi . a l aʈr annu apphə nd apphə d apphe n avuʈru . nd appɐ letʃ komunk . e kriʃʃia sakrifikandu e lavurandu lavurai ssempri amə jut a lavura sempri pek'ke a pagu hamigghja randi lavurammu . sia eu ke mɐ maritu . e a vita pue si# kuntiagnu assai votta . e si kriʃʃiu detʃi figghji na na dʒanella ['ragazza, giovanella'] po sagghjutu a nuv# unu mə moriu n annu ke ɽestau novi e si llavura e si tir avanth moʃʃɽu ku bbonu moʃʃɽu ku male 'ajumu tirar avanth oij a mman a mmanu si kumintʃaru a maritari . a famigghja s u kumintʃava allettari gwattseɖɖi# trasiri i nori e 'jenniri e ni vogghju# ləventari . ringrattsiamu a Ddiu e si tira la vita kos'si . m appə na na vita pokitʃeja doloros nommi itʃimu auʈru moʃɽu bbɛlla kû marito moʃʈɽu brutta e kkju a bbruttha ka bbona avi tʃinkwant anni ora fatʃi tʃinkwant anni ki simu maritat o vintinowe e ndi passai ndə passai ndə passai jangi russi ghjang i tutt i kuluri . vaju ringratsiu a Ddiu ka# . e sa la# bbuatt . la vita è ddura figghjama kara . komunkwə se ringrattsiu a Ddiu si# veru ? . ma u maritu vuaʃʈru jiva ntâ Ddʒermania ? jiva/ lavurau kkha nda l autoʃɽata lavurau l arthi sua prima era tʃerkari ndê bboski lavurau ndê kastagneti e sei misi prima e sei mmisi l annu e si misi po hermaunu ava firma eranu tanti kristiani# nun nd avanu mmai e kwindi si passava sakrifitʃi oij kumintʃau l autoʃɽata e lavurau nda l autoʃɽat . appoi si ndi votsi jiri in Ddʒermania e ji in Ddʒermania lavurava an Ddʒermania veniva du voti l annu . eh e si tirava la vita e# sta ku na famigghja appi a sikunda/ a tertsa figghja eppi na fimmina prima du maskuli e po na fimmina appə gghjiri me lavuru kwae e abbəsognu tʃ era e ddassai a sta figghja k era i nov anni . ku uatthu kristiani novu kristiani e mi ndi jia me lavuru ka iu aju ghjiri me lavuru ka ntʃ era bisognu ka aiva a lavurar e sta figghja m u kriʃʃiu tuttu kiju k vennu appreʃʃu ija kapiʃʃistivu ? e u sakrifitʃ nd avia komunkwe ɽingrattsjamu sempre a Ddiu ka tiramm avanth . vaju ku# Ddiu aju ste belli figghji ko'si signur kommandammi# me vigghjai . e ringrattsiamu sempre a Ddiu aju# . dimmi ? kwandu nkjanastivu supr â muntagna kû tʃestiaɖɖu n thesta ke u karvuni n testa kû karvunu ? bba/ bbalett i karvuni #itu kwandu vidu nu karvuni no ki sakki# al Asprumunti pe'ro a l Asprumun/ a Ttʃeresia supra la/ dâ Madonna â muntagna i suttha awundi lavu'raumu nui ntʃ era ra Maronna â Montagna e passaunu tutti i santalokuati [abbitanti di San Luca] mu vann a ra Maronna a muntagna e nui era era higghjolattsa era ddoditʃe ʈreditʃi anni nui ku llavu'raumu jani nun tsattʃu a Maronna â Montagna per'ki ajumu a lavurare râ matina â sira . moʃɽu tsakkhuni moʃɽu karvuni moʃɽuu ʈɽunkhetthi ke fatʃianu ʈɽunkhi kisti ki vannu mu ti portanu ndâ sagaria u fann a lignami kiji porta in testa jeu e tʃinkwanta kili furu ? tʃinkwanta tʃinkwantatʃinku sessanta setthanta dipendi kiju ki ntʃ era . e jennə nkjanat nkjanava kanthandu . kanthandu kwandu jit'thaumu u viaddʒu n testa jiandu ô postu mu si kaɽɽika u kamiu ['camion'] do# ha'tʃiumu a bballat . non nə ndi passau pe# urə pe nent . e ki si mintia supr â test ? a kuruna a kuruna a kuruna a kuruna avu na kuruna i ppettsa per reddʒere per reddʒere ru pisu dâ testa eh a pertʃori ntʃi fikkai# nkugna pe inʈɽa i kwantu pisa i kwantu pisi eh poii dopu ki mu maritai neʃʃia intʃintha ô figghju kju randi jiva a Sant Eufemia mhm ma Sant Eufemia i l Aspromunthi ? a Ssant Eufemia kkha d Aspromonthi Sant Eufemia Kuala e Tarrattsa ki ntʃ eranu i koloni ri fatʃivanu i koloni ri di de'le eh fatʃiunu pipu mulinddʒani tutta sta ortufruttikula patati nu kja'naumu kû ma soru ndi pig'ghjaumu mbiaddʒu e ka'laumu ndu win'diumu du vin'diumu nui a kuntu noʃʃ ma tʃerti voti iva viaddʒu e se nne/ sse ka'laumu tʃinkwantadui era mbiaddʒu un ti kalava kwaranta e ija tre kwarti un ti kalava vintitʃinku era mendzu viaddʒu pe ttʃentu liri tʃentu lliri m biaddʒu settantatʃinku liri era ʈre kwarti eh eh kiju jera soltantu tʃ era u bbisognu ki un tʃ era ki jamu a ppigghjari . appoi è a kasa jiva mi ntʃi mentu i bbumbuli a n aʈru spiana a kkisti ki vvindunu i bbumbuli no mhm e ssakkomu aiva puru . na putiɣa e ki vindiva a tutti sapuni detersivi ia tʃi levai u bbumbulu e mi pigghjai nu petts i sapuni me mi lavu i robbi pe higghjoli aivu bbisognu u è kke dditʃi e pu ntʃi hatʃia jeu ntʃi levu u bbumbulu e almenu mi pigghju petts i sapuni o o i pakk i n aʈra kosa ke mi servviva e iu fatʃia o sakrifitʃu e ntʃi fatʃiva ku tutth a a famiglia e fhigghjoli pittʃiriji k aiva ['che avevo'] mo vaju mu mi ntʃi levu stu bbumbulu awund era era . ma mi pigghju nkunu petts i sapuni me lavu rrobbi mi pigghju pu na kosa ke servia ma tʃ era o ᵪjumi kkha ? a'jiumu i i ddʒebbi [vasca in muratura per contenere l'acqua, dall ar. gabiya 'vasca d'acqua'] i ffunthani kja'maumu lavatoriu sempri u par i Bbagnara no kkha a Ppanarina a Ppannarina avi . i ll ottantasette vi sugnu# ropu ki si maritau so mamma [riferendosi alla madre della nipotina presente all'intervista, cioè alla sua figlia] ma san'no jeu restau pa Poreji e ɖɖa a'jiumu i ddʒebbi appoi kkju ssuttha ntʃ era nu ᵪjumi ki kja'maumu Məlupassu e kkalava u ᵪjumi dda ka'laumu jja kui ivi ddʒi# robbi la'vaumu i sten'divumu mi ndi kja'naumu aʃʃutthi . tipu na ᵪjumara era ekkh . e la'vaumu stan'diumu jit'thaumu ô suli ndi ka'laumu a mattina e nkja'naumu dô pomeriddʒu kî robbi ʃʃutthi . e komu si fatʃiva u detersivu ? ku a tʃinniri ? si mintiva na vota fa'tʃiumu u bukatu kâ tʃinniri sì met'tiumu nda na kaniʃʃɽa na bella kan/ nda na bella tʃista randi e mmen'tiunu . i jankhi na/ nu soglj i ttʃinniri nu soglj i rrobbi nu soglj i ttʃinniri nu soglj i rrobbi e pu i nsapunii skwɑgghjati stu sapun i kasa skwɑgghjatu nda l akkwa kadda e ssi jettava komu si jettava si mintianu i rrobbi e si jettava nu pok i akkw e ssapuni ap'po si jettava a tʃinniri ap'po e sogl/ fin a ki s inkji ja kaniʃʃɽa akkwa e sa sawun a mmoidu o mmanə a mmanu ropu ki stavanu nu poku si kkattʃavanu e ssi ʃʃakkwavanu ndô ᵪjumi . eh i neh neʃʃiunu rrobbi gɪ gɪ si viriva e kka# j avia komu na 'frandina [pannolano pesante e rozzo, si tesse in casa da flandrina 'stoffa di Fiandra'] naʃʃiunu bbelli robb jankjhi i robb a kkulur no i robb a kkulur sə sapuniavanu . #vissi ka u moʃʃru ʃkakkwari tornava a ssapuniari mentiu nda na vanda . fina kke fina ku li fatʃia tutthi kiji a kkuluri ap'po a mman a mmanu kumintʃau wora prima ki lavauvu fin a ll uttimu e ʃʃakkwau ku essa/ e stan'diumu . na vota ô fhigghja no ku nd ava ll akkwa inʈra a kwandu mu maritai jeu tʃinkwantakwaʈʈɽu . ku rrinali e po mi jia a na vanda ki si sɖɪvakkavanu i nott a nnotthi . per'ki kij jerənu ll epukə e na vota . non tʃ era/ l aiva ll akkwa inʈra ka ku mm a rava ? non nd epphi non nd epphi l akkwa inʈra l apphi . kwandu mi ndi jiaa . kwandu mi ndi jia . ndâ skjava non nd aiva ja ssutta nun nd aiva manku k aiva a gghjiri pommi lavu nde me tsia a i ɽɽobbi a ll akkwa l apphu kwandu stetsi nde bbonanima #tʃikares jja l akkwa l appha fhuntan e inʈɽa me llavu . oi mi ndi jia jja e mi ndi jia nda nu bas i me soddʒira e e e nɐn nd avia manku akkwa sulu u l akkwa dâ fhuntana ma me llavu nɐ/ nɐn nd aiva . po i jjani appo mi ndi jia a Bbagghjara e ja l akkwa brutta era kjin e suritʃi va a ll akkwa e ntʃ era na na ddʒebbie tʃ era . e pphoii . a vita kuntinuo akkos'si . poi stetsi e mi ndi jia a n aʈra vvandi e n aʈra vandi poi mi ndi jia a n aʈra vandi e pu mi retsi a pɑlattsina kkha ô l ottantasetthi a ll ottantasetthi mhm e lavurastivu puru a Ggalliku ? lavu'ra a Ggalliku lavu'ra a Rriddʒu lavurai a tutt î vvandi lavurai intsjeme ntsemi e infatthi m [h]a rakkuntatu puru Frantʃeksa ke ati llavuratu ntsemi magari kuntatimi na puaku a vita kwandu fatʃeva i kaʃʃitti i kaʃʃiatti sì sì kwandu u mphak'kaumu kwandu stattau/ nu magaddzinu i ortofruttikoli kwandu kaɽɽikava kwandu kaɽɽi'kavamu i kanni kî kaɽɽelli . eeh kwandu mpak'khavamu sekundu aundi ni mandavanu i i paʈɽuni undi tʃi ren'diumu kuntu ni menthimə . ma eraa . n lawuru abbastantsa duru eh duru brutth e ppoi a mattina e ʈri jeu avia ssiri supra u lavuru e ʈri e nnotth . a ssira a ll unditʃi retʃi e mmendza eh . i jetʃi i nov i mmendza t 'arrubbu# . kwandi ʃɽaordinariu . e e no e nom ajumu una markh# . nom m 'ajumu na markha se era pe iji ni vorə #ndi piggh/ da ppigghju nu verg# e pentsioni ka pigghju kwaʈʈɽutʃentu 'jeuru ma se era pe kiji markhi nɐn ndə pigghjav e ffatth tʃ è si lavorava nun tʃ era assikurattsione lavurava nun tʃ era nenti s u ppigghjavanu u tessarinu pe'ro sikundu un da sakketth . kapiʃʃisti figghja eh nd [h]a na vita sakrifikata a ll epuka a ll epuka na vita sakrifikata . ma kkha a Bagnara kum era kû fidantsamentu maʈrimoniu ? kon khi ? in ddʒenere in ddʒeniri kkha kju ʃɽitti kwandu jia ndə fujia ku mɐ maritu aju nu frati jeu un ndi fuju ku mɐ maritu iu non è potiva sta/ stari assetthata akkos'si vitʃin e me maritu m aiva stare lunthanu . lunthanu fhina ke um mə marithava m aiva stari lunthanu per'ki mə mɐ frati era ddʒelusu e mɐ maritu ka aju nun starə vitʃinu r iji . sì nd# rrəddʒatu sì sì è vveru e ddʒuru sì sì ma ijə n tsattʃu wə l a ttʃ aj korpa kə nɐn aiva star vitʃin e me maritu . u menimu assettata ko'si no non non esistiva s [h]a mis ntô miandzu u frati sì sì ka nom bulia pammu me ʃɽuttʃa nom bolia kapit per'ki a mentali'ta era kira se nnon ritʃi oramai è so maritu per'ki e u bogghju riri nd 'ajumu fujutu nun è kka . m o potiva rassare no . a makare poi i n aʈru latu [risate] . komunkwi e ddopu ssa fujuta due tre anni dopu v ati ʃpusatu ? no no ndi fhujimm a ddʒugnu ndi maritammu ad agostu u vintiun agostu mbress a mbress ah eh ma stai reddʒistrando ddʒa ? e poi kû maʈrimoniu kum era kosa si usava ? . no ni maritammu a kasa tʃoè ni maritamm a kjesa pe'ro ko'sina kosa in famigghja na kosa familiari a kas e ki si fitʃaru komu dutʃi komu ? e n am manddʒati a pasta e karnii manku me rəkordu se ndi vigghjaru# ka ku nd# [ti ravi ?] kosə rutʃ kwalə kosə rutʃ va mmanddʒati e bbasta tʃinkwant anni fa i soi e de mei e e na bballata . e i tarantella e si finivi jja . ntʃ era mə ndə jia sentsa na lira jia a kasa kwɑndu me maritai na llira nɐn l aiva ma nonna a mamma i ma mamma . mə retsi tʃinkutʃentu lliri tʃinkutʃentu lliri parə ka jeu era rikkh . e kkhwandu mə maritai sentsa mobbəli ma soddʒira sta# m akkatthau a padiu# e m a pigghju ia a krirentsa . kwandu ka# firmava ɖɖa sokkupatsione firmava eu non nd [h]a a ll uffitʃu kullokamenth kwandu mi rriva ss okkupattsioni tʃ a pagai moʃɽu i mobbəli lo po kkatthari sikunda manu vintikwaʈʈru mila lliri tanni vintikwaʈʈrumila lliri ntʃi dava na pok auta komu potiva mi ntʃi run #ekkhja a paʈruna si nd aiva juta in Amerika e ntʃ era na soru sua k aiva stu mobbili mi ntʃi u vindi e tannu m u pigghjai jeu vintikwaʈʈrumila lliri ô tʃinkwantakwaʈʈr . e ppoi tʃ u pagai ko'si ja na pok a vota ed era n armariu e n attakkh . du kommudini e mmoʃʈɽ i kum'mo kiju era . non ntʃ era auʈru . e komunkwi nd arrantʃamu ku kij e kiju apphi fina vvinth anni arreth . nom m u parə ka nd appi ka poi kwandu mi rets a a palattsina pigghjai . stu mmobbəli ki aju . e nnenthi e ko'si domanda# kistu è . e kome doltʃi kosa stati kutʃinandu kkha a Bbagnara Kalabbra kome pietantse robba i mmanddʒare komu pitantsi ni mia a pasta e a pasta . tutt i/ tutt i jorna po venanu i me figghji kutʃina a mmamma kutʃina Franka kutʃin a mmamma poi fa a kasa k ava nu par i jorna ke ssimu kkha poi# 'eramu kkha na duminika fu e non# mə di# me nkjanu e manddʒu jja i ma kimmu t [h]ai a ffari ? fammi i kwagghji e ntʃi hitʃi i kwagghj i kwagghji ki su ? i llittʃelli i kwagli . ntʃi piatʃi me manddʒanu komu ntʃi kutʃinu iu per esembi tʃert k avi na vit . avi na vita ke ffattsu manddʒari pe ffortsa# . ntʃi piatʃi kiju ki mmanddʒi# kiju ki ntʃi fhatts . e Ffranka puru Ste/ Stefania disse nɐm mi viene u tsuku kumu kwotʃete vui dissa ka ija nun tsattʃ e ntʃ fattsu puru i kwagghji ma sulu ka ntʃi mentu pumuroru ntʃi mentu tuttu pumaroru i je fattsu ntʃi moʃɽants# se vviene ki ntʃ è ke misi sta buttigghj i pumaror eh disse lei fari# aju a trovare . e a sartsa kum a fatʃiti ? eh komu sempri . tʃipolla . aglio sartsa sartsa a pumarora vulia ditʃe sartsa i pumarora suffriddʒi la/ a tʃipuja a l agghju e rosumarinu po viɖɖiɣunu basiliko peʈrusino eh ddu kkjappheri . kwandu si hatʃianu i bbuttigghji ora non la fa mmo non a fattsu kju #su n du muski ormai non è kke nɐn tə fattsu kju ka su llavuru# ki si figghji na vota kwandu a famigghja era granda allora sì fatʃiva sì uuh ! kwandu aiva a famigghja randi fatʃiva mulintʃani salati fatʃiva alivi salati fatʃivaa pumarora salati fatʃiva piʃʃ a ll ogghju poi hatʃiva tutti kos sulu ka po mə maritu mandava a ru bbarri a ddu ʈre ppiatti a wota e ssi llavava tutti ka mbenivanu manddʒaunu ndô bbarri appo ntʃe isse nɐn de fattsu kkju e nnɐn nde fitʃi kkju . ropu kumu si rivikava# lavurava mə kogghjiva fatʃiva ɽɽobba pâ hamigghja mɐ maritu era ko'si a partit a kkarti eh fatʃivanu si divertivunu delle karti si smettunu a manddʒare e dditʃi va nde mɐ mugghjere mə tə dun a tʃist i mulinddʒani va nde ma mugghjeri mu ti dun a tʃist i pumarori va ndə mɐ mugghjere ka ntʃ è ssalame e 'pigghjalə e 'pportala kkha . e pu ntʃi fitʃi nenthi kju appo a mman a manu si maritaru ntʃi fatʃiva ste kos tʃerte vots tʃerti votə fattsu na pok i puntalora ['peperoncini picanti'] mi si levunupâ Ddʒermania ka ntʃi piatʃinu i peperontʃini eh tʃerti voti i fattsu kwandu ntʃi su nora ankora un ndi vitti infatti# ntʃi fatts pur a kosa ka pottsu ki sattʃu ka ntʃi servi ntʃ a ffattsu è bbellə . e ati mai jutu jistivu ntâ Ddʒermania puru ? no no no no ssolutamenti jia ka kkattau [ch è nato Emanuele] a Mmanueli Manuelə e kwandu kattau a Kallu kwando [h]o partorito auʈramenti no e vvi piatʃiva ? sì sì abbastants . piatʃiva e komu ! ati kutʃinatu puru ntâ Ddʒermania o sì sì tʃert tʃerth kwandu nun tʃ era jeu kwandu nun tʃ era ija m arristava ki k aju kutʃinare kutʃinawa . ah i frati e i sori vuaʃtri uunu esta a Ttorinu a kkju rrandi esti prima i mmia n auʈri ddui una esta a Mmodena . n auʈra esti a Rreddʒu Emilia . e nu frati esti puru a Mmodena simu kwaʈʈru soru e nu e nu frati . l infantsia ? kom erano l infantsia aa fitʃimu tantə ll epukə era skaɽʃa 'iumu pe lligna mɐ mamma e fatʃia kummertʃ i ll ogghju no nui 'jiumu a randa jia appɽeʃʃ i mɐ mamma fatʃiva puru kummertʃ i ll ogghju jeu nun era kapatʃi me vaju me vindu wogghju ka me ritʃiunu oh ka kija fhatʃi bbona məsura v u rrikurdati ka no num vi rikurdati vui na vota ntʃ eranu i liʈri mendzi liʈri u kwartu e e pui hatʃivunu e mi nti# vigghjava mamma hatʃiva [bussando] va vinditi sta par e liʈri r ogghju i ddetʃi liʈri ija ntʃi dinkhjava otthu pək'ki ntʃ u hatʃiva bbona məsura ma rispiatʃiva k eranu i maritʃeji famigghjusi e ntʃ u hatʃiva kalar ndô piatthu men'tiumu u liʈru ndô piattu tʃ u hatʃiva kalare# marittu piattu mmə rruria o kori metʃi me soru no me soru kwandu tʃi spuntava nu lliʈɽu a kapiʃʃisti sta frasi ? [rivolgendosi all'esploratrice] ntʃi spuntava nu liʈru nu liʈru d ogliu li dava pju di kwello ke normalmenti nkassava ntʃi dispiatʃeva ka a famigghja mə rispiatʃeva k eranu famigghjusi famigghjusi eranu #ankora a famigghja n a n a sapiva ma a mmia mi rispiatʃiva ka kiji eranu famigghjusi fatʃiva 'mentindi #i kkju ka va bbo ka m u mentu kwandu ntʃi nkjanava e sordi a me mamma e l ogghju fatʃiva no non tse bonə tu komu a me vindi e nɐn gghjiva e nɐn gghjiva . u mə mmandava pe ri ddʒok# sì ntʃ u l ogghju ntʃ u rugnu e ntʃ u rugnu #k eranu famigghjusi e kwindi . e ppoi me sorə no me sori era kapatʃi pemmi vindi era kju pretʃisa sì nui no era kju ttilata nɐn ntʃi loriu u kori u ntʃi le'vo u kori sapete per'ki ? allura 'eramu na par e kumphagni ku aiva u paʈre in galera kwandu kriʃ'ʃiumu a ku aiva u paʈri in galera ku s a passa skaɽʃa kum a nnui nui l a'iumu mmoʃɽ i pani ntʃ era ku non l aiva allura eu ku ffatʃiva u moʃɽu kə mi tokkav a mmia du spar'tiumu du ʈri pek'ki kiji nɐn nd aviunu e kiji eranu a skartsa ma iu nu par i ttsokkuli i llignu ll aiva iu moʃɽu me ndi kattʃava una e nu peri e ntʃi rava una a na kumpagna moʃɽu mi kattʃava ll auʈɽa mi ntʃi kadia [riscaldava] ll auʈru peri . ma viristi detʃ iu ma sori nu moʃɽ i pani k aiva s u manddʒava e um boli sapiri nenti . e# e i ija num mu firava mu manddʒu jeu allura ntʃ era famigghjusi ke stavanu vitʃin e nnui ma mamma fatʃiv ô pani . kalava farina ka dikanddʒaunu ranu fatʃiv ô pani no hatʃia o pani e ffatʃiva . u pani pə mmisi pe vvinti jorna tʃ era ddʒuvanə vi/ vitʃinu e nnu ke stavanu famigghjusə ke nnɐn aivanu mu mmanddʒanu pan pigghjava nu pani ej e ntʃ u lɐvava ammuttʃuni ndi ppigghjava n aʈru e tʃ u lɐvava fatʃiva mank a pa# nɐn ti rikordi kwantu mandʒammu ntʃi fatʃia eu a mɐ mamma nd u manddʒammu kum# avim manddʒamm ? ndu manddʒammu nɐn tə likuardi ? nvetʃi iu ntʃi lɐvava ai famigghjusi ke nun aivan u mmanddʒa k eranu ddʒuvani lavurannu e nun ivanu nenthi mu mmanddʒanu a sikunda Madre Teresa di Kalkhutth . appoi eu pigghjava ogghju e kkisti ka ppoi diventaru i me kugnati mamma# tu jatts . tʃi vvigghjava ogghju e ntʃi lɐvava tʃ u lavava tʃ era ku me veriva râ fineʃʈra ka mi mentiva nda nu tattʃu a tti kwantu nu tattʃu ô minamu nɐm me veriva nuju mbetʃe i supra i bbarkuni mu veriunu ka iu ntʃi lewu st ogghju e kjaritte# van a me mamma . ntʃi issi Vitʃentsa a vire ka to figghja ko'si ko'si o Maria ke ffa a mamma ?! [allocutivo ?] a nna nɐn è mberu ka nɐn è mberu # appreʃʃɽ a ddʒente va ntʃi fatʃia eu mbetʃi era veru . pek'ki a mmia mi rispiatʃiva ka nʈn aivanu mu manddʒanu kesti sarebbi na sor i mɐ maritu . k era kkha a Bbagnara ija ttsa Maria ɐmbata . moriu sì kija moriu . ke tandi era ku na tsia mmia allo# tsia Andʒela poi ija si ndi jiu a Me# k esta sula ko so figghja . e kkwindi di si jeu kwandu fari bbeni ndi fitʃi ?! ndi fitʃi ndi fitʃi ndi fitʃ . detʃi per'ki mi dispiatʃiva var# i ddʒenti ke nun eunu . nɐn eunu aivanu bisognu pemmu manddʒanu kapiʃʃistivu ? . o brɪttu o bbellu nui dui maneri du bbau# poi ntʃ era ma nonna a mamma e ma mamma ki kjanava pe supra kija vulissi k era appɽeʃɽu r ija kwand era figghjola kjanavi# a Mməlikuk'ka passava i nnua e smarittsava a kaniʃʃɽa . tʃoè ia era ku na ttsia mia ka ntʃi moriu u mu/ u maritu n gerra . sta me ttsia e me nonna aiva diʃʃiva ku me tsia per'ke nɐn nd aiva pentsioni tandu ka ku ntʃ a rava ?! e me tsia manddʒava ku me me nonna manddʒava ku me tsia e vvi tʃi atʃiva a me mamma mmo jim a #ntʃinnə a Marianna e bbolu bon a mamma fatʃiva ka tu si a famigghjusa ka spetʃalmenti kwand era ntʃinta k eranu l urtimi jorni k aiva katthare nom potiva nkjanare e me/ me nonna kom ɽɽivava kosava tutti kosi ija . viriti k on era ndʒenua eu ?! era figghjola nun tʃ era a skarʈrhettsa r oddʒi era stort e aiva kkatthare a me figghju e nɐn sapiva ke . nɐn sapiva k aju a ffari mi spettsaiə l akkwa mu kuntsava e a kkatthai #u stava sempre im piʃʃu sempre piʃʃu a ki imvetʃi era ll akkwa nɐn kapiʃʃiva nenthi iu . v immaddʒinativu vui indʒenui'ta i na vot ki tʃ era jeu k aiva jeu era na vota rissi ma nonna # ndi ndi kalau Maria a nonna [allocutivo] ? a rundi vuliti nui/ vui nonna ma [allocutivo] jimunindi kkha la gloria i San Ddʒusepph u pentsava ka kjamanu a gloria i San Ddʒusepph a ʃɽata vitthi ka eu ntʃi kriju pa'pa mə mə ritʃi kwandu kalau ntʃi rissi a me mamma mmo Vitʃentsa sentite a Maria undə kalammu woiji ki ʃʈɽata fitʃimu ? . o Maria rundi kalastivu kâ nonna woij dâ gloria i San Ddʒusepph 'kjappita ririri jani ka pentsava k esta a ʃrata mbetʃe ma nonna rissi va bboh kalamunindi kkha a gloria San Ddʒusepph . skwas komu voli San Ddʒusepph ia pentsava ka kjamanu a ʃrata a gloria i San Ddʒusepph viriti ki tʃirivej k aiva eu 'niagəti janka kom u pani . sentsa sentsa maligni'ta sentsa/ sentsa nenth . e ssugnu ankhora non è ka o Ddiu kwalke kosa una . mparau u vitti . passau pe'roo . n tsugnu una ke riku oh ma nora ma fitʃi kistu u ɖɖassa ka ora ja no no p amor Iddiu . sempri sempre so maritu fatʃi a# mi ti k um bogghju so paʈri fatʃi a le# ora k um bogghju e k [h]a ffari ?! eh . kjuju kiju ki nom voggh ia nom vogghju manku pe l auʈri figghji . fatthi unu vo konsiderari ka po jeu fitʃi me figghji i mammi loru #ittʃariji . per meu ponnu riri per me sunu me/ megghju ri me figghji nor i 'jenneri . t [h]o ssempre detthu iu tʃ [h]a na swotʃera d oru [ride] no no tʃ u rissi sempri kwandu fatʃiva l intervista pek'ki fitʃi puru ah si parrava puru i fattə vekkhj kwindi tʃè swotʃeri kome lei fortse ankora devono naʃʃ . eu nun nde vogghju . ɖɖa tʃerti voti nd avi . ke . vogghju riri nd avi ke potiva fari ntʃi rissi pi sbagliu non no tʃerti voti# ka ntʃ è me figghju pottsu eu ora pe la palora fatts ia bboh passamm sen'no poi əhəh kija kija aʈra kij aʈra kij aʈra si kumintʃa a fari un pastittʃu e e a mmia n votsi mai mai tʃerti voti kalava nde me higghja fatʃia a Vitʃentsa ki ha ? e ki avi ʃʃarri'a oh! ku voli bbeni a Ddio voli bben ai Santi viri ka paʈri# to maritu viri ka kkha viri ka jja sta attentu #ttsioni . ma nɐm misi mai vitʃini ku si ?! [gridando] mai mai mai ku avi tanti swotʃeri intriganti ki ffanno ke fannu passare i gwai ai i passai jeu figghja i passai jeu . d impherno ! d inferno ! pik'ki ? . ki aiva na sotʃera e kira um boliu pomme pigghja a mmia mɐ marit . mphernu mphernu passai ! manddʒa# di Ddiu ntʃi fu Ddio e ntʃi e vi ordinau kosa dovevate ssai komu fu sì a kkha# veniva na soru sua i Mmessina pe nu pok i tempu boliva pemmu ntʃi dugnu i kjavi dâ bjankheria . me mu kuntu a bjankheria səkkomu iu me maritai prima i me soru . k era kju rand i mmia ditʃiva ka mɐ mamma m a retsi a ɽobba ma ka iu ntʃ a tornu ma si marita l auʈra . e l amor i Ddio pek'ki tu passa jeu# se nom mi dannu . nɐn nɐn nɐn tʃ è llibbri non tʃ è llibbri figghja nɐn tʃ è libbri kiju ki passai jeu ndâ me vita nɐn tʃ è llibbri . eh passai nu maʈrimoniu i malu malu ma iu passu ankhora i karattheri ki [h]a . u passu . pe figghji stessi mi fannu komu stasti tʃinkwanth anni ku iju ? . per'ki fatts eu . dopu ki eu fu/ spaʃʃau u maʈrimoniu ri'tʃitimi figghja je ki fatʃiva ? i me figghji avundi arrivavanu ?! ah ?! ditʃi unu kalava nde me mamma und è mo paʈr ? e mi sakrifikai sempri pe me figghji m avit a ʈradiri pe# jeu sakrifikai sempri pe me figghji mann# i me figghji nommu ditʃeru figghj i spaʃʃata a mamma kogghja tutt a famigghja per'ki ma jeu mi sakrifikai a me vita passai tutti i gwai ke mi mandau u paʈri eternu sempre fi ddiu o kiju ki fu# ma jeu fitʃi per beni pî me figghji mi tegnu unit a famigghja . e ttʃi tegnu unit a ll awuʈri . a fhamigghja . non è kome oddʒi oddʒi sai i primi koppji appena tʃ è un um pikkulu disguidu na kosa subbitu ah divortsiu in vista vannu in aria sì tʃ è e llaʃʃa i korpa eu . passai passai vira ki Ddiu . passai# Ddiu# ndâ me vit . eu pe teni ra famigghja unita ritʃiunu a prima k aiva a famigghja pittʃirija appo senta a vutʃi ri Ddiu# ka si kumintʃaru randi po si kumintʃaru a fari tsiti o a ku pig'ghjavamu kija figghja è divortsiata# kija ʃɽat ia ja . #oi pentsai sti kosi kapiʃʃist . pek'ki na kristiana pemmu kwandu si menti avia a seditʃ anni e mmentsu appɐ u primu figghju ia era na una# . nɐn aivaa o Ddiu reddʒ# o diriri na kosa n maligni'ta nɐn nɐn nd eppi mmai . i kjanava nde soi kwandu veniva korpa mia# korpa e kkhani sentsa ondi sentsa sa sentsa nenthi . va ʈro pi ntʃ inkhji una testa ntʃi ditʃivanu ntʃi fatʃivanu ka# magari . passai passai figghja# ankora eu pass . ankora kumə nenti iu sugnu# . su ll uamini i na vota a pentsanu su l uamini # pentsanu a ll antika . e passai nâ me na me vita figghja . bruttha . brutth tristi . pargej# sugnu paʈrunə# riku aju tʃentu liri nâ sakkhettha o m inkunʈra me niputi pe kasu s aju# me ntʃi rugnu paʈrunə è iju . m aju maritatu figghji fimmini . ʈre figghji fimmini jeu kû me lavuru ka ntʃ è n ora poti riri# kira vita pe tʃent anni sai ke si usa kkha fa la dote kome na vota sì sì infatthi u kurredu jeu ʈri ffigghji fimmini ʈri figghji fimmini maritai . ku me sa# sta ragnu e iju nun tʃi fu ka hu tant anni in Ddʒermania hu duditʃ anni in Ddʒermania jia lavurava jiva a mɐ mamma ke fatʃiva u mesteri i ste ɽobbi vindiva bjankheria kogghjia um millioni dui millioni eu un ntʃi ritʃu mma te viri ke ve li porta e mma te sta par i lliri viri ke ve li porti . ʈri ffigghji fimmini iju ritʃi ka nun nd aju kkattare ɽobba ka m a tagghja kâ fworbitʃi se akkatthu ɽobba ka ku tʃentu mila ndi veniva ɽobba ku tʃentumila lliri . ndi kattʃai ndi kogghjia sordi u ntʃi fatts a ɽobba a ʈre ffigghji fimmini a prima fimmina si maritau a ddiʃannov anni . a sikunda fimmina u stess a ddiʃanov anni . a kista [riferendosi alla nipotina] so mamma si maritau kwant aiva vinthiddui vintiʈri anni non lo so kwant aiva kwindi appo me ritʃi komu fatʃisti sta ɽobba kom/ me viri kiju ki ntʃi rugnu ka veriva kiju ki si pigghjava ki ntʃ è bjankeria ke ntʃi dava e nnova e no . dî marokkini i Mmessina . i Mmessina robba di prima kwali'ta eh . e kkwindi . passai i tʃinkwanth anni i maʈrimoniu kwindi e nɐn m enə# bbattə nuj . e ija sugnu kastijata e na figghja e mamma ke apparten# a mmia am bogghju mi pass . fin a ke kampu jeu pottsu . va bbeh . fatʃi dumandi in italiano [spiegando alla suocera il questionario traduttivo] i ʈradutʃiti propia in dialetthu . . . . amu portatu a pasta no figghja a mmia fatʃi piatʃeri ka vi vitthi e ka mi sfokai anke um poku eu kiju ki pottsu riri sì tʃerto per kari'ta
Bag2wDD1 . Karlo . Karlo [rivolgendosi al fratello] . Karlo Karlo veni kkha ! . sveltu va ppigghjati nu fattsulettu i karta ka kariu l akkwa . nɪmm glaɪᵪ zo n ʃtapl mɪt ɪᵪ mʊs mɪɐ di nazə puttsn . fattsolettho no no porta lui nun ti preokku'pa tanth . mɛrsi bo'ku də rien də rien . skusate . dai #ke sono fratelli eh mersi mersi baɪ baɪ . e va bbeh kumintʃamu wagliun'tʃɛ ? inittsia dai ! prego ? ti ubbidiskono sì sempre sempre stato ko'si l [h]o edukatu iu l ultimu bravo allora komintʃamu undi è ka ssi natu ? undi si nat ? . a Mmonako e kwandu nô millenovetʃentoottanthaʈri Zanaklinikh a mənəmu mə para ka si kjamava ko'si ora non tsi kjama kju Zanaklinikh fatʃisti i vinthun anni l aju fari venthun anni a llugliu a llugliu ja allora si kankro leone ah o fai in Italia to kumpleannu ? e magari [ride] noo pents i nno . st annu non lo so per'kii parrami in dialetth . parru dialetth va bbeh tʃè st annu nun tsattʃu per'kii pa'paa kala sutta kâ mmamma e kî ffigghjoli pe fferie tutt u mis i agostu e ia staj kkha me lavuru e nɐn tsattʃu se mm/ ppentsu ka staju kkha me kumpleannu nɐn pentsu ke me spost a ffine lugliu ja mhm va bboh tutto kwa allora kuntami na puaku da ll infantsia ma nun [h]a kju ju ju/ komu l urthima vota ja lista ku tutt i kosi k [h]e rispun'diri dopu dopu ah [h]aju rakkuntari infants ki vvo sapiri ? eeh mmgm eru ʈremendu kwand eru figghjolu ʈremennu infatthi ah oddʒi vinnaru du amitʃi noʃʃɽi . ki venanu kwasi tutt i jorna . me manddʒanu ehm rakkhuntari . nu fatthu kwandu eru kju ppittʃulu ntʃ era u Aɪska'fe Venetsia kkha vitʃinu a Leopoldʃtras ora non tʃ è kkju kjuriru iju e so mugghjeri serviunu no fatʃivanu i i kamarieri i me pa'pa iva semprii kî so amitʃ ku so kumpagnia me manddʒa me mbivi ke ssattʃu e mu portava semp arret a mmia e rissi ka nɐn nom mi potivanu viriri i nenth tʃ è mm mi odiavanu pik'ki ? a b essi per'ki per'ki fatʃivu sempri kasinu tʃ è ivu sempri in ddʒiru tʃ è foru/ fatʃivu kariri i bikkheri ehm [ride] e kamareri i piatthi ntʃi karivanu n terra ogni ogni tʃinku minuti ki ddisturbavi iv arret ô bbarr nɐn stavu mai ffermu no eru propia na bbestia na/ na kosa bbruttissima . e ntʃi rumpiv i skatuli ko'si tʃitthu Tʃittʃ [rivolgendosi al lavapiatti ke grida] . staju fandu n intervista kurnutu [risate] eh ! n intervista di bbagnaroti bbrutt ankhora ! dai stattə tsittu ke stai venenn u kosu inkhja oh! skusat [ride] num fa nenthi eeh tʃao [salutandu a un passante] . nenthii allura kuntaru ste ffatti ɖa ee ora passaru vinth anni va bboh kwasi vint anni e mmi vvirunu tuttu n aʈra n aʈra persona ora kju addultu kju kkalmu e . kan/ kambiai kanddʒai ku ll/ ku ll anni diventai kju kkalmu kju prima avii i kapiji rittʃulini rittʃulini a kosa kju bbella k aviu per'ki avivu i kapiji a Maɪkəl Ddʒɛkkson no fin a kkha belli fin a ja bbellissimi fin a kkha fin a kkha aiva i kapiji a ruritʃ anni tagghjai i kapiji . e ora addirittura staju perdendu tutti buk a na testa è na miseria [ride] pək'kii rissiru a kosa kju bbella ke era eu eranu i kapiji a ffattʃa per'ke eru ddoltʃe um bambinu propia rutʃi rutʃi voliunu bbasare tuttə kwant pe'ro mi odiavanu tuttə pô kumportamentu per'ki fatʃivu tʃè mm . . puru kond eru pittʃulu mi rikkordu ke eru nô risturante ki me ddʒenitora a mmanddʒare amitʃi di me pa'pa . e ntʃ era nu kamarieri ki ghjiva in ddʒiru kî piatti o Bbaɪ mario kanuʃʃi undi fan i pittsi randi u diretthore ekkh u diretthore è n amiku bbonu noʃru no mi rikordu und ['quando'] dove ?] eru pittʃulu ka ia fujiva sempre p avant e p arretu u kamarieri neʃʃi ll angulu ku/ ku nu tʃinku sei piatti randi lo sai piatti tanti ko'si i pittsa . fujiu konʈr u kamarieri bbum sbattiu u piattu propia kkha no mi spakkau kkha u l okkhj tutti aah ahh povaru figghjolu eh eh a parola è kurpa mia per'ki nun vuliva ristare fermu jeu po m portaru a ro spitale pe'ro nun tʃ era nen manku mi kutʃiru misir sulu na krema e ki suttʃeriu ? nenthi misi sulu na krema dopu jorna passau nun tʃ era nenth sulu me mamma gridandu komu na pattʃa pentsava ka moru komunkwe . oppure na vota . kwand aiva kwaʈʈr anni . ehn ntʃ era eu a kkasa ku me mamma e me tsiu nu frat i me pa'pa unu ri frati i me pa'pa iju stava fumandu sigaretti e stava guardandu televisioni si ndi jiu me mamma pa jja me tsiu nun guardau e pigghjai a sigaretta e ffumai a kwaʈʈr ann no pikkulu . figghjolu pigghjai fitʃi nu tiru e m affukai e me mamma ra paura ka ka si spagnava no ka suttʃeri ankuna kosa pigghjau subbitu a ttʃokkolata te figghju meu tʃokkolata tʃokkolata tʃokkolata nom me me me fattsu kalmare me mi kalmu no per'ki iu eeh ss/ mi sentivu male per'ke ntussikavu e stavu morendu per'ki mi mankav ô respiru . e ija tutta in paniku tʃandʒendu tʃokkolata kkha tʃokkolata ja mə rava a tʃokkolata pummu kalmare a tʃokkolata tʃ era ʈremendu komu figghjolu nu mme tʃerti ʃʃeni ankora mi rikkordu per'ki o ntʃi fatʃivi dispetth a me kuddʒini tipu iji mi mi mbutʃava a ll angulu spettava me passanu i fitʃi spagnari karivanu n terra ntʃi mənava as'sa me frati pek'ki mi wardava sempr i ffim i kara'te e pu vulia farə eu kara'te no e mi pigghjai a me frati kome avversiariu #anti eh fitʃi u pittʃulu Karlo Karlo ka kond era pittʃulu era ko'si era nu stekkhinu ora si iventau na bestia . addirittura na vota ni pigghjammu ni pigghjammu a bbotti pa kkha e pa jja e eu fitʃi nkuna mossa nom mi rikordu ki tʃ era nô soddʒornu una kasa prima ki ntʃ era i ffora e llignu e rinʈru era viʈru no u viʈru era tanth eu ku na mossa karati fitʃi na kautʃu bbum vulia pigghjari a me frati me frati si spostau pigghjau u vitru si spakkau tuttha tutth u vitru bbum ka kariu tutth u vitru kwant è tandu pagau ʈretʃentu marki me mamma s inkattsava kumu na bestia e mi retsi dui settimani i kastiɣ i kas . kastig i kasa ki era pi tia ? e n ava assai kastigi eu kastigu kond era figghjolu era sempri na settimana a kkasa sentsa televisioni sentsa telefunari sentsa mi neʃʃu fora eh si vogghju studiare studiu sen'no fattsu kiju ge vvogghju pe'ro m aju stari nâ me stants sulu manddʒare e stants manddʒare e stants . tandu me mamma usava ko'si eeh komu passasti ssa sem/ settimana ? eh diventa[i] pattʃu pek'ki tutti me amitʃi me kumə l aju ddiri tʃ era nu kortili grandi grande rande e i kasi eranu intorno no era bbellissimu stu kor/ ankora tutt oddʒi è kko'si e ntʃi kkha a Monako ? sì a Mmonaku a Ssendling ntʃi su l althaleni a sabbia də tutthu viɖɖi prati tʃ è um po di tutthu no . ehm boi jeu andare ku l anni diventai u ʃʃeff kome t aju ddiri i tutt i figghjoli tʃ è kiju ki fatʃia jeu kiju ki ditʃiva jeu fatʃiva jeu fatʃivanu tutthi subbitu a kkumand tʃè iu vuliva jukar a nnaskondinu kiju jukar a palluniere k u jukar a bbasket jukam a bbasket #jukar ô palluni si jukava ô palluni tutthu kiru ritʃiva jeu fatʃivunu no ehm ogni vota ki finimmu u jokamu tutti i ssiri i mbitava a tuttə kwant a ddʒelat a tuttə kosi tutti ntʃi kkattavu ogni vota mamma s inkattsava komu na bbestia pik'ki u sulitu pigghjava i sordi rû portafogghju e iu mi ntʃ akkatthu u ddʒelatu ai figghjoli tʃè mmanku pa mmia ia manku nɐm m u akkattava a mmia eu nun nd avi u ddʒelatu vir a tutthi me kumphagni eru filitʃi e tutth oddʒi sugnu ko'si ankora ora sugnu ko'si s aju tʃinku liri a unu ntʃi servanu sei lliri eh ntʃi rugnu ntʃi me tʃinku liri nɐn/ nɐm m interessa . nɐm m interssaru mmai i sord a mmia tʃè . forsə sugnu ʈroppu bbon i kwore non lo so a mmia unu ke mm n avi sordi unu ki statʃi mali kiju ki statʃi mali mi fatʃi ʈroppa pena ntʃi rugnu subbitu ntʃi rugnu# . bboh sugnu fatthu ko'si siguramente è sbagliatu in na tʃerta ma# [niera ?] per'ki tʃerta ddʒente si pigghja ʈroppu poi pe'ro . nɐm . nɐm pottsu kanddʒare u me karattere per'ki sugnu ko'si e na parte nom bogghju manku kanddʒare stu karatteri per'ki pentsu ka jeu kriju a Ddiu . e ognitantu pregu è raru ka ppregu pe'ro ppregu . e kriju a Ddiu e ppentsu ka iju viri tutti i kosi tʃè pa tantu kosi mali unu ke poti fari . tʃao [salutando a un passante] iu fattsu pure tanti kosi bboni pentsu ka in fin de konti mi mand in paradisu se si fatʃi kumu na bbilantʃa no mvale n poku kju kosi bboni per'kii pentsu ke i ddinʈra sugnu na personaa ke sugnu bbona persona onesta allura kumandasti i figghjoli i to kwarteri ? sì sì sì kummandava sempri iu per'ki bboh mə fatʃivaa . sikkomu sai in Kalabbria . səkkomu eu sugnu statu edukato . i nâ maniera kalabbrisi kju kju antika ke esiste no . e in Kalabbria si usa ko'si kaa kumə t [h]aju diri i/ in kasa naɪn [rivolgendosi al fratello] n Kalabbria si usa ko'si ka in kasaa mm . si grida assai si isa assai a vutʃi nɐn si parla a nu livellu normale appena vai in Kalabbria mi ti fai sen/ tipu ti fattʃu n esempiu si n Kalabbria suttʃeri n intʃidenth i mmakkina kiju neʃʃe e kin neʃʃi kkha no tʃè neʃʃanu rî mmakini o struntsu jia nɐn so eh ke kkattsu fai mma kumu kjami stu struntsu a mmia nɐn sa ku appartiagnu jeu e ttu nɐn sa a ku appartiagnu jeu no dove si bisti/ si muntanu [si vantano] kî famigghji ke unu appartena a sta famiglia ke appartena a sta famiglia ki ritʃi k è kkju ppotente ki ritʃi k è po/ a ffin de konti su tutte palle per'ki nun fatʃi nuju nenth pe'ro è s [h]an a sfogare ko'si per'ki su ffattə akko'si tʃ è parlanu assai tʃao [salutandu a un passante] sparranu assai pe'ro in fin de konti nun fannu nenthi per'ki ognunu ntʃi pija/ per'ki su abbituati ko'si e me ddʒenitori ddʒustamenti venanu râ Kalabbria nun è ke ponnu negari u paisi awundi venanu a reddʒuni aundi venanu komunkwe su fatti ko'si e ppure jeu su/ kriʃʃia ko'si e e e nô korthili . kondu 'stavamu jokandu tutti i figghjoli ognunu se unu nɐn fatʃiva kiju ki ntʃi ritʃiva jeu je isava subbitu a vutʃi e stavanu subbitu tsittu e num parravanu kapito ? puru s eranu kju randi i mmia puru sempri tsitti si stavanu tʃè mi sentivu er u ʃʃeff u bbossə kumə t aju ddiri kiju ki fatʃivu jeu si fatʃiva kiru ki ditʃivu jeu si fatʃiva e bbast kwandu ʃʃinnisti in Kalabria era u stessu eri sempre tu u ʃʃeff ? no no . divers a kosa in Kalabbria per'ki . nde nui ndâ noʃɽa famigghja ehm esiste nu/ na forma i rispetthu . ke nɐm pentsu tutt oddʒi k è na forma molto molto antika na forma e rispettu ke propia va a kkasa e bbussi bona sera puru se tʃ sugnu a kkasa i me nonna iu sentu komu a kasa mej pe'ro ogni vota se ntʃi sugnu a kkasa i me nonna bona sera se vogghju ankuna kosa kjedo nɐm mə tʃè nu fatt/ nun nɐn nɐn fattsu ke eu vaju nô ffrigu e mi pigghju kwalkos ko la ddʒente antsiana sì tʃè addiritturaa simu propiu nô limite ke eu ame/ a me nonna nun tʃi diku de llei kapitu per'ke prima si usava de llei tʃ è nu rispettu antiku ke tutth ora jeu sugnu edukatu ko'si kumu si riʃia in bagnarotu ? a la bagnarota manera ? i ki ? per lei vossia no o vui ? pa vui pa vvui sì eeeh . tuu ritʃisti mai vui a to nonna ? nno na vota . kum t aju ddiri ntʃi provai ku na mendza manera pe'ro mm subbitu mi rissiru no no no simu nonni simu aʈri tempi ora passaru ste kosi ah ti ritʃiva akkus'si sì sì ntʃ era un diskorsu na vota a kkasa ka ppassaru ste tempi nun tʃ è bbisognu di komportarsi ko'si tutto kwa iu rissi va bbene per me tʃè se jeu sugnu a kkasa i me no/ ora me viri ka sugnu bellu skertsusu s iu sugnu a kkasa i me nonna mi staju a n angulu num parru tsittu tsittu iu parru sulu se se mi è kontʃessu parlare kapitu è propia nu rispetthu ki . i ddʒenerattsion a ddʒenerattsione si manteniu u stessu puru se i tempi kanddʒaru si è mantenuta kwesta gos eh eh iu sugnu ko'si i me frati nun tsu kus'si kum a mmia i me frati sta kosa n a kanuʃʃanu pək'ki non non l [h]anno pju vvissuta pek'ki ? per'ki na/ na/ ne vi/ ne vvittiru ste kosi tʃè iji vijunu ste kosi se simu ja sutta e virunu ste kosi pe'ro nɐn nɐn se n akkorddʒanu forse per'ki ankora su ʈroppo figghjoli invetʃi io a ll e'ta e Karlu ddʒa l avivu sta kosa khha pik'ki kriʃʃia propia ku/ la van/ kalabbrisi bagnarota manera ʃɽittu ʃɽittu . kî parenti kju ʃɽitti sempri presenthi si ntʃ era nu problema sempri presenti . per'tʃo jeu sugnu ddʒa n aʈra kosa per'ki a pentsu propia a la kalabbrisi manera . va bbeh naʃʃia kkha vivu kkha aju puru kwalkosa râ mentali'ta tedeska è na kosa normalissima per'ki tuttu l ambiente k è kkha mi tʃirkonde è tedesko . i . kollegi di lavoro ke ne so amitʃi . pe'roo a ffin de kkonthii . tornu sempre a me raditʃe komu t aju dirii se unu pentsaa appena sugnu a kkasa parru ddʒa u dialettu ʃɽitthu ddʒa kumintʃ e jja poii s aj gghjistimari ['blasfemiare'] sa iu jastimu kwalkosa sempri nô dialettu ʃɽitthu eh . sai in Kalabbria si jastima assai sì . eh nun tʃerkhu sem/ ttʃerku sempri mi evit i kosi bbrutthi ki ntʃi su non nɐn nâ noʃɽa mentali'ta kalabbrisi tipu jastimari o u kosu me griri ja n è na kosa ke tti senti i ddinʈra ka t [h]a ggrirari mi sottometthi kwell altro ko ki kalabbrisi su ko'si . tʃerku sempri mi rassu mi mentu ra pparth ste kos mi tiru fori i karratteri bboni kom u rispettu pe'ro ognitantu na kosa ke mi sentu i ddinʈra nɐn tʃ a ffattsu numm a tegnu kapitu mi sfogu [h]a neʃʃi fora e po passa a'ja e bbasta u prossimu jornu nenth . tipi komu se ora detʃi jorna fui ja ssutta a Ppaska . fu ku Karlo kuntami komu lu passasti ? eeh . fu a Ppaska jeu sikkomu ja kom/ a Bbagnara tutti l anni ki ʃʃendia nɐn neʃʃia mai i ssira ttardi tʃè mmai mi kugghjia versu e ddui e ʈri se neʃʃia i sira sempri kî parenti sempri kî tsii o ku me pa'pa sempre ko nkuna kosa kapito ? sì ehm ora kapitau ste retʃi jorna nkunʈrai amitʃi mei nd aju pok amitʃi a Bbagnara pokissimi pək'ki i kanuʃʃu pe'ro tʃerta ddʒente a evitu per'ki sattʃu ka n fatʃi bbrutti ddʒiri i ddrogi tutti ste kosi kkha e i skartu per'ki nɐm m interessanu per'ki sta ddʒenthii . nɐm m interessa kkha e nɐm m interessa a Bbagnara tutto kwa . e neʃʃia ku kiji amitʃi mej pe'ro ntʃ era puru me kuddʒinu e fi/ e fitʃimu tardi a sira fitʃi kwaʈʈru râ mattina a prima vota ke ffitʃi kwaʈʈru râ mattina ntʃ era me tsiu ka me ttsiu a mmia mi ʈratta kom a nu figghju tʃè ora dormia a kkasa e me ttsiu per'ki ia ja l aju a kasa pe'ro mə rissi a kasa mia è supra na muntagna è bbrutth pe mia e me frati rormimu suli po simu a ddʒornata suli ni nkriʃʃim a ka/ nun tʃ è nenthi da ffari invetʃe ja ssuttha è nu paisi tʃ è kkju movimenthu sai po neʃʃiri poi a n sala a ddʒoki po na bbarr e tʃ aju i kuddʒini vitʃinu ntʃi su kij aʈri parenti ke stannu propia kasa kasa ko'si è tuttu diffitʃili puru mi ti sposti sə si sulu nâ montagna sə simu kâ magina è ugwalə iu ʃindia kû ʈrenu per'tʃo nun aiva possibili'ta mə mi spostu . dormia ni me tsiu . eh sə sugnu a kasa i me tsiu aju rispettari i reguli e ra kasa i me tsiu per'ki ognunu avi i so reguli a kkasa è nnormali . e ju jornu ja nɐn nɐn rispettai a regula per'ki m u risse venə e du a kkasa nom m u rikordu un e mendza e ddui e mi kugghjia e kwaʈʈru pek'kii 'eumu um poku fora kâ makkina iu nɐn era prevvistu kistu mu portaru fora e ddopu tutthu ru/ mm mə par a Vvilla San Ddʒovanni nom m o riko/ nəm mi rikkorddu eh tutthu u tem/ u temphu mə vai mə ti stai e mi ti torn aʈra vota u ritornu l autuʃɽada mu fannu u ddʒir arretu passanu ddʒa n ura n ura e mmendzu ddʒa perdisti tuttu u tempu pô viaddʒu kapit e pper'tʃo ke ffitʃi tardi mpff . nenthi po mi pigghjai nu kattsettuni me tsiu s inkattsava komu na bbestia per'ki rissi . eeh t nɐn nɐn [h]a a ffare pik'ki jeu tu sai ki eu ti ti rispettu molthu ti stimu molthu ti ʈrattu komu a nu figghju e vogghju pemmu ti komporti beni a kkasa mia nɐn fatʃisti mai nenth i mali . ti vvantha sempri iju me rissi nkunu du annə fa me risse na vota me tsiu ka . magari i so figghji fussiru kumu komportamenthu kumu atteddʒamentu a mme'ta i mmia . se mmagari fossə fossiru a mme'ta komu sugnu eu ddʒa sarebbe filitʃi iju sa fussə ra me'ta e nnua tʃè na kosa k a mmia . mm ntisi kom #me ntisi molthu beni ko mi rissi sta kosa e tutth oddʒi a pentsa akkus'si puru se fitʃi ia a kattsiathuna per'ki ritʃi va bboh [h]a vinth anni . kapita per'ki kkha se iu kkha neʃʃu kwaʈʈru a mmatina un tʃ interessa a nnuju pe'ro jja a Bbagnara è tutthu n aʈra kosa tutthu n aʈru mundu tutthu n aʈra regula e pə tʃinkhu minuti mi spardia e reguli i Bbagnara per'ki sugnu abbituatu kkha nom fitʃi pɐ mmali pə tʃinku minuti mi spardia e reguli ke esistanu ja suttha per'ki iu sugnu abbituatu kkha e ddʒa vitthi ura# pigghjai nu kattsiatunə ke mi stetsi tsittu mm misi kwasi mi tʃandʒu per'ki mi sent/ me ntisi mali pik'ki m u fitʃi mal num fitʃi pa malə nkuna kosa pe'ro me tsiu era inkattsadu tutta a jornata nummə parrau num mə wardau im fattʃ per'ki ja si usa akkus'si sun usants sunu usantse ô paise e bbast tʃè por iju kiju# kû marteju nâ testa nun kanddʒanu idea su fatthi ko'si neʃʃisti ku i figghji soi kwandu sì portava jornu i portava a ssala ddʒoki su kuddʒini i ll e'ta i Kkarlo kwattorditʃ anni mi portava a tutti kwanti ma kiju ma kira sira ? no no no eru ku n auʈɽu kuddʒinu sì n auʈɽu kuddʒinu e n aʈɽi du amitʃ . e pigghjai a kattsiatuni mi rrestau pa lattsioni siguramenti nom mi suttʃede'ra pju pe'ro mi dispiatʃe ka suttʃeriu pek'ki kom [h]e ddiri porta na bbrutta fig/ iu pentsu ka porta na bbruttha figura nnantsi a n aʈri parenti pe'ro iju non tʃ u ritʃ a ll auʈri s u teni pa iju e rrissi va bbo passau ormai e bbasta e poii tutthu normale è ritornatu tutthu normale sulu ka ora tʃè na na vventh anni nɐm fitʃi mmai nenthi nenth i mmali mai nu kattsiatunə sempri statu rispettatu ora suttʃeriu na vota akkos'si a la fine sì m aiva perdunat ddʒa pprima sulu ntʃi voliva ju kattsiatunə nummu fatʃi nɐmmi si ripet a kosa no pek'ki u sa bbenissimu tu me ritʃi na/ iu sugnu fatthu ko'si me ritʃi na kosa na vota sula e a kapiʃʃ e bbasta kjus sə si ʈratta esti kumu livellu di komportamentu sti kosi kkha . m a rissi na vota kapiʃʃia kjusu lli e bbasta poii ririmu n aʈra vota festeddʒandu tuttu normali e bbast . ddʒustamenti kjamau puru a me mamma e me paʈri mu ntʃ u ritʃi pek'ki . si usa ka pur i ddʒenitori [h]annu sapiri se i figghji fanu nkuna kosa ke sono informati sì . mi ritornai kkha n atu kattsetuni i me mamma puru . e passa ja bbasta kjuso lli il resto delle vakantse u ristu nenthi mandʒandu mbevendu dormendu tutt u jornu um fitʃi nenthi auʈru manddʒai ʈre ʈre vot ô jornu sempri ʈri portati du vot ô jornu dormiendu sempri retʃi kinditʃi uri ntʃi r ia ja mə mə riposu mə mə rilassu e bbasta mm detʃi jorna e vvakants propia ferie tʃill tʃill aut komu si ritʃe in inglese no farə nent infatthi num fitʃi nenthi [ride] ki ll unika kosa ki ffitʃi ddʒustamenti komu mə tokk a mmia se ogni vota vaju ja ssuttha jjiri me ʈrovu tutti frat i ssore e me mamma e me paʈri vaj a kkasa salutu ntʃi portu nu regalinu kwalkos e ddʒustamenti komu si usa ja ssuttha su ssatu invitatu nê tutti i kase eeh səkkomu kalu na vota a ll annu se ntʃi rik i nno s offendunu si sentanu offesi per'tʃo [h]e attʃettare per ffortsa o vvogghju nom vogghju [h]e attʃettare pe ffortsa nenth e jjiri a kkasa no no pper'ki . nɐm vogghju ntʃi/ mə ntʃi rik i nno . iu vaju volentieri nê kasi ri me tsii per'ki ia me kapiʃʃu ku tutth i ttsii sulu ka ssai forse [h]ai prevvisto di uʃʃire kwella sera ku ll amiku kwalkosa e a rrimendare oo rinnovare r inkontro pe ppju ttardi per'kii [h]a ghjiri ne to ttsia e unni to tsiu e nnɐn po mankare i rispetthu per'ki . sən'no ja suttha a parola ddʒira subbitu no u paisi è ppittʃulu e nu ddʒir i vinthikwaʈʈrh urə sannu tutt u paisi ah kist fitʃi kistu kistu fitʃi kistu kistu fitʃi kistu per evitare kweste kosee tʃerku sempre di rispetthare al massimu e bbasta . sulu ka jeu sugnu abbituatu a vita râ tʃit'ta ggrandi e pper'tʃoo . nɐn pentsu ke ne prossimi vinth anni mi ritir ô paisi o kwalkosa del ddʒenere forsi kondu sugnu antsianu nəm mi ndi interessa kju mi staju kkha pe'ro ora . no pper'ki i reguli kanuʃʃ i reguli rispetthu sugnu kriʃʃutu nâ stessa manera nən aju probblemi per kistu sulu ka se unu è abbituatu vinth anni me statʃi a nu postu è ddiffitʃili mu n [h]aju mi si pentsa ka eu . vaj ja . ora no . magari ropu ora no . komu viri Bagnara ? tʃè kumu paisi per'ki prima mi parrasti e drogati ntʃi ni sunnu in Kal/ a Bbagnara ddrogati nel livellu ke ssi ffumunu spinelli tand ntʃe ne sunnu eh haʃʃiʃ rrobba non troppo forti nemmenu anke troppu leddʒera tʃe u sai spinelli . i kiji nd avi a massimu ma kwasi kwasi tutti ddʒuva/ tutti dʒuvanotthi i kwatthorditʃi anni fin a vinthidui vintisi antsi puru fin a vinti . vintikwaʈʈr anni . tətth i siri viriva sempri tutth a gruppə kə kalavanu â spiaddʒa mee ffumanu unu spinellu tuttə tuttə tuttə tutthi tutthi no ntô paisi ma ʃʃinnanu nô paisi nâ spiaddʒa rû paisi no ssuttha tuttə kwant . mə fitʃi meravigghja per'ki nkunu kwaʈʈɽ anni n annə fa nɐn era ko'si nu tʃink anni fa forse nun viriva jeu no llo so pe'ro non era ko'si komu vitthi jeu mfa ora kand'dʒa assai è na kosa ke pe mmia . mi dispiatʃi pe'ro ntso ! inghja si bbɛllu [rivolgendosi al fratello] . kum è kistu joku no . e ffai bella figura ki# oh vi ka hatʃiendu lu intervjuu sì grattsie . ʃʃo ! [risate] kum o napoletan . ʃʃo neeenthii mi sembra na kosa um pok esaddʒerata prima kosa . pek'ki iu riku nun è possibile nu paisi i retʃimila retʃimila abbitanti ntʃi su ki ssattʃ eu kwaʈʈrumila figghjoli ka i sti kwaʈʈrumila figghjoli ʈremila figghjoli fumanu u spinellu mi sembra tropp esaddʒeratu prima kos ma puru i fimmini o sulu i maskuli ? tutthi fimmini e mmaskuli tutt e kwanth s mbiʃkanu ntâ spiaddʒa tuutthi no non esiste kju a Bbagnara ja kosa k a fimmina statʃi a kkasa no poku poku pokə famigghjə [h]annu sta kos kanuʃʃuu retʃi personi forsi ki si tenanu i figghji fimmini a kkasa kumportamenthu da poi kome vengono viste ste famiglie intsomma ke tengono le figlie a kasa vengono viste mal ? si nə futtanu ʈre kkattsi skusate il termine no tʃè se ne futthanu ʈre kkattsi i ddʒenitori e pper'tʃo fra iji stessi non . non tʃè non tʃè paragone kum t aj ddiri unu pa/ unu parr e ll auʈru unu kij auʈru parra e kiss pe'ro im fin de konti su i stess mane[ri] per'ki u figghju e kistu fuma spinellu u figghju e kistu usa spinelli e ke vvo me ririnn um ponnu riri nenth maddʒor parte ri ddʒenitori mankh i sanno pək'ki səkundu mia è na ko/ kosa da stupidi per'ki si vviri si nu figghju è fatthu sa nun è fatthu tu ne akkorddʒi si to figghju si komporta n auʈra manera sulu k i ddʒenitori fors aa s interessa ben poku a ri figghji e bbasta tutto kwa . no lo so poi ntʃ è ntʃi su i famigghji ke son m poku i kkju konoʃʃuti per . robba di mafia tuttə ste kose kkha ma ntʃ è ? sì nô me paisi assai . assai ntʃi su poku famigghji ke ssu molto potenti pe kweste kose ankora oddʒi ankora oi ? sì i figghji e kisti kkha venanu sempri evitati n aʈri figghjoli tʃè l auʈri fi/ i ddʒenitori i ste fi/ figghjoli ntʃi riunnu nɐn jukati ku sti figghjoli kkha nɐn jukati ku sti figghjoli kkha kapit ? . pik'ki si ti ʃʃarrii ku stu figghjolu nɐn sattʃu sa ddumani è ankora viwu . infatti . è na kosa na kosa tʃerta ddʒente mi [h]a rakkontato kose di Ddʒoja Tauro ke Ddʒoja Tauro per esempio è molto sì mma nnui e Ddʒoja Tauru non Bagnara e Ddʒoja Tauru nun viru manku Bbagnara è mmolto pjuu a llivellu di kweste kose Bbagnara è mmoltu perikolos . moltu se ti diku poku pe'ro n estraneu ki/ se ʈras a Bbagnara pek'ki iji subbitu ti se ddʒirə ti gwarda n attimu m fattʃa ti guardanu a targa subbitu si aʃʃɽaneu . se ppass ô paisi ʈrankwillu e jornu te ʈrankwillu se pass i ssira po dassi e ti fannu a rapina o ti sparanu ankuna kos . ah sì se mvetʃi viunu k apparten a na famigghja o si im feri tipu ehm se se ttu vvai jja suttha nɐ me kasa no e tə rugnu a kasa e kkha tu e a kjava râ kasa tu kali ja ssuttha parkeddʒi a makkina dinʈra u kantʃellu appena viunu to makina nʈra u kantʃellu pass ʈrankwillu nun ti fannu nenth . tu appharthen a famigghja i Kondina kjus finit nun ti tokka nessunu . bbast tʃè ne mmia na vota mi suttʃeriu kondu avia kwattorditʃi kwinditʃi anni . kju u mmenu kiju era ll e'ta passiavu sutth ô paisi era era i notthi stavu jenn a kasa ll unditʃi e mmendza mendza notth . e mmi vinn inkonʈru ʈrə ʈrə ʈrə ffigghjoli k eranu nu poku randi i mmia magari siritʃi ritʃasetthi ritʃotth anni kwellə . e kkumintʃaru dui me mi spinddʒanu kwalkosa ko'si tu kornuto bla bla eranu mbriako eranu fatthi ku kwalkekosa nom m o rikordu . esattament komunkwe kumintʃaru u mi spinddʒanu kattsati vari ntʃi rissi . tʃ è kwalke problema ? . no nɐn tə kanuʃʃimu bla bla bla e mi vulivanu minare no issi va bboh mi kattʃai a ddʒakkh iə nəm . pessonalmenti iu nɐm mi spagnu e nnuju nom nom ponnu ssiri puru sei fitʃi puru kikboksing ia tuttə ste kosi per'tʃo num nɐm me spagnu i nenthi iu . misi ravanthi rissi va bbo fatevi sott fin ko vena u tertsu ka era um poku p arretu nɐn si misi# tə ko ven u tertsu mord im fattʃu i fermu a tutti dui arretu no i pigghj e kkha i tira e grira komu nu pattʃu . tu tutth a palattsina a sentiu statti fermii ! . e tutth jeu i du ragattsi ki gwardamm a iju ee k è suttʃessu adessu pek'ki grira ? no unu pents normalmenth . n u vviri ka kiju ja è nu i Kondina ?! . m u gwardanu m fattʃa mi domandanu ma ki si i Kondina ? ntʃi issi sì per'ki ? . ah no nenthi ʃkusa skusa . bona notthu vvumm nô ddʒir i ʈre minuti skumpariru . ntʃi rissi su ntʃi rissi sulu komu mi kjamu . ntʃi rissi sulu komu kjamu ntʃi rissi sulu komu mi kjam i kognome bbasta k eri turista ? ah ki pentsavanu ? no lo so ia nɐn kanuʃʃiv a iji ia nɐm vitthi mai a iji iji nɐm vittiru mmai a mmia nɐn sattʃu manku sa su i Ba'gna/ appe/ apphena ntʃi rissi ka/ u meu kugnome skumpariru subbitu . subbitu nô ddʒiru i ʈre mminuti ne vitthi e nɐn vitthi mai kkju fin a oddʒi . nkun aʈru fatʃili era nô barbieri stavu aspetthandu sa ka in Italia si usa va nô bbarbieri t assetthi leddʒi nu ddʒornale fin u ke tə tokka to turnu no o pur â parrukkjera pentsu k è ko'si nɐn ʈrasiu mai na parrukkjera in Italia pe'ro pentsu k è ko'si t assetthi e lleddʒu nu ddʒornali eu leddʒivu u ddʒornale ʈrasiu na pertsona antsiana n uamu . salutau u bbarbieri tʃao Melu komu stai sai a solita kjakkjerata ta ta ta . si ddʒira a siniʃʃɽa mu gward a mmia mi fissa ku ll okkhj . stavu reddʒendu me akkorddʒia ka mi stava wardandu pe'ro fatʃiva finta ka nɐn viu no . ankor m akkorddʒia k ankora mi fissa ku ll okkhju i'sa a testa u fis'sa puru jeu . m u wardawu ko'si . fitʃi . mə wardau e si vvitʃinau nô mumentu ka fitʃi a mossa ke ss va vvitʃin iju ia ddʒa ʃʃendia ke kattsu voli i kist i mmia nɐn è ke . tʃè unu normalmenthi nɐn è kka ppentsa male pe'ro se unu si avvitʃina ko'si e ttia prima ti warda poi kwalkosa nɐn si sa mmai ke ti vole fare vitʃina a menth a manu supra a spaja ko'si . appo re'sta kalmu jeu no sentsa u me movu rissi . ma nɐn . nɐn tsi nu Kondinu . ntʃi rissi sì per'ki bbum ləvau subbitu a manu ko'si a reattsioni no na persona antsiana nkunu sessanth anni potiva aviri tʃao Ma [rivolgendosi a un passante] . eeh iu sugnu Miku Postinu num mi rikordo kwalkosa ko'si ka fatʃiv o postinu prim ô paisi armenu ko'si mi rissiru bboh kwaranth anni fa tʃ ugnu Miku Postinuu nɐn si u u niputi i Ddʒanni 'Virəku Ddʒannə 'Viriku sarebbi me nonnu pa'pa i miu pa'pa sì ntʃ issi sì . e mi salut a tto nonnu . restara sarvit a ppost si ndi jiu basta kjus minkjia a lu menu mi salutai rissi . tutti sti kosi tuttu stu stu rispetthu ki [h]annu . ki tʃert [h]annu puru na tʃerta paura na me famiglia e bbasata sul/ mio nonno ke pprima ne kond era ddʒovane iju fatʃiva ddʒiri nɐn tsattʃu ki fatʃiva . nɐn nɐn se pparri e ste kos normalmenthi nɐn avissi manku parrari i ssi kosi kkha pe'ro sì nɐn si parr i ste kos e per kortesia nɐm parrare ku me paʈri san'no mi stakk a testa nɐn si parrə i ste kosi nurmalmenthi è vvietatu parlare di kweste kose per'ki è tta'bu bbasta kjuso sulu kaa . nâ me famigghja simu molto rispetthati ntʃè ognunu ke mi vir a mmia nâ makkina o mə me vir a n amiku ku mmia nâ makina o kwalkosa nɐm mai tʃ è statu nu probblema mmai ver'ra tokkato sta persona a Bbagnara Kalabra pe tutth a vita kwant esist stu paise fin a kke i va avanth nu Kondina fin a ke esiste nu Kondina mai sa'ra tok'ka nô paisi kista è na regula stamphata na na kumə t [h]e ddiri na leddʒe nun skritta . e bbast e kjus tʃ è storia dietro sì tʃè ttu kkhani viri risturanthi e Rokkhu ddʒentili kwalkosa pe'ro se tornamu ô paisi tu viri . di dove veniamu l oriddʒini e . ki pparth/ a ki/ ffamigghja appartinimu e kwal è la potentsa di kwesta famigliə# nui kkha ristamu kalmu pək'ki stamu in patʃi pe'ro se unu vveni unu mi rump i skatoli . mm non vogghju manku sapiri ki ssuttʃeri per'tʃo ntʃi fattʃamo i fatti nostri per evitare kapitu ma nno pe nnui ka ni spagnamu nui ka ni spagnamu i ll auʈri ka ssuttʃere ankuna kosa a ll auʈru nom mi spagnu a mmia tʃè se eu sugnu ô paisi avitu sempri per'ki se iu sattʃu ka mi tokkanu a mmia non sattʃu ku ntʃi fanu a iju poi . a la ddʒenth e per evitare kwalkosa su sempre trankwillu tutto kwa po ddʒustamenti ntʃi su pur auʈri famigghji ka non na simile e e livello ntʃi su i figghji ka fannu spakk unu no si vvanthanu ah eu fattsu kist ne ne ne ne ne [imitandu una specie di parlata monotona] . e nəssun i tokkha i figghji pe'ro tʃerti ragattsi ntʃi stannu e supra ne per'ki . tʃ è unu ki si kjama . Domeniku mi pari parrau na vota ku me kuddʒinu ka/ ssu Domeniku parra sempre assai no parra puru brutthu [h]a una na nu modu roddzo mu parra ddə è nu parente tuu ? no konoʃʃentse di famiglia ntʃi sono pe'ro simu tuttu kwa tʃ è rispettu e tuttu kwa ehm parrau ku me kuddʒinu me rissi maa io ntʃi domandu a nu kuddʒinu ma è sempre ko'si kiju ? komu sempre viri ka ku parra assai sempre ko'si . me kuddʒinu num poti viriri a kiju tʃè nd avi tanti ki non u ponnu viriri pa kistu pigghjau ddʒa tanti bbotti pe'ro no i me kuddʒinu i auʈri me kuddʒinu rissi ka kiju jja . si vantha pɐ so paʈri ka #o mmattsau# . si vantha pa so paʈri pik'ki so paʈri fitʃi parti ii e . è mafiusu delle koske tʃè tutt oddʒi ankora so paʈrə e iju si vantha i so paʈri pek'ki pentsa ah tʃè me paʈri fatʃi kistu we we we fattʃu spakku mvetʃe gwesto è sbagliat se tu sai k apparteni a tʃerta famiglia k# t [h]a stare tsitt e far i kattsi toj kapito e ttʃi ssu kiji ki su kriʃʃuti kû rispetthu antiku kom a nnui ke rispettanu ste kos e iju no la konoʃʃe kwesta kos ed è kr/ statu kreʃʃuto nel paese . nɐn/ nɐn kanuʃʃa ste kos nɐn i rispettha e kwalke ddʒorno li taglianu la lingua per kwest . tʃè tagliare la lingua vol dire una pallotthola in testa da nuii a Bagnara . ntʃi sparanu mmattsanu tutto kwa a Bbagnara nɐn a Bbagnara i ʃʃarri sə su ʃʃarri na ʃarra se du si bbistittʃunu nkuna kosa se ssu figghjoli su ffighjoli se du antsiani o kkju du ragattsi i vinthi vinthidui anni in su . è rraru ka suttʃeri sulu t u rugnu nu pugnu e te ne va a kkasa è pjuttosto a kosa kju spissu suttʃeri ko unu tira fora na pistola e ntʃi spara nâ testa e kjusu bbasta jja su ll usantsi jja ssuttha a pphunt i me ddʒenitori nom vulianu mai ke iu kreʃʃia jja ssuttha ku stu ambienthi per'ki si spagnavanu ka pur eu diventhu ko'si a pposta si ndi jiru kkha in Ddʒermania pe'ro jeu viju kanuʃʃutu tutth stə kose kriʃʃutu kâ stessa mentali'ta sulu ke eu nɐm mə vanthu non do# niente per'ke forse kriʃʃia puru nâ tʃit'ta ku nu tʃertu kome t [h]e ddirii . na n ambienthi pju kkalmu pju sikuru kkha a Monaku è na tʃit'ta kju sikura i tutto tutth a Ddʒermania sempre pulittsiotth viri in ddʒiru kwalkosa jeu non aju mankhu n Akte [ted.] nâ polittsia nun tʃ è mmai nienthe per'ki nun aju fatthu mai nienthe iu di illegale kwalkosa ne spattʃu ne rrubbo ne nienth [h]o sempre lavoratu mə fitʃi sempre i fatthi mej e ʈrankwillu tʃerthu ddʒustamenthi ntʃ è ssempre kwalkunu m bistittʃu kwalkosa propiu sempri ma/ maddʒor parthe [h]e evitato kweste kos sia kkwa ke lli per'tʃo eu sugnu na persona ke possu ddiri k aju poku probblemi o sugnu na persona ke ppottsu riri k aju probblemi ku poku personi jeu . per me personalmenth kome kome sono fatto io poi ognunu parla per se tutto kwa . kwest a Bbagnara iu mi ʈrovu abbastantsa ʈrankwilla kwalkosa pek'ke vengo akkholto kome kome un figlio ogni famiglia ke vvaju ogni frati ogni sor i me mamma o i me paʈri komu nu figghju mə mbrattsanu tʃ è me ttsia ke mi spettsa kwasi a skina kwasi pommi m abbrattsa per'ki è bben messa mmphh è kontadina kontadina [h]a pur i baffi [risate] eh pe'ro è na persona tanta bbrava e kori tʃè avi tant i kori ja persona ogni vota ke mi vviri Ddʒannii !!! fuj fuj nu pingwinu kum fffuj ta ta ta ta me fuj e dopu mi pigghja me pigghja avi na fortsa avi i [v]rattsa tanti l ava e mi isa mmi isa e fa mi skjattsa ko'si tsia ma [Poss ?] [ride] ah skusa skusa bbellu [imitandioi baci] i supra e ssuttha ke vvo mandʒare ke vvo mbivire ? mannaja ttsia aju vinth anni . kammina kammina ia nɐn fatʃi differentsa n e'ta ia sugnu so neputi sugnu pɐ ttanti ttsi sugnu u niputi preferitu o m u rissiru pur iji n fattʃ normalmenthi non si fannu preferents . tʃèè aju puru du ttsi ke nɐm nɐm m u vonnu riri pe'ro m u fannu viriri kapito tʃè m u moʃʃɽanu i na tʃerta manera . kondu ti tokkha to turnu [rivolgendosi al padre] ti tokkh a tthia or a mmia . eeh mə l [h]a mu fannu viriri per'ki ntʃ ènnu na tʃerte preferentse ke è finiu u naʃʃɽu ? [rivolgendosi all'esploratrice] no no no non finiu u naʃʃɽ tʃ è na tʃerta preferentsa m u riss/ tʃerti m u rissiru m fattʃa tʃerte no è na kosa ke a mmia . mi pia/ mi piatʃi mi stima tʃè mi rende molto felitʃe per'ki riku va bboh si vviri ka i kumportamenti ke pportu non su tantu sbagliati n konfronthu ai famigliari pek'ki ne nua a famiglia è na kosa mol/ molto moltho importante . tʃè . kumu tokk a nu fratə kumu tokka . spetʃalmente a mamma sai kumə su l italiani no a mamma è a kosa . kju kju rrandi kju in komu t aj ddiri bboh . tʃè na . te fattsu n esempiu na vota me paʈri s inkattsau ku me mamma nɐm mi rikordu manku kos era . me paʈri ma tokkau a mə mamma mmai [h]a gri/ tʃi/ a sgriddau forse va bbeh altsato la votʃe va bbene pe'ro mmai tok'ka . e na vota fitʃi naa/ era na . du anni fa mi parə nɐm mi rəkordu n an/ n annu fa na annu fa na kosa del dʒenere . e me paʈri era tanthu tanthu im furia ka fitʃi kus'si fitʃi sta mossa kkha . nɐn ntʃi minava mai pe'ro i . ntʃi volia fare kapire k era nkattshat . iu pe rreattsioni pek'ki ntʃ eru presenthi . iu nɐn dissi nenthi tutthu mə/ tutthu stetsi tsitth un dissi nenth spar# eh pək'ki nɐm nɐm nɐm nɐm m piʃʃettai i fatti i me ddʒenitori va bbeh normalmenti ke fitʃi ja reattsioni pigghjai n kost spindʒi subbitu kunʈra l armariu a me paʈrə stessu . pe reattsioni no pek'ke me mamma n [h]a ffatthu karmar manku me paʈɽi nuju nɐm m interessa s è me frati me paʈri a me mamma nɐn si tokkh ntʃ u rissi# gar im fattʃa pure kwalkos u pottsu riri aperthamenth normalmenthi non si riunu ste kosi lo so ntʃi rissi# a iju m fattʃa a me mamma nɐn tokkha nuju mankhu tu . kalau i mani si stetsi tsitthu . per'ki kapiʃʃiu se unu s atsatu mu tokkh a me mamma ntʃi spettsu i gambi subbitu nɐm m interessa ku è . tʃè ddiventhu violenthu poi iu avi retʃ anni ke nɐn tʃi minu a na persona detʃ anni iu nun usu mai violentsa pe'ro so ke so abbastantsa forte pe fare mare a kwarkuno . e nɐm voglio fare nom arrivare spetʃalmenti no a me ddʒenitori$# a me paʈɽ pe'ro ku tokkha a me mamma non tʃ è pperdonu mmatts a tuttə kwantə nɐm m interess tʃè esaddʒerat adessu mmatts a tutti kwanthi pe'ro subbitu minu kiju k era avanth portatʃinnɐri tavuli tutthu minu è uɣwali . nɐm m interess e ppuru ward a me mamma na vota kat'tʃa a unu nu kliente ki gwardava sempre a me mamma u pigghjau kattʃau fora . ki riventa ddʒelus . me mamma rissi lassalu stare lassalu stare no no t [h]a gwardari ogni vota ke gwardava ntʃi gwardava u kuletthu no . na vota du voti ʈri voti po m inkattsai . fɪgurətə kond eu kond aivu setth anni jiu me mamma me portava ndiatru mu fatts a spisa ogni vota k 'eramu n a ll ubban iu mi gwardava ntuarnu ku ntʃ è e ssi viriva nn uamu ke gwardava a me mamma veni pa kkha veni pa kkha veni pa kkha a portava r aʈra parte dû vagone no veni pa kkha pek'ki tʃ è kiju ki te gwarda ntʃe ne kiju ki te gwarda veni pa kkha e tiravu pa jja statti fermu Ddʒanni veni pa kkha e te l avevo de/ è na kosa ka i ddinʈra m a sentu pe kwanthu mi mbistittʃu pek'ki me mamma spittʃu spissuu nɐn nɐn jimu d akkordu molto spesso e ija si mintha mi grira poi eu isu pur a vutʃi e sempre nu kosu tʃè ija si menthe me grira poi ntʃ isu a vutʃ ia poi ija ntʃ u ritʃ a me paʈri po me paʈri s a pigghja ku mmia po iu m a pigghju n aʈra vota ku me mamma sempre nu ritornellu pe'roo kumu t [h]e ddiri datu ke ssimu famiglia/ na famigghja i kalabbrisi tʃè è na kosa normali pe nui na kosa ki ntʃi voli tʃi voli ognitantu na na ʃʃarra o na/ nu kattsettunə kwalkosa per'ki pe nnui è na kosa normali . kapito kom/ nom so se intendo spiegar . ehm . staju parrandu dialetthu [rivolgendosi alla madre che viene per verificare se parla dialetto il figlio] e parra dialetto non ti preokkupare F. . oh . e ssuttha ku ntʃ è ? sulu to paʈri ah ntʃ è me paʈri va bbene posso [chiedendo il permesso di fumare] sì tʃerto fuma fuma ehm . me mbistittʃ assai ku ija pe'ro m fin de konti è sempre me mamma a persona ke vogliu kju bben ô mundu bbast . fin ke non a'vro si jeu aju na mugghjeri e figghji è n aʈra kosa a me famigghja ke mi kriju jeu a me stessu è normali ke vvogghju bben a iji pe'ro me mamma resta sempre . è per mia per mia personalmente è na kosa moltho moltho grande tʃè è na kosa ke nom pottsu spiegari ku pparoli . mm mi rendu ddiffitʃile spiegari na kosa ddel ddʒenere ku pparoli per'ki . è nnu senthimenthu k aju i ddinʈra k è . poku poku poku voti t o fattsu virire ka a vvogghju bbene pe'ro i poku voti valanu kum t aju diri su i kwali'ta kumu si ritʃa no su pphokə voti pe'ro su pphokə vot i kwali'ta e ij ô sapi benissimu ka se tʃi sugnu jeu vitʃinu sempre ʈrankwilla per'ki nun la tokka nuju . e ija u sapi kistu kkha . mmf ma kistu ke ntsomma iu lijia volevo domandare na kosa prego kwandu tu ʃendi in Kalabria per'ki tu m u ritʃisti ke ti komporti kkha o ti komportavi kom u ʃʃef nʈɽ ê figghjoli no kond 'eramu figghjoli ora no ddʒustamenti pek'ki aviunu a stessa e'ta kwandu tu ʃʃindi Kalabbria no kwandu jukavi kî figghjoli kî auʈri figghjoli non nd aviu mai as'sa famigghji e tʃ eru sempre ku ddu ku əh unu è u me meglior amiku . ki ssarebbi n aʈru figghju i . na famiglia molto potent . k è . komu nu figghjolu nun sapivu . kə si skopriu ropu ka kist è figghji kiju figghj i kistu . tʃè per noi va molto andiamo molto d akkordo per'ki i noʃʈri famigghji su st almenu u livellu u stessu livellu e nu potimu jokari ntsiemi kapitu non è vietato dʒokare kon lui o nom me rissi mai nuju stattə atthentu ku kistu o kwakkos . i jokava sempre ku iju ora è fidantsaatu . [h]a a test apposta è bbravu ddʒustamenti rispettha puru iju komu rispetthu eu porthamu u stessu rispetth . pe'ro ava a testa apposta rispetth è rimastu sutth sì iju è ssutthaa pigghjoo/ avi nu panifitʃu so mamma e llavura ja e sta bbene ko'si è ʈrankwillu Paulo si kjama . e sen'no iu jokau poku votə pallunə ku aʈri figghjoli pe'ro mmai ʈrasia nô kunthattu propia ora tutth oddʒi sə nə verimu nə salutamu tʃao kumu stai jamu nô bbarri me mbivu nu kaf'fe ko l aʈri figghjoli pe'ro e bbasta kjusu li po non jivi kju kapito mendza jornata e poi è kjus mai invetʃe ku iju . jornati serati kjakkjerandu parramm parramm i tutthu tutth u munn spetʃalmenti i fimmini ognithantu [ride] . eh nenth pe'ro pe ij . ja ssuttha prima kosa ju komporthamentu i ʃʃeff no ffitʃi mai no lo fa'ro mmai . eh datu ke nun kanuʃʃu ta/ tanta ddʒenti per'ki sugnu kwasi sempri kî parenti nɐm mi veni manku im menthi me fattsu na kosa del ddʒenere per'tʃo . t [h]o datu ddʒa la risposta ko'si e kumu viri tu ora Bagnara kome paisi i piskaturi no Bagnara o viju komu paisi ki . è restato . fin a fin a fin a va bboh retʃ anni fa è statu nu paisii . molto primitivo al llivellu i kulthura pək'ki i figghjoli fannu maddʒor parti a prima sikunda media tertsa mediu e poi neʃʃanu tʃè a llivellu di kulthura di skwola tʃ [h]anno pokissimo . lavuri nun si parra prop i nenth per'ki nun [h]anu mestieri studiari mankhu . eeh pe'ro ivunu mə lavurunu dopo forse na annu kwalkos forsə ivunu me lavuranu almenu si fatʃivanu n kul no invetʃe ora è nu paisi ki detʃ anni i ssu . ku tthutthu tutthə televisioni medi tuttə ste kosi pare ka sataru tuttha na fase no ddiventharu a llivellu tʃit'tha . eeh ora si vvanthanu ka [h]annu na kosa râ Naɪk si vvanthanu ste kosi prima nɐn esistivanu ora rrivaru re kosi râ Naɪk ognunu si kkattha e kose râ Naɪk ognunu si kkattha kose râ Fila ognunu si kkatth a pleistæʃn si kriʃʃiru ʈroppu velotʃi komu t aj ddiri nom pjanu pjanu kome simu abbituati kwa in tʃit'ta kriʃʃiru ʈroppu fitʃiru nu saltu enormi pure a llivellu i drogə kwalkosa or è kju ffatʃili mi si pigghja mi si kkattha mi vinda mi si spattʃa prima nun era fatʃili ora sì . è ffitʃiru nu saltu enormi e ttanti figghjoli su skombossulati pek'ki nun sannu ki [h]annu a ffarə kû futuru loru kapitu e ke fannu vannu e fumunu kanni pek'ki su dispiat/ dispiatʃuti u pa'pa ntʃi grira â mattina â sira a mama nə voli viriri i kij aʈri parenti nɐn vonnu manku viriri nɐn sannu k [h]annu fari e su dispiatʃuti e po vannu fumari kanne per'ke non [h]anno una miglior soluttsion . kwesta è na kosa ke a me dispiatʃi moltu pek'ki ko'si u paisi vatʃi in fallimenth im fin dei konti . per'ki a prossima ddʒenerattsione va puru kriʃʃiri me vatʃi ô lavuru kwalkhunu ava koʃɽuir i ʃɽati kwakkunu ava fare kokkunu ava far u spattsinu kokkunu av a fare ki si po nun tʃè nienthe ke fatʃi ste kosi u paisi i Bagnara kumpariʃʃe fra retʃ anni kapit . per no arrivari a kweste kose peskaturə no ka ll e'ta/ ll epuka i peskaturi moriu ddʒa ʈrent anni fa . tʃè l ultimu peskaturi eraa me nonnu fin a tʃinkwant anni ss poi tʃinkwantatʃink anni al massimu kwand aviva . ma fin a tʃink anni fa era u paisi i peskaturi ora nun tʃ è kkju . tutthu modernu tuttə makkini motu . ognunu fatʃi o lavuru i muraturi i si apri na pittseria unu avi na/ n otel unuu unu fatʃi panifitʃu ma kiju ke nun ʈrova lavuru ja ssuttha ke ffatʃi ? . emigra o si o si si droganu o emigranu nel Nord no kkhju nâ Ddʒermania n Ddʒermania num vatʃi kju nuju vannu pa ssupra pa Melanu spetʃalmenti Milanu Torino kissu dduje i ddui indirittsi kju rrandi su Məl/ spetʃalmenti Melanu e pphoi Torinu pek'khe a Mmelanu nd ava assai kalabbrisi assai tʃè propriu nu ripartu mi pari ntʃi su sulu kalabbrisi tipu Littel Italy a Nju York littel Kalabbria in/ a Milano kumu t aj ddi e tʃ è nu tʃentru di Bagnara di emigrattsione ditʃamo ke sì avivu aviv assaii . ah kistu ditʃivi tu dove si kontʃentrano i Bagnaroti tʃè l Auʃralia tʃ è l Auʃtralia . Ddʒermania ke po râ Ddʒermania si ni stannu jendu tanthi ora l Auʃralia restanu ja kiji ki jiru l Italia venth anni fa restanu ja Ddʒermania dove spetʃalmenti ? a Mmonakho assai a Mmonako sì . mmhm Auksburk puru nd avi . eeh . ammenu iu jja kanuʃʃu du ʈre famiji stann a Auksburk ehm Monaku Si ndi jia a ll Amerika [h]a assai a a Tʃikago Nju York . eeh sì kisti kkha su Frantʃa Beldʒo Svittsera nnooo fortse in Svittsera due de ʈre famigghji pe'ro ki tutth i restu . tutth kir aʈri paisi no forse n Spagna nthisi na vota ke na famigghja è in Spagna pe'ro nɐn sattʃu manku s è vveru
Bel1mDD1 kwand è ka si nata ? . ehm u vintinove lugliu millenovetʃentuottantasei in dialetth . sì millenovetʃentu ottantasei sì e undi ? ehm a Mmonaku . sì ntâ tʃit'ta sì sì propia in tʃit'ta è nu spitali propia in tʃit'ta . kumu kriʃʃisti tʃè kriʃʃisti ndi e ndâ tsia o ? e no kriʃʃia nde me mamma e me pa'pa eehm . kon ku tuttha ma famighja sì kwanti sori frati teni ? . ehm aju du soru e nu frati pe'ro râ part i me pa'pa e nun abbita ku nnui abbita a Frankfurt abbita . i kwanti anni ke su emigrat ? eh . me mamma ? no toj tsii . tʃè kir aʈra parte ke diʃʃivi ditʃisti ke abbita a Frankfurt no kiju è me frati sì kiju avi vinth anni adesso ah vinth anni to frati sì sì . e pek'ki s [h]a traʃferitu no esti sulu râ part i me pa'pa eh ehm nu kanuʃʃimu puru ora kanuʃʃimmu . tʃ eru pu vinth anni kanuʃʃimu un ndi vitthimu tutti kwanth intsiemi per'ki prima nɐn ndi vittimu . tʃè nun è ka sapivamu 'ajumu nu frati ora sapimu 'ajumu nu frat ah sì sì aha e kwindi fa parte râ provintʃ i Ffoddʒa ? sì to paʈri no sì m u ritʃisti l aʈra vota k amu fatthu l intervista sì pe'ro du ll attʃentu foddʒanu nun pigghjasti nenth . forse ognithanthu kwandu parlu in italianu tʃè sempre kwalke parola ke mi skappa eh i foddʒanu . pe'ro a maddʒor parli a la bagnarota manera sì per'ki mi kriʃʃiru pure tʃè kriʃʃia ku Ddʒanni Karlu me tsia ku me mamma e parlaru sempre ku mmia in dialetthu allora m mparai l dialetthu . mhm . rakkuntami kom era . kumi passavi l infantsia ? a Monaku kom era a vita ? kwand era pittʃi/ ah sì kwand eri pittʃiriɖɖa tʃè tʃ eraa tʃ era me tʃe ev . tʃ era me ttsia k abbitava vitʃinu e nnui . ehm e tʃ era anke Ddʒanni Karlu eravamu sempri intsiemi tʃè kriʃʃimm intsiemi eravamu sempri intsiemi ô kortili jo'kaumu neʃ'ʃiumu iji venivanu a kasa noʃʃra i jiva a kasa i iji jo'kaumu tuttho . ehm . tʃè passai a na kom a tutthi l aʈri figghjoli . tʃè bbellu na na bbella . figghjo/ figghjolantsa ? mhm eh [h]o kapito . e ke kosa jukavi tʃè kwali tip i joki ? tʃè nnui avəvamu noʃʃru gruppu ô korthili e ni inkunʈravamu ogni ghjorno . per'ke non è ke tʃ era komu ora a studiari ko'si jimmu a skola po jimm ô korthili jo'kaumu nu kun'tʃaumu tutthi intsiemi . ehm jo'kaumu â naskodinu oppur i/ a ppa/ a ppallavolu . ppo tʃ eranu kiji kju randi tipu Ddʒanni gru/ u grupp i Ddʒanni k avivanu/ eranu kju rand i nnui e ndi rakkunthavanu sempri kiju ki fatʃivanu a skola ni asset'thaumu tutthi a/ vitʃinu l althalena k eravamu nu bbellu grupphetthu e ni rakkun'thaumu bar/ bartselletthi . oppure . storie . e pu ri'staumu fin â sira per'ki eravamu tutti bbelli ja intsieme ehm . e ognunu pu rakkunthava kwalkosa . tʃ era/ tʃ era as'sa ddiverthimenthu tʃ era . e kumu per esempiu n estate kwandu ʃʃindisti kon i tuoi ? . a Bbagnara kum era ɖɖa ja a vita ? in Kalabbria a Bbagnara . [h]ai vistu ankuna differentsa râ vita e kkha e jani ? . ehm sì è ddiversa e kwandu eravamu kju ppittʃiriji era puru ddiversu per'ki n/ uʃʃivam/ a sira neʃʃiva/ neʃ'ʃivamu ku noʃʃɽu/ noʃʃɽi ddʒenitori pe'ro eravamu sempri ku noʃʃra kuddʒina . eh 'jiumu ntsemi a mmari ko'si invetʃi ora nkonfront i kwandu 'erumu pittʃiriji è ddiversu per'ki ora niʃʃimu suli e avimu noʃʃɽu gruppu i amitʃi . è ddiversu ora . per'ki non tʃè non non neʃʃimu kju ku me mamma neʃʃimu suli . e per esempiu i to ddʒenitori kumu si su kunuʃʃ/ kanuʃʃuti kkha a Monaku ? . eh ntâ Kalabbria ? . no me mamma vinni kkha in Ddʒermania . per'ki stava atthentha a Ddʒanni se nom mi sbagliu era ndə me tsia . e me pa'pa lavurava mm se nom mi sbagliu ku me tsiu nda nu risturanthi e pu si kanuʃʃiru ja . pure in Ddʒermania sì e pphoii . po si maritaru in Kalabbria . a Bbagnara . eeh pu si ritiraru a Ffoddʒa tʃè poketthino poi kwandu naʃʃia jeu eranu # in Ddʒermania . e kwindi tu si a kju randa i tutthi frat e sori ? sì iu sugnu tʃè sì jeu sugnu a kju randi . e teni na soru kju ppittʃula i ttia no ? sì tʃ esti Vanessa ke avi ehm kinnitʃ anni e poi a n aʈra pittʃirija . ke avi . detʃ anni Titsiana Titsiana sì . ehm Titsiana puru parra bagnarotu nd avi kriʃʃutu puru ndô . ndâ tsia o [h]a kriʃʃutu n auʈru . a kasa tʃè . no ehm no ija kriʃʃiu tʃè nan# mamma kriʃʃiu nɐn . parlandu bagnarotu in italianu kwandu parla ku iju parla in italianu/ ku ija parla in italiano . ehm tʃè è diversu per'ki ija kapiʃʃi u bagnarotu u parla puru pe'ro non thanthu bene per'ki kriʃʃiu in/ in italianu . mhm e tu imvetʃi sempre in dialetthu . â bagnarota manera [ride] sì . e per esempiu kwandu ʃʃindi in estate komu ke passi a jurnata ? . eh in Kalabbria ? sì in Kalabbria . ehm . dipendi tʃè ognithanthu dormimu kwandu simu ndi me tsi per'ki dipendi und abbitamu per'ki si stamu ndâ nonna i mattina i ddʒinku ddʒa avim a rivigghjari per'ki u nonnu si rivigghja viatu me nonna pure . ehm i nonnii i . i Frantʃeska tʃè a mamma i pa'pa i me ttsia Fra/ sì sì o ppure a mamma e u pa'pa i me mamma . ehm non tso tʃè nui ognithanth tʃè u solitu dormimu sempri nde me tsia ki abbita a Pporelli kkju ssupra nun abbita suttha . ehm . e durmimu . poi ndi rivigghjamu im a mmare ehm . ogni dʒornata è ddiversa tʃè u solitu jim a mmari jim a kkasa manddʒamu po pumeriddʒu neʃʃimu nʈɽu a mmare oppure ndâ nonna . po imu ehm nun tsattʃu ja stamu a'ja ku tutthi i ttsii im a fare na visita ai tsii ni stamu assetthati a parlamo . ehm . poi mandʒamu e a sira neʃʃimu . mhm undi ? . ntô paisi o a n aʈra vanda ? sì no propia ndô paisi ndô korsu nə fatʃimu na passijata . n ddʒelatə . tʃ è nu negottsiu ki ti piatʃa ? . a Bbagnara o tʃ è ankuna kosa ke ti piatʃe partikolarmente ? . mmh . sì u mmare è bbellu tʃè mi piatʃe l agwa k è bbella pulita . e pu mi piatʃe nu negottsiu ke jimu pure pe'ro è nu poku fora i Bbagnara pe'ro nom mi rikordu kome si kjamava . num mə rikordu pe'ro a . ehm tʃè mi piatʃi puru pomeriddʒu neʃʃiri kâ makina supra i muntagni u marə tʃè bbellu è propiu bellu ɖa . e ti rikordi ankunu jornu tipiku tʃè partikolarmente bello a Bbagnara ? . n estate . tutti jorna su bbelli num pottsu riri nu jornu partikolare per'ki tutt i jorni su bbelli ma per esempiu tu va nu sposaliddziu ntʃi sono matrimoni no per esempio . sei mai statu a nu matrimoniu a Bbagnara ? sì kwandu si maritau me tsia e me tsiu pe'ro jeu aviva ʈri anni num mi rikkordu tʃè u pottsu sulu kwandu u viju ndô filmino mi rikordu ma sen'no ku'si no . e ankun aʈra kosa na ddʒita ke [h]ai fatto in Kalabria ? . a jurnata . no . na tʃè tanti voti non non era in Kalabbria pe'ro . o/ sempri ogni annu ki vvaju sempri è bbellu ddʒa basta sulu ssare kî me nonni e viriri ke stannu bboni ehm viriri a ririri me nonna ke rire è ddʒa na jurnata bbella . i toi nonni ti kuntaunu ankuna kosa tipu . da ra ddʒoven'tu o kom era prima a vita ? ti rikkordi ankuna kosa ka ti kuntau ? sì . sì ma nonna mi rakkuntau me rakkuntau tanti voti ke . ehm jia a so mamma pardiu kwandu aviva ditʃasetth anni e kwindi a vita era kju ddiffitʃili per ija per'ki kriʃʃia sulu ku pa'pa ehm . e ppoi . sì tʃè me nonnu me rakkonta ke nom pot/ prima nɐn jivanu a skola ko'si komu ora tʃè a na tʃerta e'ta avivanu a ffinire per'ki avivanu a lavurare avivanu a ppentsare pur â famiglia . sì sì sən'noo . nienthe i partikolare mhm e per esempiu ke sai o ti piatʃe ankunu piattu bagnarotu k è . u to piattu preferitu o ke ti kutʃina a nonna . ehm . ts mi piatʃa kwandu ija m a fatʃ a pasta kâ parmiddʒana oppur i . mhm . tʃè u piʃʃə nom mi piatʃe thantu no u piʃʃi spatu ehm . sì ma pe'ro sì dipendi tʃè nom nom m u manddʒu volentieri pe'ro se me l aju mandʒare m u mandʒu pe'ro mi piatʃanu e kkju aʈri tip i piʃʃi no piʃʃi spatu ko'si invetʃe kju i skampi oppure la sogl/ la sogliola . ti piatʃi kju sì . e ti rikkordi ankuna kosa i kkha i Mmonaku ? nu gghjornu spetʃali ? . kome spetʃale ? sì ma ntsomma tʃi sa'ra stato kwakkhe . boh non so . kwalke . ddʒorno ntsomma ke non era kome tutti gli altri ma ke era partikolare . i una manera o n aʈra . mhm . tʃè nu jornu partikolare è statu kwandu mi misi ntsemi ku me ragattsu kwandu neʃʃimu ko'si kwandu ni misimu ntsemi è ssatu nu jornu partikolare ddiversu bbellu . ehm kwandu fu ? kome ? kwando fu ? kju u mmenu n annu fa sì e i undi è ? eh i Kosentsa i Lluttsi ah i Lluttsi vi ? [rivolgendosi alla collega] . ah per'ke konoʃʃamo pure ddʒente i Llutts sì ? mhm . mhm . lui e Frantʃesko . mhm . e kumə vi siete konoʃʃuti ? oh . ehm . ehm . tʃè nnui ni kanuʃʃimmu per'ki jeu era na sira ndi me amika e mi risse me amika ehm ke . tʃ è nu ragattsu ka vole kanuʃ'ʃire a ija . ehm . pe'ro ija a stu ragattsu non kanuʃʃiva manku non kanuʃʃiva a ssu ragattsu e aiva sul u nummeru mvetʃe rissi jeu ammill a mmia u nummeru ntʃ u fatʃimu nu skertsu nu skwillu tʃè nu skwillu per viriri ku è po ntʃi fitʃi u skwillu e stu ragattsu mi kjamau ehm e mi rissi ki sei ? ntʃi atts iu io ntʃi rissi sì io sono Ve'ro/ tʃè iu su tʃè ki sei tu ? l [h]o detto no ki ssei tu tʃè kontinuammu ko'si a pparrare pe'ro kistu kkha è u kuddʒinu rû me ragattsu ehm rissi eh se vo nkunu jornu nde verimu pu ntʃi rissi jeu va bbene ntʃi rissi jeu ko'si no poi ni inkunʈrammu nu jornu pe'ro nom nom mi piatʃi/ tʃè nun era me tipu tantu e niʃʃimmu intsiemi ko'si tutthi intsieme e pu me rissi tʃ è/ tʃ è nu meu kuddʒinu in Kalabbria ke ntʃi parrai i tthia e ti voli kanuʃ'ʃire e pu a Nnatali ntʃi retsi u me nummeru ntʃi domandau sa ntʃi poteva rare u me nummeru ntʃi rissi va bbene e poi mi ssu ragattsu kkha mi mandava i messaddʒi mi skriviu e a'viumu nu rapporthu ko'si messaddʒi i kjamare kju u mmenu per tʃinku misi e poi mi pju u menu versu . ehm . kwand era . aprile [sottovoce] ehm . [entra lo zio e saluta] sa sugnu kkha eu num parra kju u niputi eh ? bene Manueli u porthasti ? no veni stasera ku me mamma era to mmamma ? non tsattʃu se vveni me mamma mu porta kâ makkina san'no stasira dormu undi nui . skusati pô disturbu . vai po si sent po vinni [risate] posso kontinuare ? [aspettando che lo zio esca] . sempre ko'si kwandu fattʃamu l intervista sempre deve entrare . pure ieri tʃi era suttʃesso stava parlando poi è entrata la madre po tsakk finito okay . ehm . eri arrivata all . a sì ah il numero di telefono ah sì per'ki po/ e po ndi sentimmu per tʃinku misi ko'si per messaddʒi e telefonare . po tʃi mandai na fotografia mej ehm ntʃi piatʃia ko'si iju mi mandau na fotografia sua e sì tʃè a sua foto num mi piatʃia tanth rissi ma verimu kom è poi iju mi ehm . versu Paska na kosa ko'si e stava studiandu per l esame e po iju mi skriviu nu messaddʒu tʃ era skrittu e stasera ni potimu viriri e rissi jeu tʃè na kosa non nom vitthi mi sembrava na kosa ʃrana rissi va bbene poi a sira ni nkunʈramu no u jornu ropu n inkunʈramu tutt intsiemi ehm undi e ni inkunʈrammu davantsa a kje/ era duminika e ni inkunʈrammu ravanti a na kjesa e ppoi ntʃ era na kosu na kosa nun ndi vitthimu mai tʃè a prima vota e ko'si ni salutamu normale pe'ro nom parrammu 'eramu timidi timidi jeu e iju timidi timidi e pu pomeriddʒu niʃʃimmu ɽa tutti intsiemi ko'si ehm poi u jornu ropu nun ndi vitthimu e phoi niʃ'ʃiumu sempri intsiemi tʃè fin kwandu nu jornu niʃʃimmu suli e poi ni misimu ntsiemi . e ti ʈrovi bonu ku stu gwagliunə ? sì è bbravissimu eh e i ddʒenitori soj sannu i tia o sannu ankuna kosa ? sìi ija sì tʃè jeu iju vinn a kkasa mej ntʃi presentai i mej ddʒenitori tuthu i jeu jia puru a kkasa sua e su d akkordu ? . sì pents i sì . okay noti ankuna differentsa kwandu parra iɖɖu ? sì parekkhju tʃè iji parranu propia ddiversu i nnui nom propiu pe'ro si kapiʃʃi tʃè eu ora staju m imparandu puru u dialetthu soj kjanu kjanu pe'ro si senti la/ a differentsa ʈra u noʃʃru dialettu e [entra lo zio] e ssati sutta poi loru . eh ? . vadu ? skusati . a ʃkola ehm a skola vaju tʃè ora se ddʒugnu a ddʒugnu fitʃi l esame Mittlərə Raɪfe e ora vaju ô ddʒinnasiu vaju Gimnasium iu mi rikordu kwandu ankora avivi a ffare ssu test sì su kosu per tʃ [h]a ffatth sì tʃ a fitʃi benissimu e u mess e u mess me rissi ka pottsu jiri ô ddʒinnasiu e kwi lloraa fi'ni ô ddʒinnasiu e ti piatʃi u ti fai il ddʒinnasiu ? sì tʃè e/ jeu pentsu ka ffitʃi a ʃʃelta ddʒusta pe'ro a ll inittsiu aiva diffikol'ta kome studiare mi mi ʈrovava arretə tʃè studiare parekkhju tutta na kosa diversa a ra Realʃulə ehm po ntʃ era na fase bbona e ora sta venend a n aʈra fase [h]e viriri tʃè a Probetsaɪt tʃ a fitʃi pure e ora [h]e viriri se tʃ a fattsu l annu pottsu stare ô ddʒinnasiu sen'no kwale lingue fai adessu a lu ddʒinnasiu ? ehm l inglese u frantʃesi . l italianu nun nun te nun te po servir a tia no nta lu ddʒinnasiu num fannu korsi ehm sì ia pure me'ta annu jia ogni lune'di jiva â skola italiana pe'ro era na maestra ke parlava sul/ era sulu pe pe kiji ke kumintʃavanu mu parranu l italianu e llura era na kosa per mia/ a me annojava si jiva mi nkriʃʃiva e llura poi ora u prossimu annu e vaju ogni lune'di nâ skola italiana propiu pomeriddʒu ʈri uri aunni pparranu propia l italianu bene skrivere gra/ ddʒa jia na vota sette anni jia â skola d italianu ogni lune'di pe'ro ora vogghju kontinuare per'ke sempre pâ vita è bbona pottsu fare l es u diploma/ e mi runanu u diploma ehm ke pottsu fare pure ndô mme lavuru . se vogghju lavorare in Italia ko'si . ehm kkha nta lu ddʒinnasiu kwanti anni ti mankanu ankora pâ maturi'ta ? ehm pe l Abitur ehm tʃè ora kwest annu finiu ddʒa kwindi n aʈri ʈri anni komintʃi a la unditʃesima no sì u prossimu annu sugnu nâ unditʃesima ora sugnu ndâ detʃima sì n aʈra vota e kwal è a materia ke ti piatʃ kju ? ehm . mhm . dipendi tʃè u frantʃesi mi piatʃi eh a reliddʒoni mi piatʃi politika ogni tanthu è intheressanthi pe'ro nun avim assai materi per'ki avimu avimu sulu otthu materii pe'ro per tutth a setthimana avimu sempri sti otthu materie . tʃè nun avimu auʈri sulu matematika frantʃese inglese tedesko ʃport e reliddʒoni e bbasta e kume viri a differentsa kî ragattsi ki l amitʃi per'ke m imaddʒino ke tʃ [h]ai traskorso un periodo proprio diffitʃile no per'ke tu [h]aj dovutu ɖɖassare i l amitʃi de la Realʃule e kiri kkha a lu ddʒinnasiu tʃè viri ankuna differentsa o kum era sì ntʃè jeu appena ʈrasia ndâ klassi mi kapiʃʃia bbona ku tthuthi ehm ʈro'va a thuti kwanthi tʃè a me klassi ora è molthu kju simpatika molthu kju bbrava i kiji i l annu skorsu per'ki nun tsattʃu [h]annu tutthi l intentsioni di studiare ora nda me klasse non è kome a l annu skorsu k aivanu fare l 'esame per fortsa ora vinnaru thutthi ehm nda ja klasse me studianu per'ki vojunu tutth a maturi'ta e ntʃ a vonnu fari thuthi e per kiss [h]annu tutthi intentsioni serii e nâ klasse po studiare tʃè tʃ è silentsiu po studiare e tutt a n aʈra kosa se i l annu skorso po su tutti bbravi tʃè a sira neʃʃimu intsieme tʃè oddʒi mi kjama pur a me amika sa volim jir ô tʃinema e tuttha na kosa ddʒa a ll inittsiu ni kapiʃʃimu tutthi bonu fitʃimu puru na ddʒita na setthimana e i undi ? imu nts a na part nâ munthagna nun tsattʃu era Politiklagə e llora fitʃimu politika na setthimana verimmu sempri ddʒenti diversa fatʃimu politika e tutti sti kosi . vi [h]a ʈruvatu ankunu amiku novu amitʃi novi ? sì parekkhji amiki tʃè mi kapiʃʃu ku thutthi bbonu nun tʃ è nuju ke pottsu riri kija è ko'si kija è ko'si su tutthi bbravi e si si ti voju/ tʃè n ajutamu unu ku l aʈru kissa è na kosa . bbona . per'ki si tʃ è nu klima bbonu ndâ klasse po puru studiare sì tʃertu tʃertu ehm tipu per'ke kiri ke tʃ eranu prima al ddʒinnasiu ddʒa si ʈrovavanu ntsieme da um bel po no ? no eranu tutti novi sì no ndi misaru tutth sì tutth i Realʃulə i Mmonaku i kkju bbravi misiru tutthi nda na klassi m e simu ʏbɐgangsklassə kwindi i maestri pure fannu nd ajutunu tʃè sunu Realʃule Gʏmnasium nd ajutunu . tʃè apposta per nui per'ki ssu prossimu annu si rimanimu per'ki ddʒa nâ Probetsaɪt sei setthi nun tʃ a fitʃiru a klasse diventha kju ppittʃula e ss ora si ndi vanu ankhora i kkju kwindi prossimu annu ndi dividunu e ndi menthanu ognunu nda na klasse ddʒa messa intsieme e ra kwinta klasse ndi menthanu ku kira â unditʃesima . e kwindi [h]ai una bona sensattisone in ddʒenere una impressione bona del ddʒinnasio sì pe'ro è ddiffitʃile sì tipu kwandu [h]ai finutu stu litʃeu kwale intentsione [h]ai ? ehm tʃè jeu voria diventhari maestr i skola dâ skola elementhari pe'ro nun su/ nun non tsattʃu ankora sikuro vor'ri studiare pe'ro po pentsu anke ke ankora tʃi voli fin a ke finiʃʃu fattsu vintidu anni po s [h]e studiari ankora tʃè ku ʈrenth anni inittsiu a lavurare po kwalke volta vogghju fari pure na famiglia sì e kist annu kwandu forsi ʃʃindi ndâ Kalabbria komu pass i vakantsi ? . t [h]a fatthu kwalke proddʒettu idea ? sì tʃè kist st annu veni me tsiu i l Auʃʃralia kwindi imfatthi kwindi pentsu ke . uʃʃ/ tʃè a sira neʃʃimu ntsiemi stamu intsiemi tutthi per'ki da tʃinku sei anni ka nun ndi virimu na kosa ko'si kwindi stamu tutthi intsiemi dopu tantu thempu . e ti rinkreʃʃi di vedere i toi parenti de l Australia ko'si raramenti tʃè ntsomma iu m immaddʒinu ke tʃ è nu rapporthu di di ditʃamo di lontanantsa di vedere na persona dopo tanti anni tʃè . kome la . ehm tʃè mio ku$/ a me kuddʒinu u vitthi ddʒa ʈri anni fa ndi vitthimu du anni fa na kosa ko'si a ll initsiu era nu poku ʃʃɽanu pe'ro poi ndi misimu a ppharrare poi tʃ era tʃè poi ni kapiʃʃimu probiu bonu probiu se/ si stamu sempri intsiemi kî me tsii nun tsattʃu tʃè ni senthimu sempri ô telefunu parramu pe'roo ehm nun tsattʃu tʃ era# kwandu vinnaru eravamu pittʃiriji e po kwandu parthiru eravamu tʃand'dʒiumu per'ki ni dispiatʃiva ke si ndi jivanu . pe'ro s annu ni skrivimu i litthiri ndi kjamamu nda ll Auʃralia ʃriviti i litthiri ? sì a Nnatali i regali sì ah u regalu puru u pakkhetth sì a nnui ni mandanu sempre nu pakkhettu a ognunu nu regalu e kwantu ti kusta u pakkhettu pa ll Australia ? di'pe/ tʃè me tsia me mamma ntʃi mandanu sempri nun tsattʃ kwindi nun u sattʃ mhm kwindi manteneti ssi rapporti tʃertu sì . e vidi ankuna differentsa i kome ntâ kosa o ntê kose ke manddʒanu komu vivunu iɖɖi tʃè vidi ankuna differentsa ? tʃè per diri a veri'ta nun tsattʃu per'ki non era mai in Australia sì ma i kistu ke t [h]annu kuntatu fin adessu tʃè i me tsia ritʃi sempri ke in Australia tʃ è na pikkola Kalabbria parranu tutthi ntʃi sono assai ma/ marinoti tʃè ki parranu kwandu suttʃeri na kosa in Kalabria u sannu subbitu ddʒa in Australia pure na kosa ke va subbitu subbitu si sapi subbitu puru ja per'ki sono tutti paesani . tʃè un ritmo ditʃamu dâ vita è puru differenti o noti o nkuna ʃɽanettsa kumu kiru ke manddʒanu oppuru komu vivunu iɖɖi kosa te kunthanu ? te kuntanu ankuna kosa ke tu ditʃi ah! pe'ro è nu poku ʃɽanu . noi in Dʒermania vivi diversu i kiri in Australia . no per diri a veri'ta no tʃè iji manddʒanu i stissi kosi kom a nnui komu sinthia jeu tʃ è kju fastfud na kosa ko'si kome l amerikani forsi ehm tʃè sattʃu i l Auʃʃralia kiju ki mi rakkuntau me kuddʒinu râ skola ke tipu ke si possunu nun ponnu mintiri rikkhini oppuru i kapiji non si possunu ehm . fɛrbən kolorare kulurare e s [h]ann a far a bbarba n [h]ɐn jiri kâ kravatta ku kû vestitu n [h]ɐn jiri tutthi per bbeni sen'no non possunu nom pot/ n e fannu ʈrasiri nʈrâ skola ah sì propiu tutthi kû vestitu sì kû vestitu invetʃe nâ skola dove tu in Ddʒermania kosa noti kome vestonu i ragattsi tʃè è ddiversu skola a skola se vai â Hauptʃule è ddiversu i komu si vestunu a Gʏmnasium tʃè nun sattʃu nâ Hauptʃule è na kosa kju pur a ddʒenti si ntʃi sunnu magari kju ʃʃɽaneri esti na kosa tutthu kju mvetʃe u ddʒinnasiu tutthi kju pper bbeni ʈrovu jeu sunnu kju tedeski se sunnu tutthi kju ehm non tsattʃu si vvestunu tutthi kju per bbeni non ko'si skollati oppure ggonna o miniggonna ko'si ku'si pentsu per'ki iu era a Hauptʃule a Realʃule Gʏmnasium si/ si nota a differents si nota a differentsa parekkh sì per'ke tu a ll urtima vota mi kuntasti na na storia i to amika turka kwe per esempiu poi devono dire delle kose ke poi non sono vere sono ddʒustamente per per ntsomma per non kome dire per'ke ntsomma dikono delle buddʒie ai ddʒenitori imvetʃe poi vivono diversamente ah sì potresti deskrivere um po i kira manera di komportarsi dei tuoi amitʃi ke [h]ai laʃʃato alla Realʃule . tʃè ke rakkontanu kosi ai ddʒenitori e poi non va bboh kiju essi na kosa se i ddʒenitori proibiʃʃunu i fari na kosa allora iji poi ntʃi riunu ai ddʒenitori iu vaju ja invetʃi vannu n aʈra parte essi na kosa i kome i kriʃʃunu i figghji tʃè nâ me klasse ora ntʃ esti na ragattsa k esti ehm tun tun râ Tunesia ava pur u fattsuletthu nâ testa ko'si ehm . tʃè ija ritʃi sempri k ava assai liber'ta e ko'si pe'ro nun nom pentsu jeu tʃè iu pentsu k esti na kosa eh . pek'ki tutthi kwanti a vonnu viriri sentsa fattsoletthu a vonnu viriri se li kapiji ntʃi vonnu viriri i kapiji per'ki è na bbella ragattsa pe'ro ija ritʃi no no no nom vogghju nom vogghju anke kwandu fitʃimu a ʃullanthaɪm a ddʒita po sul ai fimmini ntʃi fitʃi virir i kapiji ai maskuli no e pe'ro ava purə ddiffikol'ta nâ klasse è ll unika kû fattsuletthu e avi probblemi puru kû maestro i tedesku n a poti viriri ssai ah sì sì pentsu a ʃgrida o kom è ? sì tʃè a interroga ogni ura sentsa ke ija fatʃi nenthi a interroga ntʃi itʃi sei ko'si poj ija ritʃi ma nun è ddʒustu per'ki . tʃè ogni kosa a ffattʃu sempri a ggrira e# ntʃ a fitʃi tʃanddʒiri pure per'ki ah sì sì ma no è male no sì per kwesta ragattsa kwesta gwagliuna tʃè nua avimu pentsamu ka forsi esti konʈra pek'ki nâ me klasse simu ehm ʈri italiani e nnu pentsamu ke forsi esti propia konʈra ʃɽanieri per'ki non tsattʃu è bbravu ko'si pe'ro tʃerti voti a nnui ndi fatʃi kkju pigghja sempri i tedeski ai tedeski fatʃi kjuu ma sunu tʃè a maddʒorantsa so tedeski o ʃtranieri ntâ klasse simu pure/ ntʃi sunnu pure ʃɽaneri pe'ro tʃi sunnu pure i tedeski parekkhji simu/ sunnu kju tedeski e ragattsi e fimmini maskuli fimmini no mmaskuli fimmini non tʃi sunnu problemi per'ki tʃinkwanta per tʃentu fimmini tʃinkwanta per tʃentu maskuli o kum è ? eeh no simuu . pentsu ke simu ditʃasetthi fimmini ditʃasetthi fimmini e kinnitʃi maskuli na kosa ko'si mhm propio misto sì . eh sta kosa i sta ragattsa ke m [h] a rakkuntatu ke ntsomma a ʈrattanu male ma no tʃè i professori voglio dire gli altrino no no nua ko gli altri della klasse tʃ [h]a um buon rapportho [saluti] . ehm . ma ndâ tʃè nui ehm . ʈra nnui ava nu bonu rapporthu pe'ro kə kû professore nun ava nu bonu rapporthu per'ki sulu kû iju pe'ro e fforse puru u maestr e l inglese ognithanthu per'ki a ora esti Probetsaɪt e u maestru ditʃi tu non tʃe la du ʃaffst es sovizo nɪᵪt ntʃi ditʃi kwindi du kannst es e a lei allora ntʃi diku io iu tʃi riku sempre tʃ a fai non [h]a ffare ko'si per'ki tʃ a fai non senthire a iju per'ki ntʃi sunnu puru ora kwandu tʃ era Probetsaɪt Abʃtimmung tʃ era iju l uniku ke isa a manu ke rissi ija non tʃ a fatʃi non/ si nd ava jiri ja . kwindi era molto problematiko kwesta/ kwesto rapporto ke tʃ [h]a kwesta ragattsa kû professore sì
Bel1mID1 kwand è ka siti natu ? iu sugnu natu u sei tʃink kwarantanove tʃinkwantanove ? kwaranthanove . sugnu e duve ? sugnu diventhatu viakkhju a Bbelvedere Spinello li a Krotone provintʃa di Krotone ma duve a Belvedere Belvedere o ʃpiniaɖɖu ? inta ʃpiniaɖɖu ? a Bbe a Bbelvidiri a Bbelvidiri eh sì a Bbelvidiri vitʃinu a Madonna dell Arku ? no tannu abitavu nʈû tʃenʈru i Bbelvidiri . vitʃin a ghjes eh tenete fratə suarə ? sì tiagnu kwaʈʈru fra/ eh n aʈrə tre ffratə ku dua suar e kiri stannu ɖɖa ssutta ? unu sta ɖɖa sutta k è kiru k [h]a interrogatu . e ddua dinʈra Amerika nta Sudamerika ? nta Amerika noo ntâ Amerikaa . tʃenʈrale Nju York Nju York Nju York e kkwandu s [h]annu migratu kist ? e kissi s [h]annu emigratu unu setthanthakwaʈʈr e l alʈru s [h]a emigratu vers u sessanthaa . otth e pik'ki ? e pik'ki kistjoni i lavoru ki lavoru un tʃe n è dui nua e sempə kiss era a musika e ɖɖane ki stannu fatʃiandu mo nta l Amerika ke prufissjone ki ? eh unu mo tenə a pittseria . u rannu . ntsemi ku ru figghju datu k u figghju . ava pers i lavoro e allora e dopo tʃ è dopu s [h]a fatt a pittseria ? sì dopu ka dopu k [h]a perts u lavoru poi s [h]a [h]a kammiatu statu sə nd [h]a jutu nʈru Karulaiə [Carolina] eeh ɖɖa s [h]a fattuu a pittseria . l alʈru ka è ɖɖa avia na kasa pure ii kostee . de la vitaa . su i mmenu un kostanu kumu a Nju York ka tannu Belvidire è kumu kkha tanth si tʃert a kasa kusta di mmɛnu . s [h]a ffattu ssu lokale e mmo sta jiann avanth akkus'si s [h]a ʃpusatu ku na belvidirisa ? no ku na rokkitana unu di una rokkitana e Rokk i Niatə i Rokk i Niat a rra miseria eh si su kanuʃʃuti ɖɖuaku nta ll Amerika ? no si su kanuʃʃutee . ɖa in Italia a la Rokk i Niatu s [h]anu kanuʃʃutu kwaʈʈru bbott annavota annavota s [h]anu ʃpusat aha allura kist era u frate no ? kiss è u u fratu kju rannu ? kiss era u kju rrannu poijə kir aʈru [h]a kanuʃʃutu a na paisana e s [h]a ʃpusatu dopu ma sempre int a ll Amerika ? u settantakwaʈʈr no no s [h]anu konoʃʃutu . kkha a Bbelvedɛre e ppoijə si su ʃpusatə e sə n [h]anu jutə inʈra ll Amerik . nel suo ʈreddʒittu tʃ è vinutu due volth . ah sì due volte sulu due volth sulu . aha s [h]a rikuatə e mmo . è ɖɖade . ormajə . k i figghji parranu tuttə l ingles nun parranu kju belvidirisə ? iiih . bbelvidirisə u lu parr kwalkhe pharola kus'si . ma sen'no poku . kwannu unu è poi kumintʃ a ffare i ʃkole a ll esteru kumintʃ a ffare l asilu a ll esteru a eh . e tuttu kose allura . ll/ la llingua . madre propriamente t a ʃkuardə . e l atə visitatu ankuna vota ? no n sugnu jutu majə . no tʃi vulia ghjire . mo vidimu po darsə . seee avessedə adivinire po dassi puru ka tʃ a fatts na . na ʃkappatina u ʈruvamu nu volu kus'si . ma tʃi sono adɛss ! . a ri a ri periodi ke tantu per diri non tantu sono rikjesti non tʃi sono kose allora sono tʃi sono i volee ʃpetʃalee . sen'no . ma vi sintiti a lu telefunu ? sì a lu telefunu ni sintimu semphr . eh . nun è karu adessuu kome tariffaa telefonikə . e nni sintimu ʃpessamenth . tʃerte volte tʃi sentiamo puree ogni setthimana ogni djetʃi ddʒorni sì . no ma tʃ è na tʃi tʃi sono tariffe adesso telefonikə ki pâ Amerika ke pag i menə i da ll Italia . kwannu ni sinthimu a lu telefanu o ʈre kwarti d ura o n orettha n a fatʃimu semph . e pek'ke pua . almenu ke u tʃi sentiamo e kist auʈru frate è kju pittʃulu ? kissu kkha è kju pikkulu i mmia . kiss è u pikk . poi tʃi stannu due sorelle una . è ɖɖa a lu paisə . e n aʈra è kkha intâ pruvintʃ i Vvarɛs i Varese sì intâ Lombardia nta Lombardia eh iɖɖa s [h]a ʃpusat ku nu belvederise ? sì ku nu bbelvederis e a Varese tʃe ne su tanti i Bbelvidiri ? sì sunnu tanti ɖɖa a Vvares a Vvarese eh Vvarese e Llombardia Piemonte ɖɖa si ne su ghjut ɖɖa si ne su ghjut . tʃe ne sono tant a Emilia no Emilia Romagna no ? no a Rreddʒ Emilia un ntʃe su ddu u pais i mmia a Rreddʒ Emilia è tuttu kuʈris [risate] kuʈrisi su ɖɖane Reddʒ Emilia kissa kkha . invetʃe i belvidirisi s [h]anu ghjutu s [h]anu ghjutu kju inʈrâ pruvintʃ i Vvarɛsee . a kiri dinthorni Məlanu kiss è . e n aʈru poku sono nʈrâ prov/ inʈrû Piamonth . e vi viriti ʃpissə kâ sora ? . na vot a ll annu na vot a ll annu tʃerti voti kapita k u a viru ogni dui anni pək'ki sa è kapatʃi ke u mi ʈruavu kwannu iɖɖi van ʃinnanə im ferje ia u puattsu ʃʃinnərə o ʃinnu prima o ʃinnu dopu allura pu u ni vidimu . mmo [h]a kjamatu l aʈra vota ditʃi bbe ni vidimu eh dobbiamu ristabbilire kju o mmenu kwannu ʃindimu per fherie sen'no u ni vidimu allura vi viriti ɖɖa ssutta pentsu di sì pentsu ka nnə vidimu a Bbelvidire ma kist annu ntû misi d agustu ʃinditi a Bbelvidiri ? avessənə i ʃʃinnərə mo vediamo sulu k i ferie sono tuttə divisə adɛsso non è ke komu na vota ke ʃendiamo tutt a ggrupp kine prima kine dopuu pik'ki dipende de ditti komu dunanu i fferie [h]e kapit ? allo tʃ è mia figlia ku . kom mio figliu ke ʃinne ku raa ku ra moglie . e u guagliune puru e ʃinn a mia figlia ntsjemə iə e mia moglie pu ʃindimu dopu ku ll l alʈru mɑʃkulu . si vo ʃinnərə l aʈru maʃkulu san'no nən è ka diku ia ʃinnə fa kiru ke vvua . nun è ka po gli ddiri a ri figghji kju . jam in ferie ka ti ti puartu nun è ka jam in ferie . a figghja si kiama Antonella o aʃpetta Frantʃeska Frantʃkeʃka . e u figghju ddʒà e ʃpusatu ? sì s è spusatu u sekondə . ku na polakk ku na polakka . purʈroppu vede kom è adesso pek'ki purʈroppu ? . eeeh adessu non è ke si ʃpusa kju ku ri paisanə vi fussa piatʃuta kju na bbelvidirisa ? mbeh è pû ffattu dâ lingua ? . beh per a lingua ma puru alʈri kosi no kiri ɖɖa tenanu sempə n alʈra mentali'ta diversa dâ noʃr . per kwanthu . tu po parrare komu vu ke ppoi nun è kke tena nu karatthere malamenthe è abbastantsamente bbrava . nun è ke . poi . devono essere loro ddue ke . ma iɖɖa s [h]a imparatu u l italianu mo ? . assaiə no ma komunkwe ma kome parranu in tedesk ? parranu in tedeʃk tʃerte vote parranu pure in italiæn . ma u fhigghju . è diffitʃilə ka pija a lingua italiæna kus'si . pek'ke ddʒa u guagliune ddʒa si sta ʈruvannu mmone tenaa kwinditʃi misi si ʈrova nu puakitʃiaɖɖu in diffikol'tha tʃiarti voti pe a parra ditʃe pek'ke ? pek'ke mammasa ku mammasa parradə i nu mmodu . vaju u viju eu ku mia adi parrare sulu l italianu allura vi ka tʃiarti kosi u ri kapiʃʃa kju . mmo kiru k [h]e ditthu a mugghjermə ka kissu kkha u prossimu annu va da ll asilu . na vota ka va da ll asilu akkjappa u tedeʃku . iɖɖa tʃi parra in polakk ? iɖɖa tʃi parra i polakkh tʃi parra in polakkhu e tʃi parra phuru in tedɛʃk pure in italiænu ma poku in italiænu maddʒurantsa tʃè statu mammasa e gli parrava tuttu in polakk u guagliune ti #in polakk mmo si n [h]a ghjut a nonna . e spessamente m vaju gwardu iə ajeri sugnu jut iə a u guardar . e kumə tʃi parra ? e iu lu parru in italianu no nun puattsu parrare italianu ? tʃerte vote mi riʃpunne in in tedeʃk . [h]e kapit ? kissə su guagliune ke poijə e si perdunu i lingwe e i dialetth a ku assomigghja ? assomigghja a tutt i dua a lu paʈru a mammasa . propio . è una kosa . fa puru si kriʃʃa puru komu u paʈru solu ke si kriʃʃa pju mmagru pek'ke . la mamma lu tena propia frenatu a ru fa kriʃʃərə nu pokitʃeɖɖu kju mmagru ah per non lo fare manddʒare assai ? eh sì ma veramente ioo non è ke gli do toltho non gli do torto . pik'ke è mmegghju si kriʃʃe un pokettinu mmagru e no ki kirə tʃittʃone . ma s [h]a missu allura a tʃittʃa ? maa a tʃittʃa nenthi a tʃittʃa tʃe l aveddi da data na setthimana e poi l [h]a ditth arrivedertʃ . pek'ke se l avessa magaru allatthatu no . allora si kriʃʃiva bbellu manku sei misə njeenthe per'kɛ . kom è uʃʃita dû ʃpitalə dopooo . tre kwattru ddʒorni ko'si [h]a avut u raffreddore . ha avut a fhebbre e s [h]a vutu pijare ll antibiotitʃi e l [h]a stakkhat a prima voltha l [h]a stakkatə e pojə le l [h]a di nuovo riattakkhatu u guagliune . dopu nu kwatthorditʃi kwinditʃi ddʒorni ko'si di nuovu l [h]a pijat a frev . e po l [h]a stakkatə e nun tʃe l [h]a datu kju u latth . ha kapit ? pek'ke poi u stakk . e nno pek'ke ku ll antibiotitʃi l [h]a dovuto stakkare [h]a kapit ? . e kiss è statu . e mmo kwandu vena kkhadə fa ru padrone de kasa [risate] kwandu vena kkha . ku ru nonnu sta sempa supr u nonnu fa . fa tanti di kiri disaʃɽi . ki sta ʃmuntandu tutt tutthu sta ʃmuntann iih tutthu kkha ʃportelli manigghji ke mmankanu . la tirati e kke ditʃ a nonna ? e kke ditʃ a nonna s arrabbia ? no s arrabbia s arrabbia nessunu . a kkasa sua tutti i manigghji tuttə kattʃatə [risate] po kiri manigghji fhorthe l [h]annu potuto kattʃare tʃ [h]ann avut mintiri u ʃkotʃ . ma tʃerte vote i tira va tirar u ʃkotʃ e arapa ma kiri ke mmo tʃi sunnu tʃerti manigghji i plastika ke bblokkanu i mmanigghji di kos e allur u po arapiri . pe'ro devi star attenth ka nu stipu ku'si è kapatʃ s u tira nterra . tenaa kwinditʃi misi ma benedika ke tena na bbella fortsa ke . tira tutth sa kamminare ddʒa no ? sìi . ddʒa mmo ke kammina ha kumintʃat a kamminare dei nove ai dietʃi mes . ma tʃ è n eʃpressjone kwandu per esempiu kumints a kaminare kome si kjama ss espressjone in kalabbrese ? . kwandu kumintʃ a kaminare ? noo kumintʃ a kaminar . ditʃə kumintʃ a ddar i primi pass . eh pek'ke i sitʃilianu komu ditʃit ? s abbiau s abbiau s abb eh sì s abbiau allora esiste ssa parola ? s abbiau pe'ro nu un ditʃimu s abbiau sì pe'ro è antika ssa parola no ma manku antikamente u lu ditʃimu nemmenu s abbiau . i a Sitʃilia sì . iu sugnu pratiku ku parekkji ssitʃiliænə eh sì pek'ki amu fatigatu ntsjemi kkha a ra posta . s abbiau e kwandu una aspetta nu bambinu komu si ditʃe ? [h]a akkattatə nu guagliunə . [h]a akkattatə nu guagliunə e rakkuntatəmə ankuna kosa dâ ddʒoven'tu voʃra ? e kiru stati fatʃiandu nta Kalabbria l agrikultura mmo ? eeh . l aggrikulthura pju sta pju sta ɖɖa e kkju jamu malə diku ku ssa kommuni'ta europea ki tʃ èdə ma pek'ki nun ntʃi dunanu i sussidjə ? i ma tʃi dannə i ssussidjə pe'ro i sussidje non è kke sono sussidiə . per'ke a uno per avere tantə sussidje dovrebbe avere tanthi terreni . e allora avendo terreni ke ssono tanto per dire in pjanura . puoi mettere u granu . e prendə u sussidjə subb u granu oppurə metti pomodorə prendi u sussidju supr i pomodor . pe'ro kirə ke fha u u pomodorə komu sugnu iu u puattsu fhare l emigrath . eeh kwesto tʃ è magaru fattʃu ll ulivə vado vengo dato ke ssogno i pentjsonə ah mmo ddʒa è in pentsjon ? sì ddʒa sono da tanto ee u grano . allura pe starə ku ra famigghja kkhadə . aju fare puru ee . kose ke lle posso fare . nom possu fare ll agrikulthura tantu pe ddire pomodoree e ppek'ki kwesto non l [h]o kapito pek'ki nom po ffare ? i pomodori ? eh i pomodori tantu pe dirə ddʒa [h]a dd esseri ɖɖa ddʒa . deve stare kontinuamente . non è kke vva ɖɖa tantu pe ddire ti sta kwinditʃi ddʒorni e ppoi viene kkwa kkha u po vinirə . pek'ki kir kwannu tantu pe ddirə tʃi vo gghjittatu meditʃinalə tʃe l [h]a menterə u meditʃinalə nom poi aʈrasarə [ritardare] . nu juarnu due ʈre oppure . vuanu abbeveratə . l [h]a abbevərare . arriva u momentu ke tu l [h]a kogghjəre [h]a d essere ɖɖa presenth . poi si tʃ è ru kommertʃante se non tʃ èe . kissə è u guaju mmo u d è kju komu prima ke prima . dî parti mia tʃ eranu fortse kwarke djetʃi sartsifitʃi . ke fatʃivanu a sarts e allora kwann era ddʒa a prim i lugliu aprivanu . ee na vota ka eranu apiartə ɖɖa kumintʃavanu la ddʒent a kogghjere a fatigarə tʃ eranu tanta ddʒent ke ffatigava e mmo invetʃe i kogghjanu i makkinə . e vena na makkina komu na motoʈrebbiadə a kogghja a kogghjanu i pumaduarə kom a motoʈrebbia . sì pe'ro sulu k i kogghjanu tutthi ʃporkhə . tuttə luarde [sporco] . no u fogliame vena ʃkharthatu [mettere da parte] . sì u 'ʃkartadə pe'ro tantu pe dirə tʃi ssu i pomodori ve vverdə u ri ʃkarta u ri ʃkarta ni ʃkar tʃi ssu ʈre kwaʈʈru pertsunə i ssupra ki mmintanu supra a makkina no ? pe'ro avessa də jire khju llentamenthe a makkina pi kogghjərə pi ʃkarthare . sii . tʃ è nu pok i dd akkwa nu pomudoru fratʃidu [marcito] u pija phuru allu pu si pu si mm virə s allordanu sə mpraʃkanu [marciscono] ki nn . pe'ro solo pe'ro solo ka poi kwannu i porthanu î sartsifitʃi i kiru mmodu allura ti kattʃanu il ventipertʃenth . e fannu u ʃkharthu tantu pe ti ddirə e nnui su tʃentu kila e ti passanu otthantha ottanta kila . eh kwesto è pe'ro ditʃ u kommertʃ u produtthore tʃi guadagna semphre di pju kon la manodopera . no mma tʃ era a manodopera i mmeno . per'ki nu kristianu kwannu t [h]a rakkolthu komu i kug'ghjiamu prima no ? tʃinkwanta sessantha kaʃʃe inʈra nu juarnu pertsuna ? na ppertshuna mmo li minavanu pua pure tʃe/ pure tʃentu kaʃʃe kugghjivanu a ppersona ? a persona sì . a persona ma ke kaʃʃe gabbiettu o di di kaʃʃə i kiri plastika i ventitʃinku kila . eeeh pe'ro per rəkogghjere . ɖɖa ki fatʃiva ? tira l aʈru ku du pomuduarə e ʃkhutulava ntâ kaʃʃett . na vota ka tu avia da# ʈroppu dû pumaduaru a ʃkotololava ntâ kaʃʃetta . a kaʃʃetta era fatta a mme'ta . [h]a kapitu ? pu si tʃ era nu pok i terra tʃ u kattʃava mænkh tʃ a lassava jire pe'ro s iu kogghju pulitamenthə . [h]ad esser unu ke fati'ga ass [h]a ddi fatigɑre u kogliu tʃinkwanta kaʃʃe i pumaduarə inʈra nu juarnu e kiri i kogghju pulit . u bbɑnu sartsifitʃu pue ti kattʃa tantu per dirə ventipertʃentu kju ti kattʃa il tʃinkwepertʃent kû tʃinkupertʃent tʃi po ddassarə ankunu pumaduaru martʃitu a lu kɑtʃ ke po kiru martʃitu na vota ki si nə va nʈrû sartsifitʃu ddʒa kumu vena ʃkarrekathu . vena llavatu . allora lavannulu kiru martʃitu si ni va nʈra l akkw si ʃʃoglie si ʃʃoglie kumpletamenth e si ni nʈra ll akkwa si perde kiru ɖɖa e allura ti kattʃanu kiru tʃinku pertʃent invetʃe ko'si . è ʈropp . ki kattʃ . tʃ è l integrattsjone pe'ro sen'no stai atthɛnthu . ke il pomo/ u bena propia nella sua perfettsjone u pomaduaru ke non è ʈrattatu nella sua perfettsjone tu tʃi rimetth . e ki tʃ è ddʒente ke ɖɖa . ne fa vinti ʈrenth etthari i pumaduarə . tena l aʈʈrettsatura . eeh poi nun si 'ʈrovade pek'ke [h]addi pagare pure i i terre pek'ke a terra sola affitta i kiɖɖi i kiɖɖ aʈru a gabella a ggabbella allura t tə l affitthə [h]a pagare l affitthu pagannu l affitthu pagann u ʈratthore pagann i kuntʃimə . katʃannə tutth i meditʃinalə a la fine non tɛnə mai nienth . se tantu pe diri un ettharu i pumaduarə tʃi fa otthutʃentu kwinthal i pumaduarə tʃ [h]a rrimess . guadagnə a la kasa u nnə puartə pek'ke kosta ʈroppo pok atə kapit ? kwantu kusta mmo u kilu ? eh un paganu settanta otthanta li tʃentesimi ? lire . della vekkja lira fai il kontho . settanta otthanta tʃentesimi ne setthant ottanth i dunanə i d integrattsjonə e banu tʃentutʃinkwanta lir tʃentutʃinkwanta lire neʃʃanu a kwinniditʃi tʃenthesimi . [h]e kapito ? ekku ke . u kontadinu . non si ʈrova poi tʃ è ddʒente ke mmintadə ri finuakkjə prima di di . di pumaduarə e i finuakkjee sono un alʈru riʃk . tʃ è l annu ke makar u kontadinu va bben e tʃ è l annu ki tʃi rimette l [h]addi ddʒirare torna inʈrâ terra . kom è suttʃessu l annu ʃkorts . l annu ʃkortsu sinthiva ddʒente ke dditʃe kwandu pro kwandu prima ditʃe vinnu i i finuakkjh a itʃi stannu vinennu a ʈrenta milljone l ettharə . kwann era arrivatə il momentu ke poi l avianu vinnere kissi kkhadə u l [h]annu vulutu propia . ditʃi i ffabbrikə un u vonnu kkju . per'ke arrivandu ddʒa i i stu periadə kkha il u finuakkju si kontsuma i mmenu avadi jir tutth inʈâ ffabbrika a fabbrika si ʈrova ʈroppho affollata ki tʃi ni su assajə . e allora tʃi rrestanu nta ssa terra pek'ke pu ʃpikanu . eh na vota ka su ʃpəkatəə nʈrû mis i i maju allura i ddʒiranu nʈrâ terra e tʃi rimettanu ddʒornate per pe i i pianthini ke mmo kompranə akkattanə i pjanthine . pjanthine kiɖɖu kiɖɖ aʈru kuntʃime eeh . tʃi rimettanu tutth . e kist era . il prodottho dû kontadinu kosta sempre ʈroppu pok sì invetʃe ora ke pjanta ? . adesso nienth . adesso fattʃo un po di grano . u granu u fatts u ggranu e robbə di o olio . kwannə vena l annata bbonə . kugghjimu ll alivee . ki pojə e pi kistu pua ʃinditi suttha ? e sì pi kissu pu ʃinnu po kwand è ke si kogghjunu ll alive ? ad ottobbre ? no duvi nua kumintʃamu a novembrə è ddʒa puru priastu a nnovembru per'ke a nnovembre fhai l olio sulu pe ru kommertʃɐnth . per'ke u kommertʃantə tʃi fa u vverdone . u vverdone è n olio k è ʈroppu krudu . è ʈhroppho forthe krudu pe . un ts u po mmanddʒare u kommertʃɐnthe . pek'ke u rapa bene pek'ki u mmiʃkja ko l ogghj i semə . eeh kwal e ru e pu porta kkha intâ Ddʒermania e u vinnə pe l wogghju l alivu . wogghju alivu kkwa non esist ! kkha ʈrovi sulu robba imbrugghjata . e nnun tʃe n è olia/ oliu purə a nnessuna part kwandu tʃ è skrittu olio verddʒine d oliva ? non è vveru nun tʃe n è nemmenu u djetʃi pertʃentu di l ol di olio d alivu . e nnessunu se ne akkordʒe . e duve s akkatta allura l oliu ? se vo ll oliu davviaru ? davviaru a ru ʈrappitu [frantoio] [h]a jir . a lu ʈrappitu . ɖɖa u vide komu ka'mminade komu kammina . a ll alivu e kkomu kkammina l oliu pua ditʃe kissu kkha m u dunə . si m u dunə vaju da kissu kkha kidd uagghju ɖɖa si kjama meditʃina u kjamanu i tedeʃk . i tedeʃk u kjamanu meditʃina kiɖə ɖɖa . ki importa magari l ogghju ? iu ? no kiru m u portu iu vena u kamiu [camion che trasporta merce belvederese] dû paisə e m o fattsu vinirə ma si u vulivanu # tantu pi ddirə u vuliane tʃ u fatʃia arrivare kkha pe'ro solo ke la ddʒɛnthe . tu magaru vanu a ll Aldə vidanu l uagghju e ditʃe ekʃʈraverddʒin d uliva e tʃi pare ke e li pare k è l uagghju d uliva kirə ɖɖa kirə ɖɖa nun è nnemmenu ogghj i semə . ka kiru ɖɖa ʃ è tʃi mettanu u koloranth oddʒi e fannu l ogghju d alivu . tʃi sono due prodotthi ki fanu l ol l uagghju d alivu iə me l [h]anu ditthə nun è kke me l [h]o dimentikatə sse due prodotth . fanu l ogghju d alivu komu fanu u stessu u vinu fanuu po kwandu lei per esempio vena kkha lu ll autubuss si porta due ʈre liʈri noo iu kwandu vena u kammiu ni mannu nu mentsu ma kwal è stu kamion ? tʃ è nu kammiu ka vena i du i duvi nua i Bbelvedere ? sì ferma a Rosenhaimer Platz si fermava fina moo . . . iu . iu ku kiru ɖɖa u mannu # iu m a mannu l uagghju pi mmiaa o minthanu inʈɽî karthunə #i kiri ki vinnanu tʃi vinnanu l uagghjuu . ne llatthi i ventitʃinkwe liʈri ma ad'do ? a mannu kkha o no dipenda u periadu u tʃ è ka l ogghju # . mmo è nu periadu ke l uagghju tantu pe ddire se tʃ è uagghju sempre kiru uagghju viakkhj . pek'ke l annu ʃkorts l annu ʃkorts [h]e ffatthu l uagghju pe'ro non è statu tantu buanu pik'ki ? pek'ke v [h]anu poku d atʃidi'tha invetʃe kiri i du w annə fha . era perfetth pik'ki pik'ki fatʃiva 'kavudu ? se tu vuai kanuʃʃere l uagghju veramenth lo devə manddʒare krudu . è un po forthino è un po fforthino dipendi i kiɖɖu ka ffa . dipendi i kiru k [h]a kundire pe'ro se tantu per dire nua hatʃimu l intsalata . tʃ [h]a 'mmentere l uagghju d alivu . tʃ è allura l intsalata sadə . veramenthe se l olio e e l olivo è stato rakkholtho . è statu kuatu [colto] tantu per dire nel momento ddʒust e no kwando ʈroppo verde o verdone esattamenthe pe ti mmanddʒare l uagghju subba l intsalata i l alivu . l alivu di parthe mmia ll alivə ki su di parthe mia k è . kira kwali'ta ɖɖa ka po makaru nta Sitʃilia tʃ è n aʈra kwali'ta ke si mmatura prima . e allura kiru ɖɖa non è fforthe komu kiɖɖu ke è di parth pe'ro sse tu vvo manddʒare l uagghju di parthi mmia l [h]a kogghjere versu u vvinti di ditʃembr . e kwandu kir kiru uagghju ɖɖa tu u pijji u minti subb nu pjatth i ppasta e fa tantu per ddiri nu pjatthu i ʃpagettə o o pennə krude . komu i ʃgwaɖɖe pu tʃi 'jettilu i subbə si ll uagghju è bbuanu i ʃpagettə ti mmanddʒi bellu volenthjeri . si l uagghju è jettatu su komu t avvitʃini a lu pjatthu kus'si no ddʒa kira puttsa pek'ke l uagghju è ghjut a ffinire subba ra pasta k è 'kkavuda e te ven ntê naʃk [il naso] . [h]a kapitə e'vapora e ssi vede ɖɖa l uagghju kom è . ka po kiri ka pphortanu l uagghju kkha no u l uagghju vinu . non è rrobba di prima/ . a kin è ke stati vindiandu u l uagghju vuaʃtru ? no iu l [h]aju dar u grossista e bbast u la u lass u aa . a lu frantoju stɛss a ru frantoju stɛssu no u lassu ɖɖade kwannu [h]aju finitu . fatʃimu u kunthu a kumə va solu ka t u paganu . . a na ʃʃokkɛtts . i priattsə sunu tuttə bass e u fratu vuaʃru ke sta fatikandu ? sta lavurandu kii ku ll animalə ku ll animalə sì kiru fa sempre u solitu mestiaru di allav allavamenthu allevamentu di vakke di vvitellə vitell . i pija pikkuli i fa ranni ingrassa e pu i mattʃellu . ma sta direttamenthi Bbelvidirə ? sì kiru sta a Bbelvedirə . kom è ke si kjama il matʃellaio kankjere no ? u matʃ il matʃellaio ntû bbelvidirise kum è ke ssi kjama ? u matʃellɐju . u kjankhjiarə . u kjankhjiarə l [h]o kjesto per te [rivolgendosi a E2] a la khjankha . a ra ggjankh prima ditʃivanu a ra ghjankh mmo invetʃe è kammiatə nun ditʃa kkju a la kjankha ditʃanu mattʃelleria ditʃe ma kiru ɖɖa ke ffa ? u khjankhjiarə . e per esempio a vostra ddʒoven'tu komu l ati passata ? i ʃkole tʃ eranu a Bbelvidiri allura o ? sì nua abi'taumu nʈrâ kamphɐgna e tʃ era na ʃkola a ll alamentharə a ʃkola i kamphagna [riferendosi all'uso di allora] eh . n tʃ era nn no tʃ era na bbellaa . aula ah sì pe'ro sulu ke . ɖɖ a fatʃiva a prima e ɖɖa fatʃiva a kwintha elementharə dâ prima a ra kwinta elementharə tʃ era e ppu bbast u juarnu kwandu niʃʃiva dâ ʃkola jiva nʈrâ kamphɐgna o a ttshapphare i biatuli allora si mintivanu i bbiatuli pik'ki tʃ era u ttsukkerifitʃu da noi a Polikoro ? no eradə aaa . a 'ʃɽongolə mhm a Strongoli eeh . allora si fatʃianu i bbiatulə . u d era kumu mmo ke aggrikulthura u ntʃe n eraa pek'ke tannu . u u granu . e si min'tivadə e si minthianə i favetthə si minthianə i 'tʃitʃere si mminthianə e ffavə konoʃʃi ? mah tʃerto ! konoʃʃ a tuttho ke ttʃi parra . . e kkha a ru merkatu ɖɖa tʃi sunu ah sì ? sì e stavatə rakkuntandu ke ? eeh 'jiamu ntâ kamphagna u juarnu fa'tʃivamu tuttə sse lavorə a vvolthe guardamu a ll animalə . a'viamu u kavaɖɖu no a lau'raumu puru kû kavaɖɖu ia nu guagljunə pikkulu pikkulu ddʒa ku nu kavaɖɖu randu allura era diffitʃile perikoloso pure no non era perikolos e ppoi sono animalə ke vengono kwannu prati'kanu puru ku ri kristiani ku riii ku ri guagljunə . sono animalə ke ttu . tʃi passi puru sutt a pantsa e u ti fanu nenth unu [h]a dd essere puru pratiku i i ll animalə . se unu u d è pratiku loddʒikamente si ʃpagna . ajere t [h]anu fatthu vidire nu dokumentariu a la televisjonə iu ku ru guagljunə . [il nipotino] u vidiva . avia u guagljun akkus'si pu s è addurmenthata a ffiankh e vidiva kiru dokumenthariu . si ia a'viadi pijar kiru serpenthi ma nnemmenu ke mmi ddava nu mmilljarddu . ditʃi se tu u pigghji nua ti damu nu mmilljarddu pi mmia apostarə ɖɖadə kiru serpenthə nnemmenu ku nu fhutʃilə tʃ a tʃ avvitʃinu . per'ke ? non tʃ [h]aj è mmestiarə invetʃe kiru kristijanu . è gghjutu e l [h]a pijatə a da test . un animalə i ttʃent i duə kila . l [h]annu l [h]annu misuratu . tʃinkwe meʈri i otthantha luangu . ko'si era [mostra il diametro] . inta Bbelvedere tʃ eranu puru serpenth ? tʃ eranu pure ma nno kiri ma v arrikurdatə na vipera ? . sì . sì tʃ eranə i vviperi kir aʈri k i i kja'mavamə ʃkurtsunə kirə nigurə . i ʃkurtsun i serphə a kju rranna era a serpha du du nui . e ppu tʃe n è n aʈru si fatʃivanu stavanu in e sempre nelle tsone paludos . u kja'mavamu pathanaru . ma dov è ke tʃ è la palude ? ma nun tʃe n è ppju adess adesso da noi ma prima dove tʃ eranu ste ttsone inʈrî ttsonə bass . sutth verso Torre Melissa ? no no nʈra o komunə dâ Rokk i Niatu [h]a vist kirə pjanure lung u fjume ? lung u Niatu lung u Niatu kirə mparə ɖɖa . eranu tutthe patanə . ma eranu velenus kissi ? ssi panthanarə ? eeeh . nu poku . pe'ro no vvelenos assaijə a kkju velenos era vipera kkha kumu ɖɖa . a vvipera e ru ʃkorphijone u ʃkorpijone ? u ʃkorpijone tʃ è pur ɖa . non lo sapevo u lu sapiva ke tʃ era u ʃkorpijonə ? u ʃkorphjonə tʃ è purh . ma guajə se ti/ pre semphiu ntâ kampagna no a tutt i parth no tutth i parte per'ke u ʃkorpijon èe inʈrî ttsone peʈhrus . inʈrî ttsone aʃʃutte peʈruse tʃerti votə u po ʈruvarə puru inʈrô mmuru . kir mura viakkji antiki è ffatʃile u ntʃ u ʈruavə puru u ʈruavu kiru ranu ma ʈruavi kiri pittʃiriɖɖi ki ssu propia pikkuli ku'si ma su pure velenusi kiri pittʃuli ? eeh sono tutthe velenos . kwannu su animalə ku'sii . su ttutthe velenos ma a voi v [h]annu muttsikkatu ? no a mmia mai sono statu sempe atthenthu maddʒormenthe i i ssu periadu kkha . kwannu sintiva kamminava# vidiva inʈra nu muru stava ku na paura di ki sa . pek'ki na vota k i vidiva e pua a dus a ddistantsa allora lu minava na bastonata maddʒormenthe kissi i ʃkurtshunə kum i tukkhava rimanivanu na bbastunata vuliva . invetʃe a serpha no . a serpha la minava . inʈrû miantsu l ammattsavu ku nu bastunə pe l ammattsar l avia minare a test . e li minava nʈrâ kapa allura . a la kapa u moranu tutth . era diffitʃile a vita a vita prima era molto pju ddiffitʃilə d adɛss . ma per esempio Bbelvedere di ʃpinello era unu ddʒa i kiri paesi kju vantaddʒati no ? kju mmegli ditʃimu mak'ke kju mmiagghjə per esempio Kuʈru era peddʒ . ma Kuʈɽu ma Bbelvedere è lu stɛss prima eranu tutti i stɛssi kiri paisi ɖɖa poijə sse paisə sono kam/ kammiatə dop uu . u sessanth . pek'ke tʃ è stata l emmiggrattsjon la ddʒe la ddʒenth [h]annu kumintʃat a ssə ffarə a kasa loddʒiku tʃ è stata pure la riforma agraria ke a ri rikkji l [h]a kattʃatu parekkji terrə e l [h]a ddatə a ri poverə . duvi poverə mo s i stannu viniann ki u tʃi ponnu vivere s i vinnannə pu kir [h]a fatth u figghju k è laureatu kine akkus'si kine kuɖɖa . e s akkatthanu . s i l akkatthan povərə sì kiri ka ten i sordi s akkatth unu sentsa sordə n si po l akkattarh . pek'ki i partə nuaʃtri mo senti i priattsəə . ehhh pe'ro s l akkatthanə i kristiani ma ddi mmenu kwandu è nu piattsu i terra bbuanə no . kuamee unu . rapra a vukka ditʃe ia vuagghju vinnərə a terra . iu sattʃ a terra tua kum è . e makaru nu nə presentamu tʃinku sia setthə otth ditʃe [h]e saputə ka vinnə a terrə [h]e saputa vide si m a dunə ke . m a pigghju iu . e kkiɖɖu ma tʃ è bbisogno du sentsale no ? sentsa sentsale . sentsalə duə nua . eeeh . si . si ripresentanu setthe ottho kristiɐnə tantu per dire a nu petts i terrə allora poije makaru tʃ è kiru usa riʃpetth a n aʈru itʃ vab'be pija'tilla tu . tʃ è kiru ke makaru ditʃi no a mmia um mə kumbena pi ssu priattsu e tʃ è l aʈru ditʃ a mmia mə kumbenə e m a pijju ntso s u pijja kiɖɖu o s a pijja kir aʈru pe'ro s a pijja . kira bbona sempə maddʒurmenth kira ki tʃ è l akkw tʃ è u puttsu ? u puttsuu . nenthi ka tʃi sono parti ke tʃ era . dove makaru tʃ è ra kondotta fhurtsata duv a stanu fatʃiannu a kondottha [h]urtsata e lla ddʒenthee parekkjə stannu aʃpettannə mmo d i parthe mmia ke si fa la kondottha fhurtsata pi bbinnərə i terr ma ki è sta kondotta fortsata ? l akkwa kwant int ê tubbu inʈ â tubbulatur . ke poije kwann ar'rivade tantu pe dire ke deve abbeverarə tʃi minth a pjoddʒa e ab'bivərə sentsa motore [h]e kapitu ? ma no era nu ʃkandalu per'ke mi pare ka a Kuʈru bulivanu fare sta ku i tubbi a Kuʈru tʃ è ddʒa a ste parth tʃ [h]annu usato tubbi di troppo pikkoli di diametro e si è ʃpettsatu ttuth a mmia m [h]annu rakkuntatu nun sattʃu s è vveru ed è . d è fatʃile k è vveru eeeh no no sa'ra vveru e si ʈrovanu makaru mmone su . [h]annu kattʃatu nu sakk i sordi pi nenth allura no duə nua almenu i tubbi gruassi stannu mintennu . gruassə funtsjona megghju allura no lo so pek'ke non è kke funtsjona solo Bbelvedere Spinell pek'ke Bbelvedere Spinellə tʃe n [h]a poka terra . sotthooo pe abbeverare terrə bola . pe'ro poijə sə nə va da rû komuni i i dâ Rokk i Niatu i Bbelvedere fa Bbelvedere Rokk i Niatu u kumun i Kuʈruanə . eeeh . Kasabbona 'ʃɽongolə . non è ke kissa kkha è na kosa pikkula stanu hatʃiandu na kosa per il krotonese ɖɖa nella tsona del krotones . . sulu ka si stannu mandʒannu ʈropp assai sordi ddʒa aviə d essiri finita . a ʈre anni . invetʃe ankhora u s [h]anu fatthu nemmenu a vaʃk . e stanu fatigannə ankhora a ra vaʃka . [h]anu fhatthu dua petts i tubbulatura duə petts i kondotth . pe'roo ankhora tʃ su tutthi kondotthi pikkhulə . tʃ è puru kistu . ia u tiagnu nu piatts i terrə ki tʃ è . ddʒa kondottha kkha . pe'ro è stata fhatta privatə . allora kwantu vi attakkhanu . iu ddʒa u puatts/ iu a tegnu attakkhatha a ru kanalu gruass . . ke ppo kiru vena abbandunata e vena missə inʈa kissə . tubbə kkha . e allora na vota k è fatthu kissu po abbeverare tantu pe dire sentsaa fa nua piatts i pumaduarə ditʃamu alʈrə kos . vai i pumaduarə i l [h]a a'bbiviri sentsa . . sentsa motore pek'ke nu motore kwann u attakkhə a na motopomp râ mattina a ra sira . a kome va a #tʃi vuole tʃentu e ppju 'jeurə i n 'affitta u juarnu . e allora l [h]a a'bbeviri detʃi votə e ssu ddʒa mill 'eurə . sul i dd akkhwa . de ppju pu tʃ [h]a ppagare a tassa dû konsortsj agr bo'nifiku . a tassa bo'nifika a tassa i ll akkhwa [h]a pagare e e d è n aʈra ʃpisa . e allura komintʃa a ffare mill 'eurə i pagə . . i n 'affitta . e ppju tutthi l alʈhri ʃpese ekku pek'ke u si ʈrovanu u kontadinu . ha kapitu ? . pek'ke in bbase u prodottho poi kosta poko e tutthə l alʈrə kosə kustanə karə e no e non si ʈrovanu e kiss è raa a a situatsjonə
Bel1wDD1 nel millenovetʃentotʃinkwantatʃinkwe ma kkha a Bbelvedere iu sugnu natu nʈrâ kamphɐgna ne lu kwadɽa[to ?] ssi kjama Polligronə e kwindi [h]e kriʃʃutu semphə ɖɖɑ Polligrone ? Polligron kkha supra ? e sutta so sott sotto sutt aa ʃata kkhɑ m [h]e kriʃʃutu fin'ke u me sugnu ʃpusat sugnu statə sempe ɖɖɑ ntâ kampægn e i puɐ dâ ʃkola 'iamu nʈrâ kampægnaa . pik'ki tannə i ʃkolə u n eranu ke ffatʃianu a prima a sikunna a tertsa kkha kum i fatʃiva eranu tutt a fina ra kwinta fa'tʃivamu tutt a ssessaa kɑsə [h]a kapit tʃingwe tʃi . . tʃ tʃ 'eramu tʃingwe klɑsse nta nta a na ʃkola unika [h]a kapit ? . eeeh . pu e allora ditʃ ka tʃ è ɖɖa u tʃ er u 'tʃinemə pu u tʃ era a televvisjonə a tænnə a kiru tiampuu u tʃ era nɛnthə ni kriʃ'ʃiamu ak'kussi e makar ʃʃimu ku ri kumpægni o ju'kaumu nu poku a ru pallonee e ni simu kriʃʃutə na pokuu . kus'si ɖɖa u tʃ eranu tutti ssi ssi ddʒoki ki tʃ è adɛsso kapitu makaru kee . simu/ amu tiratə davanthu akus'si . e a ʃkola ntâ kampagna kom eradə ? . nno ma u/ pi mmia è stata bbona pek'ke a mmia mi piatʃiva tʃ era ʃkola ee u n a'viamu probblem . e a maiʃtra era severa ku vua ? [risate] eeh tʃ eranu kiri tost kiri maiʃtre tost tʃ eranu eeh kiri minavanə ku d e fortse mmo pentsu k u minanu ma tɛnnu aveunu tʃerte bakkette propiaa . ʃpetʃe fratuma kistu kkha u vvi tʃi sonava ke avia nu poku a kapa tosta [risate] avia kkju a kapa tosta [h]a ka'pi ? pu s unu è kkju bbravoo tʃertu no u tʃi ssu tanthee kos ma vui eravate u u kju trankwillu u kkju ttʃittu sì no iu u dâ famigghja ? ma ntâ famigghja u kistu nu pottsu ddʒudəkɑre pek'ki di ddʒudikare [h]addi ddʒudikare n aʈra n aʈra pertsona kome si ditʃe ? l impressjone voʃra k aviva a maiʃtra era doveva sgridare spesso o kom era ? sìi ʃgridavaaa . a kosa era severa pek'ki ʃgridava ʃgridava . eh . peddʒ a kiri ke eranu propia ku ra kapa tostaa bastunætə kwantə ni vuliænu ma kwal era u motivu pi na bastonata ? e ppek'ki pek'ke sempri risɑte kiru guardava kkhɑ kiru guardava ɖɖɑ makaru prima tʃerkaunu puru i fujir dâ ʃkola #mbustɑre pek'ki si ni puteanu puru 'fhujərə [h]a kapɪt . e atə kriʃʃutu propia ntâ kampagna ? sì m [h]e kriʃʃutu ntâ kampagna puu . ddʒa ku all eta ditʃimuu setth ott anni kumintʃamu pur a lavurɑrə pek'ki i ddʒenitori abbiam a kamphɐgna avimu l animalə . 'jiamu a ll alivə per esempiu kiru ka kapitɑva kjantar i pumaduaree tutth sse kose kkhɑ kiru kə si fatʃ ntâ kamphægna . vua komu guagljuntʃeɖɖi ke k atə fatthu ntâ kampagna ke llavuri ? vi davano i ddʒenitori ? ʈrovanu liddʒiar no eh ditʃ fa'tʃiamu lavori pisanti ke pr sempiu tʃ era a vigna kattʃamu i fogli a la vignaa kugghjamu ll alive kə [h]ænu u periadə d alivə oppur a kadivanu in terra ? karivanu n terra sì no kâ rete ? no no a reta tænnu u s usava propə . kistə eranu tutthe kosee/ su kambiɑt tænnu kumu kadianu ogni bota aemu u kug'ghjire eeh . ogni jornu jornu dopu jornu ? kwandu kadivanu eh komu kadianu emu kug'ghjire ke po makaru nu juarnu u jiva iu n aʈru juarnu makari fatʃiva n aʈru lavoruu . u d è k è semp u ssess lavor nʈrâ kampagna tʃ è ss tantu ke ke ffɑr oppuru avimu l animɑle ajutamu a ll animɑle a ffatigɑre ke a'viəmə i vɑkkə kapit ? pure vakke ? eravatə pure pasture allora ? . a'viəmə vɑkkə i vɑkke purtamu a ru paʃkuluu pu i purtamu nʈrâ staɖɖa a sira tʃ era u mandʒɑre . tutte lavore ke vanu fatthe komu ee venanu . e erano perikolose e vakke a vote eeeh komu pi ma ruassə no eranu ddʒa abbituati pek'ki ommai te'niam ogni juarni i te'niamu semphe maniɑmu ditʃimu nun è k [h]aj semp i dinʈrh [h]a kapit ? i kera manera u su mæi perikolos puu si va ru kumpra n aʈra partee . allura sì un tə kanuʃʃanu ponnu dəvəntar perikolos . invetʃe ku'si kwan tu i kriʃʃe kome pr empiu kriʃʃe a na gɑtta a nu kæne ke ti kanuʃʃa no invetʃe s è n ɐʈrə animɐle k u tə kanuʃʃa ddivente perikolos ma suttʃidiva ankune vote nu fatthu ku . vakke no duvi nua no per esempiu mmo a ra vita ke fattsu mmo è perikolos e pek'ki mmo a vita è kamiatə tegnu animæli ke stati fatʃendu ? mmo tegnu animæli ke tegnu n attsienda i . kriʃʃiv kiɖɖi pra a kɑrn . a lujju semp i kompru pre sempiu mmo aju a setthembre kompru tʃentu vitiaɖɖi no pe'ro pui kisti kkhɑ si dəvendan perikolɔs kapit e al'lo kissə è veramente perikolɔs ogni tantu neʃʃanu fhora ra i tʃerviaɖɖ eh ma su vitiaɖɖi maʃkuli ? tuttə mɑʃk tutti mɑʃk tuttə mɑʃkulə sì tuttə vitiaɖɖi pra a kɑrna su eh kist su perikulos invetʃ kiji i prima no pek'ki i ti'niamu ognə ghjuarnu kapit ? eh . 'erəmu pokə pure u . eh v arrikurdatə ankuna kosa per esempiu ke na vakka neʃʃia pattʃa ? no kiri vakkə i prima mmai . i kisti u mə rikuardu mu mai nɛnth eeeh . me rikuardu na vota ke jia appressu u fratəmə k è u kju rænnu ke no kistu fratə ka è inʈrâ Amerika mo eeh . l [h]a mattuna# na peʈra a na vakka u vi stu signu kkha e kistu m u tʃ u rikuardu pek'ke [h]a kuppetu a vakka e pu m [h]a ʃbattut a mmia kkha e kistu m u rikuardu komu puattsu ʃkurdɑr [h]a datu nu kautʃu ? no a pɛʈra . prima mi rava a pɛʈra eeeh . a mmia fratəma mə da a pɛʈra a vɑkk e pu a pɛʈra è ribbaltsata e m [h]a kjuvat a mmia kkha . e m o [h]a bukat tuttu kist . anko[ra] tʃ è u signu no pe'ro atə jutu duv u miadiku ? u putia manddʒɑrə ssu stu i piatts . ʃpakkatu kus'si i dinʈrə e di ffora propjə nun putia manddʒar dianti miantsi tuttee ka tannə apress i [h]e mis a ppost . è ghjuta bbonu . tenete pure frate suarə ? sì e nu fratu tiegnu kkha kissu kkha intâ Ddʒermɐnia dua inʈrâ Amer[ika] nʈrâ Amerika duv [h]anu ghjutu ? e su a Nju York . e mmaddʒirunə tʃ [h]ɛ kju di kwaranth ɛnn [anni] n ɛʈru tʃ [h]a nə ʈrɛnt kwindi tæn tutti figghji ddʒa rænnɛ [ranni] tænə ddʒa kwasə figghji #ko du mmia su pure ʃpusat e ppu tegnu n aʈra sorella a Məlɐn e n æʈra kkha ntû pais e ssore su ʃpusatə ku belvidiris ? no sì ditʃimu su di Bbelvidirə tʃ è tutt i Bbelvidirə sì e i maʃkuli ? . ee u maʃkulu s [h]a [se la ha] pijatu dâ Rokkha dâ Rokk i Niath . ee l aʈri unnu tutt i Bbelvidirə kkha sì pe'ro a Rokk i Niatu simu vitʃinu su kwase u paisi kju vitʃinə ke . è kkistu kkha simu subb u komphine [konfine] eh rakkuntatemi nu puaku komu fatʃiti l annu ntâ kampagna ki si fatʃiva ntû mis i jjenaru ? tʃè ma kwi ? kwandu 'eramu pikkhuli/ ? a protʃedere i misi ma kwandu era pikkulikkjh sì e allora ditʃimuu . per i ddʒennaiu in ppho kumintʃamuu . ankhora tʃ eranu alive pekk era u tiamph i ll alive pre semph po dopu si kumintʃava a far a vigna u far i prodotth dâ vvigna katʃam i semɛnth e u kjamamu ku'si si ttsəppav a vignə kist è il lavoru ke . #u mɐtu [ammata 'di nuovo un altra volta ?] kə tann tʃ eranu i bbiatulə tɛntam a biatulə l a'viamu pulire tutth ssi kosə kkha . e ki kist kkha eranu ditʃamu dopu ddʒennaiu a mmɑrts a bbiatulə . e ppu magaru . kumintʃa ffarə l ortitʃiaɖɖu i pumadorə e tutthee torna ku torna a vigna kumintʃess torna a vigna fatʃienn i fogli avemu pulire avemu eh . è nu tʃiku ke ffanu semphə intha . po torna [h]e mietere i bbiatulə ku n amu ddʒugnu kumintʃ si mietere u grænu . kumintʃ a semina[r] a tante kos a ddʒugnu u græn . pu l əstatə si kumintʃa a pulir i terrə pek'ke dopu ke kat'tʃaru i bbiatulee l ortʃiaɖɖu avia pulittsare i terrə pik'ki torna avia pulit torna l avi l avimu lavurɑre pek'ke #njettamu [pulire ?] u tiampu i siminɛtu a otthobbre . eeh pu torna kumintʃava a ve a vendɛmmia pu kumintʃava ad otthobbre vendɛmmia torna kumintʃava ll ulive ke kwannu kumintʃava initsjar l u live era periadə d otthobre kumintʃanu ddʒa a rakkolth d olive kwindi a ddʒennaju se rakkogliono ll olive . eh intanthu tʃ è sempre u prubblema i ll animale pek'ki tʃ era tuttu l annu a'viamu semb ʃkugljare ll animalə [h]a kapit pik'ki a'viamu sempe . tʃ eranu animale . tʃ era ll erba i guar'davamu kistə è nu juarnu ke #ssa ll erba u d è ka ditʃ oi tʃi vɑj e dumani u tʃi vɑju tuttu ll annu l [h]aju fare ssu lavoru kistə è nu lavoru propia . e dopu a'viemu puru i piakurə per esempiu ke fa'tʃiemu fhurmɑddʒu ah pur i piakurə dopu amu vut i vɑkk kiste è dopu nu bbellu pok i tempu am avuti wakk am avut i piakurə è nu lavoru kkju sɛkrifikatu pek'ke . l [h]aju mund'dʒire ogni sera e mattina ankhora fhurmæddʒu è nu lavoru ke . è imphegnativu proph e kî piakure kumə atə fattu atə jutu a nu terrenu ? no no libere intê kamph ? sì tannu propiə #u s usavanu propia i reti kose a tutti libbere l avivi guardare la sira a ra mattina e pu a sira l owə l haj jun'tʃirə torna a mattina a stessa storia l a'viamu munddʒirə po torna jirə paʃkolɑr . ditʃ [h]e fatt ssa vita fingə puə armenu iə pu putia jirə militɑrə nu wutu vinire ma dove atə fatth u militarə ? l a'viadi fɑrə ma pu [h]e tʃekkatu na ʃkappatoja l [h]e riuʃʃitə a nu lu fɑre pek'ke tʃ è pur a leddʒe ke i fratə mia l [h]annu fatthu tutth allora kridu si fatʃivanu ʈrɛ unu vu'di veniss si ditʃiva no e kkwindi [h]e riuʃʃitu a ni neʃʃire u frate vuaʃtə [h]a fattu militar ? tutti i ʈrɛ l [h]anu fatth . l aveddi far pur iə pe'ro poi səkkomu tænn tʃ è ssa lleddʒe ke ditʃi subba ʈrɛ unu rieʃʃede a d u jir [h]a kapit ? voi dovevate pur ajutar a famigghja no ? e è puru per'tʃo e ppu . sugnu stæt n poku nta Ddʒermænia nu par i mmis atə fatthu na par i misi ɖɖa ? sì . ma m u tʃ [h]a piatʃut pik'kii ma tʃ 'erade ankhunu dû paise vuaʃt ? tʃ ɛɛ [è] u marit i sorm pik'ki tʃ era tantu tiamph intâ Ddʒermænia e sugnu jut ku d iɖɖ . sugnu parthuth a setthɛmbre pu a Natalə mə sugnu vinut prima a novembre ku'si . pu ssɛmu [?] n annə nʈrâ Amerika puru dopu jut â Ddʒermænia . eh sə va n annə in Amerika eh sì pek'ki si fa ra a vidə a vidirə kum è ffattha ddʒu il mondo no ? ma kome ati fatthu kî viaddʒi ? a prima vota in Ddʒermania kû ʈrenu kû ʈrɛnu sì sapivatə ddʒa duv atə jire ? sì tʃ era tʃ era u kugnatu miə e m [h]a porthatu ddʒa duvi mmia e sugnu ddʒa dritth eh komu fatiga ? e ffatigavaa a nn amballaddʒ i kɑrthe a na fabbrikette fatʃivanə imballaddʒ i kɑrth a Monako ? a Mmonako sì a Mmonako . e po tʃ era nu fridd pek'ke ssa fabbrikettha era nu pok pur i ffhor . tʃ era pi dire pi dd inʈra si fatigavanu i donne tʃ [h]an tutthe/ invetʃe nua avemu a ra part i sternə ke tʃe ra nu ffriddu propriu ka u tʃi putiva stɑr . ma kistə era# mmia kwandu vaju ɖɖɑ . puu . sugnu stat nu poku inʈrâ Amerikə e ppu m [h]e sistematu kkha m [h]e ʃpusat nʈrâ Amerika n annə n annə interə a Nju York ? a Nju Yorkə sì e vi piatʃiva ? sì stavia ben sì tʃ eranə i frati mia kum a kasa mia komu fatiga ? mmaaah sikkomu veramenthə kir ænnu tʃ era nu pok i ʃporthun [h]e ʈruvath pikk u ntʃ era lavoru kwindi lavurava nu mis i na pɑrth nu mis i l ɑʈra . eh ɖɖa per sempiu ku ru tubbistɛɛ oppure nʈra na pittseriə kum t avia adattar u ntʃ era lavoru [h]a kapit ? ma tʃ eranu sulu italiani ɖɖa ? nta ll Amerika per farvi kapiʃʃire ? sì duv iə e[ra]nə semphə italiænə tutthə italiænə sì e tutt e tuttha na tsona italiæna propia sì pik'ki ɖɖa tʃ era u 'tʃinemə u tutthə kos italiænə diʃkothek tutt italiænə eranə kwinda la lingua inglese no nessun probblema no u m [h]e mparath nɛnth u m [h]e mparath nɛnth pek'kii ia era a ru paisi mia ɖɖa u parenti vuaʃti sì eh tuttə tuttə parɛnth tutt amitʃi u lingua propia amerikæna ɖa un [h]e kapitu nɛnth mmo pottsu sentiri a ankhuna parola ke ditʃ ankhun e ppu atə vutatə no ? sì ppu me nə sugnu jutu kkha pek'ki avia ddʒa avia kanuʃʃutu a mugghjerme pu m [h]e ʃpusatee . semp a Bbelvedere ? sì l avia ddʒa lassatə kkha k 'eramu ddʒa fidantsɑtə kwanti anni avete avuto ? kwando vi siete sposati ? eeeh ke simu stati fidantsat ? tre anni ʈre anni i ffidantsament pik'ki n annu era ddʒa in Amerika sugnu statə k [h]aju lassata kkha po dopu du annə sugnu statə ankhora kkha e ppo ke m [h]e ʃpusat . i ffidantsamentu kum era tʃoè potevate neʃʃiri nooo mi pare propia eh kkha propia dâ famigghja mia tʃoè a ffamigghj i mugghjerma avia star akkus'si a ddistænts ddʒilusu propia ? na kosa ka rieʃʃə mank a ra kapirə kum è si vivia e pik'ki tʃ era puru a nanna sua e staja bitʃinu a makar u eh ? e ke è kkju antik ankhora i mmammasa e t immaddʒ[ini] eh ? a nanna era ankhora kkju iih propia antika kira ɖɖɑ a sira kum arrivava ɖɖa si prisintava nɐnnɐsɐ . eeh . nun parramu propia ma kum era a nanna i d iɖɖa ? no era bbravissima sì sulu k era ddʒelos no eh l usɛntsə ke era fatta ko'si invetʃe dopu i tænn a vita [h]a kamiɑtə no mmo . unu pe . pə si ʃpusarə prima tʃ [h]addi neʃʃiri kkha san'no si ʃpusa kju invetʃe allora si tʃi niʃʃivɛɛ . un ti ʃpusava propia ma tʃ era kkha a Bbelvedere a ddʒente ke kritikava ? sìi eh tʃerth u paisə invetʃə mo ti kriti'kanə s u ntʃi niaʃʃ eeh eh tuttu kamiat eh ah fanu propia a ll inkunʈrariu eh a ll inkunʈr [risate] no mmo [h]a niʃʃir tʃ [h]a 'mentərə a a star a ra prova [h]a kapit ee s u nɛʃʃanu u si ʃpusanu pik'ki sə unu va e ditʃi noo stasir u niaʃʃ allura tenatilla a figghja ke kkha u tʃi viagnu kju è kamiat ah se na guagnuna tena ʈrent anni e ankora non è ʃposata ke ssi ditʃe kkha ? . s u è ʃpusat ? sa nun è spusata no ditʃimuu tʃ è u d è pik'ki tʃ u pur a fimminə a ʈrent ɛnnə ke sə vuanu ʃpusarə kombivanu makari stannuu eh . pe'ro . ka vanu a sira ke itʃ è u ddʒenitorə u niaʃʃi kju ku figghjəma u lu tʃ è kkju kapitə pik'ki kumu kə sə vanu fidantsatə subbitu pijja e sə vanu a ddʒirə e sə vanu su sule [h]a kapit ? . u d è kumu prima prima invetʃe noo u tʃi pentsav propia mænə avænthi kə niʃʃiva na sir . u tʃ era ma tʃ era l usæntsə kapit kwindi nemmenuu . pritindivi ke ditʃimu u niaʃʃ invetʃe mmo è normɐlə eh . è tuttu normal . i ddʒovani i mmo ka kriʃʃanu mmo tenanu n aʈra vita iih . mmoo . oh . buanə de nnenth makkini tʃellular e ddonn . a vita è kambiat invetʃ u tiamph era ku'si kwannu mi kriʃʃia ia propia u kanuʃʃia/ u tʃ era nɛnth i pittseriə inʈrî paisi u d è komu mmo eeh tutt ssə rəsturɐntə tutt ssə kose a vita è ddivɛrtsa kapit massimu 'jiamu a lu tʃinema a sira kist è ma tʃ era na tʃinema kkha ? sì tʃ era u 'tʃinema kom phattə mmo u tʃ è kkju u ʃinəmə . pek'ki è kjus u vvi tænnu pe'ro tʃ su aʈri divertimɛnth unu . ma kwando [h]anno fatto il tʃinema a Bbelvedere in kwale anno ? ma kistu u mə rikuardu pek'ke esistiva ddʒa prima k iu naʃʃiu sì pek'ke sì sì tʃ è tʃ è stat u 'tʃinemə pik'ki prima jivanə kapit a lu tʃine era sempə kjin a sir invetʃe dopo kænnə pu kumintʃ vənir/ k u ntʃ era a televisjon dopu l anni sessanth su rrivat a la televisjon pikk u ntʃ era mank a tɐlɐvisjon pe'ro tʃ era u 'tʃinema kkhɑ u ntʃ era a tɐlvisjon pu dopu è rrivata a təlvisjon allura a ddʒɛnth [h]a kumintʃat a nun niʃʃiri kkju si avia televisjon [h]a kapit ? . eeh . e ru 'tʃinema kkjus propiaa mo tʃ è a Krotonə ɣrændu ru 'tʃinem . mma kkha intê paisi u a nissunu paisi u ndə ʈruavə kkju 'tʃinem pek'ke makari u tʃə va nəssun oi u tʃi va kkju nessunu . tanthuu mank a na festa ra ddʒɛnte mmo sə l abbutta mmo u ntʃ è nɛnth [h]e kapit kkha intû paisə tʃ èe fan i fest ogni sira no . e nemmenu tʃi van tʃi van i ddʒuvanotthi boh ! forse nə vɑnu a ru mɑrə bboh! . u n tʃə propia mma kkha i ddʒuvani vanu a lu mare ? per divertirsi o vanu Kuʈronə ? sì ma vanu no se pija vanu kû ragattsu nu ddʒiru vɑnu a ru mɐre vɑnu makaru va a piittseriə si fa nu ddʒiru pur â makkinə akkkus'si inʈû pais stanu pok . ognunu piatʃe a ghjirə a n aʈru paisə [h]a kapit . forsə vanu ddʒirann a luna boh! . e tenete ankunu rikordu per esempiu da nanna voʃtra o du nannu voʃtu ? tʃè i nonni rik rikordi in ke ssensu rikkordi ? ke per esempiu a nanna rakkhuntava ankuna kosa mma iə i nanni miə mai unə avɛ mee . kwannu era ddʒa pikkulikkjhə era ddʒa mmalata e kkwinde . me me ditʃimu ke m [h]a muartə kira pikkulikkjə l aʈra pur u stɛss i nonnə [f]vəmmi[nə] n ɐʈru nɐnuu u l [h]e kanuʃʃutu propia ka iu era manku nɐt k è mortu puru ddʒuvan e tʃ era stat u nannuu . pe'ro u m o pottsu rəkkurdɑre pik'ki avia duritʃ ænnə #a me è mort u nannin . o u nannu è muartu viakkju avia tʃenth ænn ntʃi mankhavanu dua mmis i ddʒenitori vuaʃti komu fatika ki fatʃivanu ? e u pa'pa è stat sempə i ddʒenerattsjon è stat kuntadinə u nonnuu u pa'pa . e ste mentennə pur iə e stæmmə u stessu lavoru i frati mmia su kkanddʒɑt iu sugnu rimastu antiku ankhora kum era prim e i ffimini stavanu ntâ kasa o fatikavanu puru ntê kamph ? tʃerte vuatə tʃi #purthænth nʈrâ kampɐgn se lu tempu era libberu semp tannu s usava ke venianə ntâ kamphɐgna opphuru kwannu tʃ era vigna ke lavori kkju lleddʒerə ke si putianu . farə vinianu pur i fimmini vinə . sulu nʈra ssu periadə kkha sen'no ɑʈrə lavorə no . e kki lavuri fatʃivanu ? opphuru pek'ki nua a'viamu puru na pu na putiɣa i ddʒenərə elementhar [alimentare] allo si tʃi stevə o tʃə stavia ra mmamma a la putiɣa pre [s]empiu o tʃi stavianu i soru mmia nʈrâ putiɣa a mamma vənia pua inʈrâ kamphɐgn i sor ah pur ntâ putiga sì i solitu erə kkju a mamma ra ra kampɐgna e rəstavə i sor sor mia a la putiɣa pik'ki era na putia nʈrâ kampɐgna no u d è na putiɣa e . nu ssupermerkatu kumə mmo na pikkhula . e u vinia abbastɐntsa ka simu a ʃʈrata bbona e ssi vinia eh pik'ki tʃ era a ʃʈrɑta printʃipɑlə u vvi ? ma tʃ eranu alʈri negotsi ? no no sul a noʃtra tʃ era a vind e viniəm si vinia pek'ke . grosso modo a vita è stata . dd akkus'si pu . tʃertə kosə i dimentikɐmu a ka ntʃ è . n amu passatə bbonə e n amu passatə mɐlə kumə si ditʃ ? e i ddʒoki dd infantsia tʃ era ankunu ddʒoku ? aah sì ni diver'tiəmə k 'eramə na bbella kumpagnia pu 'eramə ntâ kamphɐgna ma tʃ era nu radunu a sira abbastɐntsə . ki papara u pallonə veniənə tutt ii tutth a kamphɐgna si kugghjia a ru tʃenʈru ka allu n tʃ era nu tʃenʈru kkju e ssimu jut tutthə ɖɖɑ e poi tʃi jɛm i ʃpidi [sfide] pə l aʈri paisi per esempiuu . a era ddivertɛvolə a kosa era ddivertɛvolə oppuru pijam a britʃikɛtth fatʃim i ggɑr a bbritʃikɛtthə i solitu kosə k ankhora fanu pur oi i ddʒovanə no . e ffermu stɛu mɐj pik'ki ntâ kamphagna a vita è ddiversa i da vita dû pais 'erəmə kkju imphegnativə nʈrâ kampɐgna a vi u staju maj ffermu ! . pik'ki u tʃ era u 'tʃin[ema] #parramu pik'ki 'erəmə #diversamenthə o kun'tamu bbartsellɛtthee semph i stessə sì e i vostri amitʃi i duv eranu ? ah tutthi dâ kamphɐgna ɖɖa vitʃinə ma Polligrone sì Polligrone sì sì pik'ki ʃ eranu parekkji kɑse ʃ eranu ɖɖɑ ma kase kolonike ? sì eranu kase koloniə sì ma ki ll [h]a fatthu la Riforma Sila ? sì veramenth prima a kjamavanu a sotʃe'ta ke a kjamava benə rustitʃ e pu l anni tʃinkwanta è rrivata l Opera Sila l [h]a kkwistatə Operə Sila ssi terrɛn ke tutthu u ? sì l [h]a akkwistatə l Opera Sila sì Upera Silə l Opera Sila e k d è ? è na sotʃe'ta u sapiva eh e tutthə ki ssu ʈra bonifi'ka kkha ankhora tʃi su e tutth i terreni su i l Opera Silə ankhor i tæna mmo ssi terreni ma sulu kkha a Bbelvedere Spinello o nel Markesato ? no no anke nʈrû Markesatoo a tutth i komunə sì sì sì Kuʈruu pur nʈrâ Sila . sì . e pik'ki prima a kjamavanu Bellusi a ttsona ke simu statə nua po se l [h]a s [h]a pijat l Opera Sila sse terr e l [h]a ddivisə a rri konthadinə tʃ è n aʈru pettsu pe ru l Opera Sila sì l Opera Sila sì . l [h]a datə a ogni nu pettsu aa . pe'ro parekkhji terreni su rimæstə pok nd ssa Opərə Sɪlə ku tena attualmente poi sì sì n [h]a ddatu a ri proprietɑri ma n [h]a datu a ru su rimasti purə a loru nə su rimast . ma prima u terriənu per esempiu k avia u nannu vuaʃtu korreʃpondia kju u menu a lu terrenu k avia datu poi l Opera Sila ? sì sì semphe l Opera Sila tʃ [h]a datu sì sì era sempre u stessu ? no . prima a'viamu in pju pu dopuu s è ssata a rivolta de di u paisi di aʈri kontadini pek'ki nua a'viamu i kkju [h]a pijatuu e l [h]a torna suddivisi e n ʃpostatu n [h]a dunat n aʈra parte puru u terrenu m [h]a dat pur i mmenu l [h]a dat i kwɛnt a'viɛmu prim pik'ki nua 'erəmə 'koloni ntʃi simu satə sempə pur a kɑsa a'viɛmu nʈɽâ kamphagna kɑsa kolonie e tʃ a'viɛmə u terren . pe'ro i guerri tʃi su stat semphə pek'ki i konthadino ditʃi kiɖɖə [h]a dat i kkjuu [h]a kapitu kum è suttʃɛss e ppo torn l [h]a suddivis torn i nnovu . l Opera Sil . pe'ro mmo nua l amu akkatthatu i l Opera Sila #ssu terrenu amu ddʒa akkatthatu e d è dû noʃtru mmo invetʃe tʃ [s]u ddʒenthe ke mmakaru u sunnu kkju diʃkarthɑtu . eh ankhor è de l Opera Sila [h]a kapit ? kiru a n aʈri kju kontadini ku l [h]a interessat mo makaru kin è ghjut nta Ddʒermɐnia iu i kasə kolonike i viju semphə vakanti u tʃ è nuɖɖu e tʃ u parekkjə l [h]an abbandunat l [h]a vvistu su kadut stanu kadiənn pik'ki iɖɖu n [h]a fattu nemmenu u ʃkat# l Opera Silə a kkistə kkhɑ e kwindi kistə terrenə mmonə non lo so komu va finir ssa storia ankhora #nəssun si restanu a l Opera Silaa pek'ki pu tʃ [h]a dat a ddʒenth stav nta Ddʒermania kin è stat a Mməlɐnu kwindi [h]anu purt# [h]a kapit ? [h]anu ɖɖassat a terra e l [h]an lassata kapit . poi v[u]lɛssanə pe'ro l Opera Silə mu ʃe nə [h]a kkju . pik'kii u ssu kkju konthadinə e l Opera Silə #tena a kine ku kk a korthiva la terr u d è ka duna a unu k è nu prufəssorə makaru uomu ka sta nta Ddʒermɐnia ditʃə tu kə nə fai i stu terrɛn ? i t u dugnu terrɛn a kinə a korthiva u terrɛn e nua səmə ssat semph kontadinə pe'tʃo amu tenut u terrɛn . ma tʃ era pur a mmiria di aʈri kristianu verso a voi ke eravatə sempre proprietari terrieri ? tʃ era la invidia ? eh tʃertə pek'kee i kistə eh nnua a'viamu ɑssɑjə nua kiri avianu poku allora tʃerkavanu a ffare guɛrrə [h]a kapit ? l Opera Sila eppe nu fare [h]a pijat e tʃ ʃ . l [h]a ssuddivis torn i nuavu . pe'ro pu dopu su rimɐste dopu la suddivis a sikunda vota su rimɐstee i kosə kumɛɛ a sikunda vota [h]annu fatthu a riddivisione eh sì pek'ki nua pre sempiu tu [h]ai nu terriən tʃ avim a kasa kolonia invetʃe pu dopu [h]anu ʃpostɑtu [h]anu lassatu a kasa kolonia mmo tenanə a n aʈrə n [terrenu] nʈra n aʈra ttsona . [h]anu ʃpostat u terrɛn . e simu rimastə ankhor i kiru mmodu pure t [h]anu ʃpostat pek'ke amu a kasa i na pɑrthə ntâ kolonia e u terrɛn i n aʈra pɑrt . ma kwal era a differentsa tra na kasa kolonia e la kasa k aviti ntû paisi tʃ era ankuna differentsa i dû modu du . ma pe mmiaa tʃ a'viəmu l attsienda sta'viamu a ssenniri# l avimu l ɐnimɑlə amu ghjutu tuttə kwantə ɖɖɑɑ sta'viamu kkju kkommodə ɖɖɑ p sempiu mmo ia tiagnə l attsienda duv a tiagnu ankhora mmo ke tʃ è sempə stɑta . pe'ro vɑju a sira n aʈra kasa kkha torna dopu nu poku tu niaʃʃə sutt ɖɖa ll attsien[da] e u sta mmai in pɑtʃe [h]a kapit ? kwandu tu si dinʈra inʈra ll attsienda ti senthi i dinʈhr invetʃi kwannu u tʃi sii po neʃʃ tantə probblem . eh ʃpeʃe ku ll ɐnimɐl [h]a kapit ? . pək'ki inʈra ll attsienda tʃ [h]a star sempə dinʈr pe starə ʈhrankwill . ponn essi[ri] tanth i probblem . kine mata# robba kinee . ma mmo avitə sulu vitiaɖɖi o ? no sulu vitiaɖɖi kɑrnə mmo ki sì pik'ki u figghju miu tɛn na matʃelleriə kwindi nua i kkriʃʃimu e n i matʃellɐmu pur e ki ni fatə dâ karn ? . a vinnimu a tutthe u 'popul[u] ma state lavurannə pur a karne o stati fatʃiannu supressatə o noo i di vitiaɖɖə suppressatə nu fatʃimu no pik'ki u vitiaɖɖu supprəssatə u fatʃimu tuttha karna friʃka ka vindimu [vendiamo] pe pe aviri ddʒornaliarə akkus'si . pək'ki su viteɖɖi kə kriʃʃimu nua no eh nʈra ll attsienda ni mattʃellɐmu e ni vinimu nʈrâ mattʃelleriə nʈrâ mattʃelleriə avəm a mattʃelleria propia eh . tə vinnim a karn friʃk . e avete una ddʒornata nella ddʒoven'tu vostra k è vi è rimasta impressa ? . maa . tanti ddʒiti un [h]e fatth kə kju sugnu statu appassiunat i kist . a rrəkordə ʃpetʃalə ssu ssat tuttə juarne ke kwasə komu unu akkus'si . ma mi diverthia kwann era kiru guagljunə pikkhulu k u n avia di jirə a ra ʃkola kirə rest di juarni kju bɛll ditʃimu pik'ki k un aju prubblem i lavoru #propia na famigghja makari vaju â ʃkola u juarnu niʃʃiv dâ ʃola ti mintiva a jjukɑr no eh . kistuu . mmaa a mmia pr sempiu u mi piatʃe nemmenu ddʒirarə a me farə ddʒitə pre empiu u mmə piatʃe propia mi piatʃ a stɐm ntâ kamphɐgna ka nâ vita mi piatʃe starə ku ll animɐlə akkus'si e ssugnu appassjunætə ehm mi piatʃə ntâ kamphɐgna m# u mə tʃ jərria [?]# . e puru mmo per empiu u viju u juarnu u mə piatʃə star dinʈra si tʃ è ll aria friʃka dinʈr mi piatʃə ssar sulu ntâ kamphɐgna mə diviarth propia na kos m appassjon e vv arrikurdati ankun annata sikka sikka o ka kjuvia assai tʃ era puru kistu ? eeh veramente kistə kkha su annɛ ke n [h]anu ruttu na pok u tʃiarviaɖɖu pek'ke l ɐnnə otthantanove novɐntha nu u d 'eramu prəparat è ssata na sittʃi'ta terribbilə kkha . e pre sempiu nʈrâ primavera kkha è eh ru migljorə tiampu tʃ è pik'ki tʃ è l erva pi ll animɐlə è u megghju tiamph e propia nʈrâ kira primavera è rrivata na sittʃi'tɑ k u grɑnu tʃ [h]a sikkɑt tuttə ll erva è sikkɑt u n a'viəmə fjanu viakkjh pek'ki ll animɐlə kriʃʃ# [?] kkju a prima vota kə suttʃɛdə 'eramə impreparatə purə e è ssata na n annu o dua kwasə duri . e ditʃimu diku dû novanta finə novantatʃinku novantasia nov/ amu vut kwasə semphə sittʃi'tɑ kkhɑ pe'ro pua nua 'eramu kkju priparatə na poku 'eramu kkju kkju organittsati kumu atə fatthu ku ll akkwa ? per irrigare noo ma ll akkwa e pe dd irrigarə ditʃimu kkha tʃ simu nʈrâ na ttsona ki tʃi ssu i llagi nʈrâ Sila . pe'ro putivə tenirə ankun a'nɐfitta pe tutt kirə terrɛn pək'ki amu puru terrɛnə kə u ssuu pjanu[re] tʃ u pur terren in kolline ke l akkwa ku la irattsjone [irrigazione] u u tʃe u tʃ arriva u tʃi vulianu motopompe kwannu 'nɐffita kuntsumava pu ʃpustarə tubbə kwandu [kwanta] fatiga tʃi vuliɐ u rrenda propia kapit eh . eeh pik'ki se era in pjanura allura sì ka kumbena a far ssə lavor ma inʈrɐ kiri kollinə propia tʃi rimettimu u l uss dâ kapu tʃ è nenthi da ffar . e n amu vistə na poku brutth . ma poi kon la rakkolat u tʃ era nenthi kist nɛnthi nɛnti njɛnti pik'ki tʃ u ʈruvamu a pagghja pi tʃi dar a a ri vakkə u tʃ era nɛnthi propia u d avimu diʃperati realmenti u . u tʃ era tutt a ttson u tʃ era nɛnthi kkha . e pik'ki u di ʈruav l animɐlə manddʒar k u na serata# ki tʃ è tə kadanə a piadə# unu è ruvinɐt un è kka kumu fa ? . ma sapiti ssa storia i kiri kontadini i Melissa ? ma i kistə la rivoluttsjone sì i kkistu a sattʃu poku guarda . u riaʃʃ pe# kunthar i kistə kkha pik'ki n [h]e ntisu parrɑre kaa . sè [h]anu # i karabbinjar è stat a lleddʒe propiaa k [h]a fatthu ʃkifu ditʃim s [h]a misu konʈrə i i . a popolattsjone [h]a misə n [h]an ammattsat parɛkkj pe na storia k è rəmɐsta kkhɑ ke . [h]ɑnu fatthu propia ʃkifu verament è statu n abbus è# kume . tʃ era ddʒustamente mmo ? no vent anni fa un si vindivanu u pumaduarə per'ke dovevano ʃendere i prettsi u konvenia kju noo ku ru mmodu propia tʃ è jutu n fallimɛntu la ddʒɛnt pik'ki i prim ɐnnə fin a fina venth ɐnni ffha ditʃimu nua tʃi #riva# vivere tʃi tərava davɐnth po dopu# u ruvinə# pik'ki u merkatu era propia nterr nterr nterr eh ku ru priattsu u tʃi ʈrasianu prop . pu dopu a partə i kistu po kwant i mallattiə ke ɖɖuaku no lo so kə sta suttʃidiandu tʃi kapiʃʃivanu propia . eh riuʃʃi kju per a kasa pek'ke tʃ era parə ke tʃ er a pɛst . u riuʃʃim a kapirə ki tʃ è pək'ke propiu nu uartiʃiaɖɖu nua u pu'tivamu fare pe pumaduarə propia nɛnth . makuru u ort ort i viarnu sì pik'ki fortse è kkju ffriʃk u riuʃʃimu a kapirə s era u 'kavudu è ll akkwa k [h]a# a ttsona# u riuʃʃimu kju a tʃi kapirə u riuʃʃimu a far i prodotthə buanə kwindi inʈɽû merkatu nua u putimu portare kkju nemmenu prâ kas . no lo so ke tʃ è propr . e pua kwandu eravatə guagliuntʃeɖɖi komə atə fatthu kâ ʃkola e kû lavuru ntâ kampagna ? tʃo u n [h]e kapit atə kumintʃatə prima dâ ʃkola a fatikarə ntâ kampagna pua atə jut a ʃkola e pua torna no iu veramenthə pe kwannu m [h]e rəkugghjut # subb a terra avia ddʒa kwaʈʈr ænnə ddʒa kumintʃai jir kô pa'pa pek'ke a sti gguagljunə kumə su ddʒa tʃi vuagghju vinir vuagghju vinir pek'ke avemu u kavaɖɖu i avemu a karrɛtta ntâ kamphɐgna u dè ke tʃ eranu i makkənə kum è oijə e tʃinkwɐnt fha u kwarantatʃink tegnu ddʒa tʃinkwɐnth ɐnə . e ddʒa u vam purtar ffora makaru kwannu jia ffora ddʒa fatʃia far ankuna kosa no . eh ntâ kampɐgna# fatʃia semphə ankuna kos . ddʒa pa si anni jia a da ʃkola #dâ ʃkola si tʃ er u lavoru aveddi puru fhɑr u pommeriddʒu o a mattina ? u pomeriddʒu u pomeriddʒu sì pek'ki# allura nua â ʃkola tɐnnu u tʃi jɛmu kkju dopu ll unə ni rikugghjemu a ll unə e jiəmuu 'eramu ddʒa llibberə si tʃ eranu juarnə kkju liberə makari ku ri kumpagni jukɑmu . e ssi no si tʃ è ke ffare fatʃamu u lavuretthu tʃ è semp a kə ffarə #ntâ kampɐgna . pu . fermu u stɐju mɐj pu i era pur appassjunatə mi piatʃiva e kwandu atə kumintʃatu a fatigare veramente ntâ kampagna dopu a ʃkola no ? tʃè propijə propiə ke mi ankuni ʈreditʃ ænnə kwan [h]e lɛssɛt a ʃkola u tʃu di jir kju tʃi vu'liadə jirə kkju pek'ki propiu a# kkju rænnə itʃə [h]a jir â ʃkola [h]a jir â ʃkol noo iə â ʃkol u tʃ voju jirə kkju ka mi piatʃ a star nʈrâ kampɐgn pik'ki tʃ avia a passjon propia na pi# e nu tʃi vuadə jirə kkju e sugnu sempə k# veramente i va# pressu l animɐlə sugnu stat ke guardava l animɐl pek'ke [h]anu letth #[?] ka è lliddʒɛr e pua avia kumpagnia î kumphɐgnee e mi piatʃiva a far kəru lavor e ssugnu ssat sempə a far ssu lavoru ke ttutthora tʃoè è nu po kammiat mo pek'ke mmo# pək'ke è kkamiath tutth ma li aʈʈrettsi nun sugnu i sì mmo tʃ è su i tʃintsjonii amu l aʈʈrettsatur amu i mmeddzə tutt iversu mmo tʃi #vanu diffɛrɛnte propiaa . u bbastanu i stessi sordi pek'ke no lo so ke vi di# [?] è suttʃessə bboh! arrivanə i parth e nə ʃkappanu i l aʈrə pək'ki [h]a pijarə ʈʈrettsə [h]a pijare semp semphə ʃpinenn i ll attsjɛndə [i soldi] nun bbɐstanu mai . no nu bbastanu majə pek'ke ll ai/ ll attsjɛnda è fatta ko'sii pija na kosa po ntʃi nə serv a n ɐʈra pija kira rr aʈ# pek'ke a vita è kkammiɑta eh nu bbastanu mɐj e prima gli attrettsi erano diversi ? no ma prima si fatʃiva kkju a mmano a mman a kosa mmo invetʃe tʃə vuan tutth aʈʈrɛtts l aratro tʃ era u kavaɖɖu ku kavaɖɖu e l arɑtru e fatʃimu na kosa dd akkus'si u è k [h]aju farə a 'naffitta a mattina oppuru si bbukava a ɣommə a rû ʈrattore# semp i mmotorə mmo invetʃe neʃʃi patts a mmattina e mmo e puartu kiste dû mek'kanik puartu kir e kkha e . ognə mattinə part ia a ffatigɑre# o makari a ll uffitʃu vo na kɑrta e a l aʈru uffitʃi vo ll aʈra kɑrta mmo u ʃfatik kkju nʈr ll attsjɛn è kamiat a vit . è kkju ggrave di prim mmo s tʃ vaju nʈa ll attsjɛnda [u] tʃi staj[u] kwas e nnenth pək'kii [h]anu misə ku ss . tutt ssə dokumɛnti ke tʃi vuanu tutt ssə kosə [h]aju semp a ss uffitʃi uffitʃu u juarnu da #tʃi vualə pi tʃenʈɽu pi ll uffitʃ pi riʃʃirə a jjir avanth sen'no kkha u bba kkju avɐnt . nvetʃe na vota prima ku ri vitiaɖɖ u d è k aju far tutt ssə bul'ɛ [?] tuttə ssə kɑrthe si mmattʃellɑvɐnu e ss jia ddavanth akkus'si mmo invetʃe no pə mmattʃellar a mattina tʃi vuanu u 'mminimu duə ʈre veterinɐrjə u [ddʒorno] prim pi jir ô mattʃellu a portar i vitiaɖɖ e ke ffanno sti veterinari ? e pik'ki prima visi'tænu dɛnʈru ll attsjɛnd e tə lassanu a prima kos kwannu arrəva a ru mattʃellu torn# ti konʈroll# i vitiaɖɖ . ma pu ven veterinɐr i prima ti va/ ntʃi tirɐnu u sɐngu tʃi tiranuu ogni juarnu [h]a star a kuntatthu ku tutth sse storie kkhɑ sìii tʃ è dda nneʃʃiri pattsə propia ma kome vengono matʃellati i vitiaɖɖi oi duvi vua ? tʃ è kumu vengənuu ammattsati ? sì . e nʈɽî mattatoi i portamu intê mattatoi ɖɖa e i ʃparan sì i ʃparanu ku ra pistola sì eh u tʃ u tanti tipi i mattatoi pe empiu tʃ u kiri pikkulini ke ankor i fan a mmɐn i ʃkoʃʃanu pu invetʃe i kiri kju gruassi fɐnu# ke ten i makkinette e li tiramu u koriuu a ʃrappa dd akkus'si . a ssekond u matʃellu ka vɑnu
Bel1wID1 è ka si natu ? ia sugnu natə il ʈrenthuno . dietʃi del tʃinkwantakwaʈʈr in dialetto u ʈrenthunu d otthobbre dû tʃinkwantakwaʈʈɽ e duva ? a Bbelvedere ʃpinell e duve si ʈruva ? . e si ʈɽova nʈra Kalabbria . ma duve pretʃisamenti ? si ʈrova a ʈɽenta kilomeʈri i i Kkuʈrone tʃento kilomeʈri ? ʈɽentha trenta mhm . si 'ʈrovadi i kkhollina . e kwante sore frate tenə ? tegnu na suaru kə li passu doditʃ ænnə e dua fratə sempre ia sugnu a primɐ dua fratə kju ppikkhuli e duve si ʈrovanu mmone ? un è Mmɪlænu un è Mmodena e ll aʈra è d a Kuʈronu fatiga nʈrâ ddʒelateria eh ntâ ddʒelateria a fatiga è bbona ? sì da thænth ænni tʃ è . a tanthi anni a tant anni tʃ e beeh . tʃi su na . kwinditʃin i d anni ke tʃi lavorə o pju ma puru sta viviandu a Kuʈronu ? sì sì tena na kasa . sə l [h]a akkattat a kasa sua s [h]a akkattat a kasa vitʃin u lavoru im modu ke . u fa tænthu . ʈraddʒitt ku ra makkəna opphure . e konti ankuna kosa i Bbelvedere o ra ddʒuven'tu ? a ddʒoven'thu mmia ? sì ti kunthə a ddʒoven'thu mmia . kwann era pikkhulɐ sugnu jut a ra ʃkolɐ sugnu stata sempre bbɛlla ggrassə e a mmamma m u vuliva farə mantʃare ka ditʃ ka era ggrass . e kkwində . fi'gurathə . pua a kwattorditʃ anni iə voliva studiare e m [h]e iʃkritth a ra ʃkol . a mmæmma u mi tʃ [h]a butu mænnær e m [h]a rətirath dâ ʃkol pik'ki ? e ppik'ki sə n [h]a vutu jir nʈrâ Ddʒermænia . e a mmia m [h]a lassatu ku ddua fratelli ku ri frat e ra suar i du ænnə . e i aviva kwattorditʃ ænnə . e d [h]e vutə guardare . e kkwindi nenthi i ʃkola no fin a ra tertsa media [h]e fatthə e pu [h]e ffatthə nu . kwaʈʈru mmis a nu . a Kkuʈrone a nu istituto a ruu maddʒiʃralə no pua u mə tʃ [h]a votə mannare kju e m [h]e vutə ritirar . pua nenthi pua [h]e votu stare [h]e votu stare ku stə frat e ssuar li [h]e vut akkhudirh . e a nanna nun tʃ 'eradə ? a nanna tʃi viniva sul a sira durmire ku nnua pe'ro u juarnu [aspiriert] [h]addi kutʃinarə lavarə tutt i juarnə addə far e kom eranu ssi juarni ka fatʃivi i fatigə ka fatʃivi kum eranu ? iə fatʃiv i fatigi dâ kasa e pphua inʈrû riastu me . m [h]e m [h]e rəkamat u kurredu . kapit ? kapiʃʃ u kurredu ? sì tʃertu a dote m [h]e rikamat i lintsol i tuvagghje . e d [h]e fatthu kus'si ma tʃ era nkuna sì eh dimmi ? no dimmi tu prima sugnu arrivata a ditʃotth ænnə è vənut a mmæmma ditʃi ka m aveddi ʃpusar . ia a mmia a mmia u marit u d è ka mə kanuʃʃivə kumə è vənutu . e venut a volthə di ditʃembre m [h]a bbistə na sirə e m [h]a dditth tʃ [h]a dditth a mɐmmasa ka lli piatʃivu è vənut volthə di ditʃembre duvə mmia l otthu ditʃembre . dû setthantadue l otth i d aprile dû settantaʈre m [h]e ʃpusath . kwaʈʈru mis . e m [h]e ʃpusatu torna l otthu ddʒornə kə m [h]e ʃpusatu l otthu juarna ke m [h]e ʃpusat torna a mamma [h]a lassat i frat i suarə e tthorna s è jut nʈra Ddʒermɐn . e tu [h]a statu ɖɖuaku ntâ Kalabria ? semprə nʈra Kalabria sì . semp a Belveder e u maritu ? lavurava da na dittha nta Kalabria nʈra Kalabria sì e ki fatʃiva ? inʈra ditth i . l elett ii elleʈʈritʃi'ta minthivanu kiri palli da kiri minthanu nʈri kampægnə foss kirə eleʈʈ . e kum era u ʃposalitsiu u maʈrimuaniu ? uuh u maʈrimoniu era komə . kum era a ll epoka ? a ll epuka era . uu ntʃ eranu i ristorɐnth ankora è statu ʈrenthun annə fa . [h]annu fatth nu ritʃevimentu a ra kasa prima nu rinfreʃku kus'si . ku panin i kos e ppu a sira [h]annu fatth u prɐnts . e pu a ghjesa ? sì a ghjesa su vənute . tʃ è fora paisə la nu santuariu e m [h]e ʃpusatu ɖɖa a lu santuariu . e u juarnu komu la passasti u juarnu ? u juarnu tutthe ku tutthə l amitʃi parenthi kum [h]e dirə . tʃ eranu tutth . tutt i familiarh e pu a sira ka fatʃiva ? a ddʒenth ? ti fatʃivanu a serenata ? [h]annu fatth a serenæth e kum è ? diʃkrivi nu puaku ? eh a serenæta ka s avianu rubbat a kjavə . e su ʈrasutə dinʈɽ . e pu eh . su tʃ eranu na vendin i pertsun i kkju . kə nə su ʈrasutə i . ku ra kjave no tʃertamenthə e s [h]ɐnnu . e ssu stati dinʈra [h]anu fatthu na pok i bbal'doriə . davanth a porta i du i du ts . dentro la kasa ? propia denʈru kasa si fa a serenata [über den Brauchtum der serenata] su bbinut tutthi ddʒovanotthə era e kum era ll epoka u paisi kî ffimini era diffitʃile pə na fimmina ? . a Bbelvedere ? ki ki r usantse ki kustumə ? Belvədirə è pikkhulu . tʃ era ddʒente ke kritikava ? e a ddʒentə sempə eh kritika . sə va lussusə ditʃi kissə kkha ditʃi i sordi i tena sə va . ʃʃokkə ditʃe kissa kkha kapit ten[a]nu semp a kke dire kumə a fa fa . tenanu ke ddire . pua nenti pua kum i vitʃini i vitʃini eranu bravə kum [h]e dire . ti putivi kjuu . a ru tempu k iu sugnu ristata . kə m [h]e ʃpusatu sulu signorinə kə a mæmma u ntʃ era a ddʒente era kjuu . affabbilə kum [h]e dire era kkju bbrava kkju bbona era kkju diʃponibbələ . ma man manu ke u tempu passə u vidə ka a ddʒente è divventhatə . pju mmalvaddʒə mmiriusa . e kira a mmidia du primu ff . sì propia . kwannu u paisə è ppikkhulu ti kanuʃʃanu tutti ti sænnu tutthi kapit ? . i ti tenanu sempə ke ddire . . e ti rikuardi ankuna kosa tipu ke i kristiani kritikavanu a ankuna pik'ki niʃʃiva komu guagliuna kom era in kiri temp ? . a kritika tʃ è stata semprh . sì pe'roo . iu sugnu stata nu tipa kaa . . a mmia u m [h]a piatʃutu a kritikarə dd avan [si corregge] dd arriətə kwannu a na kristiana tʃe l [h]a dirə na kos tʃə l [h]a dire dd avænth e l [h]a gguardare inʈra ll uakkhj . no ka ti ʃparə dd arriatə d arriatə tə tena a kristiana no u ti sentha u ti vida ditʃamu iə ke m interess ? . e invetʃe kwannu tʃ [h]a ddire na kosaa na a na kristiɐna tʃ a ditʃi dd avɐnth . s è vvera kira si ddiffenda no kum i diku io s è s è ffalsa pure k è na mentsogna si diffenda puru ditʃa ra veri'ta sua invetʃe i kira manera kwannu unu kritika a mmia u m [h]a mɐi piatʃutu . duve mia si mintanu sempre ments i ʃratə ɖɖa a ll ængulu si sedanə . pe'ro iu u mə tʃ [h]e sedutu mæjə a dire vaju . pik'ki [h]e vvistu ka krətəkavanu e iu . u m [h]e sintutu a dd addʒu kapith ? . u m [h]a piatʃut a kritikə . e kkwindi kwɐnnu vɪdɪvə ka kritikavanu iə pijava e mə nə jiva . 'jivadə a ra kas . u m [h]a piatʃutu . ti rikkuardi ankunu juarnu ʃpetʃale inʈra Bbelvedere ? u ti ʃkordi ankuna kosa ke ? . e i juarni su tutth i na manera kumə ʃk kumə njuarna e ʃkura semp i ssoliti kos . e i ddivertimenti u tʃ è nnenthi . e uu . kwannu nu tʃ è nennthi a nu paisə ti senthə puru duvə va ? . sempə duv i parenthi sempre a solita . məneʃʃr . u d è kaa è nu paisə gruassu ke tʃ è u 'tʃinema tʃ è na . u i kissə kkha u ti po permit'tiri nenth pik'ki ognunu . ognun tə tə kritika si si niaʃʃi ditʃə a vvi ? [h]a kapit ? tenanu semp a ke dire e kkwində . e pu kom atə jut avanthi kî sorə kî fratə e pua . dopu n annu ke m [h]e ʃpusatu è nat u primu figghju e pu a mamma s [h]a vut pijarə i figghji suɐ no e kkwinde . è gghjut avanthi kus'si . ma sempre a Kuʈrone semp a Bbelvedere ? sempə Bbelvedere semp a Be a Bbelveder [h]a nat u primu figghju n annu dop ? n annu dopu sì e pua e ppua dopu u terts ænnu . è nnat u sikunnu figghju e si passanu du anni e dua mmisi ku ru primu . e m [h]e aɖɖivat i higghji mia . pu inʈra ssu fratthempu u pikkhulu aviva n annu e maritəmə è parthut inʈra Ddʒermænia . e mmə l [h]aju vvistə tuttha sul . e [h]a bbinutu kû ʈrenu kira vota ? . ka ti [h]a ɖɖassatu a Belvedere ? . sì m m [h]e . maritumə è statu ditʃuatth anni sulu kkha inʈra Ddʒermania . e ppua . iu eh i figghji eranu rænnə vulianu sempə sordə e i u ntʃ a fatʃiva kkju ku nu mentsilə . e kkwində iə tʃ [h]e ditth a marituma mə nə puarthə . o tənə# u ntʃ a fattsu kju ku eh ku nu mentsile . avimə mannar avænth a famigghja pik'ki i ffigghji su rænnə e vuann i sordə . divertimenth nun tʃe n era pe'roo . i sordi i vulivanu s avan mparat u vitts i fumære . eeh ku ll amitʃi a ru barru a pittsa . a sə mmanddʒarə na pittsa ogni tænthu nun è ka tutth i sira no . e ppua . nu juarnu m [h]a ditth tə nə vo vinire ? m iə m [h]a parut kjekkjerava pua ku ntʃi kridiva kkju e ppu [h]e ditthu eh i u l [h]e pijat a la letthera kom #kiss kkha u ni viegn e mə nə sugnu vinut e mə nə sugnu vənuta# a mæddʒu kkha a kasa dopu nu mis torna sugnu ʃinnuta ɖɖa ssutth . e pik'ki ? . e pik'ki tʃ eranu kos ki# . e pu sono sagghjuta tornaa i prim i ffrivaru . sugnu sagghjut iu sugnu prima a prima vot sugnu jut u tʃinkw i . i dditʃembre kkha . sugnu stat nu mmis in ke anno ? novanthatʃinkw u novantakwaʈʈɽ . a dditʃembre u tʃinkwe i i dditʃembre dû novantakwaʈʈɽ . pua sugnu ʃinnut torna nu misə ɖɖa sutth pu sugnu vinut u tʃinkw i . i tʃinkhu verts u ʈriditʃi i frivaru simu sagghjut . e pua i ll otthu di da i mmartsu m [h]e mis a ffatigarə nurmælə duv ankhora sugnu tutth oi . e kom eranu i primi eʃperientse kkha nʈra Ddʒermania nu paisə propia kompletamente skonoʃʃut ? no iə m [h]e ʈruvat subbitu bbonu m [h]e ʈruvat subbitu bbonu mm . eh pik'ki sugnu nu tipu ke . a piju ss allɛgru u a piju kumee . . m [h]e ʈruvatu ku ku tutthə bbuanə [h]e ʈruvatə buana ddʒente . eh eh . e m [h]a piatʃutu mə nə sugnu juta dopu . ʈriditʃi misə a prima vota ɖɖa sutta ka mə mannava kjamannu u sotʃeru ka stava muriænn ditʃi tə n [h]a vinirə ka ti vuagghju vidirə e sugnu jut a bbidirə u sotʃeru sən'no ankhora u bbuliva ʃʃin'nirə . e sugnu ʃʃinnutu dopu ʈridiʃi mis . mmo tʃi mmanku du ɐnnə pe'ro u mi tʃi passa di nenth pə ra kapa i jiri ɖɖa ssutth . pək'ki fors sugnu stata ʈroppu sula ditʃotth ɐnni . sempre inta Bbelvedere mmh . e kkwindi . u tegnu kira passione ka tʃi vuagghju jire oppure . puru tegnu tutthu ɖɖa ssutth tegnu kasə tegnu əh ll amitʃi tegnu . pe'ro su mə vena na kosa i ll amitʃitsia piju kum [h]e dire o vogghju parrarə ku n amika pij u telefunu e tʃi parrə . e kkwinde . mə fatts a kunthəsata pə telefənə si mi senthu na oppure tegnu nu . bisogninu . i mi ʃfogar ku nu ku d ankunu . hh ii telefənə e bbast . pe'ro a a mankænts u ra sianth . u senthu nenth . no kapita raramenth ka unu si ʈrova tantu bbonu kkha di fatthə figghjama m [h]a ditthə a nora mia ajeri m [h]a dditthə ditʃə sa ka m [h]a ditthu Valter ? è n amiku i ffigghjəmə ditʃə pik'ki a sotʃ a sotʃera tuə u sə nə va ɖɖa ssutth ? . [h]a ditthu bboh [h]a ditth u li tʃi piatʃ di tərarə ditʃivanu k u tʃi ni ʃpiatʃ ɖɖa sutta pe'ro . forse è statə ka sugnu stata ʈroppu sula ku ʈre guagliunee . a vita sempe intâ kas semprə e u maritu ke fatʃiva menʈrə k [h]a statu tu inta Kalabria . iɖɖu fatigava kkha o duve ? kwannu ? kkha kkha prima fa sì prima ʈre ænni [h]a statu ɖɖa ssutth dopu ʃpusat . u kwarth ænnə è benutu kkha e iu sugnu ʃpusat u u . settantaʈre . u settantasetthə iɖɖ è parthutu ad otthobbrə a prima vota vənut nʈra Ddʒermɐnia e per'ke [h]a partut ? e ppək'ki è partuth ? ah . s ava akkatthat nu nu ʈratthore in sotʃe'ta . ku pa'pa e nuu frat i pa'pa ku nu ttsiu i du mmia . e dâ mattina a ra sira fatigava . maritumə nə fatigava ku ru ʈratthore e pa'pa e ru ttsiu vulivanu sempə sordə ditʃi iu juarnu vaju fatigu . e kə nə sattʃ iə pe'ro tʃ eranu i rotthur e kose ka pur'thavade pe'ro lavurava a terra terra pur'thavade a ra kas sordə u nə purthava . pue puru ka purthava . sordə eranə in ʈre ssa kum ssa sutʃe'ta e kumu kwannə ka 'eramu sents sempə sentsa sordə . nu juarnu tʃ [h]e ditth iu dikuu . m [h]a dditthu ditʃi tʃi ni su sordə ddinʈra diku sordə ddinʈr u tʃ è nen[th] . [h]a ditthə iu fatigu fatigə [h]a ddittu e ri figghji mia #murirə pur i fɐmə . [h]a dditthu pik'ki iu fatigu veramenthe marituma è è nu gruassu lavoratore [h]a ditth iə ditʃi s [h]e fatigarə kkha e e mə starə sentsa sordi ditʃ a mmia u mə kum'ben ke i ffigghji mia ditʃiti kiru kə vuanə . . iu . tʃ [h]e kkatthar . e d è parthutu nʈra Ddʒermania è parthut pe nu . kkaprittʃ [h]a ditthu parthu pe due ʈre mmis pe mmi ʃvagarə na poku . i dua ʈre mmis pua . prima k era vənut è jut a na fabbrik i . kartha a ru prəss a na presse [tedesco] i kartha ddʒurnɐlə ke . duvi fatʃivanu kissee . e ppu l [h]annu purthat a ll Emme I Enn [MAN ?] aa ll Emme I Enn jiva buanu pu n amiku no vota# n [h]a vənirə a ra post [h]a vənirə a ra post . e ll [h]a purthat a la post . e tʃi [h]a fatigatu n annu a la Emme I Enn po è gghjut a la post . i nu mes a ll aʈru i a ll aʈrə a ll aʈr [h]a tirat ke era ditʃotth ænni k era sulə kkha e d iə era sulə ɖɖa . e ti vuliva ʃpustarə kû marit ? iə mə vuliva ʃpustare ! ma m u tʃ [h]a mæi botu purthar . ta famigghja stav ai ɖɖa . e ma u tʃi [h]a botu portharə k aveddi far ? . po dopu ditʃott ɐnni s [h]a detʃis e ni tʃ [h]a purthat . po dopu kə sugnu stata n annu kkha . [h]ad avutu n infarth . e kwinde è kumintʃat l aʈru kalvarihj . ma mmo sta megghju ntsomma . meditʃinə po kontinuare a llavorare ? no no no tʃ [h]annu dat subbitu a pensjone . tʃ [h]annu dat a pentsjone pe'ro u tʃ [h]annu dat a definitiva . pe'ro da ll Italia ritʃ tʃ [h]a ankuna pentsjone o nun tʃi dannu nenthi lu statu italianu ? . o tʃ [h]a i # lə duna kkha pentsjon in pju te tena na Vau Pi ke d [h]a fatigat a ra post e n aʈra assikuratsjon a parthe no . kwannə kka kira sotʃe'ta ke fatigava kom 'erade tʃ era nu terrenu ? . ke lui tʃa lavurava kû ʈrattore ? . fatigava pə ri pî ddʒianth po mintiva ri pumaduarə kapitu mintivanu ii . mməlunə frantʃesini ki ssu angurie ntsomma fatʃiva l uarth i statu l uarth i vviarnu bbiatulə i robbə dâ kamphɐgn in pju jiva fatigava pe ri ddʒianth ki ru kjamava . pe'ro nun fatʃiva u jurnataru tʃ era o sotʃe'ta per konto suo ? no no jurnatar i kira manera no [h]a fatigatu prima ku na dittha e ppua sə n [h]a akkatthatu ssu ʈrattore kus'si ditʃi vidimu pə ki putimu rikavar kumə n attsjenda ava fatthu na kosa kumə na sotʃe'ta a kolt a kkholthivare nop ma pua . n annata tʃ era ra rennə# n annætə a sittʃi'ta n annætə kus'si n ɐnnɐta kuɖ'ɖa tʃ era semp a . e dipo s [h]a stufatu ditʃe si iu fatigu ditʃe sordə u nə puarthu kwinde . ekku ka tutth esiste ankora sta sotʃe'ta u ? no kwasə# sə l [h]a akkattat sulu u ʈrattor tʃ è tutt a partsjone dî sord e s [h]a pijat a partsjone e sə l [h]a akkattat di tutthu# . e e parta mammata ki fatʃiva ? . pa'pa è statu sempre parthutu kkha inʈra Ddʒermania iu mi rikkordu sempre ke# i primii di primi emigrattsjoni s [h]a ʈruvatu parthut . kkha pur a ra posta [h]a fatigat e e stava bbonu ɖɖa ? . sì instsomma nu normɐlə operaiu ke bbo ? a mammata ? a mamma è kasaling ma nun s [h]a vinutu kkha ? è venuta kkha tʃ è stata . tə l [h]e dditth kwannu mə [h]a lassat a mmia a kwattorditʃ ɐnnə pu è vinuta k ia aviva ditʃottho kwaʈʈr anni . po torna n ɐnnu tʃinkwe tʃ è stata tʃinkw ɐnnə . e puua tʃ è stata n ɐʈr annə doph . e pu s [h]a ritirath . nun tʃi vuliva starə kju . u tʃi piatʃiva kkha ? u li tʃi piatʃiva . invetʃe a ra figghja li tʃi piatʃ . e mmo è tutt a postu inta Belvedere ? . puru pentsiunatə no mammata ? . a mamma è pentsjunat u pa'pa è muarth . e i suotʃeri ? i sotʃeri sokru è muarthu . nov ænnə fa . no otth . otth ænnə fa è mmuarth . a sotʃera è mortha du anni fa . pe'ro iɖɖa avia kwaʈʈr ænni kwandu era morth u sotʃeru . nû ottanthakwaʈʈr . ehm tʃ è ankuna usantsa nta Belvedere . su partikulari ʈraditsjoni . ʈradittsjoni usæntsə i soliti i tutt i pais . fɐnnə ssi fest . ogni thɐnthu mo stannu kumintʃannu a fare na . a na detʃin i d ænnə kira fest i ll emigrath kwannu venanu u mis i agust fannu kw kwinnitʃ juarn i fest da prima d agustu fin a ru kwinditʃi ru siditʃi sekundu . nə fann a fest a ll emigratu nə fann a fest a ra Madonna della ʃkala . partutə l emigratə torna u paisə è diventatu vakɐnth nun tʃe n è nessunu . si vida ankhuna kosa kwɐnnu tʃi su ll emigrɐnthə . na pok i mmovimenth . e ppua torna . di diventha deserth . ehm pua nenthi . inta Belvedere kum u vidi u paisi vidi ankuna differentsa kî paisi ka si ʈrovanu a lu Joniu a lu mare ? pre sempiu Melissa vidi ankhuna differentsa i Bbelvedere kkju i viju kkju . kkju buan i i pais dâ munthɐgna pək'ki ? su kkju . kkju affabbɪlə su kkjuu . sutʃiɛvolə kum [h]e dire . tenanu n aʈru komporthamenthu i . i kiri parthə dâ marina . a ra marina su na poku kjuu kju kritikjeri . veramenth mmo è diventhat tutt u munnu kritikjerə kum [h]e dirə . ma u/ . prima era kus'si . mmo su gwastatə tutth . kum è gwastat l aria su gwastat i kristiɐn . e pi ttia ki su i paisi dâ marina ? duvi vua su kkju kritikeri ? . e i paisi dâ marina su kiri kə kkju su dû dû Joniu . tə ven ntâ kapu kumə pais i marin ? pents i marina ka su non lo so . a tutth i parthə tʃi ssu i ddʒenthe buanə i ddʒenthə mɐlə a tutth i parthe . po ʈruvarə i tutthu no u d è ka ditʃi . i jiriti dâ mɐnə u d è ka su tutth ugualə . duvə va va ʈrovi a ddʒente bbona e ra ddʒente mɐlə . pe'ro a u a marina è kkju lussusə . puru ku ru tænə di tʃivilə va si impresta va si fa i 'diabbətə a ra bɐnka e si . s [h]a dd akkatthare pa dire kkju kapitə kju elegɐnthə kju . invetʃe kiri vɐnu vɐnu kju a ra bbona . kiri dâ munthɐgna sì . mmo no mmo è kkambiatu tutth iu parru i i vinth anni fa kum [h]e dirə . kwannu m [h]e kriʃʃut iu ke . e kwannu ʃindi a Bbelvedere Spinellu kome traskorri le vakantse ke fatʃiti ? . arrivanu sempə ddʒianthi va sulu kutʃinɐnnu lavɐnnə piatthə . è kiss fatʃennu visitə tə nə va kû portafogghju po torna sagghji . i ssordi ka [h]e riʃparmiathu . va t i puarthə ɖɖa nʈra nu misə tə l [h]a/ tə l [h]a pulittsat i tutt [h]a kapit ? . tutthə aʃpettanu ka lli fa u rəgalə . eh . . per'ke prima sapiva iih mmo i kkju i kkju di pprima ka mmo tʃ è kkju pəttitth i ll ur i ll eurə . [h]a kapit . ku ll eurə su diventhath kkju tirk i kristiɐni sordə è ddɪmɪddzat è fatth a me'ta . iɖɖi aʃpetthanu ditʃi vena kira va a Ddʒermɐnia ni portha ru regal . tenanu ssa mentali'ta eh tenanu ssa mentali'ta ditʃə mmo venanu mmo nə fan u regalu ditʃ vidimu kə nə porth . ma iɖɖu lu sa ka mmo iu mə staju mparannu puru u porthu nenth a nessun . nə buagghjə nə dugnə . mi kjamu Kutugnə . è kus'si . t [h]a pə riʃparmiare na na na poku tʃ [h]a ssudarə po va ɖɖa ssuttha nʈra nu misə t [h]aa t [h]a ʃparatu tutth . kiss è ru fatth . atə fare u lavuru nʈrâ kasa per esempiu ristrutturare la kasa ? no l avimu riʃrutthurata . otth ɐnni fa . no setth ɐnni fa l avimu riʃrutthuratu amu fatthu tʃi# votat tutt i pavimenth . ntsomma tʃ [h]e fatth na pok ii . #menth . tə vo rikugg'hjirə kwannu sei in pensjone ɖɖa ssutta ? o vo ristare kkha ? ke intensjone tenə ? . a mmia mə piatʃa a starə kkha [h]e pua ditthu u n è kke po dirə . m [h]o vɪvərə a jurnata no oi pi d oi dumani pi dumani vidimu kumə su i kos . #starə . torna ni pijam i kosə e nə ndi jɐm . ma tutt a famigghja a pentsa kumə ttia o ssolo tu ? solu io ah sì u riastu dâ famigghja a pentsa divers ? eh u riastu dâ famigghja . sə nə vulessa jjire ɖɖa ssutth u primu è maritumə . mmo [h]a pijat a pentsjonə ditʃim . mə nə vulessa gghjirə . pe'ro iu u mi tʃi piatʃ . e i figghji ? . i figghji mhm . u pikkhulu eh . kissu k [h]a vvistu kkha u nə parra də si ni jjirə . no invetʃe u rænnu . u rænnu pentsa . ka sə nə vo jirə Frantʃeska ? [la figlia] Frantʃeʃka . kumə no mmo . prima è statu pe'ro u d [h]a mæi ditthu nenth . u t [h]a mæi nenthi ditʃimu mə nə vuagghju jirə oppure no . è stata na poku diffitʃilə a ssə ʈruvarə n amitʃitsia . pək'ki u l amu fattha mæi niʃʃire kapit ? . l ɐmu tenuta semprə a ra kasa ee ma kkha nʈra Ddʒermania ? inʈrâ Ddʒermænia sì . e kkwində amitʃitsia assai d u n aviva . pe'ro mmo nu juarnu tʃ [h]e ditth va a ra missjone . diku ka kanuʃʃi ankuna italiɐna te . e ffai na pok i dd amitʃits . di ffatthi mə fa d a mmia ditʃ a kurpa è dâ tua e ditʃi ka mə m [h]a mannat a ra missjonə ditʃi iu mmo u vvi ? . tʃertə votə [diku] ma kwannu tə rikuagghjə ? ditʃi a kurpa è dâ tua ka m [h]a mmannat a ra missjonə mmo [h]e ʈɽuvat i kumpægnə pe'ro ll amitʃitsia tʃi vvo u d è kke po starə sempə sulə pe'ro i prim anni [h]a statu sempə sulə ? i prim ɐnni è stata sulɐ fatʃiva ʃkola kasa . e i amitʃi u nd aviva ? sì aviva kiri dâ ʃkola kum [h]e dirə kiɖɖi kus'si pe'ro u d aviva n amitʃitsia propiaa . kumə l [h]a lassat a Bbelvedirə ll amitʃitsia oppure kapitu kuamə ? tʃi ten assai a Bbelvedere ? aah a Bbelvedere tʃe ne ssu assai . ma pua propia amitʃ amitʃi amitʃi è propia . una ! . propia ll amika del kwore . in pju . ee kir annu k è nnat iɖɖ otthantadue tʃe ne su stat assai . inʈrâ ttsona duvə sugnu iu . forsə kju i na venthina . su natə su stati 'naʃʃiti dû ll otthantadue kwasə su tutthə . su# tutth ugualə kapit ? . amitʃitsia tʃe l [h]annu u paisə è ppikkhulu pua . e m ha m [h]a kuntathu a duminika passat ka vidi ankuna differentsa . ʈra Bbelvedere i ʃpiniaɖɖu tʃ è stata semprə ssa mentali'ta . mə rəkuardu ka i ddʒa i i nonni parlavanu semprə da i ssa mentali'ta . ssa dɪfferendza mmo . na pok i differentsa tʃ è puru subb uu . u dialetth subb u parrarə subb uu tʃerth tʃerthə parole no tutthe ma tʃerthe parole . i ssu ddi ddifferenthi dî nuaʃʃ . ʈra Bbelvedere i ʃpiniaɖɖu tʃ è na pok i ddifferentsa ke . sia pure i mmentali'tha i kos mentali'ta Belvedirə è kkju . è kkju tirkhju kumə na na kosa kkju i n avaritsia invetʃe ʃpiniaɖɖu è kkjuu . ma tʃi su . pikkholə partikhularə ke ppuaa . tʃ [h]a star a kuntatth ku ra ddʒente kapit ? . ka vire . kunthavanu ll anthik ma ha vivutu kire differentse ʈra belvidirisə e ʃpiniɖɖis ? . tʃ era n okkasjione e tu ti si ditth ma mmo vi tʃ è a differents tra . mma iə m [h]e ʈruvat siə ku kir i Bbelvedirə bbuanə ka ku kir i ʃpiniaɖɖ . ɐntsi a ʃpiniaɖɖu èe . m è kapitat a vvattiarə guagliunə . eh a Bbelvedirəə . a differentsa poku tʃ è pe'ro . iə m [h]e ʈruvat ku tutthə buanə . pə kwantu riguarda u dialettu tʃè sapresti fare un esempiu dove tʃi sono kweste differentse ? ll aʈra vota amu parratu du . e da bɐ dâ bbɐnkha ke u nua a kjamam a bbɐnkh iɖɖ u a kjamanu tɪmphɐgnə nua a kjamamu . tʃi su parekkhj kose u viʃkuatth iɖɖ a kjamanu a pagnɔthə u pɐnə o mm e parekkhje kose ma iu . u lu sattʃu ki t[ʃ è] kkju . ma tʃi ssu parekkjə kose ke . ssi differents è da a kosa ʈra Bbelvedir i ʃpinaɖɖ . tʃ è ankuna kosa propia ʃpetʃal i dâ kutʃina i Belvedere ? . propia tipika e a Bbelvedirə . i mmakkarunə a ferriatthə fɐnu e kum i fanu diʃkrivi nu puaku e fa vena a farina ku ll akkw . a mpastanu e pua a ʃʃilanu ku nu fiarr i i kwattsiatth finə finə e venanu na poku ondulatə . e ppu ku nu bɛllu sugu opphure kû sugu d agnellu kumə sə fa u suk ? ru suku kumə si fa ? sìi ma propia tutth a rit ? sì e si tagghja ra karne l agnellə . sə llava sə fa sə suffrija ra tʃipuɖɖə e sə tʃi fa suffri'jire na poku l agnell i ddinʈr . ma po tʃi minth na pok ii i dd akkwa poku pok . pu fa na poku ntsapurirə e tʃi minta u a sarts . po sə tʃi fai i polpetthinə i ddinʈra pikkholinə i vraʃʃola i vraʃʃolə e vena kju ssapurit ankhora . si mandʒa ku pure# fferriatth no u si tʃi minta nenth kwannu kattʃe tʃi minthe u furmɐddʒu ku na pok i i ʃpiaddz i subbə . è nu bellu piatth i past e Bbelvedere è puru kanuʃʃutu pû majale u majalə ki tʃ è ? tʃi su i supprissatə i satsitts kapəkuaɖɖə a pantsagghja u viᵪᵪjularu u viᵪᵪularu ke d è ? u viᵪᵪjularu è ku a parthə sutta dû eh dû dû purtʃiaɖɖu . ma kir è sapurit . kirə pe far a mɐʈritʃɐna . per farə nu bellu piatth i kirə è na è ra parthe kju ssapurita kju ddavantsath . è nu è nu ggrassu ma è nu grassu kkjuu . ki vva . è kkju a ru mɐgru u d è nu grassu ki propia stuffa kum [h]e dir . e prima a Bbelvedere kum era a vita ? . tʃè da ddʒenth . prima a ll antika ? e a ll antika era bbrutth pək'ki kiri k u d eranu emigrætə . e jivanu ku lu tʃuttʃ ku ru kavaɖɖu ffora e se vidivanu sa putivanu abbuʃkarə ankuna kos . e kə s abbuʃkavanu e kə s abbuʃkavanu ? u s abbuʃkavanu nenthi ka siminavanu u grɐnu . e siminavanu i tʃitʃiri favalorə kiss . sə fatʃivanu i ll uarthə pe ll estatə i pimaduarə piparuagnə e si fatʃivanu a provvist . vidivanu sa putivanu faree sə fatʃivanu u pɐnə dâ kasa prima . fatʃianu i viʃkuatth fatʃivanu i pitthə ʃʃilat . e mantʃavanu . e nun si mandʒava vermitura a verdeɖɖra ? i marruk ? i marruk kwɑnnu kjuviva . kwannu kjuviva ditʃi jim a bberdeɖɖrə ka su niʃʃutə mo . e si fatʃivanu i llassavanu due juarnə . a sə pulittsarə pua kwannu eranu pulittsat i ʃkwaddavanu . e ri fatʃivanu ku nu . ku na sartsittʃeɖɖa bella vruddus bella vrutʃænth si mantʃava . kî kankariaɖɖi ? ku i kankariaɖɖi . e ra vermitura kumə rakkugghjiva ? . tʃ eranu ankuni 'rriagulə kumə si rakkugghjiva ? kidə ? a metitura ? sì i marruk s atsare prestu i mattina eh ? . no kumə ʃkamphava ke pure k era di a mentsujuarnu pure a mentsujuarnu i rikugghjivanu si ʈruvavanu ditʃ kumə ʃkamphava ke u kjuviva kkju ma tʃ era ddʒent ka pure ku llu mpreɖɖə jiva kjuviannu ditʃ jim bidimə si è niʃʃut ankuna . kumə è u paisə i Bbelvedere è a na timpa o a na ʃoɖɖa ? . Bbelvədirə è kkju . è kkju si ʈrova . kju in tsalita . invetʃe ʃpiniaɖɖu si ʈrova kju a na pjanura è kkju dəritth nvetʃe Bbelvidirə è kkju ʃrittə fatt i ʃrittə fatth i . i viareɖɖi . vikulu komə si kjama viareɖɖ e kos . e tʃ era l usantsa ankora a Bbelvedere ka i kristiani kiri jurnatari si mintivanu ntâ ghjattsa ? sì kirə jukavanə a kkarthe eh sì no ma diku jurnatari per esempiu vena u propietariu dû terrianu e pu ditʃidiva a kinə pijare . no a Bbelvedirə no no ts ognunu kanuʃʃivaa . sə kanuʃʃivanu no ? pe'ro ka si mintivanu a ra ghjattsa pə d aʃpettare kine ka jiva kirə no kû furgone ka no no . e ssì s abbuttʃavanu ku ll aʈrə ditʃimmə mi servanu operai . ditʃim i ʈruavə tu ? ditʃi iə tegnu a kuddʒinəmə iə tegnu a figghjumə iə tegnu kapit kus'si si fatʃivanu . si ʈruvavanu ankunu e i kwaʈʈrariaɖɖi ddʒa jivanu a fatigare ? . kum era prima ? eh sekond i famigghji kum eranə . si i famigghji eranu nʈrâ kamphɐgna oppure avivanu bisuagnə purthavanu pure a ri kwaʈʈrariaɖɖi o a ll alive o a ri kos . pe'ro se era na parthe kju kju nobile kju tʃivilittsat eh . tʃi su kiri kwartieri nta Belvedere kwartieri kju ʃvantaddʒati e kwartieri kju vantaddʒati ke no simu tutthi na klasse sotʃiale . no tʃ è ankuna differentsa no no no u paisə è tutt insieme tʃ era prima tʃerti famigghji ki kjamavanu prima i ddon e tʃ [h]anu misu u titulu ddon . sì e k erano nobbili ? e sì tʃ era naa ki kjamavanu i . i figghji i notaru ke tʃ era nu notaru tʃertamenthe u notaru aviv rə sordə a ll anthikə e si kjamavanu i numə ku ru ddon . ma puaa . ku ru passarə dû tiamphu . see ssə famigghjə si kjamanu nurmɐlə mmo u ddon è finit . a tʃivil'tha u tʃ è kkju simu tutth ugwalə kum [h]e dirə pe'ro prima alli anni tʃinkwanta tʃ eranu ankora assai analfabeti kum era ? . a Belvedere ? . pre sempiu tʃ eranu ragattsi ka nun jivanu a ra ʃkola ? . eh maa . a pertʃəntuɐlə tʃ è stata ke u ghjiva a ra ʃkola pə nu motivu o pə n ɐʈrə kin [h]a pututu tʃ è gghjutu tutth a ra ʃkola puru ku d [h]anu fatthə [h]anu fatth fin a ra tertsa elementarə a kwarta a kwintha sekondu a possibbili'ta dâ famigghja . e i ragattsi allura fatigavanu ddʒa alkuni tʃ era e fatigavanu pə d iɖɖɪ . jivanu puru a ru terrianu a ttsapphare o kom era ? eh . nʈrâ kamphɐgna kə sə fatʃiva ? u temphu ll alivi kugghjivanu ll alivi . e pu na vota u ntʃ era kira mɐkkɪna ka metə u grɐnu mmo e pprima u fatʃivanu a rə mɐn u mitivanu poi ll uamənə e ppua ll am ll ammakkhavanu . e kiru . farə nu kwintɐl i grɐnu tʃ avanu sudarə mmo no mmo ku ra motoʈrebbia . passat dua minutee si fanu tutth . e ke viene koltivatu a Bbelvedere ? . kum ii piantaddʒone tʃ èe . ll alivu ll alivu e ru porthuwaɖɖu [l'arancia] . tʃ è ankun n aʈra kos ? ah mmannarinə kus'si ognunu i pumarora puru ? i pimaduarə ll estatə si fɐnu po kinə poku kine sa# . su rar i famigghji k u si fɐnu sì ki s a fan a sarts inʈâ kas a sarts s a fanu tutth e kuntami nu puakə kwandu i ffimmini si mintanu a na ʃrata kû kaɖɖaru i penthola si mintanu i kos i bbuttigghji ankora esista oi ? sì ankora i fan . a sartsa tʃè . eh tʃi kə . tʃi vvo #k [h]a llavarə tutth i pumaduarə . e ppua tʃi vuanuu . tʃi vvo pirtsunɐlə puru e unu nu sa pu farə pu sulu ku re . ku ri ddʒianth kə tena ddinʈr . si ʃpakkhanu i pəmaduarə e si tʃi minta na pok i ssalə e si fannu . a kwaʈʈru tʃinkwe piatts e ssi mintanu nʈrâ buttigghj e kirə è ru u pumaduar a ffiliatth u kjamɐmu . ku na# i vasali'ko . pu tʃ è u pəlath . u pumaduarə pelatu ki tʃi kattʃ a korkhj e tʃi venaa kira a parthə n æʈru n æʈru tip i kos e pu tʃ è a sarts kirə ka si 'mætʃina eh si mætʃina na vota u fatʃianu ku ru sətattʃ k u ntʃ eranu i makkinetthə po su niʃʃut i makkinetth e no ku ra makkinetth #fa a sarts e fa a pruvvista pə tutthu l ænn . fai piparuagnə arrustutə fai lɪmuntʃɐnə i lɪmuntʃɐnə arrustut i ffai ku ll uagghju i fai ʃkwaddatə i fai i tanti tip . e si fa tutth a pruvvista e . e va avænthə kus'si pə riʃparmiarə na kos u viarn [h]a kapit ? . p u ʃpin'nirə tantə sordə . ma anke per il sapore no ? ma poi il sapore ma poi l orgoglio di ogni famiglia è a sartsa no ? . a sartsa sì una kii s i fɐnu tutth . e ss a porthanu puru a Mɪlænu a Tto[rino] sì kiri sì ʃinnanu pə ru mmisə si fænnu tutth i pruvvist . ma tʃ è ankunu kiru ʈraʃporthu tʃi sono pure i furgon ? furgoni ke tʃi porthanu puru u pane ? da Kutro a Rreddʒ Emilia tʃ è ankora ssa usantsa per Bbelvedere ? . pe'ro sì u pɐnə u pɐnə na vota ke u pɐnə viaddʒa . kkha nʈra Ddʒermænia tʃ è ddʒente kə s u pija . tʃ è ddʒente ke se nə pija pure tʃinkwanta pænə e s u kunddʒela . pe'ro u pænə vo [mandʒatu] ffriʃku ka pua na vota kə t [h]a mandʒarə nu pɐnə kunddʒelatu vattə manddʒ u pɐne . invetʃe tʃ è ddʒente ka ankhora tena ssa mentali'ta ka si pija ru pɐnə e s u konddʒela . pe'ro na vota ke u pɐnə vo konddʒelatu friʃk . dopu kwaʈʈru juarni i viaddʒu u pɐnə u konddʒialə u tena nessunu sapure dop . pe'ro vena ru kɐmion sì kiru vena ru kɐmion porthaa . portha i prodotth k avimu ɖɖa ssutth a sardeɖɖa portha ru provolɔnə portha u pɐnə u vinu . puartha ri pruavulə i duve vena kissu ? e kiss vena pur i Bbelvedirə . e vena na vot u misee portha sse kos vena puru kkha ? [a Giesing] va a Rosenheimerstrass . [längere Unterbrechung durch Telefongespräch] i pimaduarədə səkkhatə sì i fatʃimu n annæta l amu dat a na dittha e l emu fatthe pe'ro su ffatigate pək'ki kon kumə si fa ? si ʃpakka ru pumaduarə si tʃi mintha ru salə e si fa stinnenn a ru sulə e pe'ro pua si kkjuviva l [h]avi ʈrasirə ddinʈra ku kire kaʃʃetthi ʈrasiann e niʃʃiann tə fa #a pattsia invetʃe i kira manera pe'ro su bbuanə sapurit . una vota ka ssu sikkath pu i llavi torna . dâ purvurata ke pik'ki u n è ki t i po mmanddʒarə dopu kə su statə kwinnitʃi juarnə ogni juarnu a ru sulə . a purvurat tʃi jiva semp torn i llavə i dun na ʃukata . e pu i kuants kum a n intsalat ku 'rriganu l agghju na pok i peperontʃinu e ri minth sutth uagghju inʈrî inʈrî bukattʃ inʈrî bukattʃ . tʃ è ki li piatʃ a mmia sintʃeramenth u mi piatʃ a mmia sì sì ? sì tanth e pua a sartsa kwale sarts ? . a sartsa i ka a sartsa i pumaduare kum a fatə ? e t l [h]e ditth lavam i pumaduarə i fatʃimu pu si mintanu inʈ inʈrî butigghji no ? poi inʈrî butigghji i mmii i buttigghji si nn si kjudanu ma a kjusura [h]a d essiri bbona ka si tʃi ʈrasa ll akkwa i buttigghji vuanu jitthat tutth . vuanu kjus [h]a d essere sempe a guarnittsjonə nova no ? e ri vuɖɖə e li fa vuɖɖirə kkju i nu par i d urə ntâ kwaɖɖara ? inʈrâ kwaɖɖara sì e kkha sutta tʃ è u fuakhu ? i sutth t i minth u ffuakh o a ru fra è nu grande pentulunə akkus'si eh inʈrâ kwaɖɖara a kjamamu nua o u fustu inʈra u fust . oppure inʈrû furnellu mmo i fuakə su ten u fuakh e appittʃ u furnell eleʈʈ e u furnellu a ggass tʃi su fornellonə e bbuɖɖ i buttiggh pu i tenə tutth a notth a muaɖɖə ankhora inʈra ll akkwa 'kavuda ka ankoras [h]addi si pijəna . na kotthura e ppu i stiph [conservare] pə tuttə l ɐnnə ten a sarts . e mɐntʃ pim pimaduarə kə tə l [h]a fattə sula kapit sentsa jirə akkattharə u u pumaduarə . mi piatʃe assai ssa ll usantsa . ti piatʃ ? ## allura vena kwannu pua fatʃimu a sarts sì sì vengo i ogni kasu e pua prima m [h]a ditthu ka maritətə . [h]a vivutu kkha e menʈrə ka tu stavi ɖɖa suttha allora kwantə vot [h]a vutat int a ll Italia ? . kwantə votə ? [h]a vutatu [h]a buttatu ? [h]a rikuatu ʃinnutu ah i ʃʃinnutu e ʃinniva sempə pe'ro ku ru kurriar per via i kissu kɐmiu ka porth a ra no i vil i pək'ki [h]a ffatthu . fatigava da na posta e ffatʃiva sempə ʃraordinariu . e ru ʃraordiariu n u s u pagava si pijava a gjuarnə libberə . e tʃertə vote ni tukkhavanu dua setthimɐnə e ssi nni jiva ɖɖa sutth . ognii dua mmisə ogni dua mis e mmiandz ʈre misə kiss vin# viniva i nua ʃpess . pe'ro è stata sempə na vita bruttha [h]a kapit sagghjiri ʃinnirə pək'ki kwannu viniva era kunthianth . pe'ro dopu dua ʈri gghjuarnə torna kumintʃava a pentsarə ka torna [h]addi sagghjire lee . e da# la semmprə aa . a tʃikala pə ra kap . kiss è . intɐnthu kir# mmodu dî ssordə [h]a dəvutu parthir . ma pigghjava semp u ʈrenu pə ogni tænthu è vvinutu ku ra makkina ma ssulu u viaddʒu ku ra makkina u sə po ffarə a na famigghja kumbenə pe'ro u viaddʒu na vota ka [h]a sagghjiri a makkina . o ʃʃinnə u n è ke po sagghjire ku nu na pertsuna sul pe'roo nu par i vot è ʃʃinnutu ku n amiku . prima i parr i prima kwann iɖɖ era sul ma san'no sempə ku ru ʈrenu . u robb i bbuss u l [h]a piatʃutu mæi jiri ku ru bbuss allora [h]a pigghjat u ʈrenu i Kronton ? . Krotone fin a Roma eh Krotonə fa fatʃeva Rrɔma . pu i Rrɔma fatʃiva Mmonaku . è stata na vitha . sækrɪfikɐnth . di fatthi . s erad iu veramenth u ru fatʃiva s ssu su llavoru ka [h]a fatth iɖɖ . pək'ke ʈroppə jiann viniann jiannu viniann semph . nu misə sì nu misə no sempə viniva . è bbrutth . a kos i ll emigrɐnthe è bbrutth . pe'ro tʃ è ddʒente ke ɖɖa ssuttha u u bbo parthire e ditʃa sempə k u tena sordə pe'ru u sə vvo allunthanarə dâ kas ka vvo starə ɖɖa sutth . pe'ro unu ka tena na famigghja n è ke po bidir i figghji kə morɐnu dâ fɐmə [h]addi jir a bbidirə duvə tʃ è na pok i forthuna l [h]addi ʈruvarə no ? . s u unu tenadə a lu paisə suə [h]addi vidirə duvə tʃ è na port apertha pe . se nu paʈrə ke vvo veramenthe bbene a ri figghji . pək'ki [h]addi tʃirkarə a li purtharə u pɐnə a ra kas ma tʃi ssu paʈrə ɖɖa suttha ka u ll inthərɛss iɖɖə a ri figghjə . ditʃivanu a sə nə bbuʃkanu sul u pæn . kapit ankora oi ? ankora oi sì tʃ è ddʒent ka ankora oi u bbo parthirə . ku tutth ka ditʃ eh nə ndə vuanu sordə pe'ro sta ɖɖa u bbo parthirə . pək'ki ditʃe ll emigrattsjonə u d è bbonə pe'ro ll emigrattsjonee . s rrəvat ssu kunth a nnua kiɖɖi dû Ssud simu kju ʃvantaddʒat dûû . a ru Nordu su kju abbantaddʒat kə tʃi ssu kju ffabbrikə . ma a ru Ssud u tʃe nenth . tʃ è sul u sulə kə nə kotʃ dâ mattina a ra sir e kkwindee . sì ku ra terra ma n è ke ku ra terra . pijə ll allivə ll alivə ogni du wɐnnə . eh n ɐnnə sì n ɐnnə no portanu a kærɪkə dop kə porthanu a kærrɪka tu aʃpetth a kærrɪka u səkunn ɐnnu vena na grɐnninæta ti n ɐnnat a nnua ni [h]a jittath tutth in terra inʈrû mmis i d otthobbrə tutthu krudə . e d ɐmu persu l ɐnnɐta pək'ki ll alivə erənu tutth in ttherr ah sì pik'ki ? pik'ki a grɐnninæta l [h]a fatth jirə tutt in terra [h]a kapit . eh ke k [h]e kavarə e allora tʃ eranu ste annate propia bbrutthe ? eh u tʃi su ?! tʃ è na sittʃi'ta kə ll alivu u bba dd avænth è rəstatu pikkhulu pikkhulu restatu a lu pɛdə pikk u [h]a kjuvutu . eh kir annætə tu l [h]a perduta . e sə tu aʃpettə l annɐta ke vvena ditʃi pə mə farə u hu . na pok i sordi pə torna pə tutthu l ɐnn e ppua u ntʃ è dû konthu torna si ristatu diunə . ku kinə t a po pijarə ? ku nessunu ! e kkwinde . u d è ke po aʃpetthare . a pposta tʃ è ssa migrattsjonə . kwindi a Bbelvedere u tʃ è fatiga propia ? fatiga . nu muratorə fatiga ma mmo mɐnkh kinə mmo kasə mɐnkhu nə sə stannu fatʃiann kju s i ddʒenth su tuttə partutə i kas su tutthə kju tʃi su i kas ma su tutthə kjus
Bel2mDD1 ditemi kwandu atə natu ? kwandu sugnu nata ? sì . v [h]e ddirə i i l anno ? sì il tre aprile del tʃinkwantanove e in dialetto ? u ʈre april u tʃinkwantanove ma kkha a Bbelvedere o intrû pais ? a Krotonə a Kkuʈron ntû ʃpitalə ? sì a ru ʃpitalə ah kome mai ntû ʃpitalə ? eeh il parto è statu diffitʃile . sen'no a kiri tiamphə tutth a ra kasa parturivanu nessuno si permettheva l oʃpedal . e poi tenə fratə suarə ? no n n ɐʈɽə u due suarə tiagnu fratelli nɛnth frati no su kkju rann i vua ? no ia sugnu a kkju rɐnna puu n aʈra [h]a na differents i n annu e n ɐʈɽa [h]a na differents i sia ɐnn . e su ʃpusatə kkha ? sì su ʃpusatə sì . sì tutth a Bbelvedere solo ke un è a Mmilanu e u maritu/ i marit i duvə su ? tutthi i Bbelvederə marit . e kampanu bbonu a Milanu a vita ? kum è a vita a Milanu pi kisti ? mia sore fannu le vakantse a Bbelvedere sì . mma sai kosa manka ? magari 'mankadi di Bbelvedere a Milanu . tʃ è ppju popolari'ta . la ddʒente è pju kkalorosa . kist è ra differentsa sən'no pu ru lavoru a sorella mia intsegna . il marito fa ru muratorə . pə ru lavoru si po ʈrovarə megghju a ru Nnordu ma pə ru paisə si viva miagghju si viva kju ʈɽankwillə rilassat va a ra bbɐnkə un è ka tenə a paura ka vena a ti rubbanu i sordi invetʃe a Məlanu [h]annu l uakkhji apiarth . ma dû riastu si ʈrovanu buanu a Milanu o no ? . mankhanu i ddʒenitori mankha a ru paisə mankhanu tantə kose . infatthi a sua a suarə mia a Nat a Natalə sa farə i ddoltʃə tipitʃi e u fa ru prantsu ka fan a Mməlanu sə fa ru prantsu nuaʃʃru tipiku kalabbres si fa ri satsittsə u n è k i fa kumə loru e kome si fa ? eh ? a Natale ? i ssa far i ʃilatiaɖɖi a ra kasa i kovatelli ku ru sugu fa ra satsittsa ku ra mm . ku ra lentikkhjə u fa ra polenth i Mməlan no ditʃi i pulenth si tʃi mɐntʃanu pulenthuni iu m u minth a satsittsa era . no no no ognuno mantiene ll oriddʒinə a ll oriddʒinə all e'ta dû paisə propiə . e kumə si fa i ʃilatiaɖɖi ? i ʃilatiaɖɖi s impast a ra pasta eeh . si minthanu duə o ʈɽe ɔva ddinʈɽa ku ll ɔva sə fa e ppu si fanu puru a nu ferretth mhm kumə si fa ? sì si mintadə a ru ferretthu si tagghjanu nu nu bastontʃinu i/ i pasta . poi si ʃʃilanu sutt i manu pu si si fanu ddʒirann e arrivanu a na lungettsa ko'si . e ke suku si minta ? kome ? ke ssugo ? pomodoro pumaduarə pumaduarə . ankun n aʈra spetʃali'ta i Bbelvedere ? nua fatʃim i i mm . i ʃkwadatiaɖɖ . per dirə aa Kuʈru i ʃkwadatiaɖɖi i kjamanu i viʃkuatth i tarallə nua invetʃe nu doltʃe ia [h]e vut na differentsa ku na signora k 'eramu nʈrû ʃpitale no [h]a ditt ssignora ka dumɐn u porth i ʃkwadatiaɖɖ ah . nua i ʃkwadatiaɖɖə invetʃe fatʃimu vuɖɖirə ll akkwa minthim a farina e vvena kottha ssa farina pu nu tipu polenth e pu i ʃʃilamu subr a bbɐnkha e fatʃimu kirə ddoltʃetti venanu frijutə . e ssa signora [h]a purtath i tarɑɖɖə e di k di kiri ʃkwadatiaɖɖ u l [h]a purtat i nɛnth ? [h]a ditth kissə su i ʃkwadatiaɖɖ [risate] tʃ [h]e itth a lu paisə mia i ʃkwadatiaɖɖə è tuttə n aʈra kos . e mia sorella #a Məlanu sə s i fa u mis i nnovembri nui i fatʃimu pə ri muarth sì eh noi siamu Mmilanu#[?] e kapiʃʃanu i muarthi no invetʃe sorma tena sempre kira ʈradittsjonə ditʃe a ru vitʃinatu e ttʃi duna i ddoltʃetth ma si minta a glassa i supra no ? mhm ? si minta a glassa i ssupra ? kumə lassa ? a glassa no no tʃi si minta sulu ttsukkhəru u ttsukkeru ma tʃi su paisi ke mminthanu a glassa janka no kiri su i kuttsupə i fatʃim a Phaʃkwə e komə si fan i kuttsup ? i kuttsupi si fannu ɔva farina e u 'liavitu eeh ll ɔva . e ra margarina burru o ʃr e grass i majalə kirə ka tʃi vvo pe'ro nun usu margarina nu struttu kju . e ppu tʃi minthimu ii . i kovetthə koloratə e tʃi mintimu pur u 'nɑʃpuru kjamamu nua kiru bjankh ki ssarebbə ru janku i ll ɔva ʃbattutu u 'nɑʃpuru . e kun'tatəmə ankhuna kosa i ll infantsia voʃra râ ʃkola i kiri tiamphi dâ ʃkola a skolə ku rə maskulə a ppharth ku rə maskulə si jukava assiamə eh a ra gonna no subb u gghjinuakkhju suttha [risate] no skollatə parimu monakə infatthi iu kwannu mi su ʃpusat pare k [h]e akkwistat a libber'tha veramenth . eh [h]e pututu neʃʃire invetʃ u neʃʃə ka neʃʃ sempə ku ra mamma [h]a ghjirə a na parte tə sta ddinʈr . a rrikamarə invetʃe mmo tutt è kambiatə ne ssi ri kkam nɛnth. . si neʃʃa ku nu ragattsu si parra si si konvivə invetʃe prima no . kiss è ia avia un infantsia mia k è stata ddivers . e kum era l infantsia voʃʃra ? [h]e a starə sempə ku ra nonna neʃʃirə a ssera tardə u si putia neʃʃire a kkist ura propiə inʈra rinkasat . pu si jia duv a ttsia duv i personə affidatə duvə nessunu kkju . e per dirə a mamma jia a ra putiga a fatʃia iɖɖa a ʃpisa tutt i kosə jiva iɖɖa noi sta'viamu a ra kasa pa'pa 'eradə migrat a ra Ddʒermɐnia u u si putia jirə ne a na festa nessuna parth . n infantsia ditʃimu riʃtrettha . u d eri libberə i ffarə nessuna kosa sulu . ditʃamu eri libbərə kiru kiri kwaʈʈru ka jivi a ra ʃkola ddʒustu pek'ke putivi parrarə ku ri kumphagnə ma #tʃ era nessuna kosa ka ti putivi o a Krothonə o mamma mia parə ka tu jivə o ssi ʃʃia mmai a mamma jia n akkatthava ri ʃkarphi . i vvestə invetʃe mmo a ra a figghjama si pija i ssordi va Kkosentsa va Kkroton e ssi vest si pija kirə ke vvo . u tʃijiri iu ntʃi vaju pi kapi# ma allora un atə mai jutu a Krotone ? no o ku ra mamma o ku ru pa'pa ma mai da ssola kapit ? a ragattsa da ssola kə ssa ki li putia kapi'ta mo invetʃe mmo è tutto kambiathu . u tʃ è kkju ssu probblema invetʃe . mmo iu sugnu dû tʃinkwantanove a 'veniri a ru duemilakwaʈʈr tegnu kwarantatʃinkwe ɐnni . invetʃe mmo na ragattsa è ddiversa . figghjama si vesta i u putia akkwistare ssa ssa llibber'tha m [h]e avutu ʃpusarə u ve m akkatt i ʃkarpə sulə pe mə pijə a vesta sulə infatth ku mə spetth a prima kosa m [h]e libberata dâ mɐmma kose ke mmagarə parekkhjə n [h]an vivutu pur [h]anu putut a vivu i distakki dâ mamma amu jir assem a ra putiga a ssə pijare na iə invetʃe no sugnu juta sula au'tonoma diku vuagghju a libber'ta possibbələ k [h]e m akkatthare tuttə kirə ka vu'liadə iə e bbasta sentsa sents u parere i nnessunu eh . ma kirə pokə vote k atə jutu kî ddʒenitori a Kkrotone kome ve li rikordati ? bellə ka t akkattava i ʃkarpi ke e ntʃ era n un entusiasmu a skarpa u vestitu . a pittsa a graffa duve tʃ è u tʃ eranu i pastittʃerie e allor a Krotonə eranu tuttə kosə novə i ddʒokkattolə . duvə nua inʈɽî paesini ddʒokkattolə negottsjə u tʃe n eranu propjə putigə . ma akkattavanu ankuna kosa i ddʒok'kattoli i ddʒenitori ? sì sì no a mamma mia si jia a Kkrothonə ni purthava u ddʒokkattolinu pu pa'pa kwannu venia dâ Ddʒermania paria a Babbo Natal kirə ku nni purthava ll ombrelline kose ke mmagarə kkha ankhora nemmenu si vvidivanu . ah . ka purthava per esempiu ttʃokkolatə vestite maglione tutth . kirə ki tʃ è uu ll aʃʃugakapelli kwalsiasi kosa ke ssi kkjedeva pa'pa a porthava . kome vi rikkordate ll infantsia voʃra ? ditʃamu ll infantsia è stata trankwilla ku ra mamma pe'ro a ffigur i pa'pa a mmia mi è mankata pək'ki è statu emigratuu ppju di vventh anni . ia avia sempre kira paura di ki jia in Ddʒermania puru k era a na/ na guagliona no pikkhula no pe'ro diku ki ssa ku ra lingua ke ddifferentsa diku magar u no ti parra a ri ʃpaɖɖi e tə riadə nemmenu n u po kapirə e ppikkhula pe kum era iu kapiva ssa differents ssu sakrifitʃu ke pa'pa fatʃiva ɖɖa inʈra Ddʒerman . ehm e p# nun venia a Natalə venia a Ferragostu mi kunthava ri mmisi i juarnə pək'ki arriva pa'pa rriva pa'pa sə stava kum [h]e dirə per'ke kwannə arrivava pa'pa vu'liamu farə a'viamu kiru entusiamu i farə di ppju di fare kwalkosa di nnuovo . e vi mankava ? sìi e kwante votə s [h]a rikuat u pa'pa ? . a Natale dua vvotə l annu e kwannu kammiava fatiga si vinia na vota l annu , kə ti sembrava na persona ʃtrana pek'ki a ll e'ta di i setth annə otthu ɐnnə ehm . kum [h]e ddirə puru ti ditʃ sentsa dire k è pa'pa ke vvena pe'ro dopu n annu na guagliuna ntsomma sə para na persona ʃrɐnə u d è kkjuu . pu mman manu kə sə kriʃʃə sə kapiʃʃa no . infatthi mi rikordu ka a soru mia pikkhula . era ddʒelos sə pa'pa sə avvitʃinava a ra mɐmma tʃi ditʃe 'ʃpustatə t u va tukkar a ra mama tu guai a ttia se tokk a mamma . eh . pik'ki era pikkhulina abbituata a star sempre in kwaʈʈru #kiru era divers iɖɖ u l attʃettava . e pua l infantsia voʃra kî nanni ? sì pure ma ditʃamu ia l infantsia ia l [h]e avuta trankwilla ku ra mamma . i kiru poku k [h]a potutu n [h]a datu u n è ke . pur a nonna ɐntsə a nonna mia mi è stata kju dâ mamma ka si u vvi è mi piatʃiva a nu magliuntʃinu dâ sera â mattina m u fatʃiva mmo t u ha ru kaphellin i lanə tutthu kiru ka vuliva #ratʃ pu duv jia mi purthava si jiade a rə terme a ʃpettsanə Albanese si jia a Krotone nə portam i pannə a ʃpettsanu Albanese Albanese tʃ era u termə sì tʃi [h]e statu du annə iə a ʃpettsanə Albanes a nonna duvə jiva purthava a nanna miə . kumə atə jutu kû bbus ? no ku ra makkina . ku ri kuddʒini miə ku ri ttsii miə proprio jamu assiamə a ttʃurma tʃinkwe sia famigghj tʃurma propia sì . e per esempiu usantese kumə si fatʃiva u maʈrimuaniu fidantsamentu prima ? in kiri anni ki ssi usava ? e per dirə venia ra kuddʒina a t u dirtʃi minthia bbona parola t i ripiatə ka è nu bellu guagliunə akkus'si si fatʃiva allura sì un è ka ti telefunava pu ti nkunʈravi puru ka ti vijə ti viji a na festa ti vijanu vitʃina porta ti vijanu nʈrû vitʃinɐt pu magari ti ditʃe veni ka fattsu vidiri na bella guagliona t a fattsu kanuʃʃ oppuru a ra festa o jiann a ra ghjes jiann a ra miss . ti putiə vidirə opphuru ku ru ddʒiru dî parenthi ditʃe kirə tena na figghja è na bbella guaglion e pu vigna [venia] t u ditʃivanu e pua se a ttia un ti piatʃiva ? no ntʃi itʃia no a mmia nom mi piatʃa t u veniva ru ddʒuradi si atʃia bidirə [risate] via da la kas pe'ro se la ragattsa non era d akkordo u d è kke la fortsavano no no no kissu no no . per esempiu a mia i kuʈrisi m [h]annu rakkuntatu ka prima si usava ka n uamu putia akkhjappare na donna kwandu a'viadi prepotents ? kontra voglia . sì pe'roo kum [h]e dire sa pik'ki tʃ eran . na menthali'tha diversa sì pure mmo ankhora ankhora antsi mmo è kkambiat sə na ragattsa stava fidantsata kwattru o tʃinkwe anni puru kunʈru vulia ditʃe ki ve me piju ka [h]e stata tʃink ænnə ku kiru invetʃe mmo kistu propriu . è ignurɑth puru ka tʃ era konvivents si nun è kiru ne va a n aʈru nun è suttʃessu nenth invetʃe prima stannu ttsita perdia walor a raɣatts sə si lassava pu s unu vulia ditʃim a piji ffortsa puru llevava nu batʃ era kosa ddʒa pekkaminos invetʃe mmo no . allora ditʃe l [h]av vutə mmo s [h]a a pija iɖɖ ma . era di radə . ma a fujatina stanno fatʃendo sì kissə tʃ è statə sempre e tʃi ss è a ll ordinə del ddʒorno ma a fujatina io lo so kos è ma sulu per ʃpiegare magari a ll intervista kum è ? ma a fujatina ditʃimu si mminthanu dd akkhordu uu guagliunu ku ra guagliuna e ss essi ni ʃkapphanu . e magari se vanə duvə nu parenthe mmo tʃ u pure i ristoranti ll albbergə ke stannu venemu# a n aʈru paisi pu dopu na settimana si ni venənə e ri ddʒenitori i fanu ʃpusar ma kwindi uno si deve poi sposare ? sì assolutissimamente [risate] no no no ma pua fanu fidantsamenth ? sì sì fannu nu bellu maʈrimoniu ku ru vestitu bbjanku e tutth ah ankora bjanko ? sì kome no fosse suttʃesso nienthe sì sì u ll abitə i ʃposa no ku ru ku na gonna e na puru n ddʒins si ʃpusanu i sia mis e nu bellu vestitu bbjankh a mmia [h]anu ditthu ka no no a ru paisə noʃru si ʃpusanu in ddʒins ku ru vestith konvivanu kwaʈʈru tʃinkwe annə e si ʃpusanu u stess a mmia [h]anu ditthu k s [h]anu ʃpusare ku nu vestitu bbɛʒ prima sì kwannu unu si ni ʃkapphava u ra fatʃivanu manku jirə a ra gghjes ka kjudanu pur a porth a ri tempi dâ mamma mia no si n è ʃk/ si n è ʃkapphata na vitʃinə tʃ [h]annu kjus a porth la notth #i pomeriddʒ o la portha kjus . nu intʃest sì sì sì a porta dâ kjes è kjus e pu kku na gonna e nu nu magliontʃinu no nu vestitu per'ke u d avia puretts invetʃe nua duv è ssa puretts ?! la verddʒini'ta nun esist puru u priavətə nuaʃʃru l [h]a dditth guardə ditʃe se ppe si s intende a dirə reliddʒonə kattolikə nu d a vessədə venirə avessədə vinirə puru ko ll abbito bjank tʃ è no ka mə venənə intʃint i tʃinkwe mis sia mis tʃè Ddiə farə finta di nienth . tʃè pe'ro . ma puru duvə vua si usava mintirə fora i lentsola ? a notthe dû maʈrimoniu ? no . si vvajə per dirə a diff# a mamma mia tʃi davanu u lentsolu a ra sotʃera kə tʃi far vedirə a vverddʒini'ta e ru lavavanu eh io no per dirə pure ke mi sugnu iə un [h]e konvivutu kon mio marith ^. pe'ro nu [h]e lavat in lavatritʃe u l [h]a vistə nissunu per dir invetʃe allora si dava propia la prova prima kwannə [h]a fatth a mamma mia sì sì no ma puru kkha mmo fanu ru liatthu a ra ʃpos puru mmo si fa ru liatth a ra ʃpos minthanu u ttsukkharu u salə ll ɔva inʈî tʃestini i ssoldə ki ru vuolə lo fa ki no . komə u preferiʃʃ ma prima eranu kju duri no ? sì uh mamma mia prima u ə ka u sə stavanu# nemmunu nu bikkjere d akkwa si pijanu tʃerte fregaturə nô maʈrimoniu komə prima . nun era gran ke e pu u era o era bbuan u marit o era eh . k era na su u tenivanu ma invetʃe subbitu dopu nu misə sə lassanu nun interessa propjə nvetʃe prima pure ke era tsotikonə puru ka l amattsava di bbottə â mattina a ra sirə u ssə sapiva fora nemmenu sə ditʃiva ka mmo sə ditʃe u maritu miu u bala nu servə# invetʃe prima no kwindi prima i fimmini no no eranu ʃkjave ʃkjave i ll uamu pure dâ sotʃera a sotʃera kumannava a ra kas . no a nora a nora tʃi sta supə tapph ditʃimu nua a ru paisi mij eh . invetʃe mmo no è kambiath . tʃertu tʃ è ra stimatsjonə dâ sotʃera dû sotʃeru pe'ro non ka sə neʃʃa a sotʃera ti ditʃ oi kutʃini doi fedd i karnə no kwaʈʈɽ e tu ni mintivi dua no kwaʈʈɽh e ditʃi ditʃi ku ra sotʃera t [h]a farə tutthu ku d iɖɖa ahh . era brutth u maʈrimoniu inʈrî pais ku tutthu k è kambiatə ankora ankora tʃ è kine u diriddʒe a ssu mmodu . ka a sotʃera kumɐnna a tutthə ll ekiph familiarə ma a vita i da nnanna voʃra kum era ? in konfronta a la vostra ? no è kambiatu mamma mia sə fa# vai in kamphagna n tʃ era ll akkwa nʈrâ kasa sə i pannə si lavavanu per dire a ri fjumə ma kwa tʃ era nu fjume ? sì tʃ era u fjumə Netu sì e ppu tʃ eranu i tʃibb [dal arabo ayib] i dd akkwa i putts e ssə llavava . a nonna mia per dirə jia fatigava nʈrâ kamphɐgna kugghjia ll alivə pə ssi kriʃ'ʃirə i mmajale e jiva a dd erba pur a mamma mia prim i jir a ra ʃkola â mattina jia kugghjia a ri kunigghji a ri poll kimmə tʃ era u sakku dû grænu a mattina fatʃivanu pasta a ra kas appittʃavanu u fuaku pi kutʃinɐre arripəttshavanu a bbjænkheria u n è ka si jitthava subbithu mhm . assolutamenth antsi kwannu jivanə nʈrâ kamphægna si pijanu pure ri ʃkarpi a rə mɐnu pi nun ri ʃupar . e fa ra nonna mia . e fa mmo vogghju fa a kanthɐnthə fa vogghju far ra poeta a kasa kasa ka s a kontsa bɛll e pik'ki nanna mia [h]a vut uagghjə a ra kap ka purthava ri sakkh . a la kap eh . purthava ll alivi i sakkh a ra kapu e k s [h]anu mintutu per'ke normalmente si mintanu pettsi di stoffa sì . sì pure ke jivanu a a ri majalə no . a kuruneɖɖa a kjamava ra nonna a kuruneɖɖa s a mintianu u# a ra kapu sì i stoffə . e pu jivanu a si mintianu u sakk si nə vɐnia dâ kamphɐgn lavavanu puru i pɐnni s i mintianu a da kapu . fatʃianu a ʈruʃʃa attakkatha a ʈruʃʃa sa ke d è ? sì sì era nu lentsualu rannə tʃi si mintiva tutth a bjankeria l attakkhavanə e s a mintianu sutt u frɐnkhu [fianco; indicando] kkha eh . l a purthava tutth a pphedi tutth u olia di 'ggomithu veramenth . i kaltsini i llana fatth a mmano . u n è ke tʃ era u vistitu kunfettsiunɐtu ditʃia ra nonna ka kwannu venia Natalə ku na lutʃ i dd uagghju a fare i kwattsetthiaɖɖə i farə i bavalini kapeɖɖ a ri guagliunə ke duvə tʃ eranu ? . u tʃ era nenthi ka si putia akkattharə a tutthu fare e tʃ era u ʃkɑmbiu tu mi fatʃ i kwattsiatti tui e tu mi fatʃiva na veste u tʃe n eranu sold ku ll ɔva si pagava ra lutʃ ku ll ɔva s akkatthava ru filu i soldə eranu ll ɔvi i pollə . e l elettritʃi'ta kwannu [h]a binutu kkha ? uuh vers u sessantha negli anni sessanth . e ppu d era fruf'fre a lutʃ a llibberavanu e pu a na tʃerta ora kə si kattʃ a ffruf'fre a ffruf'fre e kumə funtsjonava ? appo appu n tʃə n era guarda s a puru prəstavanu ʈra vitʃinə a n amattsavanu nu majalə nu varrilə # fatʃianu i nutthatə a nu a nu sulu kanalə ka tʃ era . si kri u vi sa una aviadi parthurirə sə ditʃ oi ka sa mə venanə i dulurə presta'milə dumanə na karaffeɖɖə i dd akkwa si l inkhjanu u vatʃilə pu [h]a ditth a nonna te lavava a fattʃ te lavava i piad tʃ [h]a #u vasali'ko [h]a ditthə ka sə aʃpettənə i ffora era tuttha a na na vita sakrifikata u liatthu u n è ka era kumə nuavu ka tə l addʒustævənə i kwaʈʈru e kwaʈʈr uatth ku re 'ffodəre i dû mmais kire foglie dure ah ah sì sì kumə si kjamavanu ? i kiri fogghji dû mmais ? i 'ffodari i kjamavanu i 'ffodari [h]a ditth a nanna tʃi mintiv i mɐnə a parava a fossə a lənættss [avanzi della cardatura del lino] nʈrî kuʃʃinə . sì tʃ eranu i 'taulə i sutth . . a nonna tʃ è kwalkosa ke v [h]a rakkuntatu ? ka venia a Paʃkwa si kuntʃinava a karnə ditʃə mmo è ssempre Paʃkwa è semprə Natalə invetʃe allora u tʃ era nemmenu pə kutʃinare â mattina ke tanthe volthe . pu sə avəva a pasta tə mankava l uagghjə sə avevə l uagghjə tə mankhava sə fatʃia a ra kontservə pu s ammattsava a ru majalə sə mannava a ra parthə pik'ki ? pik'ki u friguriferu u tʃe n era e pua a vitʃina a mamma a parenthə a ttsita m a volanu nu petts i karnə e tʃ era ru baratth kosə ka mmo invetʃe s immitava a Nnatalə a Paʃkwa pə starə kju assiamə invetʃe mmo per kari'ta e kome si kontservava u majalə ? sotto sɑlə sì a karne si salɑva . u n tʃe n era karne . si fatʃivanu i satsittsə supprəssatə pu r aʈru tutthu sottho salə . u pəparugnə salat tuttə a bbott i salaturə si mantʃava . e sartsa ankora fatə ? no u ntʃe n era sarts nua ankora sì a fatʃim a sarts prima no un tʃ e ne ra sarts ? no u n tʃ n era u ntʃe n eranu nemmenu bbuttigghji a fatʃianu a kuntserva a ss a ss sulekkhjata a ru sulə e pu a mintianu nʈra nu salaturu ku na pok i dd uagghjə supra ma u salaturu sarebbe na kos i terrakotta no ? sì sì i vas i terrakotta sì i vas i terrakotth nu kuverkkju sì sì u thɪmphægnu u kjamamu nua k è de 'taula eh . e si kuntservava sì kir era tutth pu #a pasta aʃʃuttə tutth i juarn k era si ditʃia ka a festa era di povərə pik'ki i rrikkh veramenthi a taula l avianu tutth ma a Natalə si fatʃia l ettʃettsjonə dâ karnə i tante kos e pu ll aʈɽə juarnə nu petts i pɐnə kus'si a nunna mia ditʃiva prima a ll uamini nu bbellu petts i pɒn e di kir ristava# kirə kə kapitava ke itʃi ll uamu jia a ffatigare . tʃ era sempre l uamu il padre della famiglia kiru kju vantaddʒatu eh ! pe tutth i kos . pu ru lavoru pə komannɐrə ddominava a ra mugghjerə i figghji tutth . e ke puru kwɑnnə si fatʃiva u maʈrimoniu tʃè sa vol u pa'pa . ku ra manu dû pa'pa pu ra miɣu# s u u paʈrə tʃi ditʃiva higghjə pija'tilla invetʃe mmo tʃ è a figghja rəbbellə ditʃi no ti piatʃ a ttia t u piji tu nvetʃe prima no si stava kju ku ll edukattsjon i ddʒenitorə e si ti ditʃianu pijatillu s u pijava a ri tempi ke mmagari tʃ era ra mamma mia ra nonna mia ra nonna mia s [h]a piathu nu maritu kə l [h]a pəssɐtu venth ɐnnə tʃ e l [h]a datu mammasa . itʃ pijatillu ka è bbuanu k è mmassaru k avia a la kamphɐgna ku venth anni i ddifferentsa u d è nu bellu maʈrimon . nfatth a nonna mmia u d [h]a fatthu nu bellu maʈrimoniu u su jutə d akkhord . su statə assiamə pək'ki allora u divortsiu u n esistiv ma è statu kombinatu ? ha statu kombinatu dî ddʒenitori ? sì ditʃə pijatillu k a nonna mmia avia venth anni ru nannu avia ddʒa kwaranth . ʃkerts ?! ma era ddʒa ʃpusatu prima vota o è stato vedovo ? ah no no no no s è ʃpusatu a kwaranth anni ? eh . pək'khe eranu kosi k i kombinavanu i ddʒenitor phək'khe avia na kasa e na vvigna a ru paisi noʃru si ditʃiv si ʃpusa ra signa pə ra kasa e ra vigna a signa vo ddirə a bbrutth #kkha e akkus'si [h]a fatth u maʈrimoniu a nonna mia pə na kasa e tʃ ède na kosa ditʃə va va 'ʃpusatə ku nu marith i venth ann i kkju e nun putiva dir i no ? no no nun eranu ribbellə stava tutth a ll edukattsjonə . tʃ era puru magari a ri tempi dâ nonna mia kə kinə n u vulia fatʃia a ʃkappatella si pija a a kinə vulia pe'ro erunu pokh . e vi rikurdatə ankuna fimmina k [h]a ɖɖassatu u maritu ? sì . #sì sì pe'ro guarda si ditʃe di ddʒenerattsjonə a ddʒenerattsjone kist u d è na fəmmina bbuana di poku e si ditʃiva a ri figghji sə tə mandava# a na kosa ʈroppu na pjaga propio mmo sə suttʃeda mmo sì si parla e non sə ne parlə invetʃə a ri tempi magari ke ti diku i kwannu tʃ era a nonna mia a mamma mia era pekkhaminos era na donna kus'si tʃi niʃʃianu nemmenu assiam era . mis i parth pə tutth i kos . sa una donna [h]a lassatu n sì sì si ni pija a n ɐʈr . ah si putiva kwindi pigliare n aʈru ? sì si ni jia ku n aʈru lassava u maritu pi na signora avea u maritu a ra werr# s [h]a pijatu u kuddʒinu kwannu è bbinutu u maritu dâ gwerra l [h]a ʈɽuvat ku du figghji pe'ro è stata na donna poko di bbuono no . poi veniva ʃkifata puru sì ʃkifata nemmenu na signora iə mminth #i ʃpaɖɖi a kira putthana nessuno nessunu tʃi niʃʃiva nessunu kwannu è parthuritə mi ditʃa ra nonna mia ku tʃi vulia jirə nessunu . ka ditʃe iə ka tʃi jia a farə ? . ditʃe a vere durə# nessunu ki tʃi ʈrasiva . invetʃe mmo sse kosə puru ka suttʃedanu nu su . u gravanu komu prima prima ogni kosa era tutthu pesanth . pure parlare si na ragattsa eradə aperth un era na era na ragattsa poko di buon . invetʃe mmo è na ragattsa intelliddʒent invetʃe . prima era ddʒudikata male ekku per esempiu a mmia m [h]annu ditthu ka . na fimmina nun tʃ [h]a u permessu di parlare ku ll uamənə no no no no no ke bisogna guardare in terra . ll uamənə eranə i na parthe i fimmini i n ɐʈr . e si na donna avia kira ʃbattʃataddʒinə kjamamu a tʃ u parrarə a na fimmina k u d è bbon tʃ era subbituu . u si pijava nu maritu kkju bbuonu kə s [h]a də akkuntentharə nu . pur essendə na bbella ragattsa . per via di preddʒə fatʃianu sse kos invetʃe mmo no . ka ra ragattsa bbella ʃveglia bella pront è na ragattsa intelliddʒent kira ka sta a da suə tʃi po star k u ra guarda nessun è kambiat e tʃert sì ma è meglio ko'si pe'ro ward . ma î tempi di ʃkola v arrikkurdatə ankuna kosa nu episodiu ? . ntâ ʃkola per esempiu kî kumpagni vuaʃti ? avete fatto il dispettu a la maestra per esempiu ? . ma no iə veramenthə simu ssatə ʈre ɐnni a la mmediə amu vutu nu preside riddʒidu e n [h]a fatthu stare . n [h]a fatthu filɑrə no ma nni purthava in segreteria e mamma mia puru se ve'niamu tɑrdə . e ra professoressa ni fatʃia ʈrasirə si minava iɖɖa nʈra u korridoju diu miu 'apriti tʃelu . k era sitʃiliɐna madonna ! ah dâ Sitʃilia ? sì dâ Sitʃilia i professoresse . anʈɽu paisə noʃʃru allora u tʃe n eranu . ditʃim venian i . i Rreddʒu i Mmessina . di Krothone e parravanu in italianu ? sì a skuola sì nʈrâ rekreattsjone no parramu n dialettə tʃi mparava pur a ra professoress . e nelle elementari era diversu era kju a ll elementharə veramenthə i u n [h]e avutə ʃkolə k li [h]e fatth inʈrê kasi privat nʈra la stɐnts u ntʃ era l aula tʃ eranu bbanke nu tavulu e bbast era na kas veniva una ? sì a fa'tʃiamu i pomeriddʒə kwarta e kwintha l amə fatth tutth assiamə pək'ki 'eramu poku ll alunnɪ eh kwante eravate ? eravamu . sei di kwarthɐ . e nnovə di kwinth . e l amu fatth assiamə e ddi pomeriddʒ nʈɽâ na kas . tʃ era ru kaminetthu tʃ era k u n avia sents un era na ʃkol . da lla prima a lla kwinth iə semprə inʈrê kas pək'ki [h]e fatth a ʃkola inʈrû rionə ditʃimu duv abbitav a mamma a ra Modonna del Arkh . k è na frattsjone sempre di Bbelvedere invetʃ i mmediə pu s i fatʃivanu tutth a ru tʃenʈralə k è kwa salendo vitʃin a l a bendzina . sì nʈrû miandzu dû pais . sì vi'niamu a pphiadi purə ll asilu ia [h]e frekwentatu l asilu pe'ro a pphiadi ʈre kilomeʈri a pphedi mattin e sir ah puru l asilu v [h]anu fatthu fare ? pe'ro s u mannava a vitʃina jia a Bbelvedirə ditʃi a kumpagna mia a Bbelvedir pu n aʈra signora a skuntha a n aʈra signora a kumpagna a ru tʃenʈralə #lassarə sulə a na fimineɖɖ nvetʃe mmo . vanu du nun tʃ è tutth a sala . eh per esempiu a sartsa a fatʃite ankora oi no ? sì iə l [h]e fatth ajerə kumə vi arrandʒati ? kî altri vitʃin i kasa ? sì venanə ri vitʃin a mamma i suaru e 'llavamu i i pumaduari inʈrê vaʃkə ma i pumaduarə duv i akkattatə ? i pomodorə a mmia mi m [h]a mandatə pa'pa ka i fa inʈrâ kamphɐgna sì mə l [h]a kugghjutə mə l [h]a purthatə dinʈɽ nun pagatə nenth no u pɑgu nenth pu i lavɐmu kwanti kwintali stannu ? iə n [h]e fatth kwaʈʈɽu kwinthalə st ænnə poko ! u fatts i peperontʃini rossi ri 'matʃinu fattsu ventitʃinkwe kili ognə ɐnn . ammatts i pollə l æʈru juarnə [h]e mattsatə venthə vinthi pollə . i signə n agriko [ride] . u lavoru miu u d è de emantʃipatu modernu no sugnu rimasta a la kamphɐgn kju u men u mio maritu è allevatorə e kume atə fatth a sarts ? a sartsa amu pulittsatə prima u o pəmaduarə pu l amu riʃkaldatə a nu fornellonə . invetʃə a mamma mia appittʃa ru fuakh [ride] sì kû ʈripuadə fa ku nu tittsunu nə kutʃin i sɑrtsə fa tu iu no . eh pu i matʃinamə a ra makinetth eleʈʈɽikha pu tʃi minth u salə nu pok i ttsukkharu i mint a ʃkularə inʈrî buttigghji i tapph pu minth a nʈɽa nu fustu e mminth a buɖɖirh e bbena a ra sterilittsattsjon per un annu ditʃimu duranu . pe n annu pe n ann kwanti buttigghji atə fatthu kist annu ? e kkju i nu tʃentu butigghji kju ! n [h]e fatthu ʈree ʈre armadiatth . mo i fa i piparuagnə arrustuth . nʈrî bbukkattʃ pu i fa [h]e fatth i pumaduarə sikkhə puru a ru sulə e kome li fatə ? ll arrustə a ra vraʃə pu i i ʃpellə . pu i tagghju tʃi minth u salə e i minth nʈrî bukkattʃ e ri minth a buɖɖir . invetʃe kirə a ru sulə primə l [h]e sulekkhjat inʈrî tʃisteɖɖ . e pu dumani kumintʃ a addʒustarə inʈrî vasə kû vasali'ko 'rriganu e pu ni mantʃamu d invern . pentsamu ll estatə pə ll invern ll invernə pu tʃ è ammattsamenthə dî majalə mmattsamu u majalə fatʃimu i 'fritthuli i sattsitts i 'fritthuli ki ssu ? i 'fritthuli su ll ossa vu/ vuɖɖuth . e ke tʃi minthiti ? a ka pe dû majalə i rrikkhji i piadi u mussu tutthə grossa ku ra karnə attakkhata ma è da ʃparmare ? eh ? è da sparmarə sta kosa ? no da ʃparmarə su ri simugghji kirə sì ki si i risimugghji ri kjamamu nua i kjamanu nduglia a Rreddʒ nduja nduja . su ddivvers ogni paese e tʃ avitə pur a sardeɖɖa no sì o non si usa tanto da voi ? no iə fatts a sardeɖɖ pe'ro tʃi minth u peparontʃin kiru forth mm . ma u kankhariaɖɖu ? sì u kankhariaɖɖ . pu a Nnatalə fatʃim i pitthə ʃʃilɑtə ki ku ri nutʃi i 'passulə i pitthə ʃʃilɑtə invetʃe a San Ddʒovannə a kjamanu a pittha mpigliatə a pitth i fferr ah kiri ka si fa ntuarnu ntuarnu ? a rrotolə #sì mandurlə 'passulə sì i 'passulə . 'passulə mi'annulə miele pi kine le tʃi piatʃe e si fa i rotoli ? sì tʃi minta likkwɔrə tantə kos e pu si fan a rosetth a Nnatalə nua tutth i fatʃimə a ri mannamu a ru Nnord a Paʃkwa fatʃim i kuttsupi i taraɖɖ . e u vener'di santu kom u fatʃiti fatʃimu u kapretthu u vener'di santh . kapretthu ? no no pə Paʃkwa u vener'dii u mandʒamu karnə sì iə veramenthə mə dimenthiku sə vo ka u si dimenthika figghjəmə . kume riʃpetthə u vener'di santh ! . iə invetʃe mə dimentikə e mmɐntʃ .
Bel2mID1 kwandu si natu ? . a mmaddʒo . a mmaju in ke anno kwando ? . u duditʃi maju . milenovetʃentusettantasia . settantasia allura fammi kalkolarə . tena ventinov anni e si kkju ddʒuvanə i mmia . a aʃpita . ehm tenə fratə suarə ? nu fratə e na suarə e su kju rand i tia o su kju pikkuli ? fratəmə è kkju rrannə sormə è kju pikku[la] kwanti tenanu ? . fratəmə nə tena ʈrentunu . e sormə tena ventiʈre ventitre o vventidue . ehm kumə . passatə l infantsia ? si statə suttha no sì si kriʃʃutu suttha sutth a Belvedirə a Bbelvidirə kum era ɖɖa a kiri tiampi ? . ʈrankwillə stava ʈɽankwill . e si statə sempre a Bbelvidirə ? l asilu l [h]e fattu a Bbelvidirə l elementarə a Bbelvidirə finu finu a ʈriditʃ anni sì a Bbelvidirə . fin a treditʃ anni . ehmm duvə si ghjut a ʃkola ? duv eranu i ʃkolə a Bbelvidirə ? a kiri tiampi ? deʃi meʈri dâ kasa mia . kwasi di frontə sì a ru tʃenʈralə sì a lu tʃentralə tra ʃpiniaɖɖu e Bbelvidirə sì sì a ll enʈrat i Bbelvidirə no dal bendzinaju sì ma puru l elementare tutthu ɖɖa e mmedie e l elementare e l asilu puru l asilu puru e kome eranu i maeʃtri a kiri tiampi eranu severi ? . ti minavanu ? no minava a iɖɖi pi kissu m [h]annu kattʃatu [risate] . kum era e tʃirkustants ? no pevə mi sa ke mi litikava pure ku i i . i kumphagni ku i kumpagni . e pi pi ke kosa si litikava ? ah kos i guagljunə no lo so . dopu dopu ʈrenth anni kwasə . maa tʃè [h]ai fattə esperiendze kju u u mmenu bbrutth ? ntâ ʃkola nooo no . positivi ditʃamu sì sì . kju ppositivi e i maiʃtri i dduv eranu ? . a ll elementhari ? i Bbelvidiri e i mmedie ? . medi ntʃ eranə i Bbelvidirə i Kakkhuri eeh tʃ eranu i Kuʈronə . e kumu parravanu a tia ? . parravanu sempre in italianu ? sì sì sì semprə n italianu sì pure a ll elementare sì e nun ʃkappava mai na parola in dialettu ? . a ll elementharə no magari i medie sì poi in ke okkasjone ? e magari kwannu si faʃʃia kjassu bburdellu kos eh . #pu llibbru ankunu kwadernu ku ankuna kos e i guagnoni kumu vi parravati ? a da ʃkola ? dialetth . e per esempio ki jukavi ntâ ʃrata ke tipi di joki esistivanu allura ? . pallon tʃ era u karrhu ke d è u karru ? u karru è . du petts i tavula nu stertsu e ʈri kuʃʃinetth . ʈre kuʃʃinetthi ? kuʃʃinetthi e a ke servivanu sti ku ʃʃinetti ? i rot . ah . e tʃ eranu altri tipi di joki ? . tʃ era bbiʃiklettha tʃ era tʃ era . tʃ eranu i motorini tʃ era . tʃ era kwasi tutth # . tʃè motorini . in ke senso kwandu eri kju kju rann kju randi no ma si kondutʃiva sentsa patente puru sentsa patent nun [h]a suttʃessu nenti pua ma mai mai fino a u tʃinkwanthina si putia purtarə sentsa patent . u veʃpin non tʃ erano e poi tʃ erano [h]ai mai fatto una eʃperiendza negativa kî karabinieri ɖɖa sutta ? no mai mai mai per esempio N. mi [h]a rakkontato ke l [h]anno fermato i karabinieri kwando tʃ era . sentsa patente a treditʃ anni non e a tia nun è mai suttʃessu ? kistu ? na vota sì m [h]a ffatth ʃʃinnə dâ makkina ma duvə ? a ll enʈrata dâ porta dop . e pek'ki ? . pek'ki mi kanuʃʃiva k avivə era pikkulu nun aviva a patent kwindii e pua tʃ [h]annu rakkuntat ankuna kosa ai ddʒenitori o tʃ eraa . kum era ? no tʃ era tʃ era pa'pa vitʃinu tʃ [h]anu ditth pu mu tʃ aju kju purtare a makkina . e bbasta basta niente avvokato niente nnoo . ma duvə ati jutu pua kâ makkina sentsa patent ? in ke ? in ke ttsone ? . sempre vitʃinu Belvidirə sì sì magari da ll entrata dâ porta fin inʈrû garaʒ ma sì ekku sulu kistə no a Santa Severina no no . N. invetʃe sì [h]a jutu ɖɖa . poi nenti ehm per esempiu a vita a Bbelvediri prima kum a vidi ? mmo ke stai kkha intâ Ddʒermania i ddifferentsi . u pajisi magari è kkju abbellitu eh kkju bbellu è ddiventat pure è vuat sì è vakanth u paisə . ma in ke sensu kju bbellu ? . iə tʃi staju poku pi kwannu vaju mi ni vaju pua a mmare kwindi mhm duvi vai ? a Kuʈronə no ma tipu spiaddʒ spiaddʒ i Kuʈrone kasə ross ma tʃ [h]ai n appartamentu ɖɖa ssuttha a Kase Rosse ? no . ʈramitə amitʃ . e tʃi ssu altre tsone ke ti piatʃanu ? . Gabbella pure bellin . a livellu di ʃpiaddʒ . e per esempiu mentali'ta viri ankuna differentsa per esempiu Belvidiri detʃ anni fa Bbelvidiri mmo ? . i ddʒuvani sì su kju kju avvantsati . ma avvantsati in ke sensu kome tipi kwannu kwannu era pikkulu iu magari . u modu i vistir di di . delle ragattse no è ddiverso . mmo invetʃe tuttə tutthə ku a minigonna tʃ interessa nenth a nessunu kju . ehm ditʃi ke i ddʒuvani tenanu kju llibber'ta mmo sì sì sikuramente . kwandu tu t [h]e kkriʃʃutu tu kum era a vita era tʃ eranu i ddʒenitori kju severi ? . i mmo ? mhm . fors sì . e pu m [h]a ditthu ke i medie li [h]ai fatthu nta Bbelvidirə sì e pu i superiori a Kuʈronə kom era a differentsa ? . in ke sentsu ? mhm tra i ʃkolə i Belvedirə e tra ʃkole a Kuʈrone ? . a pua è ddiversu eh è na tʃit'ta Belvidirə è nu paisə sì sì sì sikuramente pua si si tutthi i paesani ka si rikogghjanu . tʃè ddʒent i San Nikola Santa Severina Tʃi'ro Kuʈronə Bbelvedirə Rokkh . kwindi tʃ è nu miʃkugliu tutt i paisi a Kuʈronə pî superiori sì sì . e kwindi tʃ era na differentsa ke [h]ai notato per esempiu maeʃtri professori ? e i superiori eranu kju ddiversi kju severi sì sì e meno malə . ma i duv eranu ? i professori ? kuʈrunisi a maddʒor part kuʈrunisi tʃe n eranə i San Ddʒuvanni pure tʃe n eranə i Tʃi'ro . Savelli . e kumə tʃi ssi jutu kû bbus o ? a Krotonə . kû bbus mhm . n annu sulu mhm ? n ann sulu n annu sì po sugnu jut a Kkuʈronə abbitava da mia tsia ah e jiva ku a moto jiv a ppedi . e pik'ki [h]a abitatu duv a ttisa ? . ki fatigava i pumeriddʒu kwindi mi kon konveniva ɖɖa sta a fatigava puru sì sì tʃè [h]a fattu ʃkola e e fatigat e kume ke mestiere ? ddʒelataju aha ma inʈrû tʃentru i Krotonə tʃenʈru i Kuʈronə sì dove kju u menu ? a sitʃiliana sutth i portitʃi sutth i portitʃi ekku sì eeh e kum era a vita ɖɖa kum eʃperiendza ? professjone ditʃamu i prim eʃperiendz i ffatiga . è ssata a prima sì ʈrankwillə iə stava ʈrankwillə 'eramu tutth tutth tutthi ddʒovani n aju'taumu a farə i kompiti dâ ʃkola . ma eravati in kju ? sì sì sì ku i kompagni tuoi insieme al proprietario della no proprietariu u tʃ è eravamu sempre in ʈre minimu ʈre eravamu . tʃoè tre kamarieri no nu ddʒelataju nu bankonista e nu kassiarə . e tu fatʃivi tutt e ʈre . tutth i ʈri . kwannu mankava ru bankonista fatʃea ru bankunista kwannu mankava ru kassiarə fatʃea u kass[iere] . pu t [h]a kapitatu ankuna kosa tipu ka unu s [h]a fujutu sentsa pagare nu guagljunə sì dua vota sì e k [h]a ffatth ? su jut a pijarə sutth i portitʃi sugnu jut a lu pijare sutt i portitʃi ntʃ [h]a vut darə portarə indieʈru . e sentsa politsia sentsa no no no . e ki si guaragna a kiri tiampi kumə dʒelataju ? . tʃ era vab'be u ffatigava fatigava tutt u juarnə fatigava sulu . kwann avea tem[p] . tʃoè ? pomeriddʒo pomeriddʒo dî tʃinkwe in poi dî tʃinkwe fin a ? ke ura ? fin a ll otthu fin a a vvolth finu a lə novə tʃerte vot finu a rə ddetʃ a sekondo kome serviva e pu t [h]a rikuatu a Belvidiri ? no no stava stava a Kuʈron kwindi a kasa dâ tsia era vitʃinu a la ddʒelateria sì propriu nʈrû tʃenʈru sì . ehm kwindi . pək'ki pua si vinutu kkha ? . nta Ddʒermania ? . kə tʃ eranu i ddʒenitori kwindi tʃ [h]anno t [h]annu detthu iɖɖi di venirə o era na detʃisjonə tua è ssatə pure na detʃisjonə mia sì menu malə a fatiɣa suttha l aviva purə putia fatigarə sì ? . sì sì in dʒelateria sempre sempre ɖɖa sì sì sì e altru tipu di mestiere ɖɖa ssuttha ? . ti saresti interessatu ankun aʈra . eh vulia k enʈra a pulittsia pu tʃ e tʃe l [h]e ffattə kwindi ma [h]ai fatthu kwizz o konkors ? . solo domandina . ma kome funtsjona ʃpiegami nu poku ? si tu vai entrare ntâ politsia ke [h]ai fare ? . t [h]e prepararə tutth i dokumenti tutthu kə nə ka serva . e fare prima prima t [h]a mintirə a domandina po sekond a graduatoria ke eʃʃe . e d è iu era eeh . dueotthantatʃinkhwe e i posti eranu dueʃenthu kwindi u m [h]annu pijat . e kanuʃʃi ankuni i tuoi amitʃi ki tʃe l [h]annu fatth ? i n amiku mia sì . no pulitsia normalə pulitsia penitentsiaria . e dduve fatiga mmo ? sai ankuna kosa i d iɖɖu ? . pentsu pentsu a Məlanu a Milanu e tʃi piatʃe a fatiga ? mai vistə pju no pik'ki iɖɖu è partutu in polittsia e sugnu sugnu vinutu kkha kwindi un [h]aj mai nkunʈratu . e l aʈri amitʃi tua i viri o ? . sai ankuna kosa ? poko poko pok a mmaddʒor parte dei tuoi amitʃi . ke stannu fatʃiandu mmo ? . nom pentsu sintʃeramente u . nun sattʃ . kini fatigava pentsu ka fatiga mmo ke . kinə volia n avut i fatigava fatiga nemmenu mmo ddəsokkupatu kwindi . ehm in kiri tiampi ke per esempiu . kom [h]ai fatthu kwand eri . kwandu eri guagnun tʃè i il tuo padre . parta viviva kkha no sì . e a mamma ? era ɖɖa era ɖɖa t [h]a kriʃʃutu sentsa paʈru kju u menu no pa'pa stava stava . pure pure fin a ssia misi è rrivat a ssarə ɖɖa ssutth . vəniva kkha stava due ʈre ssetthimanə torna ʃʃindiv e pik'ki ʃindiva tantu ʃpissu ? pik'ki aviva i feriə feriə kju i ʃraordinari ka faʃia si pijava da fferiə e ʃʃinniva e ɖɖa ssuttha lavurava fatigava ? sì sì e ke tipu e kampagna ntâ kampagna . e te personalmente [h]ai mai fatigatu ntâ kampagna sì pure sì e kunta addentariu . a ll alivə a ra vigna . ma puru a tuu tsiu ? ke tʃ è puru ke [h]a ll allevamentu dei vitelli poku poku poku pok . kwandu si vinutu kkha ke kum era a vita a ll initsiu ? era diffitʃile no ? kâ lingua kî kustumi komə kumə sugnu arrivat sugnu jut subbitu a ra ʃkola i ke tipu di ʃkola ? eeh . Ddoitʃkurs . ma tu si vinutu . kon i tuoi kâ sora ? ma a sora tʃ era era ddʒa kkha era ddʒa kkha sì sì è vinuta prima əhh n annu prima sa num mi ʃbagliu e u frati kju ranni ? ddʒa era tʃ era kkha ddʒa dua du du wannə o ʈre ann kwindi tu eri l ultimu ? l ulthimu . arrivatə kkha . kwindi tʃ era a famighja tua tu [h]ai vistu ka in Ddʒermania . eranu tutthi kkha e sugnu jutu kkha [h]e itth ssarə ɖɖa ssuttha sulu sì sì . e pu kwandu [h]ai kumintʃatu a fatigarə kwi intâ . intâ dittha . kissa dittha ? kissa è mia kista è tua e kum [h] ai fatthu ? u due duemille e ʈre [h]e inittsjatu kkha nissunu sulu sì sì mhm e kumə t è vinutu l idea di aprire pik'ki a dittha dov duvə fatigava iə ssava pi fallire kwindi tʃ era a possibili'ta ke mi pijava l operai e mi mintiva pe kuntu mia . ee dd akkus'si a dittha si putia nu poku ripijarə e s è ripijat e ti piaʃe su lavuru su tipu i fatiga ? sì . kwanti lavoratori tʃ [h]ai ? operai ? . kwarantatʃinkwe pentsu kwarantatʃinkwe sì e ke tipu i dittha è ? kist i pulittsia ma pulitsia ii ? i ke kosa i l oʃpedale #tuttho tutth . [ride] . fɔllservis . fattʃamo/ a mmaddʒor part su lavori ʃpetʃali tipo fineʃʃɽi Fassadə poi i meddz uffitʃi kju randi kju . ad ingrandire ? no tipu uffitʃi ke statə pulittsandu pure sì sì . fatʃimu oʃpitalə Altənhaim ma sempre kkha nelle vitʃinantse a Perlaᵪ ? no no no . tʃè in altre tsone fin a Nurimberga . fin a Nurimberga pure Regənsbur . e kum è a situatsjonə kâ konkurrentsa ? tʃi su assai [ride] abbastants . e kumə pentsi ke tʃ è kissu è propriu u sognu dâ vita tua ? si kuntente kus'si hi ma datə m [h]a dat a tutth # . pu non vorresti kju ʃindirə ntâ Kalabria ? . per il momento no . e ti potresti imaddʒinare di aver una dittha lla ? sì . kus'si kumu kista sì avrebbe suttʃessu sikundu tia ? . a llassarə kissa kkha e farə n aʈra ɖɖa ? sì . sutʃessu bisogna averə . ma a Krotonə kum e a situatsjonə dei ditthi tipu kista ? tʃe ne su o u tʃi ssu ? pentsu poi poku pok non è ko'si kome kkha no no no eʃpansiva ognunu si pulittsu l uffitʃi pi kontu ssua e bbast . e kwanti voti ʃʃindi ntâ Kalabria ? na vota a ll annu e pi due settimanə ? due ʈre ssettimanə i ssolitu kumə pass i vakants ? . a u marə . tipu Kase Rosse o ? mmaddʒor partə kase rosse sì kwindi fai avanti indietri duvi abbiti a Belvidiri ? a Bbelvidiri sì ntâ kasa dâ tsia no invetʃe ? no no ab'be mmo tena purə duə ffigghji . kumə [h]ai kanuʃʃutu a mugghjerətə kissu k è interessante a ra ʃkola kkha mhm iɖɖa tena è kju rann i tia o ? eeh sim uwalə . e kwindi ti era simpatika a ll initsiu kumə vi parravati in tedeʃki eh sì sì [ride] [ride] . e kwndu ti si ʃpusatu tu ? . aspetth due agosto due agosto . dduemileddue . duemila e ddue sì . è ddiffiʃilə ma è ko'si . teni ddʒa figghji ? unu kwanti misi anni tenə . kwasi un annə annə e mmeddzu ma è figghja femmina o maʃkulu ? maʃkulikkjə . kwindi tu u vo mannarə a ra ʃola europea no sì . pe'ro s u porti ntâ Kalabria o kî nonni kum è ka parra sə sta dai nonni u figghju ? in italianu in italianu tʃi parra . meddz italianə meddz dialetth mmo kjanu kjanu sta kumintʃannu a parrarə no sì sì sì e u kapiʃʃa se li parranu in dialetth ? . mmff sì sì sì . è ʃvegliu ma me l [h]a rakkontato tuo padre la altro ddʒorno ke tʃ era i figlio anke me l [h]a rakkuntatu ke [h]a ʃmontatu tutthu sì ma lui lui se unu gli glielu kjede in tedesko risponde in tedesko se in polakkho in polakkho se in italiano in italiano kwindim è molto furbo mhm kwando ʃendete in vakantse a lluglio tʃ è pure u figghju sì sì sì pure l anno ʃkors ? puru l annə skors l annu ʃkorsu atə ʃindutu ? sì a lugliu pure . e poi kon kon tua famiglia vi vedete ʃpesso o kom è ? . ku kinə ? ku mamma ku pa'pa sì sì sì du vot a setthimana kju u menu e poi . kome traskorrete il tempo organittsate se tʃ è una festa o un kompleanno state fatʃendo organittsando kose insieme ? ntâ kasa sì mhm . ehm . ah u militarə kwesto è un buon buon argomento duve duve l [h]e fatth u militarə ? . militare l [h]o ffatto . a u karrh a Foligno . eeh un fine settimana a Kassino u rest a Rroma . ma il resto in ke kosa konsistiva ? ke si ʈrattava ? mattʃellaju . u matʃellaju sì . tʃè per la provisjone alimentare di . è ke per l esertʃito sì sì . in kutʃina in kuʃina mhm . e i tuoi kollegi i duv eranu ? . tʃe n eranu i Kuʈronə tʃe n eranu napoletani e a mmaddʒor parte era di visət Kalabbria Sitʃilia e . napoletani tʃ eranu pokə pokə romani poki e kume atə parratu tʃè dialettu ? dialetthu a maddʒor parte dialetthu sì e ti kapiʃʃivanu ? sì i kumpagni sì sì . tʃ [h]ai fatthu alkuna eʃperiendza negativa ntû militarə # trankwillu se kjamanu n aʈra vot tʃi vaj tornu . kwindi t averra piatʃutu no ? sì sì sì mi altsava a lle otth . a ll una jia tornu a mə ndə kurkarə . eeh a notth si pu'tiamu pu'tiamu ssar ʈrankwilli televisjonə in kamera dottʃ in kamera . ssi stava bbene la vita bella bbona sì sì sì . per me per lo meno e Rroma kome tʃit'ta ti piatʃiva Rroma è kaotika è bbella bbella tʃit'ta ma kaotika a livellu i ʈraffiku ee mmal organittsata . kwindi ti piatʃ i kju Kalabbria kome vita eb'be n Kalabbria Kalabbria num pentsu ke tʃ è tʃ è na tʃit'ta grande kome Rroma è ddiversu eh . e kumu viri a Kalabbria kome insieme ? . kome reddʒone ? . povera . ma in ke senso povera ? poka fatiɣa . pokissima ma tu nun vidi ankunu progressu tipu . nom pentsu nom pents . e se per esempio no fosti emigrato ke avresti fatthu ɖɖa ssuttha ? . forse era ankhora in ddʒelateria puo ddarsi o fforse ne [h]o fatthu una solu bboh kisti eranu possibili'ta sì sì o magari eru andatu pur iu al north . è ddiffitʃilə da ddirh . ehm . vab'be . kwanto ti manka ankora ? tʃinkwe minuti ? sì i kkju . i kompagni ? gli [h]ai kjesto i kompagni dâ skola ke rapporto aveva ke ti po di skuola superiore o ? kiɖu ka vua tu vab'be tʃ è il kompagno del kuore tʃ è tʃ è l amiko e kome si fa a ddifferentsa fra un kompagno di kwore e un amiko ? e ll amiko kon kol kompagno di skwolaa e ll ll ko l amiko del kwore magari ti tʃerki di sedere sempre nsieme . tʃerki t assetthar insieme infatth . e ppek'ki ? . eb'be mmagari si du due persone si si kapiʃʃənə i kkju kwindi tʃerku tʃerkanu i starə insieme o mmagari abbitanu vitʃinə e studianu puru o pomeriddʒo insiem pe'ro l amiku i kworə è sempre nu maskju e no na femmina a kwei tempi no ? . sì sì sì allora sì e infatth e komu mai ? pek'ki allura sì ? . e pik'ki a Bbervirirə u tʃ era possibili'ta allora . ke ssuttʃiria se eb'be magari i ddʒenitori di llei ! [risate] e kke ditʃivanu ? eh ? ke ditʃivanu ? ke ffa kkha o kə ffa ku figghjəmə o lassa lassala im patʃe no . era divers allora i mmo è ddivers mo fanu tuttha n insalat ma kwindi i ddʒuvani un si putivanu vidiri ? . sì sì sì Bbelvidiri sì . pe'ro magari sə ti viri tutth i juarni è ddivers no a kwant ti krija ah# tʃ è kwalkhosa è ssemp statu ko'si . ma per pe niʃʃirə komu v atə organittsat ? . tʃ era per esempiu se ankuna sira t [h]a niʃʃutu ? a Bbelvidirə ? a pentsu ka organittsau ku ll amitʃi tʃoè ni vidimə a li tʃinkwe sia e setth pass a kasa tua o tu passi duvi mia ni vidimu a lu tʃenʈralə tʃ eranu punti d inkontro ? a Belvidirə per esempio molto popolari ? tʃenʈralə u tʃentralə sətth a pigna mhm ? sutth a pigna a pigna a kanoʃʃ ? sì . mo mi rikordo è una una pigna sekolarə . tʃ è ankun aʈru puntu ditʃimu a Belvidiri ? prima ? . dove si si univanu i ddʒuvani ? o bbarr i ʃpiniaɖɖu ah ekko kistu ti vuliva far a dumanda tu si i Belvedirə no ? sì o Madonna dell Arko kome di Kjusi . di ? Kjusi Kjusi e ke d è kistu ? n aʈru kwartiere ? kwartiarə sì e dduv è ? . a lu tʃenʈru ʈra Belvedirə e ʃpiniaɖɖ kissu si kjama i Kjusi i Kjusi . ehm . poi tʃ è ʃpiniaɖɖu e Belvidirə tu noti kissa differentsa vistu k [h]e vissutu nʈrû mianddz sì ke ddifferentsa ʈra ? no per mentali'ta tipu ʈra Bbelvidir i ʃpiniaɖɖu ? nooo . i Belvidir i ʃpiniaɖɖ u stessu davviaru ? sì sikuru ? . pek'ki ? e a mia [h]annu ditthu diversu i tuoi ddʒenitori pur a sora sorta m [h]a ditthu i no . una differentsa non pentsu sun u stess . no . è nu pais è unu un è su due e kum u virə u paisə in se stessu Belvidirə kumu u karatteriddzi ? . a mme sintʃermenth u m attira assai . pek'khi ? . pek'ki magari è pikkhulu . paesinu pikkulu . magari tʃ è unu va sempe pî pî familiari pî kuddʒini pî pî tsii kwindi un tʃi sianti nu legamente forte a ru paisi ? no no no nun tʃi senti la nostaldʒia no no . nom mi manka e ki ti manka dâ Kalabria sə tʃi staj kkha ? . dâ Kalabria ? a mentali'ta magari a kwiet e kum è a mentali'ta kalabrese ? è ddiversu kkha fatigi sempre sembə ku l oroloddʒ a ffir# a deʃʃɽa a siniʃʃɽ invetʃe ssai ʈrankwillo pure ka tena apuntamentu va na mendz kju tthardi u fa nenth kissə è l unika kosa ke noti ? a temperatura . ll amitʃitsia magari ki tʃ è ku a ddʒent è ddiversu eh e in ke senso ? . eh . kkha in Ddʒermania si si n italianu ti tʃerka vo ddirə ka tʃi serva ankuna kkos . inveʃe ɖɖa è ddivers . un ti po tʃerkare purə magari va ti piji nu kaf'fe o ti fa na kamminata insiemu . kwindi ɖɖa suttha su kju amitʃi veratʃi ? sì sì sì . e kkha ntâ Ddʒermania ? è ddiffitʃilə avere un amiku kkha sì konoʃʃenti è ddivers amitʃi è un altra kosa e per esempio kkha in primi anni ke [h]ai traʃkorso in Ddʒermania ? m [h]a rakkontato prima ke si gghjutu puru a ra notte italiana kumu ti pariva ? tʃ ia poku a ra nottə italian e invetʃe duv [h]a ghjutu ? e Farout Farout mi parə ke si kjamava prima eh . eh ? dietʃ anni fa eh e ll aʈra Kunstpark Ost . e ti piatʃiva ? sì sì Kunstpark Ost è ssempre bbello . eh si ghjutu kî ki ragattsi italiani o kom era a komitiva voʃr ? maddʒor parte italiani erano tʃ era sempre ankunu i fora no ma maddʒor parte italiani tʃ eranu puru belvederisi ? no . e kanuʃʃi kkha tu sikuramente lo sai ke tʃi su nu sakk i belvederesi a Erding sì tʃ [h]ai kuntattu ku kissi o i menu ? pok e nient pok e neint kwasi niente un vi viriti ? no no no . kwindi ll unitʃi belvedirisi ka kanuʃʃi kkha è a famiglia tua . altri tipu Kasa Bona Rokk i Netu no no pokə pokə dâ Rokka pok . ehm ti rikordi ankunu juarnu felitʃe dâ vita tua ? . [h]a naʃʃut i figghjəmə magari . era nurmalə u partu ditʃimu o era in fretta ke bisogna partire dâ kasa . kon tutta velotʃi'ta no no no simu juti ʈrankwili . i mmakkina 'eramu ʈrankwilli .
Bel2wDD1 kwandu si natu tu ? pij portatʃe ma stai reddʒistrandu ? sì sì . signu natuu uuu u novee agostu dû millenovetʃentottɐnthun allora si liunə signu nu liunə sì natu kkha nʈra Belvedere o a Krotone o ? no sutt a ra fraʃka dû Peʈralitts nu Peʈralitts sì . ditʃe duv [h]a natu tu ! pu m [h]anu purthat a ru ʃpitalə ke tʃi su statə probblemi ah sì sì ma dove a ru ʃpitalə i a ru ʃpital i Kkuʈron pe'ro fa skifu m [h]annu ditthu u ʃpital i Kuʈron sì u u mə mə rikordu k era pikkhulu pik'khi . e poi tenə tu fratə suarə ? sì tignu nu fratə e na suarə su kju randi i ttia ? sì eh fratumə è kkju rrandi i mmia a eeh sormə è kju pikkhula i du a anni . e duv [h]a jutu a ʃkola ? a Kkuʈron sì e ll elementare ? a Bbelvidirə a Belvidirə sì ti piatʃiva a ʃkola ? sì mi piatʃiva i duminikə mi piatʃiv . e i kumpagni i ʃkola v ati ʃalatu ? sì amu ʃalamə fattə fisseriə i tutth i kulurh [risate] per esemp ? . eh pre sem u gjam a ra ʃkola i naʃko/ n ammuttʃamu . jamu kwaʈʈrareɖɖ ogni thɐnth kapithuu ? tutt sse kos . tutt i passi ka ponnu farə i guaglionə no n aʈra parth atə fatth diʃpetti a ra maestra ? sì diʃpetthi sì [di]tʃamu . tʃi bbu tʃi ʃgonfiam i gommee . a fatʃava arra/ arraddʒar e nu pok i tutth . pu dʒiti ʃkolastike ? sì a matina a ddʒitaa . a Ggardalan[d] . a Ggardaland ? sì a Rrimini Rittʃonə . e t [h]a piatʃutu ? sì sì va beh n amu ʃalatu è statu bbɛllu sì atə jutu kû bbus ? sì sì kû bbus . e mmo ke stai fatʃenn ? mmo fatigu nʈrâ guardia kostjera nʈrâ guardia kostiera ? sì ma u militare l [h]ai ddʒa fatt ? sì sì l [h]e fatth militar e duve ? a Ttarant e ti è piatʃutu ɖɖa ? sì sì m è piatʃut e m [h]e ʃalat ntsomm . a vita mmɪlɪtarə è ddura e ke [h]ai fatto in ke ? wardia kostiera sì guardia kostiera pure a Taranto ? sì sì semprə kosa si fa ntâ guardia kostiere wardia koste eh pratikamente si faa . siamo simu pulittsiaa marittima eh . e ggaranthimu sokkorsu in mmare . e ki ? [h]a suttʃessu ankunu intʃidente sì l ulthimu ssa mmattina è suttʃess eh eh kuntami unu nu tʃotu frakatu s è gghjittatə i i nu muru e d è kadut inʈra ll akkw . nu nu tʃuatu nu tʃuataratts i/ i dû paparaʃʃə [risate] tu nu sa #vitʃinu kkha è ʃiulat tʃ eranu tʃertə kokkji i mulundʒanə subba ɖɖa è è ʃbritthathu è è d kadut in akkwa e noi nu vuot# simu niʃʃutə pə ru riku'gghir . eh u s [h]a fatthu nenth no s [h]a ffatthu nen e n aʈra kosa tipuu e ogni thantu arrestamu ad ankhunu# . i kklandestinə eh dimə nu puaku i kklandestini ke venanu i tutth ssi koste i a albbanesi kkurdi tʃingalesi e venanu kkha e noi li damu assistentsa kwand kwand arrivanu kkha i . tʃi jam inkonʈr . ma duve stai i ssolitu ? stai sempre a Rriddʒu o stai kkha nelle vitʃinantse ? no staju . dua juarna a Rriddʒ e e ʈre gghjornə a ra kas a ra kasa sì e kke ffattsu dua ssu turnə i ssa maner è u turn i lavoru dua venthikwaʈʈru ur fatigu e pu staju ʈre gghjuarn e mmiantsu a ra kas . sempə pagatə e no è na bbɛlla fatiga u mə puattsu lamentar ma tu ke fai subb a nave ? . iuu sugnu kum kum u vi u sett u vitʃekumandanth nfatthə dugnu tutt i kummande pə gghjiri avanth o# i motovedetth . arresti per kontrabando ? fatʃimu u fɛn pî kontraban pu int interviene pur a wardia i finæntsa karabbinierə e kwal è a mertʃe ke viene kontrabandata ? kome u d [h]e kapit kosa si ke kosa si kontrabanda ? ah eh drogi armi sigaretthi e um po di tutth motor ru ba tutth le mertʃe klandestine ke ka ponnu suttʃere ma su italiani ke fannu ssu kuntrabandu o su ? eh italiani ku la kollabb ku la kollabborattsjon i ɛkʃtrakomunitar . e a vita kumə guardia kostiera è perikolosa ? ia vidu #kum è perikolosa ? . eh riʃkjos pek'ki sta sempə nʈrû mments û mmɐrə tʃi ssu ondee . ʈropph 'auti tempesti s è i notthi po nun tʃ è orariu . u ntʃ è nnemmenu . sə neʃʃa semph . puru alluvjonə tempesti kə suttʃere no ma tipu anke paura i ll aʈri ? no no paura no paura no . iu u nə tiagnu paur . e kissi kkha su sempə ʈrankwilli kwandu li arrestati o ? no u ssu ʈrankw/ t [h]a ssarə attenthə ssendə ke su ddʒente pattse oijə su t [h]a aʃpetthar i tutth tə ponnu puru aa . u tʃi pentsanu dua votə p ammattsare . eh sì tenə rikuardi di infantsia nu juarnu propia ʃpetʃalə ka nun ti ʃkuardə ? no iə i mia jorni tutthi ʃpetʃali su eh allora 'kuntami eh ti pottsu di ti puattsu kuntharə kiss i stammattina va ddʒa tə l [h]e kunthat kwannu eru pikkhulu pikkhulu di . ah kwann era kkju ppikkhulu ? simu niʃʃutu ku tʃerth amitʃi tʃinkwe guagliunə eravam simu simu niʃʃutə e simu jute a nu paisə kkha vitʃinu sentsa patente dove ? a Santa Səverin . e pphu nu 'eramu eh tipu i guagliunə kwandu tenanu na . kwandu su pikkhulə u kapiʃʃanu nenth dû perikulu kos . e ssimu jutə a Santa Severin pə# nu 'eramu kunvinth ka a'viamu a pathente ʈrankwillə pare ke . e ppuu . a nu tʃertu punth amu vistu na 'maggəna ka s è ffermæt e simu fujut pək'ki amu kapitu ka eranu i karabbinier e ssimu fujut pe'roo . simu arrivat fin a Bbelvedir a pphed su detʃi kilomeʈrə a pphed eh pphuu nenth e ppu a mattina simu vut a ra kaserma e tʃ amu ditth a veri'ta e kirə k [h]a suttʃess [h]an apert a maggina a kos eeh pu n [h]anu fatthu nenth k 'eramu pikkh ʈreditʃ ænn avimu . treditʃ anni ?! n [h]anu fatthu nenth no ? no iu guidava tʃe l [h]e ditth ma kome si riniʃʃutu a guidar ? . iu ddʒa i i pikkhulu a a detʃ ænn tʃ avut a [risate] veramenth . oh mamma mia ke fforte ! ll uammənu è sempə diversu e t [h]a rranddʒat ? è kkju sì sì . e ppu simu stat a ra kaserma e [h]anu vistu k 'eramu guagliunə kos #m [h]anu fatth e nenth . e tʃ [h]anu kuntatu ankuna kosa a ri ddʒenitori ? sì sì amu ʃpinnutu puru tʃinkwetʃentu milla liri i avvukatu . ahh ll avvukatu tʃi vuliva ? eh tʃi vulia tʃ [h]a vutu l avvukat fa na letthera k 'eramu wagljun innotʃenti kosee eh minorenni . e pphu n [h]anu fatthu nen [h]ænnə viste ka 'eramu guagliune pikkhulə buanə . ankun aʈraa . n aʈru episodio ? ll infantsia tua . infantsia mia . kosi . al llivell i ffimmini kosi pe'ro u ni pottsu rakko su kos su kos i kju inthimi magari magari mə llimitu i kos . no a vita è [h]e ddʒiratə fin aa . nda diri i ditʃotth anni fin a benthunu [h]e [vi]addʒatu [h]e stat in Amerikə fatt a Nju York . ʈri anni ? no eeh ʈre mmis . pphu [h]e ddʒirat tutth u mediterranniu ku i in krotʃera . e 'Tunisə Palma di Majjorkaa tʃè a ʃpægna a Frɐntʃ ma kî ddʒenitori ? no no sempə sul pikkhulu pikkhulu [h]e ddʒiratə tutth [h]e fatth eʃperendza dʒè inʈra Ddʒermɐnia nn Albbania . [h]e fatth missionə in Albban[ia] . na missione in guerra no na missionə i paʃ sì . pək'ki pek'kee l Italia semp i paʃe i ffa ma kome volontariato t [h]anu pagatu ? sì sì pagat m [h]anu pagat ma kkine ? u Statu ? sì sì semp a wardia kostierə allora dai ditʃotth anni fin a mmo sì semp i sserviddzə sugnu . [h]e fatth u məlɪtharə a 'Ttharantu e nu mis e mmiants e ppu [h]e [h]e ffatth u konkors e ssugnu rimast nʈrâ guardia kostier kom era stu konkors ? e u konkhorsu è è ddiffitʃilə eh . è è tthuastə i pass/ i pas'sa eh . tʃ u tantə kose diffitʃil kulthura ddʒeneralə . e pphu dopu kulthur ddʒenera/ faii dopu kə sii idoneu a a ri widz a ri a ri kwidz fai i visətə medikə si [se sei] idoneu va far u korsu pə ll abbəlitatsjon . kome ogni enthe tʃi sono tʃi su ddiversi 'komiti affar i ʃboldʒ . e iuu sugnu motorist . di motovedetth . ke domande t [h]anno fatthu ntû kwiss ? a kwalə dumande bisogna riʃpundire ? kwiddz su kulthura ddʒenerali eeh matematika 'fisika 'kimika . eh . dʒografia . n pok i tutth tutth i materie ke uno studia a ʃkola tutth ma sono a ʃelta multipla ? sì sì a riʃposta multipla su sì pe'ro [h]a ʃi'gghjiri sì [h]a ʃʃi'gghjiri kira kira ddʒust eh u d è ffatʃile abbastantsa diffitʃ [ile] . e tu ntâ vita futura ke vulissa farə tu ? iu . vulessa kontinuare a katena militarə . eeh di mi farə na famigghj . ankora sugnu pikkhu tegnu . ventiʈre anni tiagn . u m a sianth i mi ʃpusar ankor . no nʈrâ famigghja vaju dd akkhordu ku tutth . ognitantu ku/ ku sorma e . pe'roo u sul io kos iu vaju stuttsikkearə fattsu innervosir abbastantsa iə . pe'ro a ra fine jamu dd akkhord . pratiki uno sport ? no ʃporthee . kwandu kapita ku ll amitʃə kwalungwe kose . tʃerte volthe a kkaltʃ jukamu e sei tifoso di kwalke skwadra ? . sì dâ Reddʒina dâ Rreddʒina . e se sugnu kalabbrɛse kapitə parlatʃi e della storia della Rreddʒina ? no storia un sattʃu a Rreddʒina sugnu tifoso pək'ke è na ʃkwaʈra kalabbrese ma tutt a storia kose . u n a sattʃu gli ultimi kampionati no . un sattʃu verament . e di Nju York kos [h]ai fatto tre mesi ? Nju Yorke ee nʈɽa ʈɽe misi [h]e fatthu tante kose . eeh . veramenthe era tutth era indetʃisu kwantu tʃ [h]addi starə e pu sugnu ristatu dua mmisə dua mmisə sugnu ristat . e [h]e fatigatu kû ttsiə . pu sugnu statuu tʃi ssu dua assia[me] dua frat i pa'pa . unu è nʈrû a Brukhlɪn vitʃinuu è sempə Nju York . è nu kwartier i Brukhlɪn e n aʈru è nʈrû Long Ailænd e nta u juarnu fatigava a ssira niʃʃimu pabbə diʃkotek . fimineɖɖi kose [h]a kapit ? . a vita amerikænə no ? . è na bbɛlla vit e kom è la komuni'ta italiana li ? . komə verame[nte] a komuni'ta italiana nʈrâ Amerika è rimast sempə a stess a mentali'ta è semphe a stess kumu su gghjuti su ristati su ne emantʃipatii . evolut su rimasti kumu su gghjut su ristat . u d [h]annu fatthu nessunu progressu kosi al livellu lavurativu sì suu . ssu emantʃipat eh ma al livelluu . ditʃamo . u ku sa u terminə kwal è ? eh sì ditʃimu al livellu kul kulthuraləə su rimasti sempe j anni i sessanth anni trent ditʃamu nu puaku nu periadu ke ll emiggrattsjone k è stata in Italia . ke su sta i primi emigrattsjoni ditʃim . ditʃi arretrati ? sì sì su arreʈrati su arreʈrati sì infatthə u s [h]anu mparatu ne bbuanu buanu ll amerikænu ne bbuanu ll italianu su rimast ku ra kulthura dialetthu e bbast pparranu u dialetthu ʃritthu ? sulu dialetth sì kkju ʃrittu ka i kiru ka si parra kkha pik'ki kkha kkju stai kkju si sta a ppherdi pik'ki sta kju a italianittsarə semph i kkju ma tu [h]a gghjutu duvi i belvidirisi kwandu ? sì u ttsiu è i Bbelvedirə su dua frat i pa'pa ka ssu inʈrâ Amerikə ma tʃ è propia a komuni'ta belvidirisə ? nta Nju York o tʃ è sulu sì tʃ è vitʃinu a lu ttsiu tʃ è nu villaddʒu nu villaddʒu ka si kjama Glænko [Glencoe ?] e tʃi su duamillətʃinkwetʃentu belvidiris e iɖɖi fan i festi ah duemillatʃinkwetʃentu pju ke ad Erding pju ke Erding sì sì kkju sì sì kkju i d Erdding . pək'ki Erding e Glænko su propia famos nʈra Bbelvidirə ka tutth emigrati sə sono sə su emigrati tutthi ditʃamu a mmaddʒor parth nu numeru propia assai è a Erdding e aa e a Glænkov . sì pe'ro loro [h]anu fatthu a stessa famigghja kə stava kkha u kumə ditʃivu prima u sə su ʃvɪlupphatə emantʃipatə pək'ke . su rrimastə kjusə kumə su rrivat su rimastə kjuə lavoru e kkasa e bbast . u n [h]annu fatthu nenth ii . i bbɛllu e i fimmini i fanu neʃʃiri ? sì sì i ffimini i ffimini neʃʃanu sì kissə è ll unika kosa ka . [h]anu kantʃat a kapa sì . e tʃ è kwalke festa in paese per gli emigrati ? sì i festi ki fannu ka fannu nʈɽa Amerika su i stessi festi ka fannu kwi a Bbelvedirə no intendo non so d agosto per esempiu tʃ è na festa dell emigrato tʃè kwandu ritonanu dall Amerika dalla Ddʒermania ? sì sì tʃ è tʃè tʃ è u periadu ll estate belvidirisə si kjama ke sono tʃirka ʈrenta juarnə aa a fin i lugghju fin a a fin i agust e ogni sira fannu nu ʃp nu ʃpetthakulu divers ma kkha a Bbelvidirə sì sì a Bbelvidirə a u tʃenʈralə si kjama è a parthe è u tʃenʈru dû paisə duv è ne ʃpiniaɖɖu ne Belvidirə no no a fan û tʃenʈralə e pphu a ʃpiniaɖɖu fann a festa i i dâ Madonna u kwinditʃi agust . ka fannu ʈre gghjuarn u pellegrinaddʒu a lu santuariu ke a Madonna dâ ʃkal . e dove sta a Madonna dâ ʃkal ? a Madonna dâ ʃkal è a parthe nord dû i dû pais sì dopu ʃpiniaɖɖu dopu ʃpin[iaddu] vitʃin a muntægna ditʃimu . e ke fanu neʃʃanu a statua komu fannu ? sì sì tʃ è a statua fannu na pratikamenti tʃi ssu ʈre gghjes inʈrû pais ogni sira fannu ʈre sir u duditʃi u ʈridi u ʈriditʃi u kwattorditʃi u kwinditʃi u ʈriditʃi a porthanu fin aa ʃpiniaɖɖu pû [pu+u] kwattorditʃi a portanu fin aa Vvelvidir pu passanu a manera ke pu u kwinditʃi a porthanu torna a ʃpiniaɖɖ ke ll ulthimu juarnu fan a festa è tutth u . ditʃimu è kwasə a finə da i ll estatə dii belvidiris . tʃ è ankun n aʈra festa ke fanu kkha ? no kumu festa no sulu kiss kumu fest . pu tʃ è ogni sira tʃ è na fe tʃ è nu ʃpetthakulu ka organittsa lu kumunə . u paise duvə u ntʃ è nenth è nu paisə ʃk/ morthu eh u tʃ è ffatigə u tʃ è divertimenth u tʃ è nnenth ma tʃ è ankun n aʈru paise ka ti piatʃ a ttia ? kkha . n aʈru pais ? Santa Severina ki ne sattʃu Rokk i Niatu ? no e Kkuʈronee e Kosents i provintʃe ka su tʃ è kkju movimenth i paisə tutth i stessi su . a mmia u mə piatʃanu i monumenth i kos . mi piatʃanuu u divertimenth i ddʒovanə oh . a diʃkotega u pabbɛɛ . ma tu kwandu neʃʃi a Kuʈrone duve vai ? eh subb u u lungomarə no iə niaʃʃ semp ku ffimminə . tə organitts ku ragattsə ko amitʃi ke e niʃʃimu pu jamu a nu pabb o a na diʃkoteka ma tenə ankunu lokalə preferitu a Kuʈrone ? . sì ssolitu o u Sakks o u Bbaund . e ki ee u pabb magari fatʃimu kwaʈʈru . kkjakkhjere ma tʃ è una musika ʃpetʃale ka ? nou ma u pabb u d è kus's'i kə stamu magari ti va a birra a parri ku la . ku a ragattsa e ʃkambi dua paroli kosə pu . pu magari ti ʃposti va a llu bbingu a a subb u lungomarə ti fa a passeddʒata subb a passarella a ssekondo pu ti dividi ku ll amitʃ . e a Kusentsa la stessa kosa ? sì a Kkusentsa vaj vaju a a ll ambiantu tʃ è ll universi'ta e vaju ʈrovarə ankuna amika e mi staju ɖɖa tʃertə vot kwonnu sugnu a Rreddʒu tʃetti vuati kwondu finiʃʃu i ffatigarə pik'ki iu fatigu dua juarne dua jjuarne e pu ʈre gghjuarn e mmiants i tiagnu libbarə . e me ne vaju a Kosents ssaju ʈre gghjuarnə ɖɖa e pu torna vut a Rreddʒ e pphu magari me ne vaju a la kas ma Kosentsa duv a sorta ? o duv amike nu puaku eh . m oʃpita ma kasa a Bbelvedere non tʃi ritorni di solitu kwandu ? no fattsu na vota a Kosentsa e na votaa a Bbelvedere . e tu vidi ankuna rivali'ta ʈra ʃpiniaɖɖu e Bbelvidire ? sì nu poku tʃ è uu nu poku subb u dialetthu pək'ki a ʃpiniaɖɖu è kkju ʃʃrittu komə dialetth nua simu kkju nu poku termini kkju . ke tendə s avvitʃinanu a ll italian invetʃe a ʃpiniaɖɖu è kkju antikhu ad esempiu nua ditʃimu a makkinetth û kkaf'fe e iɖɖi ditʃanu a tʃukhulattea nua ditʃimu u foku u fokularu e iɖɖi ditʃan u luttʃisu . e kissə kkha su thermini ka iu magari staju ku amitʃ i ʃpiniaɖɖu e e ʈruavu ssi differents pik'ki i primi volth kwandu era kkju pikkhulu m [h]e kkriʃʃutu nʈrâ Madonna i ll Arkh k è nu kwarthiarə kkju nnuavu riʃpetthu a ʃpiniaɖɖu e aa . ditʃamu . ti dai i konditʃeɖɖi ditʃimu k è na su parthi kkju kkju vvekkjə kumu Bbelvidirə propiu Bbelvidirə ka u puttsitu i kjamanu kasə kasə propia vekkjə vekkjə amvetʃe kkha Madonna i ll Arkh fors sunu kkju nnovə e kkju kkju ddʒuvənə ditʃimu u tʃi ssu vvekkji assai . e bbidə a kulthura k è nu poku divvers parə ka simu nʈrû stessu paisə pe'roo tʃi ssu thermini divvers infatthi kwannu mi ʃpus'tavadə a ll e'ta i kwattorditʃ anni ka sugnu jutu a ʃpiniaɖɖ . ka mi juntʃiva kwaʈʈu guagliunə ka kanuʃʃiva a da ʃkola pək'ki i ʃkwalə elementari iə l [h]e fatthe kkwa nʈrû kwartiere miɐ e ppu i ʃkwalə medie l [h]e fatthe a lu tʃenʈralə tutth a lu tʃenʈralə fatʃivanu tutth u pais e kkhwindi ppu m [h]e fatth n amitʃə e gghjiva a ʃpiniaɖɖu kû motorin . e ne [h]e nutath ssa differents ii i dialetth . si kkju ʃtritth nua ditʃimu u temp è 'nuwulu iɖɖ u temp è 'ʈruwulu 'ʈruwulu e nua 'nuwulu 'nuwulu s avvitʃinadə kkju a lu kosu . a ll italian . ma puru per kwantu riguarda la mentali'ta ka su kju arretrati ? sì su arreʈrati e kkju kkju su kkju bbarbari iɖɖ nua simu kkju kkju mmoderni sì mi sai dire un esempiu ? ke l [h]ai ʃkupertu ka kiri su kkju a ll antika ? ma su kkju a ll antika puru kumə si vvestanu kumee sì kume parra magari loru su kunvinthə ka u dialetthu suə è u mmegghj i tutthii tenanu na puretts na ottika tutth a mmodu suu . pe'ro rivali'ta u tʃe n è ke ditʃimu magari Belvidirə ʃpiniaɖɖu kos forse si parrava na vota anni trenta ka mmagari i ragattsi s akkhjapphavanu ʈra Belvedir e ʃpiniaɖɖ pek'ke ddʒustamente a kulthura . ne a ssente molthu assai arreʈrata nvetʃe mmo u tʃissu propiu sse kos . ddʒa ssimu poku pək'ki ll æmiggrattsjone [h]a detʃimatu tutthu a populattsjonə kirə ka tʃ è . fatigə u ntʃe n è tutth ka s [h]anu ʃpustat . kwindi . kiri ka pu ka tʃi ssimu ni vulimu bbɛne e tutth pe'ro moo i ddʒuvani i ojə poku parranu dialetth tʃerkhanu i parrə sempe kkju u . ndii . u italiæn . tu vidə kum è a kundittsjon i ffimmini kkha a Bbelvedere ? no i ffimmini almenu i ll e'ta mmia su . so abbastantsa mmoderni neʃʃanə a ssira s [h]an far ke ddiku a kos i naʃkostu pik'ki i ddʒenitori su antikhi u n i fan neʃʃire pe'ro lloru neʃʃanu u stess tʃerkanu i fa s organittsanu magarə na ʃkusa dormənə duvə l amika e ppu neʃʃa e si rikogghja a mattina magari ka nə va a bbal'la diʃkoteka kos e puʈropphu ii . i vikkhji ditʃimu i ddʒenitori su ankhora a mentali'ta antik . a nnovə ddʒenerattsjonə ditʃimə l e'ta mmia ke è ditʃimu parramu ddʒæ i ll anni ott otthanta in poi see . è kkambiatu tutth . pik'ki ankora sessantha setthænta tenanu nu pok i . arreʈratetts . nvetʃe d ottanta in poi su . su mmodern no kkju mmoderni su mmodern . ma i guagliuni kwandu si rikogghjanu tardi kwandu fannu tardi si mbriganu kî ddʒenitori sì u u ponnu neʃʃire propiə tee iɖɖə neʃʃanu . i nnaʃkostu sempə buddʒiə o kwannu su tʃekkanu kkha tʃekkanu i finirə i ʃkolə superiorə kkju pprestu possibbilə pə sə nə jirə a ll universi'ta e ffanu kirə ka vonn iɖɖ tæntə i paʈri u sannu nenth i ddʒenitori ppu sə nə ponnu jir sì sə nə wonə jir . ah i nonni kunta ankuna kosa ka tu t [h]a rakkuntatu a nanna u nannu tu kriʃʃivi duv i nanni magari ? no po iu m [h]e kriʃʃut sempə ku ll amitʃi kos i i nonni mmia starə u u nannu è statu emigrat . statu nʈra Ddʒermaniaa kkha #tʃe n era è partutu nʈrâ Ddʒermania . ee l [h]e vistu poku e nenth pu ll annee novanth s è ritiratu era pikkh iɖɖu nʈra Ddʒermania ogni tanth a lu te'lefanə kumu sta ? kumu sta ? . e bbast e pu s [h]a ritiratu kkha mmo . sə dedika a lu ddʒardinu a ll ortitʃiaɖɖu va ttsapph iu . e ne[nth] ogni tænth me kunta dî tempi brutti i tempi krititʃi ka tʃi è u stat sentsa sordi s a mmanddʒavanu fatʃivanu u pan a ra kasa jivanu si . kotə kotə fatigavanu ttsapphavanu a terra . eh . è kist . mmo . ngrats a Ddiə sse kose . ditʃimu nʈra ll Italia u ntʃi su kkjuu sa a miseria kome tʃi su ankora purʈropphu esiste nʈra ll aʈri paisi kumə ll Albbania i bbalkhani paesi . ditʃamu eranu komə 'eramu nʈra ll anni ʈrenta pure ll Italia . la loru su kkoʃʃretthə emigrare e kos . . pe'ro magari ll italiænə su kkju . kkju llavoratori s [h]anu realittsat i kkju . invetʃe sse ekksrakomunitar i mmo su vvagabbondi tʃekkanu i farə ʃʃippə rapine u vvonnu fatigarə . e ssu perikolos . ka puru pi tʃent eurə ammattsanu a na pertsun . ma kumə v arranddʒati ku kissi ka rrivanu da ll Albania da tʃerti paisi komu fatʃiti duvə li purtati per ? tʃi ssu i tʃenʈri i d assistents . e pphu pu kinə sə nə fuja va û Nordə pik'ki a lu Suddə i fanu fatigare mank i paganu e pija e se ne vannu verts u Nord a ru Nord fatiganu pik'ki si pijanu pok iɖɖ si pijanu na me'ta i kwandu si pijanu nn n italianu . paganə in in italiæn . kwando arrivanu tʃerti muoiono per'ke non [h]anno sopportato il viaddʒo ? sì muoiono pik'ki fannu setthi juarni i nnavegattsjone sents akkhwa sentsa 'vivere e tʃi su femmine intʃinte pittʃuliɖɖe sentsa meditʃina sentsa nenth ssannu tutthə nʈra na bbarka e fannu tutthu ɖɖa bisuagnə tutth bis fannu tutthu ɖɖa din[tra] kwannu arrivanu fannu propia ʃkifə fanu pie'ta . nfatthə ni minthimu maʃkerine gua[nti] . i guanti i 'llattitʃi . ka puttsanu ka paranu a pest . tu [h]ai mai pentsatu di emigrare ? no iu sugnu nat i . . ditʃamu sugnu italianu e vugghju stare in Italia . a e n vaju a ll estaru a ffare vakantse i ditʃamu nddʒiru ko'si krotʃere tutth pe'ro vugghju stare in Italia fin a kwandu pottsu staju in Ital poi se si tʃ è a fine u munnu ka un tʃ è lavoru pju in Italia . ma iu ormai sugnu nʈrâ guardia kostiera . se ffalliʃʃe a guardia kostiera falliʃʃe tutta ll Italia u statu k è finit ma tu sei sempre a Rreddʒo o potresti andare in kwalke altra lokali'ta ? prima sugnu ssat a Kuʈrone e mmo e ppu sugn jut a . a la Maddalɛna n isola dâ Sarddegn . [h]e fatthu ʈre mmis i kkorsu pe ll abbilitattsjone e ddiretthore di makkinə diretthor ii di makk[ina] . . k iə pratikamente . a motovedetth u d è kumə na makkina . pək'ki a makkina guida sulu n autist mvetʃe a motovedettha guida u . u kommandænthe ku u diretthor u diretthor dâ da lu tutth ditʃim a potendza pə kira manerə u komandænthe sə tena sulu u timon e kumu u sterts dâ makkina kumu u volanth . eeh e tutthe ddue kummannanu a motovedetth . pu tʃ è n æʈru i ssolitu niʃʃimuu . in ʈre . o komandanthe u diretthore e u u kopertista si kjama kira ka parra ll apparatə radiə ka ku fa kommunikattsjone ku i sali operativi ditʃamu siamu uʃʃiti siamo a pposittsjone totə latitudine londʒitudine tutth i pun[th] . po i sugnu mbarkath subb a motovedettha i a sokkhors . e si kjama motovedettha sar# in ingles sertʃin reskjuri e fatʃimu sokkors . akka ventikwaʈʈru e a notthe e tut tutthu l ænn sempre . e fa ti ditʃivu prima ka stammattina simu niʃʃutə pi sokkhors k unu si è jitthatu e d è ʃʃivulatu nʈrû mare e ssimu jutə pə ruu simu jut a lu pijar ma tʃ è un mare k è partikolarmente perikoloso ? . u marə tutth è perikolos è tutthu perikolos pək'ke u marə n u kanoʃʃe nessun ooh o mmarə u kanuʃʃanu a maddʒor parthe subb a ʃpiaddʒ . pre semp u marə tʃ è bbɛllu u marə pe'ro u marə dd invernu è è bbruttissimu . ah tʃi su vvotə k u riaʃʃi nemmenu a t ingojare a saliva tutthu . pək'kee . ti sekka tutth a vvukkh . per tutti likwidi ti aʃʃugi pək'ke a paura ti t aʃʃuga tutth u riaʃʃi nemmenu a kuɖɖare . pək'ke è perikoloso fa nnu komee . vaɖɖunə diventh . eh ll akkwa va tu te ne va sutta e pu neʃʃi subba subbə tə ssubb puru ka ssu motovedetthe so vistigatə ka fa kapotth e ttorna si raddirittsə . tenanu ɛrbægge autodiritts autodirittsanti su tutti kjusi er'metike su kjus ti# minth i tʃintur i sikuretts e ku i kuffji ku kummunikə in ʈre dua avanth unu indietru kumuniki ki tʃi stamu jiandu ɖɖa fatʃimu kistu aumenth a veloʃʃi'ta diminuiʃʃ . ditʃi [h]e vvistu nu segnale ɖɖa po kumu radar tutthu automatiku #puru . a pr a programma k è emmessu . pu è tutth tekkənoloddʒia avvatsanta [h]a dd essere [h]a studiar assai [h]a studiar . ma non tʃ è kwi na ttsona famosa per le korrenti ? per i per i korrenti duvə sugnu ia è è famos pək'ke s inkrotʃa u Terrenu ku . u Joniu . u mare joniu kû tirren #si ʃkonʈranu i due korrenth a u ʃkonʈrassi si fannu i 'vortitʃi si kjamanu mulinɛllə ke su kose ke ddʒiranu ddʒiranu e aʃpiranu vertsu sutth u pr i navə u su perikolosə assai pe'ro s unu kava ɖɖa s u s u sa nnatare bbuanu s u . s u suka suttha eh . eh . e kiss su i ttsonə kkju fatth e ppu ʃtretth i Bonifatʃu 'ʈramitə a Sarddegn e d è kumu nu nu ʃre ʃtretthe ke tʃi ssu korrenti ke ddʒiranu e tʃ è ssempre marə addʒitatu . ditʃamu u d è perikolos pî motovedetth i nnavi kos pe'ro [h]a star semp atthenth . pək'ki u mmar è bbrutth na na pikkhula diʃʈrattsjone ti po ʈruvare . po mmorire eh suttʃede tutt sse siniʃri marittime kose . pe ma magari tə # portha subb i ʃkogghji pək'ke u marə i u a i navə gruassə [u] su kumə na motovedetth ka ddʒira subbitu kiri pi ddʒirare kum u Titanik è arrivat u a ll aɪʃbɛrk u riuʃʃiva a ddʒirare kkju pək'ke u riʃpunnə kkju u timonə u riʃpunnə [h]addi u ddʒirə . ddʒira assai dop . nvetʃe nua avimmə i motovedetth kkju ssikur ii tutth kirə ka# ku i tempesti . kwindi siete kjusi inʈra ? simu kjusi inʈr sì ku i tʃinturi pik'ki si [h]e farə kapriolee u u va ʃbattə pâ kapa si dirittsa automatikamente ? sì sì ddiritts e ll unika motovedettha kə s addiritts kiss â guardia kostier . e nu bbɛllu lavoru ka mə t appassiona pe'ro [h]a studiar semph iu studiu tutth kwasi tutthi i juarn il male di mare propio non u malee u mal u mal iii u mal mal di mare mə pija . . è ra paura . se mmagari tʃ è mare fort assaii . ll o ll ondə su ʈre ʈre mmeʈri . u d è uu u mal di marə ka mi pija . è nu poku i sukkii 'ggastritʃi ke sen nʈrû stommaku pək'ke ti fannu sen sentire propia male nu po pe'ro è ddiffiʃ[ile] . kwɑndu si fferma tə duna fastid[iu] si kjama rolliu kwannu rollə ddeʃra siniʃtrə pik'ki kwannu nu è invetʃe n navegattsjonə ttsumbə u senti nenth . pu tuttə a komfort tutth tʃ tʃertə sedilə tutthə bbone mmolle ku i . tʃinthure . . anatomitʃi è tuttha . . è bbɛll ti piatʃe sì sì a mmia m appasion stammattin a di ssei m [h]e ʃvegliat pək'ke ʃmontava a ll otth pe'ro a ri sei era ankora in serviddz nfatth simu jut a ffarə sokkors sugnu stankə pe'ro . assai . pək'ke si pure entusiastə a ffare sokkorso salva a na persona k è kadutaa . e [h]a es'se pratiku devi addʒirə nʈrû momentu ddʒustu komu pi'jarədə komu nu pijar pək'ke s u piji malamenth sə fa kkju mmal ankhor s è fferitu kumu d è . avimu u prontu sokkhorsu a bbordu fatʃimu tu poi tutth . amu sempə studiarə mmo faree sokkors a mmare sapere nuotare a ppijar i persunə . a di 'sintəmə d infarthu a farə massaddʒe kə arrestə kar'diaku . tutth tenam u kittə i prontu sokkors agə pə kutʃire disinfetthanthə tutth . ma in dʒenere è un un arma pulita ekko non tʃi sono skandali nella guardia kostiera no ? no skandali no pək'ke siamo e nnenthi nenthi statale kwindi se tʃ è ru ʃkandalo è impossibbilə unu u si po sə vinnə unu u militare è ffinit #ddʒustu militare kontrabando ? eh kontrabbando no pək'ki . tu u ti po fidare tu fermi a uno e dditʃii io [h]e ʈruvatu tʃentu pakketth i sigaretthi e fa . . eh pe'ro mmagari ke ppo sapiri se ddʒa statu konʈrollatu . era ddʒa seguito magari kwannu l [h]a imbarkhatu l [h]annu vistu k [h]a imbarkhat a sse kos ditʃimu kwannu arrivu fermamu ɖɖa . iɖɖu #fermi tu magari . è u pi# ddʒa lloru sanno magari pik'ki tʃ è a rivali'ta ʈri koll# ʈra i guardi i ffinæntsa e e a guardia kostierə nua simu l autori'ta massima a mmare u mare . kommandamu tutthu noi . e kkwindi tʃ è a rrivali'ta kwindi [h]a sta attent pu unu magari senth kwandu ʈruavi kosi kosi kkju sser pe'ro sigaretth itʃi mmo kwasi kwasi m a pijə na stekkh invetʃe uno eh . nua simu abbastantsa intelliddʒenth pək'ki fatʃimu korsi ko ditʃimu u stipendiu è bbonu ke pijamu e u vappə è ʈrenth tʃinkwanth euru na stekkh i sigaretthə e rriʃki u prutʃessu militare e kkose . u ni komvena propjə kwindi fatʃimu ruu u ddovere nuaʃʃru e bbasta . pu s unu è pattsə ka sə vvo riʃkjare riʃkja perd a tutth . ma leggo spesso ke tʃi ssono ehm kwasi degli skontri dei peskatori sitʃiliani mhm italiani kon kwelli nord afrikani sai ? sì tʃi tʃi ssu pik'ki pratikamente ognuno e si vuolə konʈroll i territoriu suu no tu possiamu putimu fare pure nu paragone sembə bbanale pe'ro è similə kome gli animali ke tʃ [h]annu territoriu suu . pek'ke ddʒustamente ssə territoriu è vverddʒine ka tʃ è peskə si peska di ppju . e lloro s invadanu aʈri territori kwindi tʃ è ssa . diʃkriminattsjone valutata i sti peʃkatori e vvoi intervenite ? sì sì s interviene #a rivali'ta . a rivali'ta tʃ è tʃ è ssempə . pu ki interviene kum a kriminali'ta ki tʃ è puru nu po stare si sembre a nu puntu fissə . # fann u stess #iʃpredʒi ka si fannu magari si pijanu a bastonatə ku i meddzi# per pijare tʃerte tʃime ognitantu si 'llitikanu bbrutth a vvolte pure ʃparatoiə . eh puʈro affondanu im mare . purʈroppu suttʃedanə . ma voi kollaborate kon le autori'ta straniere ? sì sì alkune alkune no
Bel2wID1 kwand è ka si nata ? . [risate] mmo rire allora signu nata e a ad otth e ventuno otthobbre ottantadue a Krotone a Krotone inta lu ʃpitale ? . tʃertu u mi rikuardu u ʃpitalə kume si kjama mangu Oʃpitale Tʃivile San Ddʒovanni di Ddio . ospitale tʃivile San Ddʒovanni di Dio a Krotone . e kum è k [h]a duv è k [h]a passatu l infantsia ? allura fin a unditʃ anni signu ssata a Bbelvidere fatto l asilo ll elementari . i mmedie pu mə nə signu vinuta kkha . i medie pure lla li [h]ai fatth ma no tutth . e ti è piatʃutu ɖɖa sutta a vita ? vab'bo diʃimu ka kwandu unu è guagnunə . a l ditʃimu ka tegnənə n amitʃitsi kosi . teni kju llibber'tha a ll estate niʃʃire . allora è lloddʒiku ka ti piatʃa di kju pe'ro kwandu unu sui fa kju rrannə . pu kanddʒa . kum eranu i prim anni ti rikuardi ankuna kosa ka ti piatʃiva ka nanna o kî nonni ? . eeeeh . i primi i prim anni . [sottovoce] va a sikkunda t arrikuardu ku ru nonnu e ku ru nonnu . ku ru nonnu e mə mmo u mə mmo n me ne venanə a mmente forse . forse dopho e kom era vita ɖɖa ssuttha Belvedere ? diʃkrivi nu puaku ki ti piatʃiva ki nun ti piatʃiva ? . eeh amitʃi . vab'be ku n amitʃi si niʃʃiva si jivaa . si niʃʃiva . eeeh . kwann una è pikkhula kwann un u è ka tʃi su ssata assai tiamphu kwann un è pikkhola fe fa ? un è ka po ditʃi vaju kkha o vaju ɖɖa mo l [h]e persu tutthi konthatti ma sin'no primaa niʃʃim a vedere ll amitʃi niʃʃiva 'gghjivadə a la ghjjesa kan'tavamu fa'tʃivamu i 'retʃite fa'tʃivamu kist fa'tʃivamu kir invetʃe pu sugnu venuta kkha . [h]e pertsu kwasi tutt i konthatti . e mmo kwandu ʃindi tʃè vidi ankora ankunu ? sì viju ka a vidu a ankun amiku amika amiku k amu fatt a ʃkɔl antsjeme o k 'abbitammu vitʃini allor i vvidi ma k a'viamu kju kiru kontatthu ka i prima ka si niʃʃivu o imu a/ mandʒare a pittsa pu s u ɖɖa sə ti stanne stannə tutti ku ra . oh u næsə a ll in'su ah sì ? e tʃertu ke kume tenanə i ditʃotth anni tenənə a makkina si ni parthənə iu tʃerku semp i d essere me stessa i dire kwannu vaju a a ru paijisi d essere me stess e mm mphatt [h]a muntat i kap e diku mmo m u minth a minigonna e ka kû takk 'avutu [alto] o kiru eu ddʒa un usu takk 'avutə . signu kju una ka usa ʃkarpetth e magliett e bbast pu tʃi su tʃiarthi ka esaddʒeranu na poku pur i ffimini o sul i maʃkuli ka si vantanu kî makkini ? vab'be ma kissi kkha su puru i mm per esempiu i mm i i ddʒenti emigrati ka si ni vannu a a ru paijisi k [h]annu fatthu ssa moda [h]annu fatthu ssa moda antiarə e iu vivu a da tʃit'ta . e ffattsu a ra tʃit'ta mi puattsu permettiri kiru ka buagghju tegnu sordi tegnu makkini tegnu tʃellulare tegnu kirə tegnu kiru vaju a ru pajisi mi temm e forts temm i possibbili'ta i s akkatthare u tʃellulare u tennunu na a kosa s [h]a akkattare ke ti diku na magliettha kju eeh kkju mmoderna kkjuu kkju ffatth e ti di e ti ditʃanu ah eu guarda signu . kum si ditʃa kul [ted. giov. cool] signu mm signu a pertsunaa divverts i vvua no si da arie . pe'ro è uno . ma i ffimmini puru ma su tutthə mmo . ormai i ffigghji d emigrati tʃi ni ssu puru no ? ka venanu dâ Ddʒermania ka ? sì ma su tu ekku si si iu per esempiu kire tʃinkwe sia ka kan[uʃʃu] due o dua no mmo tʃe n è rimasta solamente una ka ka a vidə ogni thanthu eeh kkha è bbistuta sempre normale ditʃimu ka sì va ra moda sì ma è mbistuta sempə nurma[le] ma kwannu l [h]e vista a Bbelvedire [h]e ditthu iu . ma ʃkusa un po minthere n . e na kosa detʃente ka pua a Bbelvidire soprattuttu ka wardanu kritikanu eh tʃert . nua simu nua fatʃimu a kosa dî ddʒornalisti kwindi . parranu ditʃanu sempe a mmia sta kosa u mi u mi piatʃe assai l [h]a notatu puru tu ɖɖa ssutth sìii parranu fænnu . e ormai ka niʃʃanu a i kristiani iu gwarda . mi minthu kju iu preferiʃʃu kkju nu par i pantaloni a mi minthere ma minthu na minigonna kistu è ssat sempre a mmia a mmia kwannu i kosi u m u mi ni minthu . pek'ke sopratutth e prim i tutth star kommoda . e puaa . n è ka nu sapire si pu magari tipu puru parranu ah kira tena i gambe storta i tene akkus'si i tene akkus'si sa kum i tedeʃki kkha ? e gwai a una kira ka si mintha puru na gonna ku nu par i ʃkarphette ee le sta bbona no ditʃimu pe konto suɐ neʃʃanu neʃʃa ɖɖa ku ra gonna tʃi vuann i takkh ku kire tʃi vuann i takkhi ku kire tʃi/ . e vida na differentsa tra i ragattsi ka su rimasti ɖɖa sutta ku kiri ka su emigrati ? . allura iu ti diku na kosa kiri ka kkha su emigrati diʃimu ehm . tʃ è na parth i differentsa tʃ è na parth i ddifferentsa pik'ki əh no ditʃimu ka u simu tutth ugwale . kiri ka kanuʃʃu u suu o kire ka . frekwenth i kkju ssu pertsone tutthə kom a mmia tutthe normale e koso . ma kire kkha tʃi su tʃerte ke kissi si kridanu i n essere tʃerte dire ah iu sugnu kuɖ'ɖi sugnu kuɖ'ɖa iu e kwannu vaju a ll Italia fattsu kissu fattsu kiru . eh tenanu kkju eeh a ffare mvetʃe tʃi su tʃerte ka su nnurmalə ka su kju u menu kumu nua si divɛrtanu puru ku na kitarra e na kosa ni divertimu tʃi su tʃerte no eh iu bellu tutthu bellu diritthu tutthu muntat nienthe tutthu muntat i kapu ddʒirat i kapu kome per esempio mio fratello . ke sta diventandu um pho montatu di thesta m po ddʒiratu . tʃi manka sulamenti i u rrikkjinu e pu gghjirə a pphost . e kwante vote ʃindi a ll annu ntû paisi ? dipende l annu ʃkortsu signu ʃinnuta pə due setthimane na vota a ll annu st annu non lo so si ʃinnu . pik'ki tegnu a a fin i ddʒugnu i ferie due setthimanə i un u sattʃu si ʃinnu . e sen'noo . no na vota a ll annu opphuru na vota ogni du anni ʃʃindu . dipende kumə kumə piatʃa ra mmia e kum era ntâ ʃkola a Bbelvedere ? allora a ll elementare te'niamu una ke #minava a nua pitʃuliɖi i guagnune . pregavamu a Madonna ka u pressorə n aʈɽu . tʃi pijasse angunu infarthu di ffatti dopu tʃinge sia anni tʃi [h]a pijatu n infart . forse l amu pregat assai . l ulthimu annu tʃ [h]a pijat ss [h]a operath i da tiroide . menu male e se n è juta pua . kira da media o delle elementari no kiri i ni elementari ma kira amu pregat propia impassent kiri dî medie ehm eranu i i paesi i ffora kwindi ma kiri dû pajisi da i elementari eranu dû pajisə eh sik'ke s [h]a fattu fare na bakkettha . i dû falegnæme ogni vota ke ʃbagljavi ti minava ku kira ah ti minava ?! sì tʃerti kattsotti tʃerti voti ka vulavanu . supratuttu iu k u sugnu unaa . ka li pjaʃe a matematika no ? . tu ko'si tu kuɖ'ɖa . abbuʃkav u #juar eh tʃerto . pik'ki ke [h]a kumbinatu tu ? e vab'bo ia â matematika u n è k era ko'si intelliddʒente . kwindi kwindi ti minava sì ma tutthi ma tutthi a ppure na vota kira . i storia . n amu n 'avamu sapute i forse tʃink u sia u n [h]anu saput i sette re i Rroma . ndetʃi detʃi kos tan tan i manə russə l avia . allura ka t [h]a ditth ? [h]a parratə ku ta mamma kû paʈru ? i sta kos ? kə putevanə farh ? . kiri ti minavanu # no pregamme nua sulament pu'tivamu pregare ka Ddʒesu Kristo ditʃera . e kira delle medie era kju megghju ? sì ma kiri un ti putivanu minære ka po si si uno ti minava oh ! . mmoo mmo per esempiu se nu pitʃaliɖu tʃi dunanu kose ko'si si minth a minare denuntʃanu eh di fatthi è ddʒusto ko'si pik'khi i professori u t [h]anu minare i professorə su ɖɖa pe d essere pagate d essere . di fare imparare i kristiani no i guagnune . e no pi minare . e kumu l [h]a vissutu a jurnata ɖɖa ssutta ? . allura ll estate . o si 'jivade a ru mare . o opphure si niʃʃiva . a sira . a vita era duvi intû pajisi ? sì a ru pajisi nun è ke 'eramu un è ka jiva ditʃottho ditʃanov anni a niʃʃire ku ru tsitu a ti pijare ddʒelatu akkus'si akkuɖ'ɖa eravamu solamente . ku amike e a niʃʃire a dire jamu ni pijamu ddʒelatu akkus'si ni fatʃimu ni fa'tʃivamu na kamminata a ra Madonna pu tʃ eranu i prutʃessjoni kumintʃavanu ll estate a purthare a ra Madonna i . na votaa ee i na gghjesa a ll aʈru pik'ki duvi nua tʃi su . tre tre no o due ? . due e mmentsu due e mmentsu i kjese pek'ki kira i ra Madonna i ll Arko è pikkhola propia e tʃ è kira dâ Madonna ka è è propia a kju vvekkja k avimu è pikkolo pe'ro è bbella pu tʃ è nu bbellu parku ɖɖa . kira è diʃimu k era kjuu a ku diʃimu . a kkju vvisa ah jimu a ra Madonna si fa a pretʃessjon . si kattʃanə i Madonnee . eeh . po d invernu d ivernu a ra kasa a du fokularu e tʃerth . eh stare in kompagnia è sempre bbello . tʃ erano ankore kwelle usantse tipu kû fokularu kî kose kî protʃessjoni ? . sì tʃ è ankuna usantsa a Bbelvedere k è propia ah sì ke pa/ i ll estate per esempiu ke portanu mi sembra a meddz agosto ka tʃ è Madonna . a gghjesa dâ Trini'ta a Madonna i dâ Trini'ta k a porthanu na poku in ddʒiru a protʃessjone fanu pu na nott a lassanu ke ti diku . a ʃpiniaɖɖu a ra gghjes i San Salvatore a lassanu ɖɖa na notti e pu torna nu sikundu juarnu a ʃpostanu torna duv e'raa duv era prima . e kkus'si a mendz agustu è kkist kiss è l usantsa . k avimu . eeh . e l imve/ no a Paʃkwa si portha vab'bo si portha Ddʒje'su a na protʃessjon . n a sattʃu mmo s a fanu ankora tutth ora ma prima tʃ era u Ddʒe'su ku ra Madonna ka u purthavanu in ddʒiru . eeeh u purthavanu i na gghjes i na ghjesa a ll aʈr . e pua amu parratu prima dâ differentsa i Bbelvedere e ʃpiniaɖɖu tʃè sì pik'ki puterra na poku diʃkrivire i kos tʃè a differentsa kwal è a differentsa ? . i sti due paese o tʃè di sti due frattsjoni ? . vab'be nu su frattsjoni pik'ki è nu paisi diʃimu k è nu paisi uniku kwindi un n su dua frattsjioni un ditʃimu Belvedere pu ʃpi pu ʃpinellu su tutth i dua assiamə eehm ma kir anu di differentsa . ʈra i kristiani tipu kumu si komphortanu . kumu parranu parranu na poku kkju kju st kju stretthu i nua um parranu propiu si unu vada a ʃpiniaɖɖu . parranu . parra/ eh tenanu tʃ è a ling no ka a lingua tʃerte parole i ditʃanu diversamenth i nnua per esempju ? . eeh . no lo so . a fannu no lo sso . nn a fanu kkju n i kkju kjusə na parola ka è forse kju kjara kju kju fannu . mɛ tipu apɛrtho . e prima [h]a ditthu ka sunnu nu puaku kju tamarikkji i ʃpiniɖɖis sì eh pek'ke pek'ki pe ra lingua tenanu na ʃp# kju 'avuta kju kju fff . mm kju muntat i kapu . ʃkwajatə diʃimu . ma vira assai pur a differentsa i kulthura tipu ti ʈrova a Belvedire ke un tʃi vai sira a ʃpiniaɖɖu o tʃ è per esempiu no iu per sempiu tʃi vaju a ʃpiniaɖɖu kus'si e kuɖ'ɖa tʃi per tʃerte okkasjoni ma pure pe ni fa na kamminata kus'si . a ti fare nu tʃiru a ti fare na kamminata u nun tʃi va . e i ʃpiniɖɖisi puru van a Bbelvedere eh tʃerthu sì a puru pents# u ni si fanu na kamminæta . e pua kwandu è k [h]a binutu kkha [h]a notatu ankuna differentsa di vita sssì era kandʒata pik'ki iu i primi i setthimu i primi setth . tth anni 'jivadi a la tʃinkw anni no ? signu stata a ra ʃkola tantu amitʃitsie u ll aviva kumu l aviva a Bbelvedir pe'ro dopuu e kanuʃʃia tanth amitʃi kwindi . s è divort s è rivoltata . a kosa a versjon [avversione] . e kwale ʃkola ai fatthu kkha intâ Ddʒermania kume si kjama ? i Abendsklasse ki signifika ? e signifika ke aʈri t imparavanu u tedeʃku a bbasi dû tedeʃku eeh ditʃamu è kju tʃ era kju normale #normale ʃkola . e poi k [h]ai fatto Realʃule o Hauptʃule ? normal Aupʃulabʃluss . pu era â era â era â nona e poi bbast pu ava pu signu stata ku ll Arbeitsam a ra â ʃkola #edukal [?] . ehmm pu [h]o fatthu pratikum koso pratika e kos . pu ava fatthu ava kumintʃatu . ʃkola mestiere duvi nu denthista l aju l aju interrotto . e mmo fatigu kome kommessa duvi n ankunu negottsju pî vestiti ? sì per ragatts nta Monaku stess ntru lu tʃenʈru sì kanuʃʃi assai kalabbrisi ke stannu kkha intâ Ddʒermania ? nta Monaku sì mi kanuʃʃu . i kanuʃʃu abbastæntsa pik'ki iu stessu signu stata prima a ru Pepə [PEP-Einkaufszentrum] Neuperlaᵪtsentrum kwindi sattʃu magari i kkju allura i kanuʃʃivi i kanuʃʃiv i kju ddʒianthə pu o n amike o vinni ku n aʈra amika si angr/ s ingrandiva ru . a ru kos kume si ditʃa ? . l amitʃitsia infatthi iu ni kanuʃʃu puru abbastantsa pek'ke trammite u lavoro ka fattsu ni kanuʃʃu abbastants . fattsu sulu kalabbrisi ma pu altri ? tutthi duvi i tutthe ll Italia kalabbresi napulitani . sitʃiliani əh romani abbruttsɛsi mm i ll Umbria i tutth i parth . e di Bbelvedere puru ? una una ni kanuʃʃ i Bbelvedire kkha . sin'no . kkha ai kkha u ni kanuʃʃ e kwand è ka neʃʃi duv è ka neʃʃi ntâ Monaku tʃ è nu postu preferit ? no sə tʃi su bbɛlli jurnate nə jimu a nu parku o ni jimu a Marienplatz o a Engliʃgartn . akkus'si . . e ntâ sira ? a siraa o si va 'mbbivire ankuna kosa ku ll amitʃi kome simu/ o a mmandʒare ku ll amitʃi pu si va o in diʃkoteka o in in ddʒiru na poku in diʃkoteka duvi ? amu parratu prima no ? sì tʃerte vote . puu è ddiversu pik'ki a nua ni piatʃ i kju u latinuamerikanu kome bballi no ka mmo si assai pur a ll Italia eeh ghjamu . si tʃi su diʃkotek e i bballi latini pek'ki te robbə i tekkno . kos kus'si u ni piatʃi u tsimu kiri tipi simu eh eeh . simu kiri tipi propiu latinumerikani a bballarə . e pua per esempiu tu kanoʃʃi tʃerte usantse per esempiu iu viju assai ka . ʈra uamini e donne in Kalabria per esempiu se na guagnuna bo ʃpusare a nu guagnunu fa a fajuta esiste pure duvi vua ? eh tʃerto k es e esist puru duvi nua mmo forse s [h]annu mo modernittsatu ka na vota per esempiuu . si s u bulivanu i ddʒenitori si fatʃiva si fatʃiva a solita ʃk/ fujitina e kum è ke d era tʃè . eh si ni jivanu i nâ kasa . si ni fujivanu pu forse due ʈre gghjuarnə tona si ni vutavanu e pua k [h]a suttʃess ? eh k è suttʃess forse [h]annu avut parrat i i mamm e pa'pa tʃ [h]annu fatt na bella . bella tʃ [h]annu fatthu na bɛlla lettsjon . e pua ? . o forse s [h]annu ʃpusath . e se per esempiu i ddʒenitori u d eranu d akkordu kû ttsitu o kâ ttsita ? . eh si pu si ni su fujita l avanu attʃetthare sekondo me pik'ki si unu si ni fuje . pija a mo # . s è pua u d bbuanu e mal se l [h]addi vidire kira guagnun . i i u n è ke vaju ntʃi tʃi riku no pijare o t u piji . ma tu konoʃʃi di kweste storie tʃ erano pure a Bbelvedere o nelle tue amike per esempiu mm no . aju sintutu dire ma . on [h]e kanuʃʃutu pertsone ka s [h]anu si su fujuti nâ kasa pik'ki . əhhh no . pu era ankhora nua eravamu ankhora pikkhuli nove detʃ ænni unditʃ ænn un è ka na guagnun i kiru . i kiru kosu si pintsava i fujire . e per esempio kum è si ʃpusanu oi a Bbelvedere ? tʃ è n usantsa tipu kume si ʃpusanu ? tʃ è ankuna . posti preferiti o . tʃè [h]ai mai vissuto nu maʈrimoniu ? . sì maʈrimoni m [h]e vissutu . no si ʃpusanu ditʃimu . u ʃposu neʃʃa dâ kasa dû ʃposu a ʃposa neʃʃa dâ ka si #dâ ʃposa pu si vinanu a da ghjesa . eeh nenthe o a ghjesa si pija kira ranna o kira pikkhula kira ke sta a la Madonna o kira ranna . sikundu i kwalə duvi vuannu ʃpusare i i ʃposi pu si va da ru risturænt si manddʒa si bballa na poku . ankora a fannu a serenata ? . sì a serenata sì . tʃi su tʃerthe ankora k a fænu dipende puru i ll amitʃi in base a ll amitʃi puru i unu ka tena . si tenə amitʃi ka . allura ti fa una serenat . e per esempiu ki tʃ [h]ai una ttsia per esempio ke ti rakkontava un ddʒorno kos i prima kom era a vita prima a Bbelvedere vab'bo a vita prima . un nn a Bbelvedere . a vita e una vota . era kjuu ditʃimu a'viamu kju d usæntsi kju . 'eramu kju allegri kiri #mmo su tutthi a ra kasa o parranu male i ni kristiani na vota niʃʃivanu non neʃʃinu parravanu o kju i tʃ era kju . ed eranu kju kju ditʃimu amitʃi kos ognun si fa i fatti suɐ mmo . per esempiu vidi ankuna differentsa kome per esempiu vivivanu prim ? i ffimini komu vivunu mmo ? . eh prim i ffimmini ditʃimu ka u fatig u gghjivanu far a fatigare əh o fatigavanu fat s i kriʃʃivanu i figghji e fatigavanu a ra kasa mmo invetʃe è ddiversu mmo i ffimini tʃi su tʃerti ki ditʃiva vaju a ra ʃkola e vuggh[iunu] mi pottsu i fatiga vogghju fatigare eeh pur avend a kasa pur avendu maritu ku ri figghji pe'ro vannu a fatigare n aʈɽa vita ditʃimu mvetʃe prima si stavanu a la kasa fatʃivanu a kwoka a serva tutthi mmo nu su kkju reʃponsabbili i kju . kju au'tonomi i na vota . non viri kju ke sono sempre gli uomini a komandare ? kome mmo a Bbelvedere è diversu i prima ? [h]a notata ankuna differentsa i kwandu ka vivi kkha allora kkha si sa kkha n uamu u porta lu pantalone kju [correggendosi] eh a fimmina portha u pantalone um portha kju ll uamə kkha . kwindi . e tʃerth [sottovoce chiedendo un altro tema perché è presente la madre, e le da fastidio di parlare di questo tema] e kwindi nenthi n aʈra kosa [riferendosi a E2] J. ti vena a mente per la parte mia [riferendosi alla parthe in dialetto] per'ke kwasi kwasi m [h]e ʃkurdat . mmh tʃ è una kosa ah kwesta komitiva ke tu parli sempre noi andiamo a ballare e kwesti noi ki sono siamu tutth simu tutth ragattse un tʃ è manku un ragattso simu tutthe ehm# iu sugnu a kju pikkhula i kista kumitiva kkha sì a Monako eh pek'ki tegnu venthun anni . pu tʃ è una ke tena vinthitre anni . pu #pe'ro altra ke su tutth dua kissi dua su tutth i dua venthun anni venthinove anni eeh siamo prima eravamo prima eravamu i kkju . pre sempiu si jiva a fa a manddʒar a pittsa 'eramu vinti trenta kristiani . mm pu ognunu è ʃposat tena nu tsitu neʃʃanu pê kontu sua kwindi ormani si fa no pe'ro . io e sti amike nsimu fortsat i kju ditʃimu ka stamu semp intsjeme niʃʃimu puru ntâ setthimana nissunu ntʃi po dir i nno ekku . ma sono tutth e tre siete tutth e tre italian sì e di dove ? allora una viene da Pja eh Pjattsa Armerina una viene da Tʃetraro pure ntâ Kalabria a Kalabbria i subba pe'ro eh una vena . vena puru dâ Kalabbria ma mmo u sugnu sikura ʈra Bbisignanu e n aʈ aʈru paese nu mmi rikkordu mmo tantu bene eeh . #unu si diverth . e kwandu una tena a ll amitʃitsia ɖa i kju tena l amitʃitsia ɖa kju si diverth . e kome vi siete inkontrate ? allora . è statu kus'si iu . un tʃ 'avadi jirə mmai a sta [k]os t a rest i nkontattho mia madre m [h]a ditthu vvatʃi ! vvatʃi ! e tʃi sugnu jut . e d [h]e kanuʃʃut i primə kristiani #era na missjone italiana akkus'si era na missjone katthɔlikh [h]e ditthu vab'bo allura kum ditʃa a na #mi mintera a kap i pettsa [monaca] m [h]e fare suarə ditʃimu . eeh pua i kkha [h]e kanuʃʃutu [h]e kanuʃʃutu altre persone pu su entrat in komitiva st amik i da mmia . eeh e amu fatthu ditʃimu nua simu stati kju o o ka simu kkju #prima# u niʃ'ʃivamu un si niʃʃivanu u sabbatu a sira ma jivanu forse mmenu ke a mmanddʒarsi na pittsa e bbasta pu si si kjujivanu tutth a ra kasa . invetʃe ku nua [h]annu visitatu diʃkoteke [h]anu visitatu tutthu simu stati puru na vota a u tiene amu amu ddʒiratu o fa'tʃivamu festittʃole akus'si akuɖ'ɖa tʃ è stata na pok i i kkju kwannu ni simu ʈruvath sutt i nua tʃ è stat na pok kkju i d armonia na pok i kkju llibber'tha di fatthi avimu avut pur i ddiʃkussjone ka ditʃe vua bulite fare i kummannə# kkha kosə ke u n era vveru . e pua [h]e ʈruvatu a kista kkha a d otthobbre Pjerina . a rovina mia . a rovina mia . ka mi kjamava tanthe vot u juarnu . a ojə ojə m [h]addi kjamare #um m aviti 'vinniri a visitare allur un si presenth . pe'ro è bbrava ditʃimu ka nfa[tth] tʃerte vote parra dd assai pe'ro è bbrav . ditʃimu k è bbrav kwando ddorme . eeh . po è venut un altra kista i Tʃetrar . kiss è . è una tosta puru . simu tutth i dua tost ditʃimu tutthi ʈɽe tost . pe'ro simu bbrave ragatts . e kome ka vidi a vita kkha a Monaku kî kristiani ti trovi bene ? ti tɽuavi buanu kkha ? iu mi ʈruavu buanu . im pratiku un tegnu nu tsitu vab'bo un è ko/ u n è un è ka è a finə dû mundu pe'ro i ppertsunə . puru ku ri tedeʃke tʃi su tʃerte tedeʃke ka . ssu be su bbrave n ditʃimu tu kum a battuta a piji tʃ a duna . kwindi ti ʈrovi buanu ? o preferesti magari vivere a Bbelvedere ? . ora kome ora mmo kumu mmo . staju kkha ke ormaii si m u ditʃi detʃ anne fa kwannu u nda a'vivadi nessunu venia a Bbervedir ma mmo tegnu amitʃitsie tegnu frati fattsu tegnu ditʃimu ormai tegnu a rutin i mia eh . kwindi stai bene sì . e per esempio i kuddʒini kumu vidi ssa differentsa ka per esempio a vita ke fanu i kuddʒini ? ɖɖa ssutta kuddʒin i mia allura na pertsona n è ʃpusati pu un tʃetti so a Mmilanu due su ʃpusati . kiri i Mmilanu un è ankora tsitella kum a mmia . ah kira è kju rann i mmia kwindi s [h]addi ʃpusare prima ankora è tsitellə ma# . kir i Bbervedire tʃ è una ka studia ki studia ? . è a ll universi'ta bboh mi sembra avvokat
Biv1mDD1 allura kwandu si nnata ? alla/ e a ssettembre nove settembre a Kariati de ll eh ə ottantatre ah du ottantaʈri sì kome mai a Kariati ? pek'ki a mamma preferiva a Kariati k u ʃpitalə era kju pulitu pek'ki a Kuʈrone nun era tantu pulitu kanuʃʃu pure tʃerte pertsone ke mi [h]annu ditthu ka Krotone fa ʃkifu sì sì è vɛru kwindi sə [h]a affidata [h]a preferitu mə fare naʃʃere a nu ʃpitale pulitu ku na ll assitentsa megljɔrə e tenə fratə suarə ? sì dua ffrati Nikola e Ffrankuttʃo si kjama Frantʃɛʃku pe'ro u kjamu Frankuttʃo a la kasa su kkju randi i ttia ? sì tutt e ddue tutt e ddue pju grandi ee su nati pure iɖɖi a Kariati ee Nikola è lu kkju ranni è lu kju ranni è ru primu è nat u settantanove . millenovetʃentosettantanove invetʃe Frankuttʃo nell ottantuno e stanu fatʃiandu mmo komu mestiere ? allora Nikola fa ru matt tena na mattʃelleria e invetʃe Frankuttʃo inʈrâ kapitaneria i porto a Rreddʒo Kalabbria marinaio ditʃamo ah marinaio sì ma ke sta fatʃiando di pretʃiso ? allora pretʃisamente . mmo è sup a na motovedettha e da ordini di velotʃi'ta kome si bisogna . rallentare o jjiri kju vvelotʃe dipende pju o meno ste kose ko'si da kwanto [h]o kapitu nʈrû ʃrittu i Messina ? sì nʈrû ʃrittu i Mmessina sì . tu kome [h]a passatə l infantsia ki ti rikuardə ? mbeh l infantsia mia m arrikordo veramente felitʃe mi rikordo in partikolare tutt i ddʒoki ke abbiamo fat k [h]e fatthu ku na kompagnia mia abbiamo fatto di tuttho eeh . tʃè tipu tipu mask tipu maʃkuliaɖɖu ju'kavamu ffora ntsomma ku la ku ra ku ra terra vu'liamu fare a kasetta sup a ll albero pe'ro u tʃi simu riuʃʃiti ntsomma molto pratiko tuttu kus'si pratiko avəvamu i bbambole sì pe'ro preferiamo a far i vvestiti a mmano tʃ è tuttho . abbiamo simu fatthu nu poki tuttho . poijə po no lo so di pretʃiso ke mi rikordo boh . ankuna kosa per esempiu a ʃkola kum era a ʃkola ? mmɛ . iu mi sugnu #kwesta kwesta kompagnia mia ke ssi kjama Antonella ke amu fatthu sì ddʒoki de ll infantsia fin da ll da ll asilo finu a ri ʃkole elementari pek'ki pu simu state separate eeh . n ssat# intsjeme jamu . andavo a skuola andavo bbene pure si ju'kaumu tutt u juarnu pe'ro i 'kompiti i fa'tʃiamu komunkwe ed 'eramu bbravi tutt e ddue . pojə #pe re ʃkole medie siamo state divise e kwesta ragattsa e a ll inittsju tʃ amu sofferto un po pik'ki 'eramu molto legate ee . pe'ro komunkwe ll amitʃitsia va avanth se al di lla kə siamo stat a skuol intsjeme pe'ro va . eh ddʒite skolastike ? sì abbiamo fatthoo la ddʒitaa e tertsa media simu stati a Rrimini San Marino siamo andati ad aprile pe'ro abbiamo per favore in dialetto [risate] amu ʈruvat a nive semp nive brutt t u tiampu brutth malament tʃè pjoddʒa e kwindi simu stati nu poku limitati nella nei ddʒiri pe'ro ntsomma tʃi siamo tʃi siamo divertiti lo stɛsso ehm . boh . poi va bbeh n aʈra n aʈra ddʒita l [h]e fatta a ri ʃkolə superiorə a ra fine siamo stati in Spagna è ssatu pure bbɛllu kosa bɛlla tipu ke tʃ era sole da ra da ra mattina finu a ra sira eeh . simu stati tutt a tutt a klasse mia è statu tʃi siamu/ ni simu viduti l ultimi juarni intsjeme pek'ki poi a ra fine ne saremmo divise dopo pek'ki ognuno a ll universi'ta [h]a fatt a ʃʃelta sua kwindi tʃi sentiamo ogni tantu pe'ro i kontati si su persə ku kwalkunu duvi siti jutu ? allor iu sugnu jut a Kkosentsa no ntâ Spagna ah in Spagna siamo stat a Mmadridə siamo stati fermi a Mmadridə e po ni simu abbiamo eravamo libbere ntsomma po'tevamo ddʒirare da soli duvə vu'livamu eeh . poi va bbeh siamo stati/ amu visitatu n aʈru paesinu della Spagna dove tʃ è un monastero mmo no m mi m u ven a mɛnthe pe'ro siamo statu bbɛllo komunkwe siam divertit pu alla fine è la kompagnia kwello ke tti dda ati jutu kû bbus ? ah simu partiti ku ll aereu daa . al'lo amə fatthə fin a Rroma ku ru pullman pu a Rrom amu pjatu ll aereo e lla in Spagna n [h]a vinut a pijare l autista kon il pulman e n [h]a purtat in kwi ddʒiru n [h]a fattə fare l eskursjone a ddʒita a veduta turistika di sera ee . poi siamo ritornati di nuov a aereo poi da da Roma in makkina sono ritornata io pik'ki eravamu assai e kkwindi eravamu kwaʈʈro persone fuori dal pullman er 'eramu rimasti e kkwindi poi per nun fare venire n aʈru pullman [h]anu portatu na makkina siamo stati kwattro ragattsi in una makkina . tipu per esempiu ti rikuardi ankuna kosa ke t [h]a kuntat a nonna ? mbeh a nonna mi rakkonthava semphe del dû lavoru ka fatʃivanu loru in kampagna ke llavuravanu sempre ke nun è kome mmo sempe ste kose k itʃ kə i ddʒuvani simu libberə ke prima semphə fatigaavanu tutthi kwanti pikkhole e ggrandi ke mmo tʃ è moltha libber'ta tipo na vota semp su partut i frɛti a a ra porta di koppja no ditʃi mmo mmo niʃʃite ku ru ttsitu vi viditi vi tokkati invetʃe prima nessunoo . un è sədut a na parte l aʈrə a ll aʈrə si parrava ku ri ddʒenitori no ku nnua tʃè s [h]a bitat a unu ku nu bikkjeri i dd akkwa mamma mia ke vidu vvo ke vidanə ll uakkjə mmia sse kose kus'si . niente di . di ke e tu putivi niʃʃiri no iu sì vabbeh ormai su kambiat i tɛmp kwindi io sì niaʃʃu tʃè ola tiagnu pur a makkina per su orari flessibbili kiri ka ntsomma ma stai fatigandu ddʒa ? no iu sto studiannu a Kosentsa studiu dirittu ed ekonomia mmo simu sso studiandu stasera per l esame pe'ro ankora# ajut a mmamma in kasa e tu abbiti a Kosentsa ? sì e tʃ [h]oo tiagnu l appartament a Kosentsa sono tutte ragattse eh torno ogni kwattorditʃi juarnə mə nə viagnu â kasa kwattorditʃi pur ogni fine settimana dipende degli impegni ka tiagnu kome kade ntsomma e ki su tutt i Bbelvedire ? no sonoo . no di Bbelvedere sugnu tʃi sugnu sulu iu nʈra l appartamɛnthu tʃ è una ragattsa k è di Sant Eufemia di Llametsia n aʈra invetʃe è di 'Strongoli ke po per altro è ra ttsit i fratəmə e poi tʃe n è una altra ke di vitʃino Reddʒo Kalabbria ke deve vinire kwest ann kwindi ankhora il paese duv vena no me lo rikordo e altri due [h]anu viniri n aʈrə due straniarə non sappjamo s s[ono] spagnole o tedeske pik'ki dua postə su riservat ogni annu dua straniar invetʃe l anno skorso in kasa [h]o avuto kwattro tedeske pu ssu statə due di Terranova da 'Sibbari e semprə ia ku kir i 'ʃrong[goli] e kum era vita ? mbeeh . avevamo kome ʃpattsio in komune aveva a kutʃina poi ognunu tʃ [h]aa . sono ogni ragattsa inʈra dua stants ogni ogni stants tʃ i sono due ragattse kon i due bbagni e bbeh komunkwe io a a kkasa tʃi ssugnu stata proprio poko lla [h]e mantʃat a la mentsa pek'ke la kasa kutʃina era propio sporka tʃè tutto di noi un modo di vita diverso eravamo ntsomma kon ideali un po divversi e kkwindi simu jutə a mmantʃare nʈrâ mentsa ogni tantu amu mantʃatu pur a ra kasa ku lloru su kapitati serati ntsomma ke siamo stati intsjeme pe'ro [h]anu state poke ma a kutʃina pek'ki era sporka ? pik'ki lloru manddʒavanu i pjatti i llavavanu di nuovu prim i mandʒare a sira prima po lassavanu ʃkarpe 'pettini subb u tavulu tʃ è tuttu tuttu kwantu tʃ n era in kutʃina erano tutte ko'si molto tʃè tʃè iə vulia jir a mandʒare aveddi lavarə prim i pjatti loru pulittsare kutʃinare pu torna pulittsare pi mmia e kwindi era ʈroppu lung a kos un tʃ a fatʃiva kumə tempu e kwindi ntsommm pe mantiniri i kose bbwon a patʃe kwindi amu fattu ko'si amu jut a mandʒar â mentsa manteniri nu pok i armonia in kasa ko'si fintha armonia pe'ro tʃ è stat nô prossimo anno le kose kambiano pek'ki siamo tutte ragattse ke tʃi siamo ddʒa konoʃʃute prima e kwindi sikurament [u]serem a kutʃina kutʃinamu assiam infatthi per # amu fatthu na grigliata tutt assiamə tuttə l amitʃi subb a veranda amu kutʃinat ntsjeme kwindi è ssatu na prima prova n approttʃo a stare intsjeme . . e ke vi stati kutʃinandu i solitu ? mbeh i ssolitu a pasta pju velotʃe fatʃimu pasta ku ru tonnu pik'ki è kira ka si kutʃina kju vvelotʃemente pu fatʃimu peperonə ku patate per esempiu eh amu fatthu i melantsane alla griglia grigliatə amu arrustut i satsittse pure dû majale ka mə #l fatth a mamma amu arrustut a pantʃɛtta pure ehm . nɛnt pasta sì pasta ku a fatʃimu pasta velotʃe komunkwe a tipu kapita puru a ri fini settimana ka fatʃimu ankuna kosa tipu diversa komu a pasta al forno oppure i gnokki amu fatthu nu doltʃe na volta kwindi a ssekonda dû tiamp k avimu ma pasta al forno kome fatʃiti ? past a l forno fatʃimu pijamu a ddʒa lasagnə fatthə kwant eh mettimu subba karne trita ntsomma a 'provola formaddʒo po u mintimu nʈrû furnɛtthu anke se a pasta al forno n a mantʃu sempə a la mentsa a duminika pik'ki è l unika kosa ka fanu veramente bbona ke si po mman'ddʒa ke [h]a ppju ssaporə pek'ki l aʈri pasti ssannu tuttə a lu stessu mmodu pasta al for pasta aʃʃutta pasta kon peʃʃe pasta pasta sempə u ssessu sapore [h]a e kum è la vita a Kusents ? mbe è bbellu sì è bbellu pik'ki simu tutti ddʒovani simu tuttə guaglionə stamu sempə ʈra nnua tʃ è u tʃ è na persona ranna ka makari ditʃe ma kke ffate ma kumə ti vesta ma simu libbərə simu tuttə ddʒuvani kwindi a pentsamu tutt a lu ssessu mmodu a gghjukarə tutt ka gghjukamu ni pijamu a d akkwa ll estate kwindi stamu a rû bbarrə ka tʃ è bbar subbitu dop a mentsa e sì stamu akkus'si in kompagnia ku ra kitarra a kantare e si rakkontano bartsellette ko'si ogni tantu ni ʃpostamu jamu . ankhunu lokale a ni vi'vire ankuna kosa o pe bballare ko'si n organittsjamu ku re makkine pe'ro simu tutti vitʃini simu tutti kasi studenti pik'ki è nu tʃenʈru residentjale duvə sugnu iu kwindi simu tutte tʃè ognunu sta nʈra l apartament i ll aʈre tʃè u d è ke tʃ è tutta sta divisjone kwindi oi mantʃamu a kasa mia dumani mantʃamu duve nâ kasa i n aʈru guagljune kuntʃinamu assiamə di maniera molto sì no ssu bbell i rapporte u ssu rapporte formalə ma simu tutte tutt a la mano . invetʃe si mai stata a Kuʈruanu ? sì vabbeh a Kuʈronə tʃ [h]e ffatth tʃinkw anni i ʃkol superiorə kwindi simu ssatu pure tʃinkw anni a Kuʈronə amu kanuʃʃut tutth i post i nnegotsji pik'ki a Kuʈrone è akkus'si o va o vai a ra ʃkola oppur u juarnu k u va a la ʃkola sta sutth i 'portitʃi kumə si ditʃe pik'ki tʃ ssu i 'portitʃi e ti fai u pass u juar[nu] sutt i 'portitʃi dopo di kke ti ʃkottʃ i 'portitʃi va a ra vvilla oppur subb u korsu ti ddʒiri nu pok i nnegottsji oppur subb a passarella subb u lungomar a sira ? e no semp i mattina kistu po non 'jiumu a ra ʃkola no pik'ki i sira kapita ssi pokə vot si ddʒustu vaju a nu negottsju oppuru si pik'ki sin'no a sira komunkwe ristamu kkha nʈrû paisi mmo pək'ki tiegnu a kompagnia mia e stamo a rə ʃkale dû santuariu sedutə a ri a ri lokali ke [h]anu fattu mmo kwindi abbiamo ankuna kosa ko'si e 'stavamo e si parra sempre ka parramu e kwandu va a ru maru ? a lu mare vaju a 'ʃrongolə ssugnu ssata st annu oppuru pure i ssolitu a ʃrongolə vaju komunkwe sugnu ssata a ll annu ʃkorsu a Le Kannɛllə pure nʈra ttson a n aʈr annu simu ssatə a Isola Kapu Rittsuto ma in ddʒenere vaju kju ʃpessu a Strongolə pek'ki è kkju vvitʃinu pure a Kuʈronə tʃi simu ssati kwandu era kju ppikkola i ɖanə tʃi purtav pa'pa # ɖɖa pek'ki era u postu ka li piatʃiva di kkju mmo invetʃe ni ʃpostamu komu vu'liamu simu ssatə pure a Torre Melissa dipende kome ni ddʒiri intsomm ki ti piatʃ i kju i kiri ʃpiaddʒi ? di ddzone kwelle eh kome mare kome spiaddʒi kju kir i ʃro/ e no i i Kannɛllə e di Kapo Rittsuto m è piatʃut i kkju a 'ʃrongole u mare è bbellu pe'ro è kkju bbellu a kiri partə ɖɖa kiri ʃpiaddʒe mi piatʃe a ʃpiaddʒa kâ sabbia fina sse kose ko'si . è sempə bbellu mare pe'ro pur a Tʃi'ro Marina è bell u mare sì è bbɛllu tʃi su nu pokittʃeɖɖ i peʈr pe'ro è bbɛllo mo tene vakantse tu o ? sì ditʃimu i vakantsə su finit pek'ki komunkwe staju studiɐnnə mattina e pomeriddʒu pek'ki [h]aj far l esamə pe'ro sən'no i kkorsi rikomintʃanu fine settembre kwindi mmo fra dietʃi ddʒorni kju u menu mə ndə vaju a Kkusentsa e mi pulitts a kasa e ni sistemamu e kwandu tiagni l esame ? l esame è il treditʃi settembre se tʃ a fatʃimu a fare pek'ki komunkwe tʃ è assai ntsomma i studiar material i studiare e v organittsate tra di vua o kume per l esame ? . no no i ssolitu studiu pi kontu miu pik'ki pure pik'ki simu ognunu in paesi diversi e ssimu lonthani kwindi è ddiffitʃile a nə mint/ kwannu simu a Kusentsa sì kkapita ka studiamu puru intsjemə pik'ki iə per esempiu a llugliu [h]e preparat raddʒoneria e simu jutu duə gugliunə ka tʃ a ʃpiekatu iju kə ddʒa ava fattu l esame kome ka s av/ kirə k aveddi fare putimu starə assiamə pe'ro iu mi ʈrovo a studiare prima sula na vota k [h]e imparatu po pottsu studiarə ku l aʈri pik'ki pottsu ʃpiekare a ll aʈri kiru ka ntsomma ke pratika l esame . e a Kosentsa kumə su i professori su ? vab'bo no vab'bo tʃ è u prufessore kju kattivə kju pignolo ka magari vo di pju pe'ro tʃ è pure u professore k è pju buono pe'ro i rapporti komunkwe u ssu intimi kom a ri ʃkolə superiori a ri ʃkolə elementar ka parri kû professor tʃè s a ru professore vo parrare [h]a jjiri a ri ore i ritʃevimentho po jjiri durant a pausa pe'ro komunkwe tʃ è nu tʃertu distakku na distantsa ʈra l alunno e ru professore invetʃe ku no ku i rapporti ra fine ekku parramu puru in dialetthu tra di noi spessu sì tʃ è ki magari parra sulu in italianu pe'ro i ssolitu parann in italianu tʃè a p a parola in dialetto tʃ è ʃkappa semprə pe'ro s è komprensibbile pek'ke menu male è uguale kwindi se tipu a Kosentsa tʃ è n aʈr attʃentu tʃe # pe'roo ni kapimu si parramu in dialetthu kiri kkha su kkju kiri ka si kapiʃʃanu i mmenu su kir i Rreddʒu pik'ki tenanu nu dialetthu abbastantsa ʃrittu se parranu velotʃe un kapiʃʃu propia nɛnth invetʃe sta ragattsa k abbita in kasa ku mmia kist i Llametsia ke kwannu parra iu si parra in dialettu mi kapiʃʃa ankhora ankhora pe'ro fa diffikol'ta pək'ki è ssat in Svittsera lei e kwindi mmo parra sulu parra in italianu dialettu suu nun non lo parla mai eeh . sta infatth se invetʃe vado a Teresa ke sarebbe a ragattsa i Strong un a kapiʃʃa propia kwannu parra pik'ki parra kju vvelotʃe e ddʒa ka parra in dialetthu u riaʃʃadə a kapire . e tu komu vidi a konditsjone dâ ffimina ? beh mmo sikuramente è kambiatə mmo tʃ è iu personalment se parru pure di fimmina kumə tʃ è i mmia iu non nun tegnu nessunə limitattsjone tʃè ddʒustamente ognuno si ponə a llimitə per se stessə pik'ki pu sen'no mmo è kambiat a situattsjone prima magari a ll universi'ta na feminuttʃa u na mannavanu un a mannavanu nemmenu a ri ʃkolə superiorə pek'ki avianu jir a Kuʈronə a Kuʈronə u tʃi putia jirə na fimmina sula u putivanu niʃʃir a sira o putivanu niʃʃirə mank u pomeriddʒu tʃ è tip a mamma si jiva jiva sultanth duvi ditʃiva ra nonna a ri kasə ka ditʃiva ra nonna pre semp tʃè a na kasa ka tʃ eranu fratellə maʃkulu u tʃi mannava ka tʃi putivanu jire invetʃe mmo mmo è libberu tə pija na sira e nniaʃʃu e pure pre semp sugna jut a Kusentsa abbitamu sulə kwindi ormai amu pur na tʃert autonomia putimu farə kwalsiasi lavoru tʃi ssu kkju kirə mentali'ta ankunu o Dio #ankhora tipu pure se ti vida ka parrə ku nu guagljunə tə nu passaddʒu nu guagljun ddʒa magari pentsanu eh kissi kkha su ttsiti pe'ro magari un è nɛnthə vɛr pe'ro kissə tutt i vekkjariaɖɖi su pju ke altr ke ʈra i ddʒuvane sta kantʃannə ormai sì si stamu ormai a manera sta kantʃann . e stu kosa dû passaddʒu se nu guagljunə ti da nu passaddʒu po vena vistə kkha mbeh sikuramente i vekkjeɖɖi guardanu ditʃi te kistu kin è u ttsit i Rosandʒela per sempiu kumintʃi a ved pu ʃinnə a makkina fa kin è kistu kkha ? tʃ è nu kumpagnu i mmia ka m [h]a datu nu passaddʒu sì sì vab'bo magari nʈrâ kapu suu kis'sa ki pentsanu pe'ro nua pre sempiu ni pijam u stessu u passaddʒu pjuttosto ke tornar a pphɛde pik'ki pu nun tʃ è nnenth i male simu tutt amitʃ si ssa ka stamu in kompagnia maʃkulə i fimminə kwindi u tʃ è nenth i male . pu su i vikkjariaɖɖi sopratutth a nonna eh pik'ki parri ku kirə ? pik'ki salut a kiru u tʃi ra a manu u tʃi ra u bbatʃu tʃ è propia a llivell i un si ponnu propiaa . sentire ste kosə ka ditʃe a nonna a nonna è propia na kosa impossibbile e iɖɖa kum [h]a vissutu kiri tiampi ? a nonna sì a nonna propiu rikordə estrem [h]a d avutu tipu a nonna mi rakkunta ka prima prim i jirə a ra ʃkola a mattina avia di rəkug'ghjiri l ardika per i per i gaɖɖinə sen'no a nunna un a mannavanu a ra ʃkola eeh . infatth [h]a fatth fin a terts elementare k un tʃ è juta kju pik'ki [h]anu fatigar dinʈra [h]anu fatt a past in kasa pək'ki avivanu fratə avivanu i fratə ka jivanu in kampagna e iɖɖə [h]anu fatt i kos i a kasa ed eranu assai e kkwindi avanu fatigar tutth a la kasa puu vab'be u niʃʃivanu sikuramɛnthe tʃè o ffhatigava o stavanu dinʈra ku ru nonnu u d è k iɖɖə niʃʃivanu komu magari iu pottsu niʃʃire kus'si ku ll amitʃi mia o kwannu [h]e vut ttsitu neʃʃia kû ttsitu mia allora no infatth a nonna puru mmo sə tə saluta kwannu parra ku nu ku nu signore tipu tʃi da sempre del voi tena ankora kira mentali'ta kjuu i na vota ankora . e pure si me ved a mia mmaa tipu a Paʃkwa m [h]a vistu ka dava auguri a ri amitʃi mia ke dava a mano kû batʃu no è nnormale e sugnu jut a ra kasa e pik'ki vasavi ke vrigogna ka ke dditʃi a la ddʒente ma intsomma kose proprio ridikole sekondo mmia pek'ke nun esiste ssa kosa ma a nonna kom [h]a kanuʃʃutu u nannu ? veramente non lo so kome l [h]a konoʃʃutu a ru nonnu sekundu mmia si ssu kanuʃʃutə kkha inʈrû paisi sikuramente u nonnu l [h]a vistə kome suttʃedeva pe tutte tʃe l [h]a kjestu a ru nonnu suu$/ a ru ddʒenitorə dâ nonna sikuramente u paʈru sua tʃ [h]a kjesto se poteva . da fare ttsitu kus'si pents è statu nessun inkonʈru partikolare ma a fujatina no ? no no no no no [h]anu fatt i kose serje pik'ki u nonnu u tʃ u permettiv si jiva d da la kasa e ppo s [h]anu ʃposatə sì no no kosə normale si su state i kasi kiri k [h]anu fatthu a fujatina antsi pur assai pe'ro a nonna no tu kanuʃʃi ankunu k [h]a fatthu a fujatina ? sì tʃ è la vitʃina d a mia ka è rrimast intʃinta kwindi pu si n è fujuta e pu s è ʃpusata ku ru maritu ma prima si n è fujuta e dopu è rimast intʃinta ? no forse prima è rimasta intʃintə pek'ki [h]annu avuto mmodo ntsomm e e kwindi pe nun tʃ u ddire a mammasa diretthamɛnth prima si nd è fujut allora nun k amu fatthu tutt a kosa erano kunʈrari i ddʒenitori suoi ? eh no lo so pək'ki m u ditʃiva la mamma per'ki i partikolari proprio non li so non m i rikordə . pe'ro sattʃu ka intsommaa pik'ki ditʃanu no ditʃe no i ddʒuvani i mmo aviti libber'ta aviti libber'ta pe'ro in tanti fatti fatʃivanu kju na vota ka mmo pik'ki si sente na vota kira sə n è fujuta k era intʃinta kira sə nə fujuta ku ru maritu kira mammasa u buliva tutt kus'si invetʃe mmo almeno si fa tutt ora a lutʃə dû juarnu ntsomm tuttu i maniera limpida e a ddʒente kkha a Bbelvedere ankora kritika ? sì sì uh ma kirə a ll ordine del ddʒorno su sse kose i kritiki tʃi su semp i signore ka stannu a ru ffriʃku a mentsa via kiri rotə ka fanu ah sì kunta kunta e guardanu pe tutt par duvə staj jiannə sì torna passi e k [h]a ffattu ? duvi si statu ? ku kine si stata ? eeh . ti guardanu magari kumə si vistuta si saluta si tu lə salute oppure pre sempiu si tu si seduta ffora si magari ridi subbitu ma ki d è ssu risu pik'ki ridi o magari si passa nu signurə kju rranə magari nə kapita a nnua ka d estate simu state stamu sedute vitʃin a kasa mia e passa nu signore fa eh ma ke ffatʃiti su ll unditʃi è tthardi rikug'ghjitivi a ra kasa wa fimmini a mentsa via ankora a kist ura ! ajeri è suttʃessu ? no è ssuttʃessu vab'be tipuu l annu ʃkorsu pik'ki mmo st annu tʃi stamu sediannu san'no suttʃede pure st ann e pa e tʃi ditʃi ma attsatu ma è ppriastu mo #amu kurkare pure nua ni fa 'kavadu allura stamu fora e ma sse ffiminə a kist ura jatə vinnə a ra kasa k atə fare ɖɖuak ? e kwindi sì i vikkjariaɖɖə su kus'si pur i vitʃin i mmia magari ditʃi duve va ? si niʃʃutə akə urə ti rikogghji magari vonnu sa'piari sse kosə oppure per esempiu sannu kju kosə lloru ka nnua i kiru ka suttʃɛd per esempiu pure magari tra di noi magari tʃ è kine se pise si fa ttsitə pu si llassa allo magari tu mank nemmenu te ne akkorddʒi i tutt sse kose unu s [h]a lassatə ki kapita si litika una settimana pu magari tornanu assiamə invetʃ i vikkjariaɖɖə eh u ssa ka a figghja i kira s [h]a llassat e ss [h]a llassat k u tsitu era ʈroppu ddʒelusu s [h]a llassat pik'ki u ttsitu [h]a jut a ll universi'ta e kwindi magari ɖɖa ka'pe ? n aʈra vita e ss [h]anu lassat sannu pre sempiu kju lloru ka ia magari pik'ki forse stannu sempe fɔra [h]ann tenanu kju tempu libberu pure e kkwindi na parola ku una ku n aʈr pre sempiu duvi mmia tʃ è u kanalikkhj i ll akkwa kwindi vanu a ru kanalikkhj i ll akkwa allura ditʃe eh kə mi ditʃ kə mi kunth e kkwindi ssannu sempə addʒornatə . e tu ti piatʃ ssa kosa ka si kuntanu ? no sintʃeramente no u tʃi staju ɖɖa iu pik'ki u passi salutə magari tʃi parru kus'si na poka pe'ro niaʃʃu ku ll amiki mia sì puru ʈra nnua ditʃimu e u ssa ka pre sempiu kiss [h]a ffattu ttsita ? e l [h]a saputu ka kirə s [h]a llassatə magari sì ssi kose vab'be puru ʈra nnua tʃi ssu no pik'ki i ankuna kosa [h]addi puru parrarə u d è ke po parrarə sempre magari stai studiannu stai studiannu kissu pik'ki pu diventha noiɔso allo magari ditʃ eh l [h]a saputu ka kiru [h]a fattu kistu [h]a fatt ss i varie ntsomma kritikə ka ssi fanu addʒornament no lo so kus'si ma i ttsiti kkha i guagluni su ddʒilusi kumə su ? ma non komə na vota tʃè mmo u dè ka dditʃi tu [h]a niʃʃiri o niaʃʃi ku mmia u niaʃʃi no kistu no almenu kirə k [h]e vutu iu non era nun era ddʒelusu ma tu kanuʃʃi ankunu ankuna storia ? sì tʃi ssu kirə ultimamente tʃ è pre sempiu ssattʃ ka tʃi è ssata na koppja ka s [h]anu lassatu pik'ki llui iɖɖə ditʃə ka è ʈroppu ddʒelusu iɖɖa ditʃa kista pe'ro per sempiu a ddʒɛnthe ditʃa la sua e ditʃa ka pri fatti le lettsjonə ku una [h]a #vutat a na parte tʃ [h]a vutat i l aʈr kwindi pi ssi mutivi kkha pe'ro tʃi ssu kirii kiri ddʒelusi ku'si kom ankhora inʈrû paisi nuaʃtru tʃi ssu kiri ka s [h]anu ʃpusatu komə na vota ka pre sempiu u ss u ttsitu jiva sulu dinʈra sunu gguagliuni i ll e'ta mmia pre sempiu e s [h]anu ʃpos appena [h]anu fatt i ditʃotth anni s [h]anu ʃposatu [h]anu vut aʃpettare i ddʒenitori sen'no magari s avessenu ʃpusatu pure prima kwandu invetʃe iu u mi ʃpusessa mai mmo pik'ki komunkwe prima [h]e jirə a ll universi'ta m [h]e laureare me kumintʃu a ffatigare pu mi ʃpusu pure pik'ki komunkwe iu tiagnu tʃè pure si tiagnu nu ttsitu u n è ka [h]addi vinirə a ra kasa pik'ki tʃi pottsu pure niʃʃirə invetʃe kissə kkha no o jiva dinʈra u ttsitu o u ssi vidivanu [h]anu fattə propia i kosə a ll antika tipu tutti ku ri tutth i ʈradittsjon i na vota magarə ka ku ll 'abbiti s [h]a ʃʃig'gjiri ku swotʃera #u tʃestinu tutt sse kose kkha invetʃe magari mmo no va sulu s u ʃeggljə s u port a la kasa magari #u si vida u juarnu stessu pik'ki mmo sse kose u . tʃe stannu kambiann tante kose invetʃe su tutt sse ragattse ka appena [h]anu fatth ditʃott anni sə [h]anu ʃposatu e si propia tip a l antika kwandu niʃʃivanu pre sempiu inʈrî feste no niʃʃivanu iɖɖa u ttsitu e na suaru s è ranna kwindi niʃʃivanu in ʈrɛ komu na vota o ku ra sotʃera i d iɖɖue i # i kani di guardia sì vidivi dua dua lloru ka kamminavanu avanthi kissu ka fatʃivanu a punta di dietru pik'ki è propia na kosa tʃè ka nu poku ti fa ridere no pik'ki tʃè a la fine ke ssentsu tɛna ? magari nua tutt i ll aʈri i viri tutt i koppji i nnua ddʒuvanə kanuʃʃimu pi kontu nuaʃʃ allu kissə kkha pik'ki ssu famigghji magari rimasti kju a ll antika puru forsa puru pû fhattu poi i paʈri fatiganu ankora inʈrî terre sse kose ko'si kwindi su rimaste attakkata alla mentali'ta i prima boh . eh 'kuntami nu puaku e ll usantse i Bbelvedere i ʃpinellu per esempiu kumə si fa u maʈrimuaniu u fidantsamentu kkha ? allo # a Belvedirə si usa pre sempiu ʈra u ʃposu i a ʃposa u u maritu [h]addi portar a kasa l usantsa vo kkissu ka u maritu porta a ra kasa invetʃe a mugghjeri [h]addi purtare u kurredu i mobbili e tutth u korredu prâ kasa u kurredu ke d è ? u kurredu tʃi ssu i tuvagghji misali kuviarthi pe prû liatthu lintsula sì i mmisalə sì eeh . i tuvagghji pə ra kutʃiina pu per sempiu i tʃi ssu kiri ka magari tʃi duna puru kaddarunə pə sutta per far i i mmajale a ll invernu pə far a sartsa tʃi sono tutt sse kose ankhu tʃerti u ni dunanu kkju pik'ki mmo magari mak i ffanu sse kose i provvisti pok i fanu a kuntserva sse kose kus'si pe'ro tʃ è kine duna a kaddaruna a pignata per esempiu pi tʃi fa a faddʒola lu fa kumə mmo tʃè pure manku tʃ è puru kin u tena u fokularu kkju ka si minta diretthamenti termusifone . pu pre sempiu pə ru ddʒuramɛnthu mag sattʃu ka al'lo vab'be kwandu riguarda u maʈrimuaniu u ʃposu [h]add akkattare u ll abbit i ʃpɔsa a ra ʃpɔsa nd [h]a akkattharə a sotʃera kiss pu pre sempiu kwandu si fa ttsita li porta a parata a sotʃera puru sə mmo u n a portanu kwasə kkju a parata kû kuntʃiarthu a parata [gioielli che la madre dello sposo compra alla fidanzata] portanu a kollana kû bbrattʃalə l aniaɖɖə e rrikkhjina kissə è a parata kumpletə invetʃe pre sempiu ddʒa mmo pre sempiu puru fratuma s [h]a fatt ttsit u n è ka tʃ amu purthat a parata a ra ttsit amu purtat ntsulu na kollana pik'ki mmo ssi paratə mmo k u i vuanə kkju eeh . invetʃe pre sempiu kwannu tʃ è u ddʒuramɛnthu s u mi ʃbagliu a ttsita [h]add akkattharə a kammisa a ru ttsitu sì ssi kose kus'si pu pre sempiu ʈre gghjuarnə prima opphuru na settimana prima ka si ʃpusanu fanu u liatthu paranu u liatthə fanu si minthanu i llintsolə a ru liatthu davanthə tutte ntsomm imbitatə kə tʃ i ssu amitʃ ka venə e i ddʒenitori e pu minthanu ntsomma #u liatth tʃi mminthanu i kumphiatth subb u liatthu u risu minthanu ll ɔva ku ra tʃisteɖɖa pik'ki itʃ ka ll ɔva porta signifika a pjenettsə dâ kasa ntsomma rikkitts sse kose kus'si pu tʃi minthanu i sordi subb u kuʃʃinu e tutth ka tʃi portanu na bbusta i rəgali pə ra kasa fanu vədərə a kasa i pann e tirɛtth fanu vədərə u kurredu k [h]a purtata a ttsiita ntsomma fanu vədərə sse kose kus'si e dopu ka s [h]anu ʃpusatu fanu ankora a serenata ? tʃiertə votə sì pe'ro mmo si sta perdiannə ssa kosa invetʃe è bbɛlla pik'ki sa ki ssuttʃɛda ka mmo fanu kiri maʈrimuanə no pre sempiu fanu vanu akus'si lunthɐnu a ru risturanth ku dir# ka ti rikogghji si propia stankhatu pe'ro sən'no tʃiarti votə a fan a serenata magari prima fanu jiri i ʃposə a ra kasa aʃpetthanu na pokə e pu vanu e kkanthanu kirə kantsun pe'ro davanth a porth ? sì davanth a port pu magari fanu ʈrasirə tʃi fanu ʃpagett agl e ɔljə ankhuna kosa ko'si sì kkapita pe'ro tʃiartə votə mmo fanu puru u juarnu dopu tʃè vedi u n è u ssi riʃpetta kju komə na vota propia a la lettera a tradittsjone no mmo è kkambiatu pik'ki forse tʃ è mmenu vu'lia no lo so pe'ro bɛllu kkapita propia pokə vota se# ka fan a serenata e u juarnu dopu i suatʃeri fanu a visita vistanu u liatth ? ma kissu kissu veramente nun lu sattʃu ia no ? no . . no no kissu no no forse duv i nua ssa kosa u ssi fa a Bbelvedere . pentsu pu no lo so ma nun si rinkjudivanu ntâ kasa i ʃposi ? . . no ssa kosa u n a sattʃu no no kkha no vab'bo neʃʃa mmo pu prima no ma puru prima pentsu a ssessa kosa . magari tʃerkanu i si far u viaddʒ i nottsə pe'ro dipende no magari ssa ki si usa fare pre sempiu se arrivanu i ʃposi no dopu ka mmagari . fann u ddʒiru dî parɛnte pe'ro no subbitu purə dopu na setthimana magari e pu mi rikordu pre sempiu kos aʃpett u ku'ddʒinuma ke è vitʃin a ra nonna ra kasa mia tannə kwann è vinutə tʃ [h]a regalatu a nonna tʃ [h]a regalatu ll ɔva pik'ki si ditʃ ka ke s [h]addi mintiri in fortsa u ʃposu dopu u maʈrimuaniu ssa kosa ku'si . pe'ro kkha se kwandu mora ankhunu kum è ? mbeh al'lo prima prima mmo ankhora mmo tʃ è kinə si minta ru lutthu pre sempiu se mora nu ddʒuvanə si s u minthanu ru lutth tutti vistit i 'nniguru i ddʒeni/ i parenti famiglia pe'ro mmo sta puru perdiannə tʃ è pure kine magari si minta ddʒust a magghja nera u juarnu u funeralə e ppu ddʒa u juarnu dopu s a kkattʃa magari mmo tutt tʃantʃanu in silentsiu nvetʃe prima gridavano kuntami ka mmia presempiu iu mi rikkordu kwandu era kkju pikkola no magari passavano pe'ro ankhora mmo pre sempiu vi ki tʃi tena tant mora na vekkhjareɖɖa tipu novanth anni novantatʃinkw anni ka tena pur i figghji vɛkkhji kwindi mmenu malə sə kum a nonna ka su kkriʃʃut ku magari a mmentali'ta i prima ma kwandu passanu ka puartanu u muarthu a ru a ra gghjesa tʃantʃanu gridanu si si tiranu a ra fattʃa ankora gridano si pilanu ? sì sì pre sempiu i vidi ka salthunu ka və l [h]anu tinire e propia gridanu assai pe'ro suttʃeda pokə votə kistu propia [h]a dd essere ankunu kasu invetʃe a mia pre sempiu me me ditʃa a ra nonna a bisnonna mia ka è ankora viva ka pre sempiu kwann eranu i tempi sua kwannu murivadə unu kjamavanu pur i pertsunə pe tʃan'tʃirə e tʃ u tʃerti paisi ka ankhora suttʃɛdə pre sempiu a duvi nua mmo normalment u tʃantʃanu mankhu i familiarə pik'ki si tʃantʃanu u n è ka gridanu ka kantanu fanu kirə stɔrie e kjamanu a mammasa tuttə kirə kosə kus'si invetʃe a tʃerti paesə ankora kjamanu i ddʒente pe tʃan'tʃire invetʃe kkha no pre sempiu sa ka ankora kosa si usa kə kwandu pre sempiu mora unu eh u juarnu ka pre sempiu mora kwandu vena a nottə a pportar i fjɔrə portanu pre sempiu i kos i mmandʒarə portanu pre sempiu u kornɛtthu pu tʃ è pure ki magari ti invita ti fa ra pasta i paninə . e pu dopu ʈre gghjuarnə no du juarnə ntsommə fanu ʈri ssir i rusariu ku ru muarthu e a tertsa sira si dividanu i ddoltʃ ka #fhanu doltʃ kos i vvi'vire tipu si komə na pikkhula festa a ra finə . eeh invetʃe pu inʈra nuvembre tʃ è u pəriadu dî muarthi ka fan a vena a past i kasə kasə fan a pasta i ll animi di muarthə o mmandanu ddɔltʃə fan i missə pi səmphə pi ll animi dî muarth . #pre sempiu i dɔltʃi ka fanu tipitʃi pe ri muarthi su i ʃkwadatiaɖɖi e ri kuɖɖuliaɖɖə fanu kuɖɖuriɖɖə su kɪri tunnə e ssu frijut ku ru ttsukkaru i ssubba invetʃe i ʃkwaddatiaɖɖi su kume nu na ʃpetʃ i fjokkhu fanu i prima si ʃila a ra pasta lɔnga e pu si pjega subb a sə stessə kumə nu poku lu fjɔkkhu oppurə fan a past i kasa ku ra karnə ru kapiatth kû furmaddʒu fanu kire pastə propia 'karikə rikkə ki tʃi ssi minta ? inʈrâ pasta ? nʈrâ pasta vab'bo fanno o past i kasa pik'ki magari a# i solitu fanu i friʃkjatthi ka su i pennə ee . tʃi mintanu ku ra karna mintanu na fett i karna pu tʃi mintanu sugo u furmaddʒ i subba u pəpe nɛrə sse kosə ko'si . per esempiu mmo è u periadu fan i provviste pijanu fan i pumadɔrə e tu per esempiu a sartsa sì a sartsa a fattsu puru ia n [h]aju fattu pur assai pre sempiu vi tʃ è le tʃ è ll abbitudinə l usants i nu i n aj i n ajutarə ʈra vvitʃinə no pre sempiu iu vaju duv a vitʃina mmia e ajutu a d i a d iɖɖa po fatʃimu nua u piju u fhustu mi s inkja a ru fustu #finu a ra finə po magari sa pre sempiu fan vidir u fust appittʃati i vitʃin ditʃə su ffatt i vratʃi ? ka vegnu m arrustu i satsitts vegnu m arrust i pəparuagnə sì sì ì venə ka ddʒa i ʈraʃʃ su ppronti . eeh fatʃimu fatʃimu filiatthu oppuru u pelatu ka mintamu a vruɖɖirə i pumaduarə ka tʃi kattʃamu tutth a a pellittʃina e ri minthimu inʈrî bukattʃə kû vasali'ko l inkhjimə i imputtʃimu e pu i kjudimu . e invetʃe pre sempiu #ulend#u si fa ru majalə u tsu# majalə ke ffatʃiti kumu oh fatʃu allora fanu a appena ammattsanu u majalə pi usantsa a sira a sira stessa si pija a karna si tagghja nu pettsu i karna pure k è ffriʃka k è kkauda ankhor fa naa frissurata e tʃi mintanu a karnə u majale minthanu u vinu u pəp u pəparognu pəsatu tʃi minthanu eeh e ra kutʃinanu ku ru salə e mmiti pre sempiu mmiti a kiru kə t [h]a ajutatu a ammattsar u majalə o i nonni i parenti ka tiani ntsomma si mmitanu prima na vota mmitavanu a tutth tʃè tipu ka nu mes u mmajalə s u manddʒavanu invetʃe mmo si fa sents ʈranne kkinə t ajuta pu j u juarnu dopu puntualmenth si fa ra pasta i mmajalə . e pu l ulthimu juarnu si fan i 'ffrittulə ka pratikamente su l ossə dû mmajalə ka venanu vruɖɖutə venanu llavatə pu si tʃi mintanu i rrikkhji pre semp e pu kû riastə dii i dû majalə tʃi fanu u sutsu e la kosa ah aspetta ka mmo . u sutsu pratikamente pij a karna magra e tʃi minti l atʃitə e ssi fa kumə na ddʒelatina e si a jelatina eh e si kontserva nua a njelatina a kjamanu u sutsu e pu tʃi su i risimugghji invɛtʃe ka ssu . e ra karnə kju ggrassa sempre dî frittulə vena matʃinata e vena kuntsata inʈrî tattsə ki si mantʃa fa na pittha i risimugghji pre sempiu ka pija nu panə krudo e pents ka kissə fa nonna l [h]aju mmai vistə kum a fa pe'ro pentsu ka pija u panə krudu tʃi minth assai a pitth i dinʈra ka si tʃi ʃkwagghja po kutʃinanə e ra tagghjanu pre sempiu pu a dan a dunanu pur i kasə kasə magari si ditʃ vi k [h]e fatt a pittha 'provala sì e mmo inʈra ssu periadu pre sempiu fanu pəparugnu pisatu i pəparuagnə russə i rimpilanu fan i filare e pu aʃpettanu ka si ssikka e u portanu a ru furnu dopu k u purtanu a ru furnu u matʃi'nanu fanu i pəparuagnə pisat . tʃi fanu pî kuntserve l invernu pi la sardeɖɖa ki sala a sardeɖɖa pre sempiu jankhett . ssi kose kkha . e tu e Bbelvedere ʃpinellu kum u vidi per'ke su duə paisi ? sì in pratikə è nu paese sulu na vota era ddivisu pe'ro mmo è tuttu nu pajisi pe'ro a mentali'ta ka ditʃi kju ʃpiniaɖɖu è megghji i Bbbelvidirə ankora tʃ è per sempiu ieri sera stessa no sugnu niʃʃuta ed eravam a ʃpiniaɖɖu pik'ki komunkwe i i lokali su a ʃpiniaɖɖu i guagliunə neʃʃanu tutt a ʃpiniaɖɖu a Madonna dell Arko ke si pass tʃ è manku na makkina tʃ è u n animu tʃ è nessun e ppu ditʃe va vatinnə a Bbelvedirə tu va ʃinnə# inʈru Bbelvedirə tʃi nə ssu ddʒe tu sì preferiʃʃ a li# ʃkertsandu pe mə diffendere ddʒustamente a parte mia diku è mmegghju staju ɖɖa ka stamu ʈrankwillə no kkha k ava/ ditʃi ma kke tʃ è di divertimenthu kkha ? sì va vatinnə ɖɖa pik'ki pre sempiu ddʒa a ʃpiniaɖɖu pre sempiu a Bbelvedirə a ll unditʃi ddʒa i ddʒent su tutthi u sta ddinʈra invetʃ a ʃpiniaɖɖu pur i vekkjarɛɖɖi no stan fin a mentsanott fin a ll una forse pik'ki magari prima u reʃʃanu a ddurmirə ka tʃ è kkju rivortə kkju kasinu eeh . no pure pre sempiu tʃ è semprə kira kosa tipu pur i parolə kambianu nu poku ʈra ʃpiniaɖɖ i Bbelvedirə e tʃertə votə ni minthim a vidirə no pre sempiu pik'ki duvi nua pre sempiu tʃ è ra kosa e aʃpe/ nu mə vena in menthe komə si kjama u timphagnu ke sarebbe duvi nnua a Madonn i l Akkwa e nu tʃerk i llignu ka u minthimu nʈrû salaturu #tʃi mintanu na peʈra i ssubba pe kattʃare fare pisa e kattʃare l akkwa invetʃe a ʃpiniaɖɖu u timpagnu tʃi u kjamanuu . a bbɐnka ahm a banka sì sì bɐnka invetʃe pre sempiu tʃ su pur a ʃpiniaɖɖu u tavulu u kjamanu a bbanka van â bankh puru a Rokka pre sempiu invetʃe nua ditʃimu a u tavulu para a tavulu tavulu ku'si bbanka mai usamu o pre sempiuu u u ddʒinokkju a Bbelveder u kjamam u jinuakkhju invetʃ a ʃpiniaɖɖu u kjamanu u ddinuakkhju ddinuakkhju sì su pikkole kose pe'ro . poke poke kose sì pre sempiu nua ditʃimu fuaku appittʃ u fuaku o propia a a pre sempiu a tʃiartə votə a nonna mia a bbisnonna ma manku l usa pur iɖɖa ditʃa ru fuaku invetʃe ʃpiniaɖɖu ditʃanu luttʃisu appittʃa lu luttʃiso ma kir i ʃpiniaɖɖu su kkju a ll antika su kkju arretrati sikundu ttia ? no sikundu i kiri i ʃpiniaɖɖu ditʃi ka simu kju rimast na poka a l kkju a ll antika kir i Bbelvedirə pe'ro nun è vveru pik'ki a la finə simu tutth u stessu mmo ʈra i 'ddʒuvanə sikuramenth eeh . pare ka a ʃpiniaɖɖu ka sì ke pre sempiu neʃʃanu i kkju pre sempiu a ʃpinɛɖɖu passeddʒa a ra Madonna dell Arkə invetʃe no pe'ro# è mmigliorə ke jamu a ʃpiniaɖɖu kwindi pik'ki u log/ u punt i riʈrovu è statu ɖɖa ma nnon pik'ki tʃi ssia ssa ddiferentsa ka ɖɖa su kkju antike o vitʃeversa no u n è pə ssə kose tʃ è semp na vota pre sempiu è rimasta a kosa pik'ki tʃ è na vota si llitikavanu kiri i ʃpiniaɖɖu ku kiri i Bbelvedirə si pijavanu a ppeʈrə invetʃe mmo no simu tutthe no mmo ommai u tʃ è kkju ssa kosa rimanə ssa kosa pik'ki pre sempiu kwandu ditʃi i dduvi si ? e sugnu i Bbelvedirə ʃpinellu ditʃe ah sì ma Bbelvedirə ʃpinellu è nu paisə sulə o ssu due pajisə ? i kir #a l thetthu è tutth unu pik'ki a ra fin è tuttu diritth tʃè sempə nu sulu paisə u n è kka ssu divisə pe'ro magari tʃ è kira kosa nua sim i ʃpiniaɖɖə e tu si Bbelvedirə ssa diff/ di divisjonə men# ankora tʃ è pe'ro ddʒustu pi ti identifikare u postu nom per pik'ki u kantʃa nɛnth a ra fin iɖɖi si senthanu ka su kkju avanthi pe'ro a ra fin a stessa kos è pu Bbelvedirə riʃpett a d aʈri paisi è k kju kjusu è nu paisə muartu ditʃimu pik'ki . vab'be in fondo pur inʈrə tutt i paisə a la fin è sempre a ssessa kosa pe'ro ddʒa pre sempiu a ra Rokka pre sempiu è nu paisə ka tʃi passanu aʈri paisə i dd inʈra kwindi magari s iɖɖi avenessənə mandʒarə a pitts a Rokka vanu a Bbelvedirə u benanu kiri i for a paisə a ssi mandʒare a pitts invetʃe sə nua jamu a ra Rokka tʃi jamu invetʃə kkha no sulu ʈra kiri i Bbelvedirə ni vidimu pi vidirə unu infatthi si vena i for i paisə subbitu si identhifika ditʃe ma kiru u d è i Bbelvidirə pik'ki u d è na fattʃ i Bbelvedirə u u n è na makkin i Bbelvediri pik'ki kapita ogni tanth kwindi subbitu ditʃə ma kiru è di ssi fora paisə
Biv1mID1 io vi vi possu a rrakkhonthare da kwandu eru pikkolo eh ke bartu sempre al lavoro po in bivunddʒisu m [h]a parrare andato sempre al/ û lavuru fatiga antsi kwand era pikkolo era [a]via doditʃ anni non avevo manku duditʃ anni a skwola non sono andato pek'ki patruma pek'ki paʈruma nom mi mandau nom mi mandau a skwola ma iɖu om bulia ? no pek'ki pek'ki 'mauma on tsapia ô skriva patruma puru on sapeva a skrivere . ar r a eranu alfabbeti analfabeti analfabeti eh indandu kwando io [h]o [h]o kapito sono andato a skwola pe'ro sempre pagando mio patre av[ia] fare una ddʒornata a tʃi parri u dialetth [incitando il marito a parlare in dialetto] un s aviva pagare ? di doveva pagare ? per andare a skwola mio patre privata sono andato a skwola privato e mio patre aveva eh patruma avia andava ô paga ô hatiga ô hatiga pe mmia ke sono andato u paga a skwola u paga a skwola sono andato sono andato lli um mesi . jivi ɖa u ll intsignu i kosa intsignava ? una fissaria a lleddʒere a ʃkrivere ? mmaaa ki fatʃia ? ddue pju ddue tri u vola kwaʈʈru . eh # thiamph tata [il nonno] mia tata a lassu # jiva dâ skola ɖa e mi dissa sembra [sempre] ddui pju ddui iu u kju u ddui kju ddui u sattʃ iu vogghju u sattʃu u skrivu ditʃa mmo i hogghju u sattʃu u skrivu kiɖu ki pottsu fare e [h]annu [h]anno parlat dopo due dua dua tri gghjuarni mi dissa patrəma sianthi figghju om baj a da skola pik'ki i j aju u hatigu iu hatigu iu hatigu ku du pikkhuni tutta la ddʒornata u ti mantignu a tthia ditʃa u t i ntsignu e jjia ku l anni passavanu e ia mi sono insegnato solo u menthu a firma per dirti ko'si no e mio patri dissa 'Kosimu dissa a'viamu u majali a'viamu a ka/ a krapa per dirti no non sono andatu kju u vaju u hatigu ô vaju u hatts a da skola a pigghja # patrəmə #ɖ a'viamu parrandu diku kosa a'viamu pok [porco] . akkwi'staumu in kampagna nua abbi'taumu ɖa a'viamu u puark a'viamu a krapa ia kunthava doditʃ anni ia . ke kosa fattʃo un ddʒ un ddʒorno ? u juarnu hattsu akkus'si dissa paʈruma a sianthi vai ɖani e gguardi a krapa ku du majali iera tsitiaɖə avia doditʃ anni ke kosa fattʃu ? ntʃi raspu [raschiare; germ. raspon] a pantsa dû puark [risate] u kuahu u puarku si kurkava â ttherra . mmo a krapa nda avia a da korda no hatts ia mmo duv a mmianthu ? pi #a misa a #attakkhat u piadi kwandu ava atthakkhat u piadi respandu u maj/ o puarkhu sutth a pantsa #ku da testa supa sup a pantsa dô puarkh parandu semph kû rispiattu no supa supa a pantsa dô puarkh mmo vena nu kattʃaturi tʃ era o kattʃaturi ntâ kamphagna mmo kista krapa spalanthau e a mmia m [h]a tirat dû piadi du metri mi tira hora mi skriʃ'ʃo pâ therra a krapa dô piadi e mmo vaju a da kas ntʃi issi iu a tata [allokutivo] oije . oije jivi ɖane u guardu a krapa un s ha pijatu aju u m attakkhu aju n attakkhat dû piadi e po passa nu kattʃaturi e avia o kane a krapa spaventau e a mia mi tirau horɐ vidi kkha kom aju kkhane ia malanddʒana [lividura] #tu u piadi e passa e vi ka dissa u tata ? u tata mi dissa vena a mmia e # u m attakkhi a krapa ka tu avivi tanti aviva kista arrankhari attakkhau u piadi t arrankar hitʃa mi mandava e [h]a ppassatu mmo dopo dopo tantu ko'si mi hatʃa mio patre senti vedi ke tu domani . hitʃa va u ttsapphi u pikkuni era guagljuni u semina um po pa'nikulu nd mpapamu u pa'nikulu pek'ki# ke kosa fattʃo io ? vai bom bom mi metthu arramphare [aggrapparsi] stankai ia mi ndi vaju mi ndi vaju mi siadu a nn angolo . e ssianthu rrruu . e k era ? ed era u puarkhu . e ru puarku si mandʒava o panikulu ɖa u pa'nikulu si manddʒava ! u pa'nikulu si manddʒava u pa'nikulu ke mm [h]a o hattsu ?! vaju a ke kosa fattʃu iu ? pigghju kiɖu pa'nikulu vaju n a ʈra parte u ʃʃippu ?! e ntʃi mentu ɖane no paʈruma mi mi minava e u fattsu hattsu tutthu kistu lavuru a mmia mi minava e passau e ppassandu di kose di kesto kosa era ko'si pek'ke sono stato sempre io . a Bbivonddʒ . a Bbigung . ʃunnu stat a Bbigunddʒi semphə [h]a llavuratu semphə è venutu alluvione u tʃinkwanthunu e ekku kissu m ati parrari i ll alluvione ki suttʃeriu ? mmh dda ll alluvioni e gguardati sikkomu io eu [ero] sempha a podiri kjamamu a podiri a duve na kamphagna [h]o venuto na tempheʃta e iu mi sugnu arrimatu ɖɖa nta mmiantsu dâ ᵪjumara e dopu o [cahuni] huni ma lli tʃ è un tempheʃta tre ddʒorni semp sulu era sulu ntâ ntâ kaseɖa no sulu no k avia o majali e d avia na krapa ed avia nu tʃuttʃu k on era on era mor# kiɖu tʃuttʃ . e rr# ta ko'si tre ddʒorni sempre pjovendo u ffjumi venia 'kjininu u kahuni u kahuni ke benia e supa ke passava propia vitʃin a a a kaseɖa duv era duvi abbitavu io io mi sbeglio wwuu mamma mia [h]o vutu nu pokettinu di paura prendu a kiɖu tʃuttʃ pemmu o leva â kaseɖa o pigghju a ra kapiitts [afferrare al collo] e u tiravu u vena fuori tʃi ɖassavu a porta aperth iu mi ni vadu n aʈra part e vo o kahuni on vinne poi kkjue ɖa e è passato e un aʈrə part ke fattʃo ? e dopo ddʒove'di neʃʃivu u thiamph e baju e u guardu iu ke kos [h]o fattu e passatu u kahuni e baju e gguardu ke a llavaria kjamamu a llavaria perrukaɖe guardu iu a Bivunddʒi tuttu pjena di akkwa ke a si vidia tre part mmo iu era diddʒuno . e rakkoglio i kastagni i misi nta na nta na pjanthula . u ssi bbullənu a kwellu momenth iu pigghjav u suannu kwandu mi sbiagliu kwandu mi rigghjai . kwandu mi rivigghjai s era bruʃʃutu kiɖi kiɖi kiɖa kiɖa kos mi ɖassai i kus'si i kos mo kosa ku fattʃu ?! mannaddʒ . vadu u ddʒiru ssu . senth a piad akkos'si sentsa skarpe u tʃinkwantaunu i kosi [h]e kamminat sun andat era finu jut a nkuntamm kwandu sunu arrivat a Bbivonddʒi mia moglie mia . 'mauma tʃanddʒia ditʃe u higghjumə ditʃa o pardiu ntô fjumi ditʃa si nda jiu addio hitʃa addio o du vidimu e vuat a kasa [rriv] a kasa e mi baʃ e si eeh e thirri minamm a kiɖa kos ma n aʈra voltha . iero 'eramu grand eh eh tʃ era a duv a famiglia di Ttsaffino ke noi avevamo il therreno suo kurthi'vaumu tsap'phaumu u terrenu sua mmo e la fam[igghja] o dutthuri venia ɖɖa puru nua abitammu kkha ntâ kaseɖa ntâ kaseɖa ku pphagghja pu nu k a'viamu i llentsola eh diku la veri'ta non tʃ era nu lentsola paglia e ll uarddʒu [orzo] a kuperth a n akkop'paumu [ci coprivamo] ni kur'khaumu ɖɖa supa a vot# a sira nu hatʃia pik'ki imme mug'ghjaumu i piadi pe # ke kosa sempha sempha a beveranda jimme mug'ghjaumu i piadi inta ll akk[wa] . mmo mio patre abbivarava si ditʃa skaʃʃau [scassare] u tiaɖɖu mm e il figlio e e il figlio di kwesto dottore era sempre dietro mio patre si ʃʃalava a guardare . ke kosa komu ttsappha # fatʃa no skusate no una volta mio patre eh kwatʃ [ted. Quatsch, rivolgendosi alla moglie che lo critica] mio padre parrandu ku kosu hitʃa pumm a kosa si # tena mmo il figlio l [h]o senthuto e kwesto figlio del dotthore tʃi fatʃa pa'pa n [h]a fatta uno mio padre pentsava ki ntʃ è adduva abbivarava ke tʃi sono kwelle kose pentsava ke adduva lavorava no e no è passatu è kamminatu avanthi kwello di figlio di Tsaffino kamminava semph appriass dopo ro [h]o fattho n kosa fetʃe # pa'pa n [h]a fattha ddui e hitʃa mio padre n e ki # hitʃa mio padre mio padre ditʃa mi rakkhonta kesto kkha ? . i [h]a passat mmo [h]a vvisto ka ntʃ e a . no ko'si kamminava mio patre u tʃ [h]a dettho a dotthori sono le kose ko'si ke kosa devo fare ? sì sì sì Frantʃesko pek'ki io lo so tʃ [h]a dettho il dotthore io lo so per'ke tu ntʃi issa mi [h]ai insegnata anke la tʃuttʃa [risate] tu per'ki mi [h]ai insegnato pure la tʃuttʃ pek'ki ia sono andat a Marino k on saliva fatʃiva mi guarda ntʃi diku la veri'ta kom era [sgridando il marito] kini è ssu quatʃ ! ntʃi parri ddʒustu komu kapitaru le kos e kwakkos # ntʃ a [h]e ppassat mmo un altra volta un aʈra vota eeh pa mentha ttsapphava ku du pikkuni a bon anəma i paʈruma sempre tsapphandu pumm pumm e ttshapphandu o pikkuni kiru kwellu ke avia diatru a tsapphare la terra ma u ttsapphuni ? u ttsapphuni è kwellu ke si tira ko'si ke si tira ki ssi tira no u pikkhuni esta kiɖu ki ki si tena kos'si e si butta #amu ntâ terra si vota arriadi kwanthu u lavuru si hatʃia na vota si hatʃia tanthu tanthu lavuru . pummu si manddʒa nu muarts e e pittsata pek'ki ɖa kja'maumu a pittsata . e mmona . si mmanddʒanu si trova tutth . una vota non tʃ era nenth ntha Bbivunddʒ un kattʃanu i kosi kosi era tantho . na kosa Bbigunddʒi [h]a statu sempra lavoraturi ka n ɖa tutthə tutth a ddʒianth si lavorava e ku jia ô tsappha ku hatʃia u vinu e ku hatʃia tsapphava kistu ku tsapphava kist aʈru sempha lavurandu . nun tʃ era unu k era k era va vagabbund skola on nd avia . ka puaku skola ma ku vo u lavuru ntʃi nd era tanth nta Bbigunddʒ sempra lavurand pe'ro non tʃ eranu soldi poku soldi . patruma jia sempra ô lavura ô hatiga nd ava nô dotthuri tʃe #u visitava no andava a fare tant e lavoru pe kiɖa kosa ke ntʃi ke ntʃi avia avia fatth kiɖe malattie e [h]a passate tante sakrifitʃi . nta nta Bigunddʒu diku la veri'ta . Bbigunddʒi esta biallu pik'ki . mi kriʃʃivi ɖɖa . kwandu kwandu si vatʃa a Bbigunddʒi es esta kiɖa kiɖa kosa k u si vida . adduva ia naʃʃivi e e Bbigunddʒ . una vota ka 'eramu una vota a adesso jiu e mugghjerəma . ia e mugghjerma . n a'viamu a vvigna troppu supa lu lunthanu no era lunthana a ke kosa fa fa'tʃiamu po pommu sparagnamu ? i kkha ka vulianu kwaʈʈrutʃenthu . . lliri nu karriku e ttʃuttʃ u mi portha u portha a kontʃimi u m a portha ɖɖane a lu sa tenamu u sambuk ke kosa parramme a mattina ku mugghjermə nthâ notthe par'raumu a kuasa invetʃe m apportha iɖa a kontʃimi kwandu nkjanammu lui mugghjermɐ ntʃinth sentsa k o m u diku a kua era intʃintha mugghjerəma ke kosa fa'tʃiamu ? mugghjermə pigghja e ppigghja vinti kili vintitʃinku kili e kkuntʃimi s a minth sup a testa e kilometri e io tʃinkwanta kili sup e spaɖi ni karrik a mmatthina priastu nu lavamu e parthimu kwande rrivammu a nu tʃertu punto stankhi sudati kwand arrivammə o pe du stabbili tʃi issi ia a mugghjermə . tʃuttʃu u divianthu jeu kwandu iu nkjanu kkha supa a kontʃimi . aa da kosa pigghja # e presta kus'si mmo u un annu dophu . issa mi issa patruma . patru iss patruma a 'Kuasimu [allocutivo] . domana a kontʃimi t a puarthu iu a supa ku du tʃuttʃu . e tʃiantsu [nome proprio di Vincenzo ?] ko'si vabuanu a a patre [allocutivo] ia me nda vaju pek'ke vaju u me vaju u hattsu kistu o hattsu kist auʈru nda purtati vui a kontʃimi poi s on pherma u u dissa kompagnuma iu mi ndi vaju u purthati vui u tʃuttʃu a ɖɖa ssup eh va bbon mmo iu me nde vaju mugghjerme . mugghjerma hermau ko patruma karrikarə kiɖu tʃuttʃ e kontʃimi nu kwinthal e kuntʃimi iɖi puarthanu a duva nua avim u portha mmo u tʃuttʃu arrivau a nu punthu . si nkrinau n terra kiɖu tʃuttʃ . paʈruma u tirava a da kapittsa [risate] u tirava dâ kapittsa no mugghjerma u tirava a da kapittsa e paʈruma diriddʒia dâ kuda e kiɖu tʃuttʃu u ntʃi diriddʒia kjui e ɖa nt terra [imitando il russare dell'asino] salita kera kiɖu tʃuttʃu mania u savutu #nu kathu ki fatʃa a paa patruma tʃi torna kattʃara a kontʃimi a kiɖu tʃuttʃu no duv e sta nterra mmo nd [h]a e mugghjerma si mis a gridare a 'Kuasimu [allocutivo] a 'Kuasimu [allocutivo] # e mi para ka sianth pek'ki ntʃ è l e ki si siantha no ntâ munthagna a 'Kuasimu [allocutivo] ia pigghju sianthu om beni ka kkattau u tʃuttʃu ! akkattau u tʃuttʃu [risate] om beni ka kkattau u tʃuttʃu ! # tu o u tʃuttʃ !? mmo kwandu ia pigghjə e skapph kwandu skapphu e ntʃ avia e ffundu e kastagnare no k i ʃʃivulau si kulkhavu ɖa ma avia paʈruma ke si struppijau puru a ggamba u torna a kiɖu tʃuttʃu u torna arriadi ki ffitʃi ? skarrikamme a kiɖu tʃuttʃ e jiva ankhora u mi nkjana a kontʃimi e kkha kontau# m a lliavu a da stattsjoni sempha ntâ salita . a kiɖu tʃuttʃu non si a non si altsava pju . pâ ttherra on si riddʒia kju kiɖa kiɖu tʃuttʃ e ko fattʃ ? pu ri # tantu si riddʒiu u tʃuttʃu avanthi e patruma arr arriadi arriadi ku na bakkhettha ttsuppikandu pek'ki si si fatʃia . male aa akkuɖiɖe e kkamminava mmo kwandu arrivo a ra a ra kasa si ntʃi iss io a tata [allocutivo] . kwandu unu partha # a kontʃimi eppu u viagnu da torna a pigghjare era 'ɖassami stare 'ɖassami kiɖu ke ppassai iu o ssattʃ e mugghjereto sape ki ghj è passath ? du# ni ʃʃivulau . du# ʃʃivulau u tʃuttʃ on è viaru ? [rivolgendosi alla moglie] kissu po pa da vviaru! ma iu om pitʃa nentha iu u paisa povariaɖu . a 'Kuasimu [allocutivo] mmo ke kosa fattʃ ? e lassamme u ppassare sempre io mi a hina hatʃa sempra lavurandu ɖa sempra lavurandu e ke avia u fatts . fattʃi [infatti ?]/ lavurava diatʃ ure dû juarnu e mi ndi pagau mankh uatth mi da un akkunth . #iə ma ke kosa io devo fare kkha a Bbivonddʒ ?! e kkos'si mmigrai e mi nda vinna a ll estaru mi ndi jivi ntha Swittsera tri anni e kumu era a vita ntâ Svittsera ? ntha ntha Swittsera n ntê kontadini ntê kontadini ? ntê kontadini [h]e llavurat ntha ʃvittsera ki fatʃistivu ? ki ɖa fatʃiva aviva i vvakkh no avia vakkh eeh e ntʃi munddʒiva i vvakkh ntʃi munddʒia i vvakkh . dopu e ɖa ntʃ avia puru . u lokale lo storanth e jia . lavorava a i vakkh . i kattʃam a mattina muntʃia a'viamu majali . avia kistu avia kist auʈru e po jia nto lo storanthi [ristorante] in kutʃina u mi u ntʃ aʃʃuk i pjatthi u tʃi llavu kistu u ntʃi dugnu u vinu . puarddʒu u vinu e una una kosa e ll aʈ e lli [h]o fermato un anno il prim anno mmo ɖɖa avia u si paganu i tassi u patruni on è ka mi dissa a mmia k aju u pagu i tassi m iti kapito ? ditʃi k aju tu vi ka tu o pagi [che tu devi pagare ?] i tassi om mi dissa nenth . ah kwandu avia u mi nde viagnu a Bbigunddʒi . mi porth a nɐtɐ [bolletta, nota ?] . ka si pigghju nu misi pag i tassi e ia pija e [h]e detthu e pek'ki sattʃ [h]a u pag i tassi ? e pigghjai [h]o llaʃʃat e me ne sono andat n [h]o pardutu tutthu e mi ndi vaju a da piadi [di nuovo] a Bbivonddʒi sempra lavorando torna a Bugunddʒ e ke kosa fatts ? e kosa fattʃu ? e nd jivə lavurava sempha stankhu kû pikkhuni pâ spaɖa . i skarpi mi hatʃianu paranu nu # kuasu mi dolianu i piadi . nun si potia hara kwasi nenth . e kos'si mi sono venuto kwa venuto ntha Ddʒermania e kkwandu fu ? ntha Ddʒermania fhu nô il sessantatre mi nda vinna ntha Ddʒermania o sessantatri ma kkha a Hildesheim ? no a Tʃelli a Tʃe ah e lla lavurava ntô hiarru viakkhj hatigava ɖa fatʃia tutth . pua una una voltha mi vinna no duluri e ni e jjiva ntô spitali ke ô spitale si misaru a tthirare sangwe kkwa mi tiraunu sangwe e ɖa o sangwe ee ll aʈra parth o mandʒavu u manddʒava nenth . iu sono vinuto debbili mi kadia kadia pâ ttherra . dopo [h]a voluto e voluta li li li intherpretu e mi dissa Simonetthi [nome dell'intervistato] no ke bbua u manddʒ e ia pasta vuagghju u manddʒ e po tutthi juarni portaunu sempra pasta o mmandʒ e pua statʃiva bbeni ke vi purthavanu ? u porthanu kiɖu pane u pane niru non nda mandʒau num mi piatʃia porthaunu bburu non nda volia porthaunu potati [patate] non tʃi volevo niente ʈri ddʒorni sentsa manddʒare nienthe nienthe nienthe nienthe e pua dopu mi misaru i botthigli ʈroppo [ted. Tropf] ɖɖane mi misaru i botthigli a di a du vratts sentsa ni mandʒare nienth e po [h]o voluto bene dopu ka [h]a passatu tantu tiamph . tʃ è nta una stantsa k eravamo sei . sei persuna 'eramu ssia pertsuni ɖa po ia ero ddʒovane era mi sentivo bbeni . u l aʈri eranu viekkje e ee eranu viakkhji poverattʃ . kwando una volta . è venua [venuta] la la Krankəʃvestɐ veniva fare vista ditʃetth ia kwi non venia tu ke mm u fattʃu iu a la notth . io era sempre sbeglio ddʒovani . a unu ntʃi kadiva la koperth pâ ttherra ia mi altsavo # spettevo la kopertha tʃe la mmattevo [mettevo ?] ntʃi pigghjava la botthiglia u hannu pi'pi . a la kos e ntʃi fatʃevo tutthu ɖa no a a Krankəʃvɛstɐ mi vitti ka ia sono . bbene a a a kasaling . va u vena vena u dotthuri e mi fatʃa . Simonetthi . tu vo u rimani kkha ? . e ditʃa ti damm a kas ti puarth a mugghjeretɐ no ia mi nda vaju a Bbigunddʒi . ia mi nda vaju ntʃi issa iu a Bbigundʒi om phiarmu [fermo] kkha . mi neʃʃiva dô spitali mi nda vaju a da piadi ntô llavur lavurari ɖa ntô hiarru viakkhju . e mi nda tornai a Bbivunddʒi . torna a Bbigunddʒi hatigai e n ammattsamu u kuppu nkunu kuaɖu . gilomeʈɽi avianu u si hannu a na piadi per per fare ke per fare ankhuna kosa . aʈrimenti k aju u fattsu ? . iɖu kkha ddʒiru ɖɖa . e d u tiamphu . passava passava sempa avanthi e ntâ vita mia semph lavorando lavorando lavorando lavorando . sugnu kkha e sempha lavurandu su statu ɖɖa semphre lavurandu i nno na kosa vi e llussu on nd ebba . ma kkha i primi tiampi komu furu ? i primi temphi a Hildesheim tʃ eranu altri kalabbrisi ? no kwando sono venutu io kkwa on nd eveva non tʃ eranu kalabbresi kwa i kosa tʃ eranu italiani dâ Puglia e aʈri kos ma kalabbresi era solo unu k è a a Holle . lavora ma kumu vinistivu kwi a Tʃelle ? ku la iu su vinutu kkha aa a Tʃelli k [h]e volutu a ll uffitʃu di kollokamenthu a ll uffitʃu di kolokamenthu [h]a voluto una lista ki vol andare ki vol andare a un lavoro a ll estaru e l [h]anno presentato a Bbivonddʒi la lista ? no aa a Bbivonddʒi era la lista e lli a'viamu abbiamo fatto la domanda e abbiamo porthat a Rreddʒu kwandu siamo arrivat a Rreddʒo mi l [h]annu addʒustata ha parrare bigunddʒisu ! [sottovoce] . e on ntʃi parru iu bigunddʒisu ?! . kwandu a ntʃ a porthammɐ a Rriddʒu . e parthimme . ni parthimme nta ddʒugnu num mi rikuardu kwand i nta mmaddʒu nom mi nom mi rikord e pparthimmə pe'ro a Rriddʒu a hirmai pe nta minera pu vaju u hatigu kwandu pua siamu arrivammə a a Vverona . lli a Vveron ntʃ era n aʈra lista k avianu u mi ha u mi fannu 'eramu tutth kwasi# vennaru ku ku/ uno lla [h]a dettho ki vuole venire u llavura . ntâ fabbrika e Biskupek nua 'eumu setth o uatthu riddʒimmə tutth a mmani nu vanimu nu vanimu nu vanimu skusate [tossicando] ma na fabbrika di ke ? di ferro vekkhju kwesto di Tʃelli u vanimu vaniɐm e nui firmamme ɖɖa ditʃa firmati kwa nua nu firmamm u kunʈratthu pe un eu pe un markho e nnovanta a ll ora . k era assai o era pikka ? poka no per kwei tempi sto ditʃendo no no per kwei tempi era buanu sì vab'be in konfrontu a kiɖu ke si guadagnava ɖa infatth a unu i nnovanth kwando siamo arrivati a pphosto tutthi kwanti ko'si . una stantsa 'eumu tutte kwant ku kutʃinava i na parthe ku kutʃinava e n aʈra u u si manddʒ jimmu u hatʃimu u lavuru uno eeh eh e è venuto kkhwa a Hildesheim o lavura n aʈri jiunu ad Annovara pe'ro a sira si ritiraunu tutte kwante tʃ e[ranu] a mmia mi dassaru ɖa e mi dissa kiɖu ke porthava a ggru 'Kosəmu tu ti hiarmi kkha ku mmia e ia mi hiarmu ku tthia kwandu ditʃi u ni pulittsi avanthi . u partau u passa ku da gru u passa ku da ggru si abbigghjavaunu kestu piast ntʃi kattʃau kiɖu lla mmo venia skusate [tossicando] mmo venia u mitallu misi o mitallu u minthim i ᵪjankhu . misaru i ᵪjankh si minthia e ᵪjankhu e kiɖu u vin'diamu ekkstra iu e kiɖu k 'erumu e ssupa ɖa a da ggru e tʃerti vuati o van'niemu abbastantsa nui na vota arrivaunu arrivaunu kiɖi kiɖi kaʃʃiatthi kjini e mmitallu e e Kuffɐ [rame] rame e rrami nua min'thiamu e ᵪjankh . eeh n a vin'diamu ɖa tʃ era unu eeeh ja n a vin'diamu i suardi eranu i mmia kiɖɖu pigghjava kiɖɖu pigghjava jiu dâ paga ntʃi mandava â mugghjerme ia manddʒava ku di ssuardi ki fatʃia kos'si di di kwelle allora tʃè è bbuanu ntʃi risultau pa davvieru ntʃi vulianu bbeni ah # mmo a lu lli a la kosa kwandu [h]e lavuratu eranu eranu i i pajisani tutthi pajisani kwasi lla no tu viani ke u pphettsu di llegno e e di ferro ko'si lo prendevono due um pettso di ferro ko'si u prendevono due ma ia fattʃa unu ia viagnu kkha u llavuru ia vinna ka u mi ripuas eh amu puru vrigogna ! ntʃi hatʃia iu amu puru vrigogna! i pigghjai u pigghjai a kosa ni butthava ko'si para a fermaru du settimani tri e ddʒa hi ndi vinnaru si ritiraru a Bbivunddʒi iu pigghjai e mi hermai ɖa mi hermai ɖa . mi ferm mi fermai ɖɖa e fitʃimu kistu e kist auʈru . e passai a vita ko'si inta Ddʒermania kumu fa'tʃistivu per komunikare a ll initsiu ? tʃ eranu ʈraduttori ? kome ? tʃ eranu interpreti ʈradutthori ke ʈradutʃianu ? nianthe nienthe solo kos'si nienthe nienthe kwando siamo arrivati a a Tʃelli non tʃ era nissunu unu è vinutu ku da makkina e mi [h]a purthatu a da kasa aduvi a'viamu u jamu po rivamm e abbasta e kwello se se n è andath misimu u hatigamu . iɖu on kapiʃʃianu a mmia iu on kapiʃʃia . a d iɖi pe'ro pjanu pjanu mi ditʃianu mistu kistu kkha si kjama 'taula kistu si kjama . ɖa u kapiʃʃim sulu na volta unu dissa e tʃi dissa ko tʃi mmandai komu si si ditʃa buon ddʒornu ? iɖu mi dissa a mmia bon ddʒorno Esel [ted. asino] u tʃuttʃ esta i kose no e mi issa in tedesku Esel ia pigghju n aʈru e ntʃi issa iu buon ddʒorno Esel mmo u kapu u papu ni Esel ki ditʃisti ? kiɖu ɖa m u dissa ke si kjama ia ke ssattʃ kiɖu ɖane m u dissa ke k esta Esel buon ddʒorno ja das is belajdiᵪt komu si ditʃ ? . tʃè si è offesu si offenniu u tʃi diku bon ddʒorno tʃuttʃu e kos è ? . eh e kistu e tuttu kos nn non altrimenti kose bene bene ditʃiti ankora kose ke kosa devo rakkontare ?
Biv1wDD1 kwand è ka naʃʃistivu ? əh u . u vintitri dietʃi kwarantatre kwarantatri dû kwarantaʈri ndô kwarantatri e duva ? a Bbivonddʒi a Bbivonddʒi ntâ kasa ? ke ntâ kasa k io skur'da # ntâ kasa e kum è era a vita i allura ? kwaranta kum era a Bbivonddʒi ? eh kum era ? ku lauru/ əh ku ttsapphava kui le ddave . a vita n anni tʃinkwanta tʃi potarassivu domandare per'ki kwaranta ndô kwarantʃinku . on tsi po rikordare era pittʃulu un è ke potia rikkordara ankhora tandu k avia naʃʃutu iu # trist iu ô tri naʃʃivi no un è ka pottsu s u sapia kwand era ntâ pants e 'mauma [risate] a vita hu dura # io u bbeh kwandu naʃʃisti tʃi kunti a vita tua era # rranda a la skola om mi mandaunu â skola u nd jiu pek'ki avia kwalki i i suaru mia i frata mia ke tandu si usava k avia i guardu . # spatthi ka guardava a ri suaru mia a ri frata mia ed vaju ku kiɖa ttsappha semp nthâ terrə tsapphandu u pa'nikulu [granone, mais] . e e ku kiɖa ɖa fatʃia . a pittshata [pane di granone] hitʃa a pittsata ki ssi vania ku u kuaku kumu vania vania a'viamu u nda manddʒamu mi ditʃi [?] # s a vu t a manddʒi sin'no a lassi . dissə k a'vi ô hatts ? avia m a manddʒu kiɖa pittsata komu vania vania . e pua tʃi hatʃia 'paʈruma anəma i miu paʈru . unu rimana kkha inthâ terra no ll aʈru vva e si fa na jurnata ar minimu akkatthamu u misalə om bolia 'paʈruma ditʃa k a'viamu # tutth i ddu ntâ terra . k a'viamu u tsapphamu tutth i dui sulu ka iɖi 'paʈruma bon anima e 'paʈruma e 'mauma dormianu . ed avia m u tsapphu sulu u pa'nikulu . semph # kui ? mammeta kuo ? # hatʃia nenth eeh # vviaru on dormia semp dormia semph e pu iu hatʃia m u ttsapphu sulu tutth tutth stu pa'nikulu . na sira mi nda vinna kkha # ankun amiʃi . e ʈruvai . n amiku . e ntʃi issa mi issa ka # sianthi ditʃe viani ku mmia ô ttsapphi ? . 'jiamu a da vigna no sua ditʃə sì . ditʃite pa no a mmia n [h]a mu pagi ia viagnu ku tthia e thu viani ku mmia u ni ttsa/ ttsapphamu u pa'nikulu ntsjami . iu ku kiɖu e pu kiɖu vinna ku mmia u ttsapphau e m ajutammə unu ku n aʈru . 'mauma e bon anəma i 'paʈruma . naʃʃianu ke jahina hatʃianu l ova a kiɖa a kiɖa tthiarr adduv vire n ov u ll uavu s u pigghjau mə s u trasiru ntâ kasa . e de pue ni ni hatʃia paʈruma . tu domani vaj e e d [h]a 'mbiviri u pa'nikulu vabbuanu . vaju ɖane etti [andai] u viju u affaru tuttu sdirruppatu [caduto, andato in precipizio] . u ritiagnu [serbatoio di acqua] . on avia akkwa a ɖa ddinʈɽu . pummu mbeve'ra . era pittʃulu iu pigghjai pe komu semba tʃi jissa kwaʈʈru piaʈrə na poka e terra pu u hattsu u passa l akkwa u s linkja u # u mi mbivi ru pa'nikulu u ttsiə a sirata . vena . a bon anima i paʈrum[a] e mi dissa pek'ki on mbiverasti a terra ? . e kə si akkw on nd avia ɖa ddinʈru . mmo komu si spigghja llaa e kumintʃava u si llinkja depo u skaʃʃ [scasso del terreno, lavorazione profonda del terreno per piantarvi alberi, vivai e simili] . k ebbi u fattsu sia n armakata [muro a secco] ke hi ndi ka'la[u ?] dissi viani ku mmia vidimu duva kattha l armakata # tagliati kâ kista kkha i da hitʃa stuartə ia kiɖa armakata . kjappau a kurrije [cintura] e mi nda dettha buatthi sì e kistə è ringrattsiamianthu ka hitʃa # ma mbivu u pa'nikulu . semp abbuskandu [botte] sempha ! . e pue sempha a kasa d affitthu avimu un è k avia a kasa kwandu bon anima i 'paʈruma sempa a kasa d affittu . si pigghjau a krapa . ô mu ha ô mu hatʃ o hatʃeu latthe o hatʃeunu hormaddʒu . nu # . e fatʃianu . u fermaddʒu s u sparthijenu na petts e fermaddʒ n ddui mentse tu e mmentse iu hatʃianu iri paʈruni . dâ krapa no ? . s u menthunu . nʈrô panaru . e ru mpende a bon arma e paʈruma . a kasa minavanu akkus'si abbassiare no . e a mphandia sup a portha duve era kju 'awutu . pe'ro a bon arma i paʈru s u mmanddʒau u furmaddʒu purʈroppu ma a nuaʈri un ndi dava a li higghjoli . unu biaɖu juarnu ntʃi dissi ia tʃ etth Ninu sta [a]tthianth . sa rriva . piʃʃulə 'erumu piʃʃuli . standjiru u pigghjai kiɖu furmaddʒu e jia m u tagghju ke kiru menʈru sianthu a paʈruma nkjanare trippə trəpp [imitando i passi del padre] 'kjapphati u furmaddʒu e skuttʃalu su . u panarie jiu supa sutth supa e sutth . iɖu wardava e itʃe tu ku ntʃi mis a man ja supa bboh ?! . tʃi hatʃia ki ssattʃ iu ku mis a manu . pigghjau a ddi nova a kurrija n aʈɽa passata a tutti kwanth pək'ki jiu om mparrau iu mparravi nə va si a kija kurria tʃ o pigghjau e minau e minau a tutthi kwanthi . a tutthi !! . 'eramu mu stetthimu kujeti . a vita kista hu ! e pua kwandu kumintʃaju u kriʃʃu iu supra e ssiditʃ anni . manku kwinditʃ anni . si ndi jiu a nu kaltsulaju u mi hatʃia skarphi i primi skarphi . u vaju hora ia vitti bellu nuavi i skarpi e mi hatʃia ggrava grava o piadi ke trasi i skarpi mi [h]ai hatthu pittʃuli . kiɖu ki i hitʃe u maʃtru . e bbrava e ntʃ a mminava e se u skarpu u mi vatʃa komu kum u levu ? tʃ è a un e sutth ka abbitavanu auʈri sutth se vida ko u skarpu on tʃi vatʃa ditʃe allura tʃ è sbagliatu tʃ è u mastru e kha tu vi k on tʃi vatʃa . pigghjau vinne dov u maʃtru [h]a spis i ssuardi u m u hatʃ i skarpi a dde nuavu . i pij ni portau kiɖi skarphi . k avia e thattʃ [chiodo a larga capocchia della scarpa; chiodo per scarpe con funzione antiscivolo] e ssuttha . ip/ a prima ʃe # miniʃra sonava nd jiva a di kjesjie mmo jiand a la kjiesia me nda vaju u ʈrasu intâ kjesia komu ʈrasu ntâ kjesia si sianthu kiɖa tattʃa trom trom trom . arriv ô sagrestanu . m attsikkava nu kautʃi [mi dava un calcio] kissi è kistu siniʃʃru k on vinni kjui e on gghjvi kjui veramenth . dopu lungu thiamp . manku di kwinditʃi juarni . n [h]a akkattathu nu paju i skarpi po dû pajisi . on è ka ditʃa viani ti masuri . n [h] akkhatthatu par e skarpi . eppu u minthu karthi pummu u puattsu kamminari nu hujiru puru le piadi i skarph . ntʃi issi eu kisti 'eunu ʈroppu randa no issa ti vannu ddʒusti ke kwale ddʒusti nd aju va karthi a da punt kumu nu # . kiɖe è a vita k avia ô fatts ?! eranu anni duri kiɖe anni # on tʃi dava nenth e pue eranu povarissimi eranu po ʈroppho povari iɖɖi eranu kju povari dâ hamigghja mia povarissimi [parla contemporaneamente] und è ber un ditʃotth anni ditʃannov anni kus'si pu mi tsitijai . # viᵪ . po u sessantakwaʈʈru maritammə . po sessanthatʃink parthivi pa hâ Ddʒermania ɖa lavorava . ku u pikkhuni ku a pala . ed u paʈruni ditʃia a responsabbile statʃiti sta atthianthi tu . e kiru fil ke porth a . a ruspa no ɖa avia ô staju atthianthu avia tubbi dô ggass . tubb e fognə . kuas e telefanu . eeh . # sutth komunkwe . dissi devi star atthenth e iu ku kiɖa makkina kumu kamminava avanth vide ka vatʃa a nu puntu # . avia # pua # u sikundu ave i kavi vaju u pigghju u pikun u tʃi kattʃu tante terrə u tʃi vinniru kisti kkha no dommi i stokk . inthanthu . a prima vota on sapia ô parru on sapia nenth e tʃi hatʃia akkus'si ko le manu . e pientsavi # kapiʃʃia . ka vo herma . # pikkuni pommu ntʃi tur a kattʃare mi dissa kistu kkha ma mi dassi u hatigu dissa u minth a pal e ssutth s o kattʃ a terra . e se kwesto kkha ntʃi issa ia # e bbuanu ka mi ndi stokka # unu no u n è kissu e po v o vena a kos pummu nddʒusta ke pua on è ke ni pagaunu ʃʈɽraordinariu . # hatʃia â spi â spisi dâ ditth . inthanthu . a prima vota komunkwe hatiga semp kon kiɖi on è ka . si nda ruppiu kavi e pu m issa u kapu allura le o sta atthianthi ditʃi kwandu allarmati pek'ke noi ha'tʃiamu . kwasi unditʃi kwinditʃi meʈri i prohundi'ta pummu ntʃi jamu â pendentsa u kamminu . a'viamu u me ndi #mamu ia sup a a a bbaiə . tʃ [h]e nu vrattsu longu u ʃʃindu sutta iɖi tegna a kosa e jivi ma u m allarmu . iɖu kume ndi her'maumu . iɖu passava avanthi e iu ʃʃindu ntô pana əh suttha no . e ku a pala # vitʃin a terra duv avia i kavi duv avia u gassu duv avia tutthu no pek'ki sen'no u ruppiu . eeh # ambitʃinu . komunkwe pu hatts sempe kiɖa vita . ntô sessanth ntô sessantatʃinkhu fina ? aah a ll otthantassia a ll onthantassia hu ? a ll agustu otthantassia ti rikugghjist e kwandu moriu bon arma e paʈruma ma jivi e mi pigghjai i kuasi # tornu kju no no on parthiru # partiru e partisti a aɣust e ppoi non jisti kju e pu . hermai . e mə ndə vaju in ferie tʃi hatʃia ô paʈru[ne] vi ke vaju in ferie . va buanu dissa vattene in ferie . empə pe'ro parramu ku ru kapu intê periadi no partiv a primavera # no a prima a prima vota a prima vota hermai otto mis a Natali . a prima vota hermai uatthu mis jani . i pu kwandu si mari'to suarta ke iu vulia ô viagnu fraita tissa ka no e fraita vinna vinna pure # Tʃittʃu # eh mi dissa om baju iu kist u miu frate e va tu ki si u kanatu ed epp u hirmu # ɖa otthu mis . ô sakundu annu . e ppu mə kumintʃau mi ndi vinn in ferie . # essa iu a mmia # kkhane na vota ad agustu kwa/ eh vinne . kwandu vinna kkha . ora pimmu k o vinna kkha mi dissa o kapu kwanti juarnu hiarmi ? dissa iu kwanti almenu kwinditʃi juarnə vaju ɖane ntʃi issa iu è lunthanu ddʒa ʈre juarni vo u viaddʒ . mi ndi hissa kwinditʃi juarni . arrivu kkha a kas . # tʃi purthava tʃokkolati da porthava i tʃukulati # . a bbalitʃe nd avia khjin e tʃukkkulati arrivu a da kasa dopu . tandu tsitiaɖu o a'viamu pittʃulu . on è ku ntʃ a# ntʃi dava a kakkerunu no . arrivu kkha mi rissa o kumphare dissa u komphare #va si . issa vua o hatigi ? . e bbua diss ia duve ? . issa a lu kamphu . issa ka sta hatʃimu u kampu nuavu hatʃimu ʈru'vo # operai si bola tu u hatigi viani . jiva fatigava pe'ro vi ka nta # pikkine iu hatigai . k on ni pagau jiatu # ntʃi hatʃa dissa nentha ditʃa kwandu unu fatiga dinari aspettha . mi dissa vidi si ʈruavə ankunu operaiu ku ru vena u lavura . tʃ u diku nn auʈru dissa ka no vo u tsapp o kauru . vabbuanu aju u mpa'ra # kju kwandu sulu ke parru ku kiru parrandu ku kir auʈru s on kombena un jivi nessunu kjui . e abbastau kistu kkha po tornai # mi ndi jia u tsapphu . hatʃia akus'sine . a mbernata on nda vania a Ddʒermania a mbernata hatʃivi kkha a hatʃia kkha . ttsapphau a da me'ta i ditʃembre a da me'ta i mmartsu era kkha prima . e mi nda vania a Natali . mi ndi jia a ra ddʒornata ku kistu ku kiru no . po ntʃi preparava . ll uarthu ra po s a vidia iɖa . kwand # [h]e gghjire . ia ɖɖane mi hatʃia u kapu va l Ital/ eh va ll Italia . ditʃe e ti skuardi tutt i kuasi ditʃe . ke po mi ndi dimintikau puru u parru tadesku . e ntʃi dissa iu ke vvua ? dissi si iu vaju ɖane parru ntʃi issi iu u dialetthu . ka manku ll italianu . vinnu kkhane ku mi ndi dimentiku tutth . dissa o sattʃu diss . va ben e kissu . on tʃ era probblema . a stessa letsiunə pu u juarnu mi mandau u kapu . u dissa sta attenthi s # è estremo . o paʈɽune . e kiɖe mbivia . ha juarnu vena u paʈruni mi dissa duv è u kapu ? on sattʃu va t u ʈruavi . tu vidi si tu mi ditʃisti dommu ntʃi diku nenth . ka si intô bbarrə . ki sta mbiviandu ? ki ven a fari a mmia mi ditʃi pekk on tʃ u dissa . e pu vitta ka era mbriaku . ka annakau [andare dondolando] tuttə kwanth . ntʃi dissa dammi i kjavi dâ makkina ntʃi dissa e u suspendiu . pe kwinditʃi juarni nommu lavuru . u lassau a la kas . kwinditʃi juarni . e ke a'viamu mu ha'tʃiamu ? . vinna l auʈru kapu . pə kiri kwinditʃi juarni pe'ro kiɖu kapu . kom era kiru era kist aʈru . ni volia a thutthi kwanthi ben pe'ro l italianu eru sulu iə tandu ku kiɖu . ku kiɖu kapu aʈri italiani arrivaunu . italianu nu juarnu . mi ditʃa kist un ne piatʃe . e lu mandaunu . a n aʈru Baw'stelle . pua rriva n aʈru italianu ditʃa Mariu [nome del informante] ditʃi kiɖu ka vo hatʃe kiɖu ka vo hatʃ ia ntʃi issi ia no ntʃi pudu [pozzo ?] tu si u kap non jiu . kiru pigghja o meʈru e tʃi masurava [mesurava] . kwantu o hat/ o vat ʃa e hhundu . kwant aumu hatʃə llargu . k ava u kavu . a la gass # ntʃi issa kkhane . sì sì ntʃi hatʃia iɖu sì sì . pe'ro o pikkuni on pig'ghjo e nenthi . kumintʃai a ffatigare . vena a mmia hatʃa Mariu iu ntʃ u lavurə sen'no u mandu a la kas . u kjamu ntʃi issi iu guarda passa kistu kissu e kist aʈru u kapu dissa ka o lavuru fatti mandare a la kasa e ti hatʃa a lettera e ti mand a la kas . ma on si iu on kapiʃʃivi nenth ki si muʃʈrau puru u meʈru se sattʃu k aju o hatts # meʈru . s ia on kapiʃʃivi kiɖu ki botsa dire dissa k ô ʃʃindi nu mmeʈru . subbithu . kwannu arriva nu meʈru u ti sta attianthu k ave tubbe e ggass i kavi tutth e u ti sta attianthu u mi stuart # . # # . dissa . tu ti vire tutth i parti . kû kiru nommu ruppə nu kavu o . kistu kkha do ku # fitʃi o fuass # . manthia na mattsa gross . kwindi la kumintʃa # aʈɽu u pog u tubbu dô ggass . u kapu bbistau e mi issa Mariu Mariu ! viri ki statʃa handu ɖa !! pigghji lassu a makkina e jiu m issi # ki sta handu kkha ?! ki tʃ ai u muru no no u muru ka kistu è u gass ka ni nd jiam e huaku ntʃi dissi iu a tutti kwanti . ditʃi vi ka sta atthenthi si tʃ issi ka u kapu ti manda a ra kasa ntʃi issi iu ti manda a n aʈra Baw'stelle . si votau kistu kkha mi dissa tu hai ditʃa . ditʃi tu ti vidi i affari tuoi hitʃi m a viju iu kistu k aju u fatts ah sì . mi hissa ka hattsu puru a rruffiana no . ah sì ntʃi issi allura ntʃi hissi d oije in pua si t arrantʃ#mu parri t a ti sbrigi tu a mmia u mi da nenthi kkju . e pua vinna u kapu itʃi ditʃi kist e kistu e kist aʈr no ! pik'ki si a mmia mi dissa kistu kistu kistu e kist aʈru . e om mi issa nenthi kkju italianu sulu ia aven . ntâ kiɖa Baw'stelle . komunkwe a mmia . ni purtharu juarni puliti pek'ki ia sappia kiɖ avia ô hatts kiɖu k ô avia fatts a mmia tutthi mi ɖassaunu puru sulu . sulu ka ia nthanthu jia kwandu kapitava mi mandau a ra habbrika ma ɖa vania nu profhumu bellu ke puttshava tutthu a duva i matʃinavanu [a]nimali . e bbena na puttsa ɖa ntʃi vulia e 'tegnamu i maskeri . ma . k epp u manddʒava . ke mmanka a da sira a kasa manddʒava k avia sempha kiɖu stam # . nda passai . kwinditʃi juarnə a ɖa dinʈru . nta kiɖu pjattsale . ma ni vinna na kosa pua manku mu manddʒu . komunkwe # kkha tʃi dissa aju u nda vaju . si vua vua sin'no . ntʃi issa ia mi nda vaju . komunkwe . prim o nd avanu . a du stessu Bau'stelle ke # no . diss pe'ro # nda kalau # sulu on mi m interess a mmia . tʃi vo jiri sulu i# u lavura# . a mmia # lavorava # pikkhun . dissa minth i sabbie sali tu e kissi # si o sapia # le'vaumu a sabbie suttha no pommu sta hermu u tubbu . tu # pummu ntʃi minthu i skritti kiɖi dô ggas kiɖi e ll akkwa kiɖi tutth a # tubbi kâ kâ akkwa kauda ko a sabbia avia ô tʃi minth u skritth akkwa gassu lutʃi telefunu agnunu avia nu skritthu suu pommu oi o domani kwandu avia apriri u kanali vidivi u skritth . kesta è ll akkwa kesta è u ggas . e ssemphe kiɖu lavuru hitʃa . n annu sulu e pua hitʃimu a . u kuasu e kamphu pummu si joka a lu pallunə . e ɖa hatigamme . kju i n annu . e ɖɖane ku kiɖu 'kaudu a staddʒone hatʃia nu 'kaudu kiɖ annu . si muria # . u kapu no nd ava . #au # minava kâ kurrie . ditʃa vatʃa ô maggaddzinu e ditʃa ak'katthatʃi na buttiglia . sempha kiɖu likuare horte ɖa . e iu pigghjai na vota kkatthava iɖu na vota kkatthava kiɖ auʈru . mi rrivava u tuarnu miu ma pagu pur iu . po rrivu ku ra bbusta u paʈrunə ia mbista u paʈrunə . kjanu kjanu ntsikkai kiɖa botthiglia sutth ô tubbu dommi menthu # # animali a pala pigghjai a pala . komunkwh . on ni vitta u paʈruni ka ia a kiɖa bbusta a passai ja ssuttha . e ssi nda jiu po u paʈrunə nda jiu . mi dissa Mariu duva a minthisti kiɖa bbusta vidi ka è ɖɖa . nʈra kiɖu mumenth # s abbaʃʃa m a pija u m a lev a ra barrakkha . arriva ll inddʒenjeri . no pe'ro ntʃenieri era hurbu eh . arriva mi kjama a Mariu [allocutivo] issa viani kkha . e ma simbulu # vo jiva a pigghjai on è ka . ed eru iu iru e ll intʃenjeri k 'eumu mbivimu # sì puattsu mbiviri e po ni biu ku i du bikkjerini du bikkjarini . # a hattʃ si hitʃa russa kiɖu era horthɐ . a'viamu u hatʃimu nu ddʒiru llong . kwandu kome si va # a la butthiglia ha'tʃiamu u ddʒiru long e ɖɖa mi rovinai pur iu . e kkhande vot tʃerte vuati . birra puru . ɖa birra ja . a kwanti'ta kwandu vidia ka . mi passava e birra akkhatthava i limuni . u kapu ndi passava . ntô tiraturi . hatʃia i ssi limuni ki vua ? e ditʃa kon sugnu mbriaku ditʃe . mi pigghju u limuni si mi ni passa ah sì . eh nu juarnu ni [h]e jettatu puru iu apuru u tiraturi tʃi pigghju due limuni e ni manddʒu puru iu . a mmia u mi passau pe'ro . a d iɖu sì ka si passava . e ki a'viamu mu ha'tʃiamu ? . ntʃi issa ia mmo tʃi issa u nda mbivu kju assai sup ô lavuru u massimu dui mi mbivia dua bikkjarini po bbasta 'jiamu a la kas a sira kumintʃau . kwandu du birri e pua u bikkjarinu puru kwandu vinu mmis'kaumu tutth . inthanthu mi pigghjai a mala salutə . mmo om puattsu mbivire sulu akkwa akkwa sula . # . om baju . nu paju d uri u massimu ʈri uri vaju ntâ kamphagna # on è ka ni # hattsu u kiru ke solia hare . mmo aju u viju u m arranddʒu kjanu kjanu k aju u kamminu sa ji era semp ntâ kasa moru kju vviatu . stammattina jivi . hitʃa na pok e llavuru . e mmi nde jivi . posai a makkina . ia pu i gambi mi ʈremunu . ku ri vra/ mani akkus'si mi vanu spetʃalmente kwandu piju na kosa o manddʒu o mi ʈremanu i mani e mi issa u miadiku kista esta pa antibiotiki ki pijast . kiss è a kosa mia ke ffitʃi iu a vit . # hatigandu . e k avia ô fatts ? . ma la vita a vita ntê barakke tʃè ki kutʃinava ? iu jiu jiu jiu jiu on era ntê barrakkhe on è nua 'eramu ntê kasi av/ a'viamu tutthee tuttha kommədi'ta a bjankheria . me/ m a lavava a ditth . i panni # sentsa manike . i panni dâ dô llavuru i llavava a dittha . i panni # a kammisa . mi lavava jiu . e pu mi dissa . se vua avite a bjankeria ditʃe pure kiɖa dô pajisi hitʃa si paga nu/ pa'gaumu e mi lavava pur a dittha ni purthava . sparthi kiɖi dô lavuru no . e pua . jia kam'bia kista ditth . e mi nda jivi a l Agən [ted. Hagen ?] Ha Hagən Hagən . e fermai du anni mi para ɖa solo u sessantasetth n annu lavurai ɖane sessanthotth eeh . ntâ herruvia . ɖa inthâ barakkh era peddʒu no sì . pek'ki u tʃinku jia nthâ barakkh u dormu tʃerthe vuati dormia ia ntâ barakkh pek'ki a'viamu u jamu u lavuramu o e notth o e juarnu sempha nthâ herruvia . 'eramu ke nua 'jiamu a di ssia passava u trenu a di ssia 'eramu pronthu ddʒa u binariu k avia o partha u trenu . u ʈrumbaʈritʃe a kuntsava vitʃin a kosa u si sentha nkun aʈɽ k arriv o trenu n aʈra vota mi mi hitʃa eppumu passamu i kuasi ɖa i duv i binari eranu d akkus'si p assai volatʃi'ta . e nkjappau [ci acchiappò] ddui i mmattsava . kom pitʃe ka kir on nthise . ka sonava ku a trumba . nom pitʃimu [non ce la facemmo] a tiamphu manku u u jutamu u u mi u ntʃi ditʃimu u ni kattʃamu ke eranu akkus'si kî spadi akkus'si ke a satavanu kiɖu on ntisi e si si lleva davanth . due pertsuna ? du pertsuna annavot . dissa jiu dissa jiu komunkwe a manu n [h]anu dat e po mi ndi jiv # ajeri e pua mi ni tornava ke poi jivi ɖa e mi dissa o ntʃi dissi ia ô paʈrone ma # ntʃi issa jiu ma assegni ke randa avia nu figghju no . ntʃi issa ma assegni ô mi ndi vinna kkha . sen'no no no sa pik'ki ? ntʃi issa iu # mi davanu tu itʃi ka no . vabbua mmo # . ke fatʃia o sindikatu ? . issa 'skriviti kkha ô sindikatu . # m arriposu ka j aju . dietʃi ma dietʃi markhi tando kwinditʃi markh issa ke vidi ka hatʃimu vabbua a kkha fitʃi a llitthira . e ni mandavu una a ra dittha k era prima . una na letthera mia in italianu skrittha in italianu e ll aʈrə u ntʃ a kuntsigna la dittha ke era ddʒa in korrente no ki lavurav . risponda kiɖa a litthera duv era prima ditʃe nui ditʃe i mmandamme sse suardi . assegn itʃe . pu tu mmo 'virita a vitha kiss pek'ki ssia # dâ ditth ka # o ki dugnu o paʈrune # komu mmo on aspetthu # ko m aspetthu kom aspetthi k ebb u hatts ? ku ttornu a ô sindikatu guarda ka passa kistu kistu e kist aʈru on ti preokkupare ka hitʃi dui litthira # . unu m appunu dar a mmia e kista ntʃ a dunissa a d u paʈruni pare ka iu # u hatigu . pigghjau e kulminava akkus'si e guardava ki i makkini a makkina a kanuʃʃia issi ia kwandu viani tu pija a tthia mmo kwandu vinna assai hu nun kjamai [i]ss on avia thiampu mmu komu un ha tiamphu ?! s on aju thiamphu on aju thiamphu ntʃi iss ia gua a # ʃbega mia on mi dun assegnu sen'no un t aspettanu allura te # na kanuʃʃia kist è a letthera # pua . kwandu pigghjau a litthira dissa vabbuanu vabbuanu ka a ttia dugnu u m assegn ti dugn assegn . kwandu ku kiɖa skusa kiɖa litthara m etth assegn ma pue ɖa iɖi mi pagavanu i ssetthiman . ku pigghjau e ni jia ntha na bbank e pue ni pagava na vota ô mmisi ku kiɖa skusa ki hitʃi mi mandau a da bbanka pommi om mi dettha kju i ssuardi a ni setthiman . ku a litthara i kiɖa manera . pigghjai e mi nda jivi# ke kiɖa litthara sempa ditʃa u nda tuarnu u nda tuarnu ke ia jia ɖa pek'ki avia i kanati mia ki ffatigavanu e jia jia ɖa ditʃi pek'ke u nda tuarni kkha pek'ki u nda tuarnu kkha ? no pigghjai e mi ndi jivi ɖa de nuavu # kiɖu duvi lavurava e mi ni tuarnu # e dopu lavoru semphe kontinua ku kista dittha . i ssabbiti hatigava puru ke mi hatʃia o paʈrunu vua u hatigi ? o lavamm i makkini pe'ro eh lavamm i makkini . vabbuan pe'ro on è ke mmi dava assai pek'kii kattʃava assai tassi pagavanu assai tassi pe'ro e # ntâ kasa ndi ja 'jiamu ma fati'gaumu . mmo minthava vo mi sposta i makkini . i mis e testa mia . # nû furgonu tʃ u mmattai e iu guardava a makkina dô paʈrunu k avia o paʈrunu ɖa jiva ntâ kiɖa makkina allura # mi s adun [da adunare ?] k avia aʈru motori bbumm! hitʃa # naʃʃiu # u paʈruni . e mi dissaru sta atthianti ditʃe ntʃi issa s aju s u pagu un lliavu a da kas # puarthu # a la kasa mi issa on ti preokkupare poi kjamau a lu a lu kuas ntʃi dissa hora u kantʃiaɖu dommu neʃʃanu itʃa ka imbestanu kkha dinʈru issa un tʃi hatʃa nenth abbasta mu si struppijunu pur iɖi pe'ro hora u kantʃiaɖu i meddzi on an on [h]anu u neʃʃunu i meddzi [h]anu u neʃʃunu kiɖi ke anu a potenti [la patente di guida] kiɖi ka sanu u taminunu no iu tandu non avia a patenthi ankhora non avia nenthi . kommunkwe lavurava lla i spostava poi i spostava puru # kapitandu oi kapitandu domani . mi dettha e hare no e fatigava bellu pulit . aʈru . on eppi mu hattsu nenthi kjui a mants i juarn . on ndi ʃʃindia supa a la kas mi kutʃinava manddʒava mi kambiava . e mi nda jia . tʃi [fici] barru barre paria kimmu hattsu nenth . hermai hina vertsu i nove i dietʃi tʃerti siri . e mi ndi jia # kurkhava a mattina mi tornu a lavare o vaju u fatigu kissa era a hatiga ka fatʃia iu . arrivava stank e strutth a sira . tʃerti siri hermava ntâ kas ke mi rinkriʃʃia puru u mi kutʃinu mi nda jia a li a lu kuasu m akkatthava nu u pollu oppuru u kuasu ɖa ku i ku i patati ku kiɖu suku supa ɖa . e mmandʒava a da kas mbivia kwaʈʈru butthigli e bbirra e ddepo mi kurkhava . aʈru on aju kimmu diku nenthu kjui a vita mia kissa esta no interessantissimo veramente aʈru una bella vita sakrifikata sì kiss era . [pezzo in cui gli esploratori deliberano] kwanti frati e ssuari tutti simu setthi . simu ʈri sette sono simu setth ʈri fra eh tri frate no simu kwaʈʈru frate e tri suaru . e vui erav siti u kju randu iu sugnu u randa iu unu è nta a Roma unu esta nta Ffrantʃa dui ntô Kana'da e unu esta nta nta l Arddʒenthina mmo vinna . mo vinna u u miarkuri u ditʃuatth arrivav u ditʃuatth arrivava e kwantu tempu si ? ferma kkha ? nu misi ferma ferma nu mis mmo si nda vanu i suari mia nda vanu mmo # dâ Frantʃa kiɖa dâ Frantʃa e kiɖa e Rroma nda vanu e jjuran mo hi nda vanu kiɖu e rimane iɖa ku i ku i higghjoli ku i tsitiaɖi ditʃimu nui . na vota on ntʃi pentsavanu higghjoli nda avianu . setth uatthu diatʃ e ke d avianu ô pentsanu ?! mu manddʒanu mu mbivunu mu hanu i higghjoli mmo mmo ka kiɖi ke nd ava ddui ditʃimu è pur assai ʈroppi ʈropp i staju s u katthu kid aju u lav pik'ki na vota on è ke si preokkupavanu magari ditʃi avim a tattsa lavata a mmattina # lavavi u latth k avia ? o k a'viamu viskuatthi i viskuatth iu rikuardu a frat a frata mia moriu no ? e 'mauma hatʃia u ka'he u ll uarddʒu [caffè di orzo] pu tu rava fatʃianu o hatʃia u ka'he on a'viamu u gassu pa huaku hatʃia u ka'he a suarma fratuma k era u kkju randa tʃ esta frati ka mmo u hatts e pumu stathimu ntâ tatts patumo hatʃia e pua no no vi'diamu ntâ tatts kiɖu ka'he hatt a dd uarddʒu pek'ke # kahettieri kwi ka kanuʃʃiva a kahettera ? e pua u ka'he u pottimu vuddiri vertsu ia a kahettera a prima vota a vittha kwandu mi maritai kisti k avimu mmone e na vota a'viamu i kiɖ auʈra a napulitane inkjia a vaju pemmu a vuatava supa suttha e kwindi si minthia u ka'he poi si vuatava kwandu ugghjia si vuatava supa sutth ma poi sti kahetteri kwandu mi maritai m a dettharu a mmia ka prima ke kui kanuʃʃia kju a kahettera kanuʃʃimu ste kuasi duv aju u piju ?! ma 'erumu # ka'he ekku u kanuʃʃia u ka'he tandu e kuam ankuna krapa mandʒava u latthe ku avia ku si kwandu u ntʃ u davanu ke kwandu no s avianu ô hannu o hurmaddʒu si kogghjianu ku auʈru tʃink [persone] a ddʒianthi pa diri vitʃini ognun avia na krapitʃeɖa si kogghjianu u latth u misuraunu e u kunthaunu du liʈri a tu du lliʈri a tu du liʈri eppa dire oije fatiga hatʃia stasira pigghjava iu e # hatʃia u hurmaddʒu stasira e mattinu pigghjava iu # pigghjau ava manu pigghjava kiɖa kiɖa ki n avia kju latthi magari poi gghjava du vuati e si kuagghjava pek'ki u formaddʒu a rikottha si ntʃi kuagghjava eh! [arriva il figlio] kistu esta u higghju miu randa a vidistivu ? a stants e lliath . mmo arrivau higghjumə mmo atthakkha iɖu
Biv1wID1 allura signora kuntatimi kwandu siti natu ? iu naʃʃivi u vinthi lugliu nô millenovetʃianthuʈrentakwaʈʈr e duvi ? a Mmelito Porto Salvo a Melitu Porto Salvo ɖɖa sutta pik'ki ? mia mia mamma n avia mi phare il parthə tʃasariu ntʃi hitʃa u parthə tʃasariu e d epp u vatʃa ɖa sen'no om potiva neʃʃire iu è tantu gravi u se vatʃa a Mmmelitu sen'no ma dopu u parthu e buoi tornar a kasa a lu paisi miu om bolianu manku u un un tʃ a m a rununu u ntʃi dunanu a mamma mia ka mamma mia ditʃia ka u ntʃi ditʃianu kista kkhane ɖassate kkhane dopu v a livati a ra kas # mamma mia tʃi hatʃia a figghjama a lassu kkhane ? e a liavu a kasa mie no ditʃi v a levatə nuda pek'ki i panni n avia levatu nenth ankhora no illi no ntʃi saliu nuda ma n ammu ntô hotali [ospetdale ?] ntʃi annariu# ma pe'ro a higghja l avia u 'savulu [cordicella ombelicale] kkha e poi jiu nô dotthori ke eranu amitʃi assai ku da mamma mia e ku papa miu sì kom [h]e diri ke fatʃistivu ? [rivilgendosi al marito] on tʃi dati # pigghja kiɖ auʈra e pui ntʃi itʃa kuamu ke aviti ? madama Mariaandʒela a kjamaranu sikkomu u paʈru mia era muraturi no . ritʃe madama Mariandʒela ki aviti ? ka ntʃi ssu passa kistu i kistu on bolia u duna na higghjuleɖa ntʃi si on a llievu ka aju u m a lassu kkha# i panitʃiaɖi a minthu inta . ntâ ntô sinu ntʃi dissi nda a lliavu a minth ô hadali [grembiule] e m a liavu num vu preokkupati ntʃi dissa u dotthori ka a mammana mattina a manda ô sanaturi u e ntʃi leva tutth tʃi leva hatʃi tʃi leva kupli# tʃi leva tutth e ni nda jimme a la kas a du paijis a Bbivunddʒi sempe ɖɖa stetti ô paijisi ku a mamma mia e ku papa miu ma iu naʃʃiva a Mmelitu . e ɖɖa kriʃʃivi in ka k hinə ni nda vinna kkha a ʈrintasia anni e po mi nde vinne ntha Ddʒermania e kke tutth a vita a Bbivunddʒi a lavuramme era biaɖu pa ɖa si hatigava ma si hatigava . pa dda vviaru alliagri ène nu mundu on sattʃu u v u diku nu mundu all'iaguru va puru kwandu on a'viumu ma era pulitu . era pulitu ka 'eramu tutt bbialli konthatti unu ku n auʈru sulu kwandu [marito di I parla a E2] puru kwandu on a'viamu nenthi ma 'eumu filitʃi u stiasu 'eumu [f]ilitʃi filitʃi tandu ka mmo pa da vviaru e pue kriʃʃime e po me ne e kwanti suare frati ? no iu on avia nessunu u paʈri miu si maritau du vuati e ku a mamma mia sulu ia sula era ed avia ʈre ffrate dâ prima mugghjeri da u paʈru eranu randi pe'ro ke ghjia sunu eranu ddʒa randi ? sì sì eranu ddʒa randa eranu sposati e unu era randa ka statʃia a Rriddʒu e kiɖɖu na vota o vitthi n autru statʃia pur a Rriddʒu e kistu era puru muraturi e kiɖu era ma ni vi'diamu sempe ka vinia semp a kasa mia povariaɖu ka moriu a ʈrintasia anni trenthasei anni moriu pure ddʒuvani eh e n aʈru est[a] si marito a Mmonthauru . [parla il marito] e e ta kuwitu mmo ! [rivolgendosi al marito] . e phue v 'ajumu sempa a ni vi'diumu na vota vitthi kiɖu randa kiɖ i Monthauru #vaju sempre si mar[i]'to a Montauru kistu u u pittʃulu i Montauru ? i Montauro sì si mari'to a una bella a una bella signora ma è vitʃino Katantsaro sì sì è ntâ provintʃ i Katantsar vitʃinu Gaʃperina ? ntâ provintʃa e Katantsaru Gaʃperina tʃ èdi ? Montepagone i kjamavanu i kjamaunu iɖu statʃa statʃia a Montepagone Superiori sì e avi ʈre figghjuali eunu e kistu ke moriu avia sulu na higghja kiste stannu a Rriddʒu kista esta a niputi ke #staju u ʃantʃu# ni vu'liamu bbene a kwesta bbardaʃʃa vena sempa a kasa mia tutthi l anni venanu ku du maritu ku i higghjuali ntsomma è na bella ragattsa #sempha mi ditʃa ttsia kwandu ʃinde 'venatindi kkha n ka jamu u ku ku l aereu sentsa k o ʃindi ia um bol u aj u ditʃe pek'ki tʃi u disturb a ddʒianth hi nda jamu ku u ʈrenu e bbasta sentsa k o disturbiamu a nessunu e po kkriʃʃivi ke voliti a p a hamigghja mia on è na hamigghja . vinniru i tiamphi dâ guerra famigghja rikkha on ere pek'ki nua 'eramu ddʒenti e ntsomm tiramm avanthi no ma a mamma voʃra era maiʃra ? mamma mia no mamma mia hatʃia la/ u paʈre miu era muraturi mamma mia era kasalinga hatʃia tutthu pe'ro u pane ? tutth tutthu tutth kiɖa himmina hitʃa tutth iɖa lavurava a l untʃinetthu iɖa lavava iɖa tassia iɖa kusiera tutth tutth tutth tutthu a kasa tutth ntsomma era na himmina i ggamba va ! u d è ki v u diku tutthu hatʃia era kasalinga ma tutth tutth . e u paʈru ? u paʈre miu moriu u tʃinkwantaddui pek'ke era kju rranda dâ mamma mia no ka tʃi passava vinthitʃinku vintsia anni a dâ mamma mia e iɖu moriu u tʃinkwantaddui e . u vintisia vinthidui ddʒennaiu moriu a Bbivunddʒi puru e e avia settanthasetth anni kwandu moriu paʈrume iu avia ditʃasetth anni e pu etth a mmia hara ku a mamma mmia tassia [tessire] no ntsomma tassia pur iɖa k avimme du tellare a na vanda tassia iu a na vanda tassia iɖa ntsomm e pue ddʒane tsitiai ku iɖu ka v u dissa ia ddʒa ka kistu u kanuʃʃiɐ e ni tsitiamme stetthimu kwaʈʈr anni tsiti e ni maritamme ntsomma i suatʃeri mia mi vulianu bena kuamu a na higghja on aju kimmu diku mi vulianu bbene assai ma bbene as'sa as'sa assai e iɖu mi vulia puru bene un è ke m u riku neʃʃa patʃ . mi vulia bene assai on è k u . a mia ntsomma i vitʃini [rumore della radio] a u kjudi ka kisti ni reddʒiʃtranu ! [rivolgendosi al marito che fa rumore con la radio] a kosa m u ditʃisti [sempre al marito] [radio] avan i riddʒistratori jjaa !! ah supa [al marito] . no u m u dissi kwandu u amu u parra a ll ulthimu t a sianth iu piantsu k o pigghja ankora nooo ! u pigghjau ddʒa ! . u ntʃi fa nenti un si preokkupi mbeh e ntsomma i vitʃini i kasa ni vulianu bbene a tutthi ni mpara l arthi ke tessi ô tellaru e pue ntâ era nanə kogghjimm alivi jimme â ᵪjumarɐ hatʃimu janeʃɽi na votɐ . a janeʃʃra on sattʃu s a kanuʃʃiti sì ha'tʃiamu a janeʃta p a hi'laumu a pis'taumu a hi'laumu a tas'siamu ntsomma si poti fari tanti kosi dâ jineʃtra no ? sì sì sì e si fatʃia i kistiaɖɖi ? no no no kiɖi no kiɖa hi'laumu ahm a man'thiamu a muaɖu a kogghj a vug'ghjiamu prima intê kaudari e pu a manthimu a mmuaɖu nta ll akkwa a di ᵪjumara a di ᵪjumi ntha la ᵪjumarɐ a man'thiamu nta ll akkwa statʃia setthe uatthu juarni e pue se mmoɖɖava e kista janeʃtra pue a a pig'ghjaumu kus'si e a man'thiamu intâ rine nthâ rine ntâ rine a pig'ghjaumu e ku di 'jirita a pig'ghjaumu a jire sutt e ristava sul a rame pek'ki a a kosa ʃʃindia sutth kiɖa li ʃʃakkwava bella horth e pue si hatʃia a pphanne e d a manthianu supa a na peʈra ku da mattse a pistare a pistare a pistare a pistare sin ke si hatʃia teneru kum u kuttuni si hatʃia 'tenera kom u kutthuni e pua u aʃʃu'kaumu tutth per bene e pue si karminavɐ [cardare la lana] nu a vollim a karmanati ki mani karminare ? karminare a'viumu kiɖa janeʃtra kiɖɖa stuppha ka/ si kjamava stupph 'aumu a karminamu e pue a hi'laumu . awanu a manthianu a a ra rokkh [rocca per filare] e d e hilaunu ô hus e pue si hatʃianu lentsola na vota ku ru kutthuni si hatʃianu lentsole si hatʃianu mm pek'ki na vota si usavanu assai i servetth ha'tʃiamu servetth ha'tʃiamu tuvagghje hatʃe tutth ma kumə si kjama stujamussu ? no no no kiɖu sarviatthu u sarviatthu di'tʃiamu era tu in italianu ditʃimu tovagliolu la ditʃimu sarbiatth ha'tʃiumu nu sarviatth pek'ki na vota si livavanu a spisa inʈɽu i ddʒiant ki jianu hora e mbrigghjaunu a dinʈɽ u pane u si ləvaunu horɐ on è kumu mmo ka mmo esta dilikatu ma tandu kiɖe era u kuas e a janiʃtɽa . i ha'tʃiamu sti kuasi si hatʃianu viasthi ntha tiampi e guerrɐ . e a tempi d allora on avianu nenthe fatʃianu viasti hatʃianu tutth . hatʃianu koviarthi tutthə kuasi hatʃianu ku da janestra è kom a lana no ? ma duve kriʃʃa a janestra ? kriʃʃe ntî munthagne inthê kuasi no ntî munthagne nthê monthagne sempre vitʃinu Bbivonddʒi ? sì se sempre vitʃinu kwase duv ai a vai i stabbili vitʃinu i kuasi vitʃinu i . i vvigni ntsomma naʃʃia e kiɖa ᵪjuria ddʒalli ᵪjuriajunu . e kiɖa a tag'ghjaumu e a mpat'tʃaumu e vug'ghjiamu kumu vi dissa ddʒa e po si hatʃia e sta manerɐ . eh ntsomma si hatigava assai . u si hatʃa sta kosa ntsomma pas'saumu pu hatʃianu a sita . lo lo 'siriku u baku e sseta si kjamava 'siriku hatʃianu a sita kome si kjamava in dialetthu ? u 'siriku u 'siliku u 'siriku 'siriku 'siriku 'siriku . e u manthianu a ra kannokkhja pek'ke [se non] u d era pulitu u nu manthianu u ndi jia sup a kannokkhja e pu hatʃia ku hatʃia u maiɖa tantu pulitu e pu kiɖɖu baku ke u uggjienu kiɖu go bottʃulu u wugghjienu nthâ kaudara ed u hilavanu . u filavanu vanianu kuviarth vanianu tutth hatʃianu i sita ma hatʃianu kammisi hatʃianu tuttha na vota ntê tiamp i gwerra a avianu mu hann i hortsa [per forza] i kuas ka on a'viamu nenthi î paijis . e ku kiɖa kosa ntsomma ni mminiʃ'tɽaumu e ffa'tʃiamu tutth . u hil dâ sita ma vania tanta bella kiɖa sita ma komu nt a hilavanu mbidi ka era pulita . ma na kosa nenjera si vidia . si hatʃianu tanti kuasi e mmo si pardiu u 'siriku komu u kja'maumu ssa si era lavatu pe'ro a'viemu u ntʃ/ a vena mu ntʃign iu on nda hitʃi mai sta kosa avia mu ntʃign u vanu tʃi dunanu a ffrunda vanu kogghjunu a ffrunda horɐ u m apporthanu n thestɐ . u m a spundunu [togliere le punta] u m a aʃʃukunu ma po tʃ a davanu ô 'siriku e pue kogghjanu a kannokkhja [rocca da filare seta] a manthianu sup a ll 'anditi [castello su cui si fa l'allevamento dei bachi di seta] e po kjanava u bbaku supa kiɖa kanokkhja fatʃia u u bottʃolino fatʃia u fatʃia a sita ɖane . si hatʃia sta kosa ia na vita ma on u hitʃa ia o hitʃa ma ndâ vita k o hatʃia ste ntô paijise nuaʃt . mmo nenth po ko'gghjiamu hikɐ kwand era tiamph e hikɐ e kog'ghjiumu tutth i hikɐ i kali'jaumu i sik'khaumu # suli e si səkkaunu e tantu kiɖi eranu i karamialli . e na vota mmo n ava ne karamialli i hikɐ si minthijeunu ntâ bbuddʒa [sacchetto] manddʒaunu karamialli . pə karamialli ke tʃi minta i ssupa ? a li hikɐ ? nenthi nenthi i hikɐ nenthi nenthi sup i hikɐ nenth #kum u ttsukkaru kiri n tiamphi nâ gwerra on avia ttsukkaru vugghjienu i i hikɐ e ndutʃia kum u ttsukkaru pek'ki i hikɐ 'eunu nu dutʃi kiɖe vidi ka sa ssa u ttsukkaru supa i hikɐ ntʃ è u ttsukkaru kwandu e nu ja/ e restanu jankh e è kiɖe è ttsukkuru . e i vugghjienu fatʃianu e kuatth e na vota ka ni fa'tʃiamu kiɖe erunu i kuasi man'thiamu nta na pignata kanuʃʃiti a pignata ? a mɐn'thiamu ntâ pignata mɐn'thiamu hafe e mmarve kamumille ntsomma tutth i kuasi e man'thiamu i hikɐ e kiɖe ntʃi ndutʃia e gugghjienu im miantsu e pu kulavanu . e si mbivia u de kuatthu kwandu 'eramu raffreddati ma kiɖ mbe'viemu e k a'viamu na vota ma fatʃiva friddu d invernu ? no hatʃia friddu eh ntô mbiarnu kiɖu mbi'viemu kwandu avia raffreddori ha'tʃiamu kiɖu a'via bon anima e 'mauma avia na pignata e rrami si minthia kira bella na bella pignat e rrami e kaudiava ll akkwa ɖa ddinʈru . e u si ugghjia bella horta e pu hatʃia a kiste kuasi e ni mbivi'emu kwandu # ditʃiti k a a'viumu tutti kuasi k ava mmo ? . latthe kumu esta mmo era u latte ma kumu mmo ? . on era u latth . mo ava tantu kommertʃu ma tand ma tʃ eranu poke vakk ? sì sì e pue eranu a Bbivunddʒi u ntʃi nd eranu vakk nd avia abbastantsa vark [vacche] sì sì sì avia vakkh avia krapi . abbastantsa sì nd avia abbastantsa avia massari puru ki a fatʃianu ma hora non a Bbivonddʒi stess ? no puru ntha Bbivunddʒi kwasi . vui jati a kasa mia sì vitə # a kə ni ʈrasimu a da kasa inʈru a ddestra viti k ava komu kwandu k ava nn . ava n nu sgabbuttsinu ɖɖa teinnu na krapa sutth na vota kasa lorɐ tenianu a krapa e kkiɖi e kwanti vitʃini pue si kogghjianu kogghjianu u latth e fatʃianu hormaddʒu u kasu kja'maumu u kasu hatʃianu a rikottha e tutth si kogghjianu nova o dietʃi krapi i di vitʃinantsa e na vota #kwandu ntʃi tokkava ntsomma na vota l unu e fatʃianu hormaddʒu hatʃianu kas hatʃianu rikottha hatʃianu tutthi kuasi e pa dda viaru a'viamu i gaɖini ntâ kasa ll a'viemu i ɖa dinʈra kasa ll a'viemu na vota sì ntâ kasa na vota kus'si era ntâ kasa ll a'viemu da kiɖa rua tutth ku jaɖini 'eramu ognunu avia a gaɖineɖa sua . na una du tri sekundu . kwand avia ia kwandu naʃʃiu hata mia randa o a higghja mia randa . a mamma mia mi mis a ᵪjokkh mis a ᵪjokkh [gallina che cova le uova] kumu neʃʃunu n aju u minthu a ᵪjokkh pək'ki Katerinuttsa mia tʃi hatʃia d avanth . k avanu neʃʃutu ki gaɖi ke kwandu neʃʃa a tsiteɖa avanu avanu mandʒatu sti gadie# a higghjə higghjimə tʃi hatʃia . o ddiu pa dd a vviaru tutti gaɖi naʃʃiru kiɖi puɖɖitʃini tutth i gaɖi . a n tʃe hatʃia a vitʃina mia ah kummare Mariandʒela ? # pa da vviaru naʃʃiru tutth . i galli no kja'maumu gaɖi eh e a mamma mia m i kutʃinava e ni manddʒava iɖu on era kkha dopu vinna kkha ntha . ntha Svittsera e pue vinna nophu vintitʃinku venthisia ka naʃʃiv a randa e pue vinna iu ɖa . [parla i marito] # [risate] e kista # tʃ a vu dissa jiu kus'si passa kuntatimi nu puakitʃeɖu ehm kumu kanuʃʃistivu a maritu vuaʃtru ? # kunthare # kiɖu kanuʃʃia a mmia . no ka ni kanuʃʃia ni kanuʃʃia iɖu ma pe'ro ditʃe ka sugnu i n aʈra famigghje . amiku sue tʃi itʃa no kista on è kiɖa ke ditʃi tu kista esta higghja nu kumarə a mio . ah ke mi ditʃi tu tʃi hatʃia ke ti diku ka sì sì ke esta kiɖa e bbuanu ni kontsamu u tʃi sta a ru barə Lukksi [Eigename ?] e bbidimmu . tʃi sa kwalə raddʒuni . a a raddʒun kiɖa pik'ki ia avia a ʃtɽata mia no a ʃtɽata i kiɖa bardaʃʃa ke ditʃia iɖu . e pue nua ni vania sempa a ghjesia jia a ghjesia a sira na vota si jia as'sa a ghjiesia no . e iɖu vaniu semp app[r]essu app[r]essu iu ku ku d amika mia hatʃia ki d kiɖɖ # ni ditʃi no no tʃi hitʃa iu kistu a ttia vola no vola a mmia vola a tthia ntsomma n a passa unu ko ll auʈr . e pue . puedu # amitʃitsia # e tʃi ssa Katerini . a suare è a mamma sua . ntsomma pigghjamme kosa e pue vinna ra kasa mia ni tsitijammə . u duditʃi ditʃe[m]bra dô tʃinkwantadui . e pue ô tʃinkwantasei ni maritammə . pe kista mi diku # iu a hamigghja sua on a kanuʃʃia nenthi nenthi nenthi ma nenthi on sapia sul a suarasa mamm e Mariu e Passarelli a vitti na vota k era bardaʃʃeɖe ka dissa bon anima e paʈruma # ki jamu a na hamigghja ka ntʃi vidivu nu marthiar hu maritu 'eumu mu duna a l uagghju a mbiani puru tune è bbonu sì ka viagnu e jivi ku paʈrume e ni livava propia a ra sua/ a suarəsə . kwandu a vitti a kiɖa k avia kapiɖi russə #esti monaka ma fuma tandu # ddʒovanotta era beɖɖa assai assai assai . kwandu vitth a kiɖa himminə ah restai [sottovoce] mamma mia hitʃi ki pulita sta signore e kista è kwesta sa sta higghja # da tal me ditʃia esta higghjia i Marinandide era mammese no . kwandu vaju a da kasa tʃi u kuntu a 'mauma a mammasa [la madre del futuro marito ?] sapiti duvi jimme oije duvi jisti mi hatʃia 'mauma imme a na kasa kkha jimme avia na himmina mmo era beɖa tʃi hatʃia ki avia kapiɖi russi ah ki kiɖa esta higghja i kummare Mariandide . e davviaru kanuʃʃia pe'ro a ku #parta mia poi kjui on i rikordavɐ e iɖa era bardatʃeɖa kwandu jivi a ku a da bon anima e patruma ɖa a kasa i suarese . ekku a ddʒa kanuʃʃivi kwandu ni tsitiammə . suaresa hu sempə pulitə e kwandu era ddʒovanotta paria nu sulə pa dda vviaru . mma ni ristau tanta nthâ testɐ ki nt ʃa kuntava a 'mauma kumu na kosa ke propia non tsattʃu manku u və diku tant ki era beɖa . ekku kjanu kjanu #ni tistiammə dopu kwaʈʈr anni ni maritammə kiɖu hi nda jiu ntha Svittsera dopu ni maritammə a otthobbre o setth otthobbre ntha Svittsera parthiu u nove aprili dô tʃinkwantasetth . e tthornau a a nnovembre . no a dditʃembre . puru ô tʃinkwantasetth pe'ro u juarnu n u rikuardu n u rikuardu prima mi rikurdava tutth sti jorna mmo n u rikuardu e po tornau a parthir appress annu e ia aspetthava Anthonetta mia a ra randa iɖu parthiu k a mmia mi ɖassau intʃint parthiu ntha llugliu o vinthi o vinthisetth o settha lugliu e gghjiu ntha Svittsera e po ddʒa si nda vinna o vinthitʃinku novembrɐ kiɖ annu . e pu tornava a gghjire ntha Svittsera jiu pa si anni ntha Svittsera e ddʒa vinna kkha intha Ddʒermania u sessanthunu hi nda vinna kkha . e iu [iɖu] manku avia u vena kkha a Hildesheimi ka iu [iɖu] avia hatt a domanda ntâ minera ka volia u parth . e pue tʃi hatʃia iu om parthia pa nthâ minera no iu #kkha ia ntâ minera n nda vaju om pharthire tʃi hatʃia no aju u parthu pu mminattsjone kwandu arrivaru a ra kosa tʃi dissiru ku si bbuannu [vogliono] u vannu u vannu na habbrike e herru viakkhju u vannu u hatigunu ɖa e mmenu male akkus'si ndi jiru ɖa e gghjiva a Tʃelli a Tselle jiu [ted. Celle] jiru ɖane hermau ddu anni ɖa k avia u kunt[r]hatthu hatth . e pue . u sess u sessantaʈri si nda vinna kkha a Hildesheimi purthau a n amiku sue . e pu restau kkha a Hildesheim semp a Hildesheim e a Tselle era divers vita ? no a Ttselle era o stessu ke llavorava ma pe'ro iɖu iɖu pu hu malatu e pua statʃa nu par i mmisi ntô spitali i kiɖu sempha fatʃiandu tante fatʃendu tanthu fatʃiandu #java sempə ka po sentia bbuanu . unu nu miadiku e kiɖi u propiu kapu ntʃi issa Himonett 'hermiti kkha ntʃi dissa ntô spitali ti puarth a hamigghja ti damu kasa ti hiarmi kkha no tʃi [dissa ?] mi nda vaju . om bogghju u ssaju hermu kkha . am botts e jiu a da nova u hatiga kû Piskubeka ɖa ntha #hiarru . e pu ha [si] nda vinna kkha ku n amiku suɐ u sessantatri e dopu u sessantatri sempa a Hildesheim . sempa kkha o n aʈu ? no no sempa kkha sempa ntha Hildesheim sempa ntha Hildesheim nua on sta'tʃiamu pe'ro kkha nua sta'tʃiamu a Ba[l]venstedt prima otth anni stetthimu ɖɖa po nə nda vinnimu kkha . e kista è a vita kwandu 'erumu ɖɖa si lavurava si tassia si kistu v u i dissa iu 'jiamu a ri ᵪjumare kog'ghjiumu alivi por'thaumu a ratʃina [uva] por'thaumu ligne tutth e jir a la ᵪjumara kumu si lavava i panni sup a peʈr sup ap eʈr ʃpjegatemi na puaku kâ 'tʃiniri ? i n attʃettati [aspettate ?] ma la'vaumu 'jiamu a de ᵪjumare e ɖassamm u mmar'raumu i panni panni jankhi pe'ro ke panni i kulure i mphan'diamu a'viamu na petrɐ bbella a kun'tsaumu akkus'si liʃʃa a petra ? no liʃʃa ddʒa ruvida liʃʃa on/ om phuntsionava e akus'si a'viamu u ha'tʃiamu i panni nommi #maniʃtra akkus'si a'viamu u hatigamu i panni jankhi s ammar'raumu o jimu oije per esempiu no i la'vaumu per bbeni i ɖas'saumu sapunati bialli kjini e sapuni pe'ro i tor'tʃiamu ka han'no [sannò] kom i por'taumu a da kasa ?! u sapuni i kasa sì sì sì 'jiemu a da kasa e pue man'thiamu na koddara e d akkwa fridda ɖa dinʈru tʃi man'thiamu a 'tʃinnari 'tʃinnari jankh 'tʃinnari ne lligna no ? . a man'thiamu ɖa dinʈru i panni i man'thiamu ntâ grastɐ ntâ grastaa e e terra kotth . i man'thiamu ɖa dinʈru i ko i panni ku e kuluri man'thiamu sutth pedomme rimuntamu ka sən'no supa o mmuntavanu supa te'niamu na bbella nu bbiallu pannu pu man'thiamu a/ kiɖa 'tʃinnari pue san'no si nda jia intî panni akkus'si ristava sup a kiɖu pannu . e man'thiamu kiɖ akkwa vugghjiendi ntʃ a man'thiamu inta kiɖi panni kiɖi panni/ e sutta kulavanu k avia nu kositʃiaɖu nu kositʃiaɖu mu kulavanu sutta a grasta e si kjamava a lessia kja'maumu a lessia mo neʃʃa a lessia de panni ed a ɖɖas'saumu sik'ka i ha'tʃiamu oije e ɖɖas'saumu pa ddomani om a/ appriassu #ma djire torn'aumu a de ᵪjumarɐ ku kiɖi panni . i lavau/ tornammu a #lavarnu kû sapuni #belli puliti i man'thiamu sup e i kaliʈri sup e piatri s aʃʃukkaunu stirata om bolia mu hiarru bialli stirati i por'thaumu a da kas e i man'thiamu ntô/ ntô tiraturi e bbasta kist era a vukata ku d e 'tʃinnari a 'tʃinnari a jit'taumu puru ɖa u stiassu ma ee era tantu pulitu va era livat# na vota kus'si si hatigava ma era diverthenth sta kosa e kiɖa kosa a vukata e lligni por'thaumu #inthê 'kuahini allivi porthammu nthô sakkhu . e pe'ro kwandu kjovia ni ʃi'laumu [scivolavamo] tutth . pe kulaunu in 'kuahini kwandu arrivammu a ra kasa #nkjinivanu [?] . kwandu kjovia kwandu no . e i lligni pur'thaumu u stessu in thestɐ . ma â ᵪjumara no â ᵪjumara por'thaumu i 'kuahini puru kwandu 'jiamu u kog'ghjimu pumadora . kogghjimu malandʒana kogghjimu pipi kiɖi tutth intê 'kuahini pur'thaumu eh . po dâ kasa i man'thiamu intê tʃisti . e statʃianu kjanu kjani . e biaɖi puliti e kiɖi pue maturaunu e pu avia i pumarora mpanduti ke tegnunu no i pitʃiriɖi . ma tʃi kanuʃʃiti pumaduari pitʃirikkhji kiɖə nâ tʃjokk ? kiɖi mphan'diamu a nu hilu e ɖas'saumu pa do mbiarnu pek'ke mmo si ʈrovanu sempi ma tandu on si ndə trovavanu mpandhimu e ɖas'saumu pa do mbiarnu kiɖi pumadora eranu bialli hatʃia u bruadu hatʃia u b/ hatʃia ntsomma tutth sì m si ni si hatʃia tutth kî kiɖi hatʃia puru u suk . kwind om potia hare . e po s #i botthigli ntsomma si #ttsau [risate] e si fatʃiva pure a sartsa ? a Bivunddʒi sì si hatʃia e kumu fatʃistivu ? a sartsa hatʃianu pigghjavanu i pumadore . i hugghjienu . bella horth e po passavunu e stattʃ . e ristau tutta kiɖa kosa sutth e pu a manthianu u hugghje ntha na kosa jankha po a kolaunu . nta na mappina jankh e statʃia e tanianu mphandut dua tre gghjuarni na vota ma mmo e kiɖa sartsa po a kattʃa beɖa kogghjɑta kogghjɑta kogghjɑta a a kattʃaunu ku a kukkhjarina e manthianu ntha na korthareɖa [orciuolo/ brocca di terra cotta a bocca larga] . ntha kiɖa kortareɖa kjinu l uagghju . e #aninu ku l uagghju . e ku kiɖa a kattʃaunu a da na kukkjarata fa'tʃiamu u suku . e kire si fitʃi poi tʃi si hitʃi di bottigli normali pek'ke pue . si # u mundu ka ha'tʃiamu i butthigli i u'gghjiemu hatʃimu i pumadori u rəpas'saumu ug'ghjiemu man'thiumu u suku inthô pumaduar e du manthiamu ments ura u kotʃɐ ntâ koddarə e [do]pu ments ura i kat'tʃaumu kwandu avienu fhorthuna nummə si nda rupphunu . 'jiamu buane ma kwandu nda ruppienu . i ni kat'tʃaumu #ka a'viumu u hatʃimu . entha avienu u wugghjienu ntâ koddara sup u huaku . e kiɖe era u suku na vota hatʃianu kumu v u dissa iu prima . akkus'si a a mm u manthianu u mphandianu kugghjia do[pu ?] tre gghjuarni e pue s a kattʃammə e manthianu e kira manera ndi katʃammu ku a kukkhjarinɐ hatʃianu u suku hatʃianu u bruaditʃeɖu na vota #k avia o lattha a mattina oi kornfleks i kuasi buani [risate] na vota kiɖi eranu eeh kiɖi passava . eh e akkus'siɖɐ . a mmanu a mmanu si hitʃa a vita e sta manerɐ . tandu kiɖ era a a kos ma a profissioni dâ maiʃtra kom è ? ia a prufissjoni dâ maiʃtra a mpharai ku na . ku na vitʃina miɐ 'eramu amitʃi stavimu a San Ddʒuvanni puru e kiɖa sapia o tessa San Ddʒovanni esta kiɖa kjesa ke sta sutta no ? no no esta kiɖa supa kiɖa i ssupa sì kiɖa si mparau a a n aʈra himmina no ma tandu on nd a'viamu skola #skol ma ku da testa ku vu lavorati mparau a ll arthi ija anke dâ maiʃtra mparava o tiassu no e poi #tiassu a manthia inthê littsi [i licci del tellaio] volamu sempe i littshie on sattʃu sa kanuʃʃiti aju #a fotorafia ia v a mustru . se pa ʈrovu . avia littsji . k aviti a avia o m aludimu# po a man'thiamu a lu suli kiɖu tilaru e po man'thiamu intê littsjie po man'thiamu nthô piattinu . e pue a lavu'raumu . a lu tellaru . e la/ kwale lavoru voliu si bboliu u hatʃiti pre sempiu lantsuali kiɖu hatʃiuvu i n aʈra manera ke non tʃi nda voliu nu lavori . sunnu kjanɐ ma si mboldʒu kjamamu i frandenisi [specie di tessuto di tela fina] servietth tovagghjahattʃ i frandinisi lavorati . frandinisi frandinisi i kja'maumu lavu'raumu i frandinis poterrianu kuasi fini no i kja'maumu i kiɖa manera ô paijis . e fatʃianu i tuvagghji ku da frandʒa hatʃianu ntsomma tutth . si hatʃia tutthu ô tellaru . tutth hatʃianu kuviarthi hatʃianu tapphetti . tuttu pur ia hatʃia tapphetti na vota mmo fitʃa nenthi kju l aju pur iu # pummu pummu si usa i tapphetti a piatts . kanuʃʃiti tapphettu a ppiatts ? . hatti i piatts ô tellaru e piattsi viakkhji i stoffa robba vekkhj . eh i tag'ghjaumu ku 'huarvitʃi hi'tʃiamu mu ndi pas'saumu ntô tellaru sì [E+E2 confermano che capiscono] e si hatʃia si hatʃia lavuratu puru o thapphetu e tanti lavori ntsomma si hatʃia e tanti maniari e vaju u muʃtru ka #kkhane nd aju dui e kir auʈri dui l aju kiɖi i lana i lana vekkhj ha'tʃiamu pur i i i kuas a u tellaru sì hatʃianu mapphini ehm . panthe# tutth tutth e kuas tʃot si hatʃia on si pardia [non si buttava via niente] nenthi na vota na vota on si pardia nenth tutth tutt i kuasi guada'gnaumu e kum erade kwandu vui ehm fatigastivu ntâ kampagna ? ntâ kampagna a sì phrima era diffitʃili pek'ke om on tantu sapia m aju u hitʃi ma kjanu kjanu e poi m abituai e volia u vaju kju ntâ kampagna k o tessiu ô tillaru era nu 'kartʃaru manthiu ntâ kasa ki d avevu jaɖɖi ntô tellaru ormai un vi piatʃia kju no mi piatʃia k avia u lavuru e hhortsa ma pe'ro u a u lavoru libbaru è kkju mmegghju tantu l aria libbera tanthu mu 'jeramu nthâ kasa era n aʈra kosɐ e komu imparastivu ste kos i kampagna ? eh ine mparau u papa 'paisa ni mparava ditʃa fatʃiti kistu hatʃiti kist auʈru ditʃ akkus'si po ndi jia ku d iɖu oppuru ditʃa kus'si o hai a vigna ko'si o ma u m a tʃigna ko'si 'jiumu m a spal'liri ntsomma e kjanu kjanu p on tʃi hatʃia ddʒusta si ka ddʒusta e ni mparai allivi per sempiu iu on sapia u kogghju allivi ke #allivi nenth allivi ni kog'ghjiumu a bbukkhuni puru mmo no menthanu inthê reti ma tandu aimmu a bbukkuni akkus'si kog'ghjiumu kî mmani sapiti kwandu kogghjia iru ? . ia inkhj nu panaru iɖu inkhja dui on sattʃu kum hatʃianu kî manu supa kiɖa terra kâ rrite o sentsa rite ? no no ku hentsa reti a nterra propia a nterra 'jiamu ma kogghjimu mai intî riti ma tandu e llungi on on kreʃʃianu [risate] sentsa riti e ddiffitʃili . e tandu k a'viamu u i kogghjimu sentsa riti mmo no mmo i kogghjunu ku a rete ma tandu on avia ed a'viamu i kogghjimu ku i mani v u dissa iu e po ni pak'kaumu nâ testa ni portava a da kasa . e le'vaumu ô ʈroppitu [frantoio] u ʈroppitu ô ʈroppitu i man'thiamu ɖa e fatʃianu ll uagghju . e vania ll uagghju pi mand'dʒaumu . kkhjanu kjanu ni mparau pur iu u hattsu kuasi ka prima no l avia mai vuto on tsapia nenthi va! ke kamphagna . propia nenthi . pek'ke o . pɑʈrə mia era muraturi e poi intê tiamphi dâ gwerra era nu pok antsianu pemmu hatʃia pur arriadu . eh . e phue akkus'si jiu u mundi # [zwei Lesarten-> mundare als Verb infinitvloser Anschluß mit jiri ? ? ? ?] . e pu paʈru mia povarinu i nnenthi . s arrandʒava . ee . natʏɐliᵪ [parla tedesco con il marito] ekku kissu . e pphoi . paʈruma povarinu ditʃia a Maria Katerini kista è vita kkha on è ke 'eramu n atra vita kiɖa è vita iu kiɖu on/ era muraturi konthadinu k on avia nessunu 'mauma era kasalinga . kiɖi i 'mauma eranu konthadini i dâ parthi i da mamma mia . erunu erunu konthadini no pək'ke paʈru sue era kontadino avia a massaria #spanthi eh intsomma kista era e po dissa mamma mia hilava e hatʃia tutti kisti kuasi e pu imparau o tiassu eh ntsomm . akkus'si jiu u mundu . kjanu kjanu e po sempha kkha hummɐ . e kkha ristammə e kkha statʃim ankhora [risate] e dditʃi bona sera on ti # . ekku kuntatimi kiɖu ka e pue v u dissa iu kistu è o u raddʒunamianthu ɖa suttʃeriunu tanti kuasi a kondittsjoni dâ fimina kom era a kiɖi tiampi a Bivunddʒi ? ki ? a kondittsjoni dâ fimmina no no na vota sì era diffitʃili . era diffitʃili pa da vviaru . puru ô tiamphu miu ankhora kwandu mi kriʃʃia io era a vita ka on putia iri a nnuja vanda k avianu u stannu [le donne] . sempha ɖa om putianu neʃʃire i nnotthi om putianu neʃʃire i nuja vvanda . ka itʃa ka himmina avia u sta ntâ kasa ka pek'ke om poti[a] jire# a'viamu u sta'tʃiamu ɖa e kiɖa è a kosa e pua puru kkha iu kwandu maritəmə parthiu ke ɖassau sula #prima ɖassau sula ma iu mi spagnavu pure kkha u vaju ɖɖa . e hatʃia mmo ni vijunu vannu u tʃi kunthanu ka iu parru ku kiru e po bidi sa un pigghji # invetʃi jia #fattsu a kasa jia a niuna vanda hatʃia a mamma mia pek'ki on niaʃʃ #maritume e pu hatʃianu hesta hatʃianu a musika no hatʃianu na bbanda tutt i kuas ia on jia mai a bbandɐ e ni hatʃia mmo pek'ke u niaʃʃi a [Allokutiv] Katerini ? dov aju u vaju maritumə on è kkha ke vaju ni pigghju . sattʃu ke fatʃa marituma [pur sorma è malatu pot#] e iu sugnu kkha ke vaju a vvanda no no un vaju a niuna vanda . sempre kjus . ka jiva a una vanda mmm mai . kwandu on vania iɖu mai mai mai mai a ffiasti mai a niuna vanda . gghjia sul a missa e bbasta mi ndi tornava a ra kas . ma kistu sì a la missa sì ? sì sì sì sì jia a da missa sì kiɖu non è sempre ko'si eh tandu si potia jire a da missa sì kjud a porth [riferendosi al marito] e dd akkus'si passau . u tiamphu . e a na vota na vota kus'si s è skuru bon anima e paʈruma hatʃia ku kammina e notte malanova portha . #portha a disperattsjuni . e kom mphigghja parola d mamma dô patre o ti tradiʃʃe o t inganne me ditʃia paʈruma . on avianu tuarth pe'ro mmo è bbiallu u mundu k è llibbaru . komu mmo no mankhu . è libbaru assai assai assai assai . a mmia om mi piatʃ stu mundu . na vota mankhu pek'khi eranu kartʃerati va ! on era mankhu na kosa ddʒusta na himmana ma tantu kartʃerata ka ke h è ?! . kom i turki per esempiu ki fannu ? kissi si biju k [h]a parrat ku n uamu . e himmini om ponnu parrare ku l ommini . i tʃi ha ddʒelusia e na votɐ pur inthê pajisi era akkus'si . puru ntê pajisi era kus'si na vota . mmo kanddʒau mmo mo ma tʃ eranu fimmini nu pokitʃeɖɖu on sattʃu . ka parravanu kî uamini e on nd avia # tutthi tutth u mundu era akkus'si komu mmo on era ma era ma a ddʒente ʃparrava pua ? sì sì tʃertu ka si parrava avia u si parra e hortsa no k avianu u hannu ? . ma i pue kjanu kjanu ma mmo mmo 'eunu libbari e nom phannu # ki vuannu tutthi e on nd amu e on è ka ditʃa# kiɖi kkha tutti 'eunu libbaru . a Bbigunddʒi na vota u kjamavanu u u ᵪjuri e e dô mundu pa da viaru eh Bivunddʒi era u ᵪjuri de ruasi ma mmo esta ᵪjurendu e nkju'viri mo no no no on è kume na vota no no ehm kanddʒau kanddʒau kanddʒau kanddʒau . kanddʒau u tʃialu kandʒau a terra dinnu n antiki kandʒau pa dda vviaru . sì esta biall a libber'ta ma tantu nun kwantu pe'ro . tʃi vola pure na rigori'ta pik'khe ntha na famigghja non tʃ è na rigori'ta va# do valiti ditʃimu ô paijisi nuaʃt . e prima mandaunu ditʃianu antiki ka gaɖɖina a kjamavanu kwandu si skurava hina ʈrasa nthâ kasa e a gaɖine e mo i higghjoli i lassamu libbari kom piagghju dê gaɖini . e gaɖɖini i ʈrasimu ntâ kasa e i higghjioli mandavanu ddʒirandu . no
Biv2mDD1 allora signora kwandu naʃ'ʃistivu ? i duva ? ah ia naʃʃive a Bbivunddʒi a Bbivundʒi ? ntâ kasa ntâ kasa 'kawuda ntâ kasa e kwandu ? u tʃinkhu setthembrə millenovenovetʃianthukwarantatʃinkhu . nata naʃʃiv a Bbivunddʒi . ntâ kasa i ddʒenitori ? eh . ntâ kas sattʃ kə ntâ kasa de ssa 'mauma o hora on sattʃu è kista kasa kkha ? no no no no no kista kasa kkha kista kasa katthai jiu un arreta e kist . no no era na kas n aʈru kwartiar i Bbivunddʒi ? semph ntha Bbivunddʒi ma on sattʃu mu statʃia mu naʃʃivi nta sta kasitʃeɖa kkha un sattʃ komunkhwe semph a sta ttsuani naʃʃivi e teniti fratə suarə ? sì era[mu] simu setth 'eramu setth mmo simu sia ka unu moriu unu moriu du n annu fha i l aʈru annu a ddʒennaju ke mmoriu pe'ro simu setth . eeh . sunnu 'eramu ʈri mmaskuli e kwaʈʈru himmini . e vvui siti a kju pittʃula ? ia sugnu a sesta a sesta a sesta kwasi a kju ppittʃula sì poi n [h]aju n aʈru frate k è t o setthimu sì e duvi abitanu i frati suarə vuaʃtr ? ah unu abbita unu statʃa kkha simu vitʃini n 'avuʈra sta Ffirentse n awʈra suaru . n 'avuʈra statʃa a Rriddʒu . eh n auʈra statʃa i di parthe i Mmardai sempə kkha ntha Bbivunddʒi ma kjamamu Mmardai . . eh kiɖɖu ke mmoriu statʃia ô Mmanddʒuni [risate] Mmanddʒuni kkha ntâ kjattsa vekkhja è da kira # i Tanutts u kjamammu Mmanddʒuni ɖa pik'ki Mmanddʒuni ? ah era na/ ɖane hu a prima vota ka koʃtruiu u paisi kista a # na kanata mia # hu a prima vota ki kkha ntha Bbivunddʒi koʃtruiru u paisi e ditʃe ka ntʃ era nu koventhu . da Apuastuli allura ɖa statʃianu i 'monətʃi pe'ro a ddʒianthi povariaɖ on aviɐnu k u mmandʒanu e ssi ndə ghjenu u ntʃi tʃerkhanu semp u mmanddʒar ndi 'mmonatʃi mmo sti monatʃi si rinkritʃianu u vanu sempə ɖanə eeeh allura ki ffanu ditʃa sikkhome . stu paijisi . sparthɐ a ᵪjumara eh sparthaa pu dopu u vo ku lu kumbianthu . itʃe ma u ntʃi ku'ʃtroimə i kiɖa vanda . a akkus'si kwandu rinkhji a ᵪjumara om benanu u nə serriənu i mmonatʃi . eppə u primu k aija paijisi . o i primi kasi koʃtruiru ɖa . e tʃi ntʃi ko'ʃtɽuimu i kasi a kiɖi mmandʒuni ekku ka l uni arristava u nom i mandʒuni kapiʃʃiti pik'ki eh . e abbitiammu u prim/ i primi kasi ka koʃtruiu . ko iɽə koʃtruiru nthô pajisi . e pua kriʃʃiu u paisi ? sì eh eh kriʃʃiu . pajisi kriʃʃiu pure ʈropu / pur assai . kriʃʃiu u n è ka prima kisti eunu kasi hhabbrikat anthiki . poi kistu è u tʃenʈru storiku propiə . kə kkha . duə ʈɽi ʈɽi o kwaʈʈru hu kist annu ? . ogni anno ha/ hann a hesta nn a fiera da la Badiɐ . non tsattʃu sa pu a kanuʃʃiti eeh a Bba[dia] a hatʃianu propia nʈra stu tʃenʈru storiku propia inʈra sti viniaɖi nʈra sti ʃtratitʃiaɖə kus'sine hannu a fiera on è ka u pajisi poi s allargau ss allargau ntha Mmardaii 'hitʃaru kasi palattsi ntsomma ku potta habbrikau nui ke nom 'pottimu restammə kkha . kwindi . e kwal eranu i mestieri i na vota kkha a Bbivunddʒi ? i mmestieri de ddʒenitori mia i himmini i himmini ebbè ognunu avia o mestiarə suɐ kui konthadini eeh u jamu ntâ kamphagna hora . ku jia a mma'jiʃtra kapiʃʃiti ? a sarta a ma'jiʃtra è de himmini no kui kâ mama ku hatiga a ll untʃinetthu ntsomma e mmestieri tʃ nd ammu tanth pe'ro i kkju jimmə a hhora i kkju jimmɐ hora . fuisti a pijarə puru ligna ntâ munthagna ? ah mammə ka nua 'eramu a notth a mammə a də dua d notthi ni hatʃianu liavu ka ʈɽoppikhava ʃɽati ʃɽati on nə lavavə nd # thain # pâ testa ma intâ notti komu fatʃiti ? pemmu nu arruvammə apphena rəveʃʃia amm u arrivammu a/ ntâ nthô stabbulu hatʃim i lligna pəddomme puarə pigghja u 'kavudu a jammu/ a stati 'jiemu kjui eh par'thiamu priastu a ttasthuni kami'navamu a li dui dâ notth a li dui dâ notth ki lu mphastu'raumu a khandialiar ma kâ lumera nta manu ? no nua a tasthuni kammi'naumu . kwand eravamu hore fatʃia juarnu ha'tʃiamu i llignee eeh ni ju'taumu e ni pur'thaumu ni skari'kaumu a di skarikaturi ma ntâ testa ? sup a testa kâ lume tʃerthi vothe ni pisavanu e n a ha'tʃiamu skarikandu a kontin kwandu ni kapitava kju pisanthi oh me nonna ka kwantə vuatə mama ditʃia # jamu hora e duvi jamu ? ditʃi jamu a n api a mamma mia a n api ni puarthe a ma . avia u vaju karriku i lligne e mmo mə ndə tuarnu a kasa kwand era a kas eranu l uatthu i nnove eeh . ma sempə ki # semphə e si mintiva na kuruna ntâ testa ? a kurune mmo t u muʃtru kom a hatʃia . è nu fattsuletthu i kos # d arriadu mmo v u muʃtru kom a hatʃia #ttine # # . on nd [h]aju kkhane kuas komunkw kuruna a kosa e kist mo viditi kom a hatʃ ʈrovamu poi piattsi kju bialli pemmu u ma purthamu kju kommode ka tʃerti vuati tʃ eranu kommode e mi ʃʈruppiav a testa allura ha'tʃiamu kus'si viditi kkha . eh nd a ha'tʃiamu bella kommodɐ kkha supa ni mintimu i kuas eeh si kjamava sporta ? kist è kista è kuruna kjamamu nui e ssupa min'tiamu a kaʃʃetta e lligna intsomma a vaska a kuahina ap'pimmə a kuahina . poi portham vanthal # i vaski mmo vanthal i kaʃʃiatthi intsomma ma dipo hina sta mattina vena karikata tʃ è a kuruna e mi mi ma mi portha n test . e kum era kâ ll akkwa ? ll akkwa sempre ntâ test ? . ia no ia akkhwa in testa u nə portai veramenthe . kwandu me maritai akkwa u nd avia ntâ kasa jeu o staʃia kkha pe'ro statʃia vitʃin a kjesia pe'ro pe d otth anni jia da pigghjava dâ huntana . # u katu a # vitʃine sup a testa nda ləvai mai . eeh otth anni arrimava . i panni jia lava a di ᵪjumara . e kume si fatʃiva lavar i panni ? . ekku komu ha'tʃiamu kontsammu una peʈɽa də ᵪjumarə . era bellu kkommidu ka mmo simu vagabbundi ma hatiga komməda si lavava ntâ ᵪjumara a ddiminutu la'vaumu i panni ntsomma a peʈra la'vaumu s ammar'raumu tuthu ha'tʃiemu e kû sapunə kum atə fatthu ? kû sapune sapuni'jaumu kû sapuni ku a 'tʃiniri pure ? a rokki da la vukata a vukata sì sì kumu si fatʃiva ? a kumu sə hatʃia ? . kat'tʃaumu tutthi panni jankhi ha'tʃiamu vukata ləntsole ntsomma tutt i tuvagghj i 'taula aʃʃugamani tutth . 'jiamu ntâ ᵪjumara i la'vaumu per bbene . i min'thiamu a du suli poi tor'naumu a ʃʃakkware tor'tʃire i tor'naumu a ʃʈrikare dop i met'tiamu a lu sule u rimoɖanu . i tor'naumu a sapuniare e di kon'tsaumu ntâ vask . pua ma'niamu ['sbrigrasi, affrettarsi'] a da kasa n aju'taumu a kordara manthe'ramu dô huaku o ku la . a grasta pemmu mantim i panni a grasta è fhattu kû kû bbuku u skura ll akkwa . i kon'tsaumu puliti i kon'tsaumu pemmu pigghja tʃinniri ka sin'no i kassari'jaumu i panni e pu ha'tʃiamu un akkwa 'kauda si vugghjia kiɖ akkwa dopu kwandu vugghjia tʃi mettiamu a 'tʃinnari kiɖa 'tʃinnari bella jankha e pu ku na pignata a pig'ghjaumu e a man'thiamu supa a grasta ntsomma na kosa apphosta pedommu spigghjanu i panni jankhi i 'tʃinnari . appressu mattina se u tiamphu era buan hi'tʃiamu a skohinamu . a pig'ghjaumu a a skohi'naumu e met'tiamu a ʃak'kwaumu ntâ ᵪjumara e diva'kaumu ntrû 'kaliʈru kiɖi panni bbialli . kwannu parau u kjuvia kwandu kjuvia ni ha'tʃiamu # ni vagnava e kkhwand i kog'ghjiamu om u ntʃi vulia nu herr i stiru . por'thaumu kiɖi panni unu kju stiratu e ll aʈru bbelli propri ah sentsa mu stiri no no no kwandu in'kjaumu ntû 'kaliʈru i kogg'hjiamu 'jiamu i duvi i kogghjimu e thi'saumu e ni vinniru # belli propji i pur'thaumu belli stirati kwandu i po'saumu inthê/ ô tiratoi . ed e da hitʃe tanthi anni iə me maritai . # a dopu mi maritai ke eh ku mauma hitʃa mi maritau ô sessantakwaʈʈ e nô setthantatʃink hi'tʃaumu # kkha . e pua no o se hina o setthantasia ô settanthasia m akkattai a lavaʈritʃ . ntâ Ddʒermani kwandu fuistivu fuistivu ntâ Ddʒermania ? no no no on jivi mai jiu iu jiu # ia no a ia herma sempa kkha ku i tsitiaɖi ni kriʃʃimm i tsitiaɖi . . iɽu mandava i suardi mentsilmenthe kiɖu ke guadagnava nun è ke guadagnava nu gran khe pe'ro kiɖu ke guadagnava u mandava ma si migrau primu u vi spusasti ? no no no duaphu duaphu k apia kiɖu higghju maskulu avia ʈre mmisi e mmiantsu kwandu si ndi jiu ntha Ddʒermania . kum eranu i primi tiampi sentsa maritu eranu diffitʃili no m immaddʒinu ? . diffitʃili huru semphə pe'ro emmu guagliuni ke on è kha pen'tsaumu kriʃʃia u tsitiaɖu jia hora . e jia u m ajuta 'maume . jia di ᵪjumara aiva u lavu i pann i 'maume i panni mia i pann i mammasa ebbeh i hati'ga semphe . si bbidi ku a vita mia # hu diffitʃili semphe ka ni # fhatiga pe tutth semp kâ krutʃi rû santh ka ajivi . i tutthi kwanth . pe'ro io ogni benia o mbiarnu si rikogghjia a stati hi ndi jia ntha Ddʒermania on tʃ era a hatiga kkha e jia ɖa hitʃa tanthi anni jiandu e bbiniandu . ntû viarnu kkha hatʃia friddu ? ah hatʃia friddu ô biarnu iɖu hatigava pek'ki tʃ eranu i vvigni tsapphavanu ntsomma e he/ fatʃia nkuna kos ma stati ntʃ era nenti manddʒava a'viemu e si ni jia . un è ka . a vita hu dura sì . u n è k a passammə hatʃili hatʃili nu a vita . inthanthu fatʃistivu pur a sartsa ank i pumarora ? eh a hitʃa puru oijə eh sì e komu si fatʃi ? kumu si hatʃi a sarts ? . allora . si lavanu i pumadori per bbene po si pulittsanu si kattʃanu tutt kiɖu mustitʃeɖa ntsomma po ku av a makina meʈrika [elettrica] hatʃa ku a makkina eleʈʈrika ku ll ava a mmani hatʃa ku a mma mmani ma mmo a sti tiamphi l hannu tutthə aleʈʈrika ah ? na vota u stattʃu na vota era kû stattʃu u stattʃu sì sì kwandu kamphava 'mauma prima prima ke poi l avia akkatthau kiɖɖa a mani a makkina . ma 'mauma avia uu . u stattʃu k u menthia sup a manivə lu stattʃu randa ke e ntʃi ntʃi vulia nu putsu u mi passati kiɖi pumadore pe'ro ka ia era kju hurba . kwandu 'eramu primi ntʃi ndava suarma a mmia mi rimaniva# iɖa e dopu ka #a iɖa e t# e pas'saumu u juarnu a tthesari hatʃendu pumadora . ma komunkwe mmone avim i makini . alleʈʈrika . e kkwindi è ffatʃili pulittsamu e poi i matʃinamu i manthim inthê botthigli . i tappham a tappaʈritʃi i tapphamu . e poi vugghjimu i kontsamu ntâ kauɖɖara kupphati ['coperti' da lat. cuppa] poi ku e d i vugghjimu pa ments ura ma ia hattsu vugghiu kju i ments ura kû ʈripuadi ? kû ʈripuadi ku a kauɖara sì sì sì u fuak i llignu i sutth ku də lligna oi i hitʃ sup u ggass # ma l aʈra juarna i hitʃi ku i lligna sì sì i hatʃimu nua e fati altre kontserve ? altri tip i kuntserva ? no no no aʈri kuntserva u nda hitʃa mulundʒani ? melanddʒani a ddʒardiniera agwannu ankora u nda hitʃi k on ava manku thiamph ma tutthə ll anni i hatts komu # solia hare jettathi a la ddʒardinera hatʃim i pipi ku a tunna e dd allitʃa . sotth ɔgliu pe'ro agwuannə ankhora om phitʃa nenthi iu um phitʃa nenthi nenthi pek'ki on eppha tiamph non ebba thiamphu pek'ki iɖɖu hu malatu dua mmisi hitʃa du mmisi kû kwinditʃi ka hu mmalatu mmo statʃa ripigghjandu eeh . po vinna kiɖɖa e Rroma ku du tsitiaɖi e no epp no eppa u tiamphu mmo # om mphiniva manku a pulittsare a kas viditi ka ankhora # pu n eppa tiamph e nnenth e nom phitʃa nenthi ma ll aʈr anni hatʃ/ hitʃa tutth pe'ro ll aʈr anni hitʃa tutth . nua hatʃimu tutth hatʃim i salamə puru sì puru u n avite u majaletthu purtʃeɖɖuttsu ? no no mmone no prima sì prima nd a'viamu du randi hin a novanthakwaʈʈru nd avia du ll ann dua du portʃeɖɖutts ? sì . e poi on nd akkatthamme kjui no . eh ll ammattsastivu vui ? allora i mmat'tsaumu . sì ma vui stissi ? no no no vania vania kiɖu ke ttsapia u mattʃellaju u matʃellaiu vinna no no oi ddʒiʃ'traumu nui kini fatʃistivu dâ karna ? i majale i tip i sattitts i satsittsi suppressati e kumu si fatʃivanu ? . kumə si hannu i satsitts ? . e kumə si hannu ? si pattsia a karna a karna a pattsia a mmani . poi a salav . tʃi man'thiamu ʈrenthotthu grammi i sal a kkhilu . a mpipamu # nu pipi ni minthu speddzji kiɖu ki vola tʃi mentha ll aroma minthanu hinuakkhju ognunu i gusti ki ssunnu eeh a ɖassamu salata maniamu per bene e a ɖassamu salata na notthata u o juarn appriassu . a pruvamu vidimu s è bbonə s è bbon e ssale s è bbon e pipi ntsomma eeh pua a manthimu nthê vuɖeɖra pe'ro amu i ɖavamu per bene ku llimuni sali atʃitu ɖavamu per bene poi l inkjimu . kus'si hatʃimu nui kumiu li kontservasti ? e poi mpandimu i mphandimu u s aʃʃukanu intû hokularu ? no nuɖu avia a kommodi'ta ma sempha a ll aria aʃʃutth ka san'no s ammuffanu no no mphandimu u s aʃʃukaru kwandu sunnu pua i suppressati i mmakkhamu per bbene a miə i manthimu suttha mmattsere u m benanu per bene hatti eh e poi kwand enu buani i kogghjimu e nə manthimu ko sotto vuatu sutt ogliu ognunu si manthia komə vvona . e per esempiu alʈri piatthi tipitʃi bivunddʒisi ? per esempiu a pasta a pasta e kasee! kû tʃiartulu a la a # Andʒela a hattsu puru sì a hatts e kumu fatʃiti ? e mpastu a pasta pigghju a harina akkwe dâ dâ hunthana tʃi mmintu l akkwe ki bbasta pemmu esta bella tosta a maniju a mpastu . e pua hilu ku a vila vìla [legnetto lungo fino a 1m e diametro 1mm con cui di fila la pasta fatta in casa. È ottenuto dallo stelo del fiore della silipàra] e tʃi sunnu i vvili a'viamu ni kogghjimu ndi kogghjimme e e poi a hatʃimu kwanthu unu vola kurta llonga . sì a hattsu e komu kjamati sta pasta ? a pasta e kas ku a harina e ranu a hatʃimu sì sì e ke tipu i sartsa tʃi mintiti supra ? a kə kiɖa kə vu oo ku alivi o ku u satsittsu o ku da karn i krapa o ku da karn i viteɖa o ku ki d è e ma e puarkhu o diku ndialetthu kwindi e tutth i maniari abbasta k esta u u bbruadu no no ku da rikottha . kâ rikottha puru ognunu kom ava ô wustu sa a manddʒa . no a hatts kwand aju tiamph a hatts e pi Natali fatʃiti ankuna kosa spetʃali ? oh ! pi Natali o pi Paskwa ? pe Natali ? sì . on sattʃu u vi diku hatʃimu i mastattsola kû vinu kuatthu i mastattsola kû miali e i pitthi ku i nutʃi i turriuni . i hina ke ni hiju i hattsu tutth . no i hatts sti kuas ah ? [rivolgendosi alla figlia] # se ku mmia u ntʃe bisuagnu # ka iu o nda hatts eh no e hattsu iu pa d iɖi i hatts ia tutth pe d iɖi . e a konditsjoni dâ himmina kum era prima i na vota a ffimina putia neʃʃire hora o ? . statʃia sempha intâ kasa ? oh Dio mmo sunnu libbari ke mmo neʃʃa u ll uamu statʃa intâ kasa a himmina intâ ll aʈra ehm na vota ll uamu neʃʃia ntâ kjattsa k avia u si ʈrova a jurnata s iu vaju ntâ kjattsa vo sempha ʈrovu una jurnata na vota ah i jurnatari fatʃianu allura a jurnata a hhimmina sta'tʃiamu inthâ kas fatʃivi e mmandʒare ku'siemu ku sapia u kusa rrippat'tsaumu s avia s avia ankuna kosa i rrippattshara e eh eh eh ha'tʃiamu kiju ka po'tiamu hara n è ka a himmina oijə no ka oje kiɖe e d oje um phanu om phanu nenth ma nui 'hitʃimu ʈrovamu semphre ki u hatʃimu jiu pertsonalmenthe ʈrova sempre pek'ke iu on diku ka sugnu na maiʃtɽa s aju u kusu na gonna o na vesta m a kus . s ajuu s avia rikamə mmo om biju rikamava on è ka rikamava puru . eh . ntshomm . on om mə sattʃu u hattsu nentha pe'ro i mestieri i hitʃa tutth kwindi on è ka vvi ddiku [h]a dd arranddʒare hattsu tutth . on è ka diku sugnu na professionista hattsu maiʃtɽa per professioni on a hatts pe'ro s aju n u kusu na go na kosa pi mmia m a kus om baju u pagu ekku kiɖu vogghju dir s aju hattsu n aʈra kosa ʃparagnə puru a hattsu puru s avia u hattsu pa diri kwalke ditʃimu u korr u kurredu da iɖi hitʃi mmo [o]m biju mmo [o]m bju komu korredu kosa fatʃiti pâ higghja ? tutth tutthu . hin a a a de ʃtɽatʃi dâ kutʃina tutth a nui nə duna pignate puru kosa no no no no ka unu ki pota . ma u korredu obbligatoriu kkha esta lentsolæ ko kuviarthi skjovini ntsomma salutts [servitts] e 'tawle tutthu tutthu u korredu ke sserva intâ kas . koreddu n kuaɖu tutthu . ma iu onestamenthi on tʃe nde katthai no batteria tielli kistu on tʃ a kkattai kwandu tʃe nd akkattanu # no na pignata na tianieɖi kissi ku i vo # t ntsitetau u tʃe nd akkatthai . eh beh mmo kwantu vo s u dugnu duaphu# i tiani duva s akkatthavanu ? i tiani ? ntâ hera kkatthamu ! mmo vena a Madonna [una fiera] e setthembre vitə ia na vota vaju ia hatts a a kos hatts a provvista tiani pignati sono forniti pur i ffruttivendulu kwindi sempr a ʈru riuni kju ma ia kkatthu solu kkatthar a la Madonna sì ma mmo si nda ʈrovi puru ia nə pigghju no era # radu kwaʈʈru o tʃinku n aju i posati aspiatthu u si ruppa u diku m aspetta a manu ka o # tiana si ruppɐ kiɖa pigghju l auʈra . no i kkatthu . sempre ntâ hera ? ntâ hera sulu katthava ia ma kustanu i mmenu nta na putika ? avimma o otthanthassia u katthammu nta ntâ hera kista dâ Madonna ma no ke kustanu i nnianth sì i priatts mmo ntâ hera kustanu kju kari i ll aʈri vandi no no kissa no . ma tʃi su alkuni kwartieri kkha a Bbivunddʒi ke [h]annu nu numi spetʃali i vari kwartiari o tʃ è sulu nu kwartieri ? komu kwarthiari ? ogni ttsona mo # o Mmanddʒuni ah eh sì a Batia kkha è Via Vallombros via Vallombros pe'ro kkha è Kkhasale Kasali si kjama Khasali . kkha ditʃamu sì jamu ntô Kkhasali kkha esta o Kasali e tʃi ssu altri riuni kwartieri ? eh sì a Batia Santu Nikolɐ u kjamamu eeh a Sala . n aʈru rioni a de Bbia sì kkha supa sì a Vignitʃeɖa a Vignitʃeɖa u Tornanthi u Ropphinu nd ava tanthi . e rrioni Mmardai Mmardaru u supa Mmardar u sutta e tʃ era tʃè a ddʒente si putiva ʃpusare dâ Sala ku unu du Kasali ? ah allura o u si putiva tʃ eranu delle rivali'ta ? no no no no no ! no no no no no no ma kistə 'iənu vie kus'si ke ki puasimu i nuami i rioni kkha esta o Kasali e jusu a Krutʃivia eeh on è kka pe'ro u pajisi tutthu kiru nu potimu maritare no no no tʃi sunnu ste kosi ste liaddʒi no ti viene in menthe ankuna kosa a ttia ? [rivolgendosi alla espoloratrice] il fidantsamentu ah u fidantsamentu u maʈrimuaniu kissu puru interess a mmia ah u fidantsamentu e mmo o no i na vota u fidantsamentu tuo ah ! ah u fidantsamentu miu ? sì sì u vuaʃtru sì aju ve diku komu ntsitia hiu ? sì ah riditi [risate] [risate] [risate] . ia ntha ditʃimu nua ntô Mignanu pik'ki 'mauma statʃia kkha rriadi ed appattʃava sempa inta sta ʃtata ke kjiana jira # [iɖa o jira ?] supa iɖu passava e spassava ntsomma n è ka su e ddʒu ja kanuʃʃ mmo nun è/ n jiva na kuddʒina ntʃ u ditʃe ke ne vola pâ tsitene me nda rite # a vviaru eh n avis mmo jimme hora nui ku 'mauma e ku sta kuddʒina sua k avia nu stabbili [fondo rustico] vitʃinu kwandu arrivamme a na vanda ki si kjama ll akkwa 'kauda ni skarthamme . e mauma jiu u mmive [a bere] . allura mi hatʃa sta pariantə sua k on sianth mi dika kuddʒinəma Mario te vola pâ ttsita e la letthera sa nd ddive . oh ke mma m u hussa ditth . kiɖi ligni lli hiɖ'ɖiamu i puanth a la kasa ke tremava tutth . hin a ke # kasa me misi a ʈremare kiɖi lligni mi hiɖ'ɖiamu i puatu e pua tʃi a vots a man e Ddiu p arrivu a kas # m emotsjonai ee poi mauma o sa u ntʃi ditʃa a fratə mia ntsomma tutth e ni tsitiammee iu on è ka on è kumu mmo ke sunnu spattʃati [sfacciati] mmone ka nui ooh kwandu ni tsitiamme mi mis a tʃanddʒira . on era ka kumu mmo kwandu nu runavanu n auguriu invetʃe u ntʃ u diku grattsie tʃandʒia a stu par # miə viditi vui ke kwa kwanth 'eramu ignoranthi na vota eeh . e poi ni ntsitiamme stetthimu kwantu stetthimu tsiti [rivolgendosi alla figlia e al marito] sessanthaddui . a llugliu a ddʒugnu ni tsitiamme u sessanthaddui u ʈriditʃi ddʒugnu ni maritamme u sessantakwaʈʈr u vinthinove hevaru [febbraio] . li tri mbalianati # [avvelenati ? superstizione] ke ʃegghjimme spar sparagnamme i hiasti a rata maʃrə gghjimme nua ʃigghjienu i ddʒenitora n è ke nua 'eramu paʈrunə pe nenth no no iɖi iɖi [riferendosi ai propri figli] deditʃia u n è kha detʃidimm nui noi . ditʃe vo mari'tateve u vinthinova frevaru ! maritamme u vinthinove frevaru . preparamme u n è k a'viamu aa i mmobbili i mmo . hitʃa du mobbili du 'savulu kwaʈʈru siaddʒi avimu kwaʈʈru siaddʒi o liatthu u bagullu ke kiɖa korredu ke ni mintha 'mauma dotitʃeɖa ditʃimu di'tʃiamu a dota nui . eeh . du komodin . du kallaniatthi ntʃi parru u tʃi pottsu diri kommodinu kadaniatthi kadaniatthi u kum'mo e si hiniu ɖɖa . na tellə nu kurthiaɖu sia bbruakkh sia kukkhjarin e ssia piatth e bbasta kiɖa tutth a kos . on a'viamu nienthe nenth a kasa nd aviti o ? l avevate ddʒa ? nooo ! no a kasa d affitthu pagava du milla liri ô mmisi iu d affitthu staju kə mə kukorria manku ll akkwa k o gabinetthu era potthe komu prima avia u gabinetthu e po kkha avia u gabinetthu e kkha a port pe ʈra'siumu a'viam u jamu a du bbagnu pemmu jamu e hora bbagnu u gabinetthu u abia ia kwale bbagnu ! eh stetthimu eleʈʈritʃi'ta nenthi no l a'viamu a lutʃe l a'viamu sì sì sì ntû sessantakwaʈʈru sì sì no ma lutʃi dd a'viamu tutthi on è kha tantu avia puru 'mauma sì sì sì ll akkwa u n a'viamu nui nua u n a'viamu akkwa k era kasa d affitth ati jutu a ra ᵪjumara a ru ᵪjume ? a ra ᵪjumara 'jiamu o lavamu jia tutthi juarni spetʃalmenthi kwandu avia i tsitiaɖi pittʃuli tutthi juarni avia u vaju di fjumare ma pure kî piatthi ? i piatthi pigghjava ll akkwa da hunthana a minthia inta naa tella a na vaskitʃeɖa he lavave e poi a ava tornare pigghjare l akkwa e torna a ʃakkware ka tʃi ʃʃak'kwaumu sutt o kanali ka kurra via . ka n tsalatera la'vaumu i piatth . 'jiamu e be'niamu dâ hunthana a kontinuattsjoni . nkarriamm akkwa pa du gabinetthu pijamu u livamu i piatthi fa'tʃiamu a manddʒare nə lavammu nui nui ni lavammu nthâ vaska kondijamu ll akkwa ntâ tella e minthiamu intâ vaska # u bagnu komu mmo ? eh nua u d avimu kommodi'ta mmo nd avimu tutth i kommodi ma tantu # la'vaumu ni la'vaumu kwandu ku ll akkwa hridda kwandu ku ll akkwa kaudu ni la'vaumu on è ka sta'tʃiamu lluarde pe'ro u nd a'viamu kommodi poi jiv ô settanthunu akkattast a kas ed era vekkhja vekkhja vekkhja vekkhj . n avia nenth on avia puarth on avia skale i skali sunnu i kkha . k inkjanava una skala i llignu e arrivava ɖane [indicando] . kkha avia na fhinestra e 'fitʃimu balkhuni ed era on avia pavi/ aʃtɽiki on avia 'hitʃimu tutthu nui e alluraa aletʃɽatista e fitʃa a kista k è ssopa k è a stants i liatth . e mi detthi # a mamma ke sta'tʃiamu vitʃin a kjesia #im a mamma kkha . kiɖi poki suardi k avia i kontsai katthai sta kasa ed i kontsai po si ni jir i suardi eu sugnu nu tipu ka de 'diabbiti mi spagna semph ia pat'tʃo om pitʃi nenthi mai ia iu 'diabbiti . on nda votsi mai . allora pue dophu u setthantakwaʈʈr . akkuantsu supa kogghjivi n aʈru poka e ssuardi e akkuontsa supa kontsai hitʃa i n aʈra stantsa i supa e fitʃə u puastu pô bbagnu pe'ro u bagnu l avia ssuardi m u hatts . e da kutʃina supa pe'ro ebba m akkuapp [coprire] ku Eterniti ki mmoni i kattʃaru pekkine dinnu [dicono] sunnu kantʃeroddʒini ma tandu i purthaunu s akkhoppanu ka ditʃe ka on tʃi hatʃimu pisu na kosa a n auʈr . eeh ntsomma . stetth . eeh i kontsai . kwandu hu ? u setthantha . tʃinku e pua . ni hitʃi u bbagnu ni hitʃa u bbagnu propia regulare no ? . na kosa a vota kontsai kkha kissu vo diku ie de ssuardi e diabbiti me spagnai e fatʃia kuas kum avia ssuardi . u settanthuattha pua hitʃa tutt stə skariki 'eunu tuttu a tʃimianth iu allestivi tuttu hin a supa tutth e mmarmu l aju hin a supa . kkha i kasi 'eunu ʈri e da kutʃina kwaʈʈr e lu bbagni pe dire supa pe'ro sunnu tutthi unu sup a n auʈr . eh mmo sunnu tantə 'ddʒuvanə di ggambe u nde vulienu m o donu [dolanu] i gambe u kjanu u me ʃʃindu e mmo i volia kjani inthantu va vai suardi u nd aju u nd akkatth . eh aju u staju pe fortsa kkha . ma nno kka i ddʒenitori on nd avianu pa d iɖi ke ni davanu a nnui ddʒenitorma epparu [dettharu ?] nnenth u mi davanu u kə ni 'hitʃimu 'hitʃimu nui ehe i thiamphi eranu duri on tʃ era nienth tʃ era ku avia on è ka no tutth pe'ro nui poverə operai on a'viamu nenth nienthe ! pək'ke 'mauma puru fatigava nta hora . ed 'eunu koloni kwindi avianu a mme'ta s a pigghjaunu iɖi a mme'ta s a pigghjava o paʈruni e iɖi stavanu ku a hatiga hatta sentsa nenth eh kwi kiɖ 'edunu i thiamph u tʃ è nenth a dire koghjiva ajivi [olive] kwaʈʈru pa ʈre parthidi erunu a nnui e # ni purthamm n thest
Biv2mID1 dann fang ɪᵪ an naɪn nə nə nə nə ɪᵪ fang an iu naʃʃivi un trenthunu otthobbre dû millenovetʃentutʃinkwanthuatth tʃinkwanthuatth ma duvi a Bivunddʒi ?? a Bbivonndʒi sì propiu n kasa propiu in kkasa sì a kasa sì ntâ kas teni frate o suare ? tre sorelle tre ssuaru tre ssuaru Ddʒuseppina Maria e Ffrantʃeksa e duvi [h]a jutu a ʃkola a Bivundʒi o a Stilu ? no a Bivunddʒi setth anni tʃinkw anni a da skola elementhari e du anni a da skola . media . e pua ki fatʃisti ? e otthobbre . novetʃentusetthanta ni vinna ntha Dʒermania mamma Maria Dʒusepphina ed io . ma duve sempa kkha ? a Hildəsheim sì no a Hildəsheim a Hildəsheim . a Hildəsheim e kumu ti ʈrovasti i primi juarni kkha è propriu n aʈru mundu kkha no ? kuntami nu puaku a ll impressjoni appena arrivammə era nu tiamph k avia kjuvutu avia avia hangi [fango ?] ed era ed era buju sì eranu i tʃinku dâ sira hualts [forse] nu vitʃinu vinna u ditʃa buana sera e l apriu a porta e si ruppiu u vitru ah sì [risate] eh n amika no n amik e pa'pa n appa pe buonvenuto tʃ aveva avia rigaratu i ʃʃuri i krisanthemi in Ddʒermania sunnu kumu nu benvenutu ma ntû paijisi nuastri enu pa pa ᵪuri de muarthi [risate] no ja ! mhm non è e poi ja e kwaʈʈru novembre jimm a da skola Ddʒusepphin e d io primi ddʒorni e skola kum eranu i primi juarni ntâ skola ? non erano diffitʃili ? molto diffitʃile diffitʃili assai diffitʃili assai pik'ki . due e due hannu kwaʈʈru kistu sapia puru in italianu ma a parola tedeska a lingua tedeska on è ke si kapiʃʃia kwindi askol'thaumu sulu e bbasta e l aʈri figghjoli kum eranu kkha i kiɖi tedeʃki ? molt ehm ddʒenthili bbravi semph/ om puattsu diri nenth auʈr . e kome si ditʃa sunu okkupate i nui komu si mhm ? sì sì sono prese kure s okkuparu e vui sì s okkuparu e vvui sì sì . ja e kum era primi tiampi m immaddʒinu ka eranu diffitʃili no ? mu t arranddʒi kâ lingua ddʒustu moltu molth diffitʃile pa'pa avia nu libbru ditʃi tedesku italianu komu si parrava Ddʒusepphina ed iu assiamə mpa'raumu sempha kiɖu libbru paddʒina pa paddʒina komu . u kapiʃʃimu a lingua tedeska pik'ki sapimu u ditʃimu sulu bon ddʒornu gutn taᵪ und aɪns bɪs elf da unu finu a diatʃi u kunthamu das war alləs mhm . ja e u prufessure ke ti dissa ? Herr Idər ja il maeʃtro der Herr Idə ntʃa [h]a detth ke abbiamo avuto mi dissa e on parrə italian ! [energico] eh Herr Idə Signor Idər tʃè mi dissa num avimu pagura ke nkunu tiampu ni mparamu puru nua a lingua tedeska ed aveva raddʒunə sì dopu n annu . era tutth a ppost pe Ddʒusepphina e pi mmia sì #ʃpraᵪə no mamma mia ke ʃfortsu ja dophu n annu skrivimmə u primu detthatu in thedesku era u primu ja pijammu tutthi dui nu unu si po dire nu diatʃi nu diatʃi e llode mhm . ja sì ehm kî sorelli kî altri sorelli komu ja ku Ddʒuse/ ja ku Ddʒusepphina jimmə a da skola annite Maria era pittʃu[la] pek'ki Maria avia sulu tre anni sulu tre anni . Maria avia tre anni kwindi# era na bambina om puattsu es geht nɪᵪ andəs [l'informante parla solo con occhi chiusi] ma ku Ddʒusepphina komu kiɖa/ kriʃʃimm annita si po dire no sunu due anni i differentsa ma mhm vinnaru i nonni puru kkha ? no no doᵪ ! a nonna Mariandʒela a mamma râ mammɐ vinna eh duaphu n annu on sattʃ dik a veri'ta si duap un annu vinna statʃia ku nui sì nta Ddʒermania kkha sì mhm . e sutta a Bivunddʒi tu kriʃʃisti kî nonni no ? sì e kumu ti parlaru ? bbivunddʒis bivunddʒis kwindi ti kriʃʃisti ntû dialettu ? sì ntû dialetth e kum era Bivunddʒi a kiri tiamph ? . nu pajisi pulitu k on avia mai nivi mɛnʃ kum era tanth amitʃi dâ skola . n av aʈr ? è ddiffiitʃili u si passaru ʈrenth anni ddʒa si rikuardu i tutth i kuasi no e i bambini i Bivundʒi a kiri tiampi tʃ eranu amitʃitsie ? sì fatʃistivu nta u tempu libbaru i joki per esempiu d infantsia ? ki jo'kaumu ku da bbambula unu era a mamma un era o pa'pa ki jo'kaumu i kju ? ju'kaumu a di piatri e i jokava a ttattʃ . ki jo'kaumu i kju ? aʈɽu on rikordu nenthi i kju . ehm kî tipo i kuddʒini nkunstrativu ? sì kon əh kon Assuntha per esempiu Assunta esti ugwal e e ll e'ta mmia a da stessa skola puru no ntâ stessa klasse pe'ro imu ntâ stessa skola . a Bivundʒi kom era a vita e kiri tiampi ? a kiri thiampi era bona pek'ki avia tanthi amitʃi puru avia tanthi vitʃini komu ki r unu era pe n auʈru ɖane mmone no pek'ki mmo su kumu kkha ognunu esti kjus a kasa sua e nenth auʈru ma a kiɖu thiamphu eranu tutth l unu era pe l auʈru ɖane ditʃimu kos'si sì e fatʃisti puru lavori a ll untʃinetthu ? sì a ll untʃinetthu Kroits/ rikami . rikami sì . 'iamɐ a di suari m imparai sì e suari e l asilu hatʃianu nu korsu nthâ stati pua ni minthavamu # e i suari eranu severi ? ddʒenthili suara/ na suara Klementhina oh era na suara na suara ggranda komu si ditʃa . longa si ditʃimu akkus'si no 'eramo era ddʒenthili sì . e ma poi a kkha a Hildesheim a vita kanddʒau no sì abbastantsa abbastantsa sì prima e tthuttu per kumu si ditʃa u manddʒare u pane per esempiu kiɖu pani niguru ɖa a Bbivunddʒi . u pani jankhu si kanuʃʃia i kju # o mandʒare kkha ti piatʃiva a ll inittsiu ? si manddʒava kum a Bbigunddʒi pasta e karne pane on è ka manddʒava a pasta tedeska kissu no on è ka pa'pa u ndə manddʒava mai kuasi tedeski ke era ku nua kwindi on è ka si kanuʃʃia u manddʒare tedesko no e kwandu jisti duvi altri figghjoli tedeski iɖi prepararu algu kwalke ankuna kosa i manddʒari tedeska a manddʒasti o pruvasti ? provai sì thutth po mandʒu non sattʃu manku . pigghja ku pu me si ditʃa kjanu kjanu piatʃanu tutthi i kuasi sì e poi a ʃkola komu [h]a jut avanthi ? pa du anni hitʃimu a kwartha klasse per'ki vena a mesi [maestra ?] ki ni mparava nu puaku tedesku pa nua stranieri e dophu da da du pitʃa du anni kwartha klassa a kwintha un nda hitʃia ia pik'ki eru ddʒa na/ vvekkhja e ni mandaru a da a la sesta klassə sesta settha otthava nona e pua m imparai na professioni sì a professioni tua parrami nu puaku m imaddʒinu k è interessanthi ia m imparai assistentsa medika #u miadiku sì ma subbitu a lu miadiku o a ll ospitali ? no a lu miadiku mediku privatu sì miadiku privatu sì inthernista akkus'si kumintʃasti sì mhm e poi mmo duvi lavori ? mo vindu piʃʃi mmo sugnu . menʃ . hausfrau naɪn kasalinga kasalinga no ehm sebʃtɛndiᵪ indipendenti indipendenthi mhm selbʃtɛndig peʃʃi mandʒari pe i peʃʃi tutti kosi peʃʃi sì pe'ro peʃʃi per per l akkwariu no peʃʃi per mandʒare ko'si akkwariu ti piatʃa lavurare nô negottsiu vinnari i piʃʃi . a professioni mia era . assistenthe medika ma duap ki si mmarita u maritu vena de n aʈru ambianth kwindi pik'ki ssa prufissjioni mia a ɖassai e ᵪjankhu e ddiventai eh . per Vɐkɔɪfərɪn ? kommessa skommessa kommessa sì . eh e poi . ke ti diko . l assistentsa medika kwanti anni due anni# e pua duaph . otth a/ dietʃ diatʃ anni [h]o lavurato sì diatʃ anni k on era dô dotthori assistentsa medika sì ti piatʃiva sta professjoni ? molthu molthu [h]ai fatto kwalke esperiendza proprio positiva ke ti è rimast impressa o ? ankuna kosa ka propiu ti piatʃiva tanth ? lavorai nel Laboɐ laboratorio nel laboratorio sì a fare ehm das ist ʃwɛɐ das is ehm e parrami i ankuna kosa i Bbivunddʒi ka forse tu tiani ankhora kju pronti no manku Bivunddʒi manku non esist . naɪn mhm pua kome si ditʃa ? nthô laboratoriu mi piatʃia se lev o sangwe a de patsienti . si hitʃi tutthi l analisi pe diluire ntsomma tutth ekage kum si itʃa ekage in italiano non sattʃu ekokradiogramma per kui fatʃamu per'ki era n internista u miadiku no ma ti rikordi ankora kosi i Bbivunddʒi ka fatʃistivu na ddʒita skolastika ? no no no no kiru ka mi rikuardu esti ka pa'pa Ddʒusepphina e iju pigghjamu vinu â kanthina e pu ɖassava a mmendza strata e pa'pa si nda hujia appen iju u levamu a botthiglia si po diri un vinu a da kas aʈɽu aʈɽi rikuardi no doᵪ na vota ka nevikau u thiamph nivikau e fitʃa as'sa puh jattʃu ? jattʃu sì era u primu juarnu no / a prim annu ka jia a da skola e pa'pa ni purthau sup e i vrattse e ni issa warda sa mi sstai bbravɐ kattʃu kiɖu jattʃ t i minthu ntâ vukka tua also mhm e fatʃia tantu friddu a Bivundʒi ? kiɖ annu sì ka kadia a nivi ma era sulu na vota ka ti rikordi stu friddu ? sì no sulu n annu sulu kiɖ annu ki jivi a da skola sì sessantakwaʈʈru . mhm sessantakwaʈʈru sì ma n aʈru un a rikuardu ti rikuardi puru tʃ eranu i danni alle viti kist annu ke fatʃia tantu friddu ? no no no no e pu a vitthi u vinu si mbivia si manddʒava a ratʃina on è ka a mia interessava kome da a vitə pe dir a veri'ta kiss u hatʃimu nua na hatʃia pa'pa ma papa mmia no ma normalmenti i kjanti i grasti soffrono no ddʒustu ma om/ ma non ti rikuardi mhm mhm m intheressa on k era ɖanə kwindi a ll e'ta pua k a'viamu nom pentsava a kiɖa kosa no e ki rikuardi i Bbivundʒi per esempiu usantsi kiɖiu ka fatʃistivu a Nnatali ? a Paskwa kini sattʃ ia rikordi d infantsia Natale Kapodannu po Paskwa kissu om mi rikuardu no i rikuardi k aimu kkha ntha Ddʒermania ma no a Bigundʒi no doᵪ mi rikua/ doᵪ mi rikuardu ka pa'pa vania sempha a Natali ʃindia a Natali per'ki hat/ hatigava ntha Ddʒermania e n annu n annu o dui hermau puru i Ppaskwa a nu negottsiu k [h]a ffatthu oi l ov e Paskwa n aʈru on ni rikuardu kju nenth mhm doᵪ a viddʒilia o primu juarnu si jia da a da kjesi e u presepiu kju l arpuru i Natale kwi kkha si usa kju l apuru i Natale ma ɖa a Bigundʒi a'viamu o presepiu ma aʈru on ni rikuardu nenthi mhm nenthi propia nenth il kompleanno lo festeddʒammu a lu lokale li . no e kimmu si ridi ogni kwantu ri rikuagli a Bivundʒi ogni anno ? no no no ehm tʃi siamo sposhati l ottantatre l ottantatri l ottanthakwaʈʈru a Paskwha ʃindimmə maritumə ed jiu ntʃi a ppe de e ppu neʃʃia tre anni fa ja u duemilaunu dopu diʃotth anni ʃindimu dopu diʃotth anni ʃindiv a Bivunddʒi ankora parri sempri kî ddʒenitori ke parri dialettho no ? sì ma prima tʃ eranu altri bivunddʒisi kkha no ? a Hildesheim è veru kistu ? pot essari kissu pe'ro u lu sattʃu ma eravate di amitʃiste di kista kkha no no no a Hollə abitava na famigghja m ava pe'ro a Hildeshaim tu nu n è kanuʃʃisti a iɖi ? no no no no mhm mhm e kkha altri guagliuni italiani nun sì sì sì ma meridionali e l Abbruttsu e de la Kkamphagna e da Sardegna doᵪ da Sitʃilia tutthi . doᵪ altri kalabbresi ? no no po darsi ma iu un ndi kanuʃʃivi no . e tipu kumu vidi a kondittsioni dâ fimmina ɖa suttha a Bivunddʒi ? . pents ka è ddiversa i kiri da/ komu vivunu i ffimmini kkha in Ddʒermania ? kriju ka sì pu ki/ ka sattʃ i #pot essari ki sunnu kju llibberi ma ma kissu pe'ro sai o/ #esti diffitʃili u si ditʃa na na pro/ na prognos pek'ki ava ssai ke manku e ll Italia kwindi on sattʃu komu i kuasi kaddʒaru i tutth i vandi kwindi om pottsu sapiri kom esta ɖɖane kom a himmina si ʈrova ô paes kome si trova kkha e pu sugnu maritata puru ku nu tedesku sarei ku# n italianu pot essari i n aʈra manera ma kwindi a kosa base base kju a kosa tedeska no a vita italiana . e a Bivundʒi ntʃ è ankuna kosa ka propiu ti piatʃa partikolarmente sì a he/ a hesta ke ffannu a sakunda dumminika i settembre# a hesta è dâ patrona dâ patrona dô paijisi dâ Mamma Nostra mhm . mhm . trenth anni kwasi . ʈɽentakwaʈʈɽ anni ki nom bij a hesta kwindi po darsi n annu e ke fannu a Bbivundʒi ? in okkasioni de kwesta hesta ? . be'na ja tandu venia a ffjerɐ e jiva s akkattava nu/ kumu si usa kkha das ʃʏtsnfɛst e pu a venianu tʃerti kanthanti puru tandu pe'ro ku vena mmo nun tsattʃu vernia a bbanda puru e sonava a tʃarameɖa e aʈɽu e aʈru pe diri a veri'ta on tsattʃu kiss sə mmo/ passaru trentakwaʈʈhru anni kwindi um pottsu sapiri kum seti u tempu mmonə tʃertu ma kwestu ti è rimastu n thesta sì sì ma tʃ è puru a hera a Bbivundʒi o ʃbagghju ? no ntʃ è a hera sì esti a hera o misi d agustu no ? no iu kanuʃʃu a setthembre kwandu hann a hesta dâ Madonna ma aʈɽu on a rikuardu pot essar# auʈɽu ma on u rikuardu per diri a veri'ta kissu mhm mhm nɪᵪt da ehm ti piatʃiva per esempiu a ᵪjumara ti piatʃiva a Bivundʒi ? sì kissu mi piatʃi sì e kuntami nu puaku jia ku da mamma u lavamu i panni eh sì kunta ssa kos . a mmattina ni le'vaumu priastu pek'ki a mia u suli om mi piatʃia mmai ja ku da patʃineɖa sup a testa jimma a da ᵪjumara la'vaumu i panni e las'saumu u s aʃʃukanu e depo o jimu a da kasa viarts i nov i diatʃi po thor'naumu e ni pig'ghjaumu min'taumu ɖa no jima a da ɣalia a na kamphan/ kamphagna vitʃina n aʈɽu u mi rikuardu nenthi no ʃtimmt no non è ddʒust jimu puru pek'ki pa'pa avia nu fundamenth e e alivi e ɖɖa jimu ognithanthu verimu kə fatʃa kə fann alivi fann i allivari #ja e ki fitʃaru kî l alivi ? hatʃianu wogghju pua a d otthobbre novembre no m aʈɽu on rikuardu nenthi ha'tʃiamu a passijata a mattina pe'ro sempha sentsa suli no pek'ki kiɖu suli a mmia o sulə om mi piatʃia mai a mmia kwindi no ? mhm mhm no no no eh eh kwindi kwesto è stato pisanthi a Bivundʒi stu kavudu a a agustu k era pisanthi sì ma taj megghju nda ʃtɽata kkha kwindi u kavudu a ttia no n è kosa pa mmia no eh ognitanthu ti fatʃisti u vagnu ntâ ᵪjumara ? no no on mi rikuardu mai# ankuna vota ma u hattsu u bagnu on jivi mai no no no no no no mhm no . e tʃ è ankun aʈɽu paisi ka ti piatʃi vitʃinu Bivondʒi ? mi piatʃi pu tʃ è Pattsanu ʃtilu Monasteratʃi ma aʈɽu sì mi piatʃi #k avim a ke fari nenthi aʈɽu ku i ddʒenthi ka statʃianu a Pattsanu noi sulu Bbivundʒi e basta mhm amitʃi eranu a Bbivundʒi on è k eranu a Pattsanu o a Stilu no mhm kî altri ehm kuddʒini ti rikuardu ankuna kosa ka fatʃistivu ntsemi ? fa'tʃiamu ntsemi ? oh Ddʒe'su miu . juakhavi ja . no . sattʃu kumu si kjamanu pe'ro fitʃi ankuna kosa ntsemi kissu on u sattʃu kissu mi dispiatʃi ma i kissu on aju rikordi no e da nonna e i nonni in ddʒenere kosai ka ti kontharu ? storie rikordi no no no a nonnama grand statʃia ku nua ntâ ssess kas pe'ro on on u rikuardu mai ditʃa ankuna kos i ddʒenitori i pa'pa a nonna Maria a nonna Frantʃeska on è kkha on esta i nonni kumə ditʃimu i higghuali mia [h]annu n aʈra nts . Bətsiung [h]annu n aʈɽa mhm relattsioni relattsioni ku di nonni ke kija relattsioni k a'iumu nui #das is è n aʈra kosa no kwindi pe'ro kumə esta kkha è miagghju mi piatʃ i kkju pe diri a veri'ta pek'ki tandu u vulia kju miaggjhurire a relattsjuni ku di nonnima on è irgentvi [risate] on è on è on era possibili on tsattʃu pik'ki ma kosa ke stamu kkha mi piatʃ i kkju pe te diri a veri'ta sì kum #jamu da nonnu na nonna on pottsu dormiri da nonna kkha a Bbivundʒi on è ka kanuʃʃimu a kos pottsu dormiri da nonna mhm mhm mhm no das ist . per esempiu ah i doltʃi i sai fari doltʃi bivundʒisi no m i mandʒu pe'ro on tsattʃu u ni hattsu a sapa mamma ki ti manddʒi ? ki mi mandʒu ? ja i pasti par esemphiu ja na krema hattha o na thortha hatth a krema ma aʈru tiramisu kiɖu u tsattʃu ma kiɖu s hannu tutthu kiri doltʃi natalidzi i Paskwa ? . #a mamma nda hatʃa semph kiɖi i mandʒu semph ku iɖa hatʃa mi ndi mandʒu ma kasa mia on tsattʃu mhm mhm kissu on u sattʃ ma pure kiɖi ke mi piatʃanu pure viskotth tatʃannə Omakekse . di ke potremmo parlare dove si può parlare in dialettho . kwale tema potremo parlare ke si parla in dialetth ? . per'ke mi serve ankhora mhm . o magari se ti viene im menthe ankuna per esempiu no per'ke se parramu i kosi i kkha mi parri in tedeʃku . è loddʒiku pure per'ke kha tʃ è kwalkosa pe'ro non se li [h]ai ddʒa fatthu la domanda per'ke son statu um momentu fuori e tʃ è kwalkosa ke propio kwa in Ddʒermania ti manka kompletamenti ? . pe ti diri a veri'ta no no a pprintʃipio hortse sì appena venimmu ntha Ddʒermania ma kkha per esempiu i tsukkini mankavanu paprika i pipi i pipi ma mmo ava tutthi melandzani mmo ntʃ è tutti kosi kwindi on manka nenthi a kwei tempi a printʃipio per esempio eranu kos e mandʒare o eranu kose ke di vestito no kose da mandʒare per esempiu tsukkhini o ntsalate melantsane melandʒani per'ke a differentsa tʃ è kome si kutʃina nô sud tʃ è na differendza kome notth e ddʒorno tu per esempiu la domanda te l [h]a fatthu kutʃini volentieri le kose ke ke maddʒavi da pikkola oppuru ditʃi vab'be iu mi piatʃanu le kose tedeske ke sono anke buone eh rinuntʃə rinuntʃu no ma at ah/ o maritu esti tedesku i bbambini tʃ è ragattsi kju e manddʒare a pasta tedeska kapiti i pipi kjini kiɖi i hattsu ognithantu ka ntʃi piatʃanu a ʃtefani kumu hatʃi ? kunta nu puaku a uso tedesku ma no usu italianu ntsomma spigghju u pipi u hattsu nu puaku ku nu pok e d akkwa 'kawda kus'si u si tʃ nummi esta tanthu tuastu e ppu a llinkhju ku du metth metth karna matʃinata miatthu ku du risu na ja e po si metth nkun pok e suku u minth ô hurnu po ndi menth nkun e furmaddʒu supa nthô hurnu e po ndi menth sup a kosa kistu sì n aʈɽa ritʃetta a sa kuntari ? . kiri ka ritʃetthi eu ritʃetthi italiani no kissi a kutʃina italiana sai kusere ? no no kwesto no on aju manku na# non non tsattʃu no a ll untʃinethu ? sì kistu sì i hatʃia mmo mai tuttu passatu o thiamphu manka pi ssi kuasi prima sì kwand 'eramu ra/ kwand era bardaʃʃa mmo ka sugnu vekkhja ormai [risate] . no kissa mamma no no mhm sattʃu mauma mu hatigava sì ma pe'ro . ne ne . posso far na domanda poi gliela fattʃo dopo komunkwe kwindi kwesta è il pro/ non voglio far na domanda ke poi fattʃo dopo n ata dumanda ka per esempiu no u professori nta ll elementari a Bivundʒi era m [h]ai detthu k eranu tutti dʒentili sì pe'ro tʃ era na ankuna vota tʃ era na bakettata oppuru na no non era kuati no era na maesra na vekkjareɖa ki na maesra komu komu na mamma si potia diri ka ni vulia beni# aʈɽu nun rikordu nenthi no ma non tʃ eranu figghjoli maskji ? no e/ eu/ eunu tri tri klassi una i himmini una i l uammini una era mbiskata tu eri# tutti tutti himmini e kome mai l [h]ai detʃisu tu no no no [h]anno fatto la selettshjone tu va ku kiɖu tu va ku kiɖu sì mhm eh kome lo trovi kome la trovi kwesta kondittsjone na klasse mista na klasse di donne na klasse di uomini . a Bbivundʒi ni piatʃia ma kkha pe diri a veri'ta mmo ku moti# ku mutivu passau u ni piatʃi meju tutth ntsjemi maskuli e fimmini pek'ki ti piatʃia prima a Bigondʒ ? pek'ki ni piatʃia a Bivuntʃ pek'ki u tsi# . pek'ki hortsi on avia frati on tsapia kom u hattsu komu si ditʃi komu esti parrari ku nu frati pot essari/ pe kissu ma aʈɽu ma kissa edukattsioni spetʃali tua sì sì sì ddʒustu pek'ki tu nun [h]ai frati ma sen'no . e poi sekondo tia na klassi undi tʃi sunnu soltantu fimmini e si travagghja megghju no no no no nom kkju fimmini ava kju piaju essa sì [risate] mhm kome tʃ era a miria ? kome si . di ɛɐfarung l esperientsa l esperientsa sì l esperientsa sì sì anke kju fimmini ava kju piaju essa megghju per'ki i fimmini tradiri puru du lavoru tinnu puri ʈɽi fitʃi/ tutti fimmini sempha da Bboʃ o da Blaupunkt kju ffimmini kju pla pla pla invetʃi l ommini so #e bbasta fatigavanu kju sì i himmini tra unu e ll auʈɽu . un si esta mai patʃi si po diri mbetʃi si si mbiskatu ku l omini esta n aʈra kosa sì #essa klienthi nu tinnu semphi no sapitu megghju si hatika sulu ku ll omini ka ku fimmini pe kissu e kwandu stava kwant anni [h]a avutu fin a ke stessi a Bivonddʒi ? duditʃi duditʃ anni sì ehm e uʃʃivi kon le altre ragattse lli kosa fatʃevi non tsi usava kompletamenthi no no no neanke sai ke tʃ è il passeddʒo del paese non tsi usava no no no no i allora ke kosa fatʃevi kon eh kon kweste kon kwelle ragattse ja hati'gaumu a ll untʃinetthu oppuru mentha rika'mavamu ma aʈru kus'si in ddʒiru mhm [nel senso di no] on si jia mai o a da kasa sua o a da kasa mia m aʈru hora no mai mhm mhm on è akkus'si unu o a da kasa e Rosalbba o a da kasa mia ha'tʃiamu i 'kompiti puru ntsiami invitaunu a mandʒare no no ognunu manddʒava a da kasa sua n atru tipu di amitʃitsia sì sì no nun è komu esta mmo no eranu atri kose mmo mi arrikuardu ankuna kosa kom eranu kist anni ke paʈɽita nun tʃ era ti mankava o sentivi a mankantsa ? ddʒustu mi mankau pa'pa ma pe'ro tandu komu si ditʃi era puru . na na kosa diffitʃili pek'ki kom u kjamanu kkha momenth . pubertetstsaɪt a dikunu in tedesku è n e'ta è ddʒustu kome kiɖu si sapia pa'pa è nta Ddʒermania ban/ vania sulu a Natali oppuru menth hermau fin a Pphaskwa e pu si ndi jiva nui ni kriʃʃimmu sulu ku da mamma e ku da nonnɐ e po apena rrivammu nta Ddʒermania hu nu/ hu ddiffitʃili pa'pa tutti jorni ɖɖanə si po diri notthi e jornu kwindi ènə na kosɐ kju ddifitʃili ijə tʃerkai/ era e'ta no nd . nta ja . impl/ gotth l adoleʃʃentsa l adoleʃʃentsa e kwindi eppha/ è tantu on è ki si kapiʃʃia on è ka si sapianu ssi kuasi on è ka nissunu ntʃi ditʃia/ eranu aʈɽi tiamphi kwindi hu a pprintʃipiu um fu tanthu bbuanu ku pa'pa era buanu pek'ki pa'pa era a kasa sì ma tʃi hu nu tiamphu diffitʃili i n tsentsu ke on ni kapiʃ'ʃiamu iu u kapiʃʃia a mmia iu u kapiʃʃia a d iɖu mmo simu i miagghji amitʃi no [risate] no na ja eppha kissi ma aʈɽu no ma ti rikordi per esempiu kwandu pa'pa tornau da Ddʒermania e t [h]a purtatu ankuna kosa da Ddʒermania kom era ? oh na vota ni porthau na borsa nun kapiju kumu usavanu kkha i tedeski ehm era jankhu kumu u sunu i eskimos so pik'ki itʃa kkha hatʃa friddu ni purthava a tʃukkhulata ka ni piatʃia sempha ʃprengəlʃokolade m arrikuardu semph e purthava puru u pane kiɖu panə 'niguru e kiɖi ni piatʃa propia pane di 'segale ne blankes blankes e purthava puru semph nu pok e ssalami kiɖu salami nu salami frisku era salami Metthvuɐst hatte Metthvuɐst no kiɖi ka si spalma no no no a ffetth a ffiatth ma pe'ro era e kiɖu m arrikuardu ma aʈɽu on ti rikordi nenthi ? ki [h]o portatu i ddʒokattholi ma kin# kiɖu ka mi rrikuardu nun tsattʃu ka n avia sì mmone #ka lu purtastivu vvui è nu# ka lu purtastivu vui on è ka me rikuardu ɪs gut è nu kumu si ditʃa ? n elefanthi n alefanti ka badave ka tʃ era mhm ma aʈɽu ? doᵪ ! na kartella na portau pa davviaru sì [h]a raddʒuni a kartella d Ddʒermania k on ɖa on avianu tutthi ddʒusti sì e ki ti dissiru l aʈɽi wagnuni kwandu ti vittiru kâ kartella ? ah warda a Anthoniattha pa'pa sua vena dâ Ddʒermania e fhatta a karthella nova das ɪs . sulu skavava èni ddʒa li suardi . ma e tʃ eranu altri kompagni si skwola tʃ eranu puru altri figghjoli k avianu u paʈɽu fora ? tutthi tutthi kwasi tutthi kwasi tutthi kwasi tutthi kwasi tutthi sì kwasi tutth ati sintitu kwindi a mankantsa dû paʈɽi ? sì a amika mia Rosalbba tutth kwasi tutth nta Ddʒermania eranu ka hatigavanu sì . due o tre fatigavanu a Bbivundʒi ma l aʈɽi tʃ eranu tutthi a ll estaru mhm .
Biv2wDD1 kwannu naʃʃisti ? . millinovetʃentsissantakwaʈʈ vinthinovi novembri ventinovi novembri du sissantakwaʈʈ dô sissantakwaʈʈr e duvi ? Bivontʃi sempi ntâ kasa sempi nthô paisi sì ntâ kasa kwanti frati suaru tieni ? du suaru su kkju pittʃuli ? kkju pittʃuli e duvi stannu mo ? una kkha a Bivundʒi e l alʈra fuora dzona Latina vitʃinu a Latina . e i rikordi d infantsia kom era l infantsia ? era megghj e mmo . eranu belli thiampi nun tʃ era kiɖu ki tʃi aimu oddʒi kwello de temph i monɐ ni diver'tiumɐ diversament . mmo tʃ è a televisioni . tʃi sunnu aʈɽi kuasi tʃ è a ɖroga tʃ è tanti kuasi tandu 'jiumu u ntʃi preparamu nkuna nkuna kosa e ko'si# . a do mmari on 'jiumu 'jiumu a du marekh# . vitʃin u parku . ɖanu 'jiumu ha'tʃiumu/ a du fjumi a du fjumi ha'tʃium u lavu'raumu kwindiʃi jorni prima u haʃimu a barriera a diga u ni hatʃimu l estati lla . kwist e a sikunda lignata dâ mamma ka iu pigghja a ll una a ll una dô jornu iu m u pigghju ppa mmia era miagghju i kiɖɖi tempi ki mmo kome kome infantsia komu divertimenti mmo sulu televisjoni kompjuter . non tʃ è on è kiɖu spiritu . i na vuota ntha sti viniaɖi jo'kaumu da matina da sira mmo nenthi #t akkatthai i skarpi ntʃi akkattai nu paj i skarpi a detʃi uri a mattina mmentsujuarnu on ndi por'tau kkhjui erunu i skarpi dəhettus ddʒiravɐ nun eranu i viasthi i mmone era 'jiamu sempi uartu uarth nun a'viamu aʈɽi spassi kwindi magari na partita e pallun ju'kaumu assiami #pe'ro ni ni 'jiumu an dʒiru semph an dʒiru pe'ro on nda avia i perikoli i mmo . l infantsia bella a mmia mi piaʃiu paroli ku l infantsia nun mi rikuardu per esempiu nu konsigliu u pa'pa miu m u rikuordu pik'ki on era . lignati sulu na vota . ka tʃi pigghiai ʃentu liri . #om m u rikuard pe'ro alʈɽu no manku nu konsigliu pe'ro nianth . rida . ah ah ah kumu a'viumu neʃʃimu iɖə se non avia a mamma se non avia u paʈrɐ a mammɐ faʃiu u nda venimu nui ndô lagettu ppâ punitsioni ke ti kalasti e po imbri'gaumu a da a da grand . e mmo tor'naumu u juarnu dophu pek'ke . kissa è a sturiellə p akkus'si a traskurrimmə sì nira nira 'jiumɐ a magari putimu konvanirə aʈɽri kuasi on avia nenthi . barrɐ suardə on d a'viumu u jamu a du barr e ku d ajumu u bbarr Arena na via 'jiumu ku dieʃi liri fa'tʃiamu a gara a da skhola o jamu e ntʃi pigghjamu u ka'fe a lu maesʈru ke tantu ppoi mi dava u riastu e 'jiumu e n u span'diumu ma kom era a ʃkola kkha a Bivontʃi ? ki aʈɽi vagliuni kwaʈɽari ? sì tuttu era tutth era a prima via #a lluard d avia nd avia pe'ro a'viamu nno kkomu mmo k [h]annu nu maestɽu ddu maestɽi ʈri maestri kiɖi i sostegnu tandu nu maestru hatʃia tutth . kwindi e si un ghiva da skhola vaju a da kkasa o bussa u vija si/ pik'ki on ghisti ? ti hatʃi i kapiri mi haʃianu i tagghju on nd aju# ki mi hatʃianu ki tagghju kiɖi de i rikki propia a skhola era diʃipplinata rispettu a mmo tʃ era kkju rispettu mmone no u rispiatth tʃ era u numeru u numeru dâ klasse ku i ʃʈɽiʃʃi se jim a . ʃʃɽiʃʃi jankhi u haddal libbro #kî kapiɖi tagghiati u hekkhettu . tipu nu kulleddʒu era a skhola jani sì sì e sì ntsiemi a Ddio [ rumore di ambulanza] ki suttʃiriu ? a televisioni a televisioni è kiss nun abbaʃʃunu u volumi #a ddiu avia na hessaria ka ti rikuardi avia nu maeʃʈɽu ni mandava kjamandu k un [h]a figghjumɐ ? # tʃ avi i kapiɖɖi longi on si tagghja . era kkju bella komu kosa a skhola era kkju sempliʃi . e kom era a maeʃʈra era severa o u maesʈɽu era ʈropp severu era e horɐ era# minava tenia na niga . kui magari on sentia ma puru pɐ kakk pikkoletts propia ti minava si si ruppia supa e tia aju mai a sfurtuna u si rupph nthâ spaɖa aju vaju u ntʃ ha u halegnami . tʃ è puru k era . minava na vota a mmia si rupp iu sup e mmia on tʃ a hatts . ad alkuni puru i misi in in denuakkhju supa e tʃiʃiri alkhuni pe'ro kapi'to poke volte all initsiu poi no sempi ku a riga . lla vitʃin a lavagnə . pe'ro a mmia sempha ku a riga minau o/ avia nu modu e minare ku i irita ku a testa . era severu . nfatt iu nkandʒai n annu kandʒai da kwarta pô hattu de kapiɖi ki ni mandava semph u mi tagghia i kapiɖi e mi dava fastidiu . # pe'ro# tornar a bbasi kon vaju nianth . e dopu u tempu i l elementari a mmedia ddʒa kumin'tʃaumu eramu kju dʒuvanottini . kwindi hatʃivi i kuasi kkju kkju i dʒovanottini 'erumu/ era diversu i prassuri [professori] ki naʃ/ vinianu i hora on nd avia assai a Bigundʒ vinianu i Riddʒu e Lokri kwindi kumintʃavanu nhovi esperientsi . era divers ma und era a tertsa media sempha kkha sempre a Bivondʒi sì sì a Bivondʒi . i kompagni eranu sempri i stessi ? semp i stess antsi ni ghi'kaumu a nkunu ki era bottʃat ke kwanti bottʃaunu mmonɐ no . liti'kaumu e tutthi jandi primɐ e miə . #e litikammə . e ɖa rissammə pur arriadi on è ke tandu bot'tʃaumu #tandu bottʃaunu # . altri ankuna ddʒita ʃkolastika sì l unika dʒita ntâ tertsa media si hatʃia a kiɖi temph sulu nthâ tertsa media se ddʒa pentsavi prima #a prima dâ tertsa media speriamu u ʃʃigghjinu #nu puostu bbuonu pik'ki è a prima vota magari ki naʃʃivi #mandai ntâ tertsa media . kiɖa è n aʈɽa espriendza sekundu me a megghju esperiendza k avimu è kissa d skola 'jiamu a #ke fatʃianu# undi ati jutu ? #jimma a Sorrenthu Sorrenthu Amalfi . 'Pɛstummə . kû bbuss Kasertha kû bbuss sì . mi piatʃia propia . è llibberalə . i ssuardi ki ntʃi dettha ji u si spendɐ s i spandiu tutth ki spend# si rikogghjiu ku tʃinkwanta liri ma pek'ki ridi s i tornava a da kasa i tenivi tu #portau# ssuardi mi duni si spendanu . tutthi uniti pe'ro ku da skola e Pattsanu puru kiri pattsaniti sì pattsaniti e bivunddʒisi viaddʒammə ja ntsiami kwindi kanuʃʃisti aʈɽa ddʒianthi è bbellu ma prima nun v ati kanuʃʃutu ? no no si vidia akkus'si magari ki jivi akkus'si a da hesta na vota nkja'naumu su da hesta a Pattsanu da hesta ke fannu l estati nkja'naumu sen'no mai vist . e kome tʃ eranu rivali'ta kî pattsaniti ? no no sulu ku i stilisani ku i stilisani ku i stilisani n akkhjapphanu ankhora n akkhjapphi . stilisani phek'ki ? ten na kosa ki fortse n aʈɽu# #innau on jamu tanthu d akkhordu ku kiɖɖi ma kwal è u motivu ? . i varia'ta su tthutth su tthutth on ava na na kosa ki mi ligɐ . fhortsi eranu kkhju su si senthanu superiori pentsanu iɖi ke se ntha l anni . on sattʃu mmo ditʃaria na hessaria pâ korthes si senthanu superiori . e on jamu d akkordu pa nissuna kos . dʒoki no i ddʒoki d infantsia kom eranu ? a'viumu u bikkheri u sintisti u joku dî bikkheri u joku rô bikkheri no è novu pe mmia è novu #volianu u ni mandaunu #jistimi . man'thiamu a nu bikkieri e n ammut'tʃaumu pua unu va e ti trovɐ pe'ro si iru ʃigghjiu o kautʃu dô bikkheri se la dava a aʈɽə k erunu pigghjati kwindi trast# agnunu s ammuttʃavɐ e de korpu naʃʃia #kiɖu bikkheri era rumoros erunu i joki ke fatʃia #ddʒirɐ e kwindi i vitʃini . si potianu ammattsare n ammattsavanu . e pua #itʃim a thutth a du ruadu u rruadu sagghjisti eranu tʃerkhje e . #ri vattʃ . nu pig'ghjaumu kiɖu ha'tʃiumɐ u petts e hiarru e ddʒi'raumu ku# paijisi pajisi # e pu ku ntʃ eranu i hann e llignu pe'ro erunu robba ki a'iumu mank a possibili'ta u jamu a lu halignami kiɖu dû karthuni on s u rikorda ke sə/ si pigghjava nu karthuni pu ʃʃin'diumu i kkha parthia e su ssa roda kkha nkrotʃu e kiɖɖu ditʃimu poku k era a ʃʃan'khaumu #harə . kiɖɖu karthunu ʃʃankhau hina ke po ʃankhau puru i 'kautsi e kwindi ma juaki tutth i sera u bikkheri ʃinthilla sintisti ʃʃinthilla ? . mmo jokanu a ʃʃinthilla mmo tornaru i i . u waghjuni de mmo jokanu a ʃintilla ki d è ? esta esemphi ku nu bikkheri pe'ro ti kjudi pommu ntʃ è ladɽi vena ti trovanu tu kwandu libbari kiɖi ʃinthilla . non tʃ è l ulive ke ti po ammuttʃare tutth u paijisi . semph e sira pek'ki e jornu . phuɐ a'viuma i sigi i sigi jo'kaumu . #kkha thuasta ɖanə era misura perfetth . e gghjo'kaumu a mbiskati ku i himmini mbetʃi u bikkheri ju'kaumu solu ll uaməni . ah kwindi tʃ era u puru a ddʒerarkia a du a du a du bikkheri primu magari i himmini u ntʃ u neʃʃanu a sira e phue a du bikkheri jo'kaumu sulu nnui . per kwandu riguarda i kwaʈʈɽari tʃ era a dʒerarkia ragattsi kontro ragattse ? no no no tuttu mbiʃkati ? tutti mbiskati ju'kaumu a li singi antsi a la sko# neʃʃia# a li singi ma sulu a li singi pe'ro aʈɽi joki no no . on è kkomu mmo magari manku mmo u joku ma allora nun tʃ era# a'viumu manku a possibili'ta u n amu a rivali'ta . ati mai jutu a lu mare ? a natare a fare il bagno #vots iju u n abbruʃʃiu . l unika vota ke immə #on tsi# vistu no kanə ti bbruʃʃia e n abbruʃʃia pigghjava #ɖanə e# lu suli . i d era guagljuni . jia a do mari poku e duva ? Monasteraʃi Monasteratʃi ati ʃinnutu dô paisi . fin a na tʃerta e'ta po kwand era kkju . gwagljuni mi ndi jia a passatʃi menu mali . ntʃi #domani spalla e vvia . pe'ro nta# lagetth kkha ntô ᵪjumi ntô ᵪjumi . kwand 'eramu wagljuni ha'tʃiumɐ a ll enʈɽata dô paisi n direttsjoni lla tand akkwa n avia kkju mmo nda vegnu po ni# jammə a kjanare pek'ke l akkwa venia menu hina ke# a lu parkhu e mmo vanu semphə a lu parku i wagljuni e mmo . era perikoloso per esempio d estati kî serpenti kî viperi ? no viperi kkha serpenthi tutti i dui# ha'tʃiumu iɖi si spagnavanu e nnui . no no e nkuna petra era perikolos komu ʃihulari magari minari ku i spaɖi ku a testa sulu kistu era perikolos e nom mi nd guar'daumu . pe'ro dû riastu niente di perikolos ja ssu i mmarku'ri 'jiamu du lagetth e himmini no a kas . a kasa . e kwandu pa'pa ritornava da Ddʒermania kom era ? pa'pa# pâ tʃukkulata . a tʃukkulata a unddʒi avissi# danni ke nda mmanddʒava assai . tʃukkulata abbondava ntʃi portava# era na kosa . eh eranu na kosa ankhora oijə na valitʃa sana e tʃukkulata soltantu pe nnui propia ma propia kiɖi kosi ko hatth a ppinu a kkhamphana a ttʃokkolati ka si mphandianu a ll albberi a ll alberu i Nnatali e po mi rikordu as'sa a kos ka iɖu si portava i sigaretthi ntâ/ nthê stivali nthê skarpi . kissu mi rikordu pek'ki i om pumai mai pe'ro eppi sempi na kosa kunʈɽa u humu mi dava vuɖia ka ddu# ddʒirare ddʒirare venia pakkhetthi kiɖi sigaretthi mi rikordu puru a marka Akka Bbi a tutti i vvandi e poi si portava na makkinettha ki fatʃia i sigaretthi# prontu pu fumava . kissi mi rikordu assai ku i karthini ddʒa pronth ku i karthini ddʒa pronth a porthau dâ Ddʒermania pigghjava u tabakkhu e tardia mbiskati ntê tʃukkulati no . tʃokkolati m akkordu ka nda mandʒarunu . forse il lavoro ke fa adesso a u lavuru ke stati fatʃendu mmo mmo eh nta lu stabbilimenthu . # . sempe ɖa lavorai lavorai na vota Ffirents . nu pok e mmisi . poi tʃ era sta possibbili'ta kkha ô paisi ô pajisi . e non# ankora ti ndi vaj . on puru o niaʃʃi ia akkus'si nkontru l amiʃi ddʒa . un putimu har nenth tʃi neʃʃu u hattsu nu dʒiru dʒiru e neʃʃi dâ mardariu i kiamamu mardariu no ô korsu #alla kasa e si kuntenth diatʃi pass e 'mauma hattsu u ddʒiru tornu a da kasa . invetʃi se si fatiga a ru Nord kiss . on si po fari . #raditʃe tradiʃʃ . kwindi non [h]ai mai pentsato di emigrare in Ddʒermania no no . primo# . tʃè non kon avia mai ntô siantsu ka pa lavoro . i depo pummu dun e manddʒare pe'ro i iju por'tha ja tuttha a sakra famighja arriadi . per'ke# i probblemi . e tuthu pphoij kome ditʃivi# on eppha konsigliu pa'pa #atu . #kiɖi partikolari ke . aʈɽu no e nom non tʃ era u rapphorthu . kiɖu kiɖu kiɖu rapphorthu infantsia l adoleʃʃentsa i ddʒenitori no u l epph kistu kwindi a mmia kistu propiu un è u amigu . e suu no . ma jisti mai a Ddʒermania no mi piatʃerebb kwandu pa'pa lavorava ankora nta Ddʒermania no si venutu a trovare no kissu no . mai . forse differentse nell edukattsjone dei figli tuoi kon l esperientsa tua ? eh sì tʃ è pək'ki allora kom edukattsjoni nd epph . #tsjoni mamma mia nd epphi . pe'ro l edukattsjoni dâ mamma è na kosa n aʈɽa kosa ku ku pa'pa è n aʈɽ . tʃè tʃerthi vuati è veru ke [h]a mu si parr a mamma per konsigli tutthi . pe'roo . nenthi io tʃ era rossa differentsa . poi ku/ eh papa miu tʃi vogghiu bbenə ma on tʃerti vuatu i kuasi piʃinu#loru on l epph oppuru iə# on i rikkordu #ilaru ni porthau a tʃokkolata sì ma i mi rikordu sempha ka kattha a biʃikettha ka kattha a biʃikhettha ankhora iu u l aju a biʃikletth te lu diku kwakki magari . #l oroloddʒ i sì ti si promossu t akkatthu l oroloddʒu infatthi l oroloddʒu on nda/ on nda vogghju . pek'ki mi ristau . on ndi vogghju i odju . t akkatth a biʃikletth i aspetth la biʃikletth l oroloddʒu si è promossu a bitʃiklettha semp pe'ro on l epph/ . oji [h]annu tuthu edukattsjoni puru ekkhu a da skhola per esempiu . è bberu iə ka eranu aʈɽi tempi gghjia s informa mamma mia pe'ro pa'pa on u vittiru mai mai diʃ kom vatʃi higghjimɐ a la skhol ? . #studi pek'ki on avia mank# on tʃi era hitʃa studi . imvetʃi iu magari tʃi staju kkju arrieri neʃʃu iu ki kwa ʃerku u tʃi rugnu n indiritts [h]o sbagliatu puo darsi puru ka sbagliu . pe'ro su# eh sin'no ki mand'dʒavamu ? eranu brutth i tiamphi sin'no immigrava mandʒava nianth tutti emigraru a kiri tiamph kwandu kriʃʃimm i higghjola tutti kwanti emigrati sì pe'ro mo t u diku sulu ka sbagliai sbagliasti ka nun jia o pigghja a famigghja e num mi galai# # ekkha kistu #sbagliai ma s era oij on sbagliava s era oij s era oij on sbagliava ma sikkhome me nummi ɖassammu tʃerti vuati kondittsjonaru dei ddʒenitori tʃ 'ajumu a testa i mammata ma mauma om mi dettha manku mai nu kontsigliu eh mmo ti ndi vai si ti ndi va tu komu hattsu kkha e lla . iɖu volia u mi leva a kurpa è a mia . kurpa è mia nd avia na vita puru iɖu diversa . a horp# nostra a vita sua hu dura a mia hu dura forsi era ankora megghju puru pî higghjoli mia oijə eranu lla sistematu ognunu e/ e avianu ambiente lla ddʒustamenthi . pe'ro po dartsi ke nda ajumu venutu nun ti voghju diri pe'ro iɖu vivia venth anni sulu kapiʃʃu ka sbagliai mmo ke fhattsu ?! nenthi ormai . on tsi po rikuperara sbagliai . si era oij on sbagliava ma tandu era pittʃula e sbagliai . on è ko ro mietth mietthu pek'ki iu avia a menth# nta Ddʒermania on jia . tʃerti vuati i ddʒenitori oiji #ddʒustamentha higghjumɐ si maritau a Rroma si viva a Rroma kû marit è kin apə kapiʃʃu komu# testa era kom mia ma i ddʒenitori e na volta on ni votsaru bbeni ka ni votsaru malə si po ddire i kista manera non ditʃa a higghja ti maristasti# ti va nta Ddʒermania vattindi nta Ddʒermania ah no ka si ti ndi vai iu komu hattsu kkha komu nun tsa/ sə tu vo tenev u tsitiaɖu ki tʃ era mauma ke pa d iɖu neʃʃiɐ pattʃ e nun tsi po# avira . ia komu hattsu iu sa tɐnev u tsitiaɖu iu nun sattʃu kiru k aju u hatts . mɐ ntsi piji jivi iu kapiʃʃiti ku è u hatth oh on avia nkoju d oru kə m interessa a mmia ?! hermə doi maritumɐ on a hitti m u hatts si era oiji u hatʃia se era oiji u hatʃia sa pe'ro tandu on a hitʃ u hatts mi dispiatʃiva e mauma e kwindi restai a la kas . ma ti rikordi ankuna kosa î nonni ? ke per esempiu a nanna ti kuntava ankuna kosa un rakkonto no kira m assettava supa ssu divanu e mi . mi# oppuru sempha# n dʒira kissu sì mauma pe'ro mauma sempha a nonna materna sempha vania mi trova k un era libberu venia mi hatʃia mə Mmakkulata solu kist l aʈɽa nonna no l aʈɽa nonna ad'du è Ntʃentsinu ? anejama via parthiva u vatʃa e m u porthava s u pigghjava e pporthava l aʈɽi nonni no . [h]o avuto kisti invetʃi da kista a nonna materna sì parthiu iɖa era kome si diʃa u mareʃʃallu vania mi trova . e il rapporto ko le sorelle litigavate ? no no . iu no iə u d avia mai nu fratə no ko'si ku i sorelli no o litigare no mai a pittʃula ha u kriʃʃi a lui no . mai mai ku kiɖɖa pittʃula/ ku kiɖɖa randa passavanu dui anni kwindi era n atru maskiu e femmina nun si mundʒiaunə [lamentavano dal gr. antico moggós 'di voce sorda'] . kiɖɖa pittʃula iɖu ntʃi passa unditʃ anni kwindi a kriʃʃia si po diri iɖu a proteddʒia ditʃimu a protaddʒia infatthi sa 'jiamu a ankuna vanda iɖu #a Nuntsiatina ka itʃi ka a robbanu . ki iu a num mi ɖassava mai agli aʈɽi agli aʈɽi dei santhi si nkuntentava iɖu u si herma suttha a suarəsə kkhanə no a tsitiaɖa a tegnu iu va tunə ka t a pigghjanu i tsingari om mi lassava u la liavu . si nkuntentava iɖu u si herma sutta na suarəsə si torn# a protaddʒia . pe'ro ntʃi passa unditʃ anni a suarəsə . sugnu viakkhju . no #randa ma ntso on è kka eri pittʃulu . ku kiɖ auʈɽa leva du anni i differentsa jukaunu on tsi ngrijaunu mai on tsi ngrijaunu . kwindi si ngrijinu kwandu ennu ddu maskuli . e s ingrijinu ma na phimmina e nu maskulu on tsi ponnu ngrijarɐ e il servitsio militare ? no nienth . pik'ki avia hattu domanda . dissi invetʃe ko u sugnu militari normali [h]e hattu domanda u hattsu l ausiliari ki vɐnia pagatu po kjamar a ppista ke non# tutt a puast . dopu na pok i mmisi mi dissiru ka fu restituitu a ll esertʃitu . phua mi arrivau u pressur a nu# sikkomu avia passatu avia reskattatu n annu . pas'so o numeru n essa [lascia ?] a la kas . forthunatu hu spo/ hu sporthunatu . avia/ pommu mu hatʃ ankuna lira no iu onestamenthi om volia mu hatʃa o militarə per eseperiendza ankhora non avia esperietsa kissə bboh . ntʃi mandava kondʒiadu eh . pe'ro iɖi [h]e hatt a domanda dû u m [h]a nu stipendiu no . per un anno tantu ti mandavanu ntâ stessa reddʒone tʃ era kiɖa possibbili'ta . poi komu 'jiumɐ megghju ko n u hitʃ . militari ma iu lavurava ja duv iɖi . on tʃ [h]o manku tempu u piantsu ô militari . anke si ghjiku ka . on è ddebb# u militari tʃè ntô sentsu ka no hannu i prohessjunist . non eh . nu vagljuni tantu on tservi . è n annu . l esperientsa fu tandu diversamenth puru lavurandu no ô militari . puru vatʃanu u n ajutanu a antsiani po essiri nu po n offriu bbonə . no ? tu [h]ai detto poko fa ke tua nonna era un mareʃʃallo ? sì era mareʃʃallo propia l esperientsa . on era libbəru kumu aʈɽi wagnuniaɖɖi u niaʃʃi ka subbitu venia jia s u [se non] rrivava se non vɐnia tu venia a nonna mia . tʃè n esperientsa i kiɖi t i rikordi kissi no . puru ti rikordi# kiɖi tʃianthu liri . tʃiantu liri mi nda etthi [detthe] kauʃi . hu sportunatu ka mi katthanu ku a bbus[t ?] . a la hine tu i spandist sì m i spendivi . e jevə mu ntʃi mu ntʃi parri jeu abbuskai iu ka pua tʃè nun non era akkus'si iɖu ku sapa hitʃi sa mi pigghjau tʃianthu liri . iru ll avia libberi i suardi mi ditʃi va 'kkatthami i sigaretth . pue iu wagljuni pe'ro vedi tutti kiɖi suardi itʃi ma nun si nda akkordʒi si ntʃi pigghju tʃinkwantha liri stasira# on s akkorddʒiva ka si# hu sporthunathu ma kumu mai s è akkurddʒutu ? katthiru #dâ buddʒa ntû gabbinetth . iu era ntô bbagnu e mi katthiru e iɖu e hor itʃ . ma kkatthiru ssuardi ia ntʃi issi no u kosu dû lavandinu no dissɐ ma kistu um po essiri per dir ia pigghjai# ammuttʃavi e vigghjai e sikuru sutt u tappu dû lavandinu i ntrovau . on è ka d è kiɖu ti minau pek'ke kapiʃʃiti# pekk on avia m i tokkha on è kka nnui pek'ki on è ka paisə pe na# apposta #pigghjatilli# per non tokkharli tʃè kiɖa# edukattsjoni #kâ edukattsjoni i suardi un tsi tokkhanu . per edukattsjoni ntʃi minavanu ma kiru nun tsi# #mi minau kju . #ntʃi minava e ia nɐn# . aju de tapphini iji non tsannu i tapphin #randi kkju i kiji non eranu i plastika ɖassaunu a hurma . e de lu liatthu kkhani ndi ndi dava tandi . hitʃi u dʒiru dô 'taulu pe'ro . tu mi ndi re/ mi ndi riasti [desti] lignati mbeh mi tenevi n dʒiru . e nta ddʒiru on è mai mai mai ntâ kasa sempha ntû lagettu kum era ? bbellu . sempha a muaɖu 'eramə mparamu 'jiamu a du mari no lla mandʒastivu ankuna kosa ɖuaku avete fattu na spetʃ i piknik ? kwale piknik ! nda 'ddiamu nta kiɖɖu su# pua magari nta serati 'jiumu u pigghjamu a r alburu de piartsikə 'jiamu u ntʃi pigghjamu i piartsiki ankunu e kistu era proibbitu ? ah ni pigghjava o paʈɽuni ni sgangau a kkautʃ . [h]a mu ntʃi pigghja i panni ɖassaunu i panni no sutta ll arburu mu megghju kjani sulu ka nua hummu kju sbiarti i kist aʈi i ɖas'so lla u paʈɽuni ntʃi pigghjau . itʃi mmo si si nun sattʃu ku si u torn i panni ntʃi ditʃia e kiɖɖə #era nudu a la kasa era nudu kompletament . e po# ntʃi kogghju iu mu ntʃi dugnu i panni . pardiu# jia a la kasa dei ddʒenitori kiɖu# pagi u frutth . na vota sì nfatthi eranu# ste kos na vota non si potia tokkari n tsi potianu tokkari si gwardavanu on è kumu mmo kiɖɖi kosi kassaria . pek'ki ɖa avia assai orth assai assai assai propia e noi poi n a'viumu a mapph a'viumɐ/ sa'piumɐ dov è u pertsikaru duv è a tʃirasara tutth sa'piumɐ . kwand 'eramu pu pittʃiriɖi kkha ssutth a dovu l uffitʃu postali avia na tʃirasara i u paʈɽuni lligau o kani kissu m u rikordu sì 'jiumu nkattsamu u kani nkjanau . ormai a'viamu hatt amiku u kani . ah sì kî animali magari sa na kosa . komu avete fattho amitʃitsia ku stu kane ko'si #ntsava e pui si nda [h]a akkurdʒut u paʈɽuni kanddʒau u kani u misə kana lup e pua . kiɖu ɖani si kjamava iɣumiɪ e nenthi pua nenth . pe'ro eranu i rikuardi kui kumphagni magari ndi hatth i kunth . ma ti rikordi altri kosi di kani gatti kkha a Bbivondʒi ? no ma iɖu si spagna no iu nun sugnu n alʈɽi/ iɖu si spagna m i tokkh tʃè iə mi piatʃanu pe'ro staju a lla largɐ . i gatti propia nə mmattsai unu na vota non eh lo volivanu puru pagatu . komu ? allora era pittʃulu ankora iu wagljuniaɖu si fatʃia lu tʃinema a da kjies lu primu tʃinema . tʃ era kiɖu paj atthori bbelli mmo era tantə ke m u ntʃignau ka ia jia semph a kjesia era mbiskatu ɖanə diʃi va kjama a kiɖu k ava a kjavi kiɖu ntâ kjatts . e pigghju e ffujivi u kjamu e neʃʃe stu gatthu avia mphatikatu u kuaɖu . [u] uliva rugnə intandu si moriu u gatth# u primu tʃinema . e west# a me kulerɐ# . ntâ kje/ ntâ sakrestia nu hujimu . Madonna# ma lu vidi ka tʃi #pagat u gatth . #i gatthi non . stetti du juarna kurkhatu# o piadi restai restai . du jorni kurkhatu ka si volau u piadi #vulau dô piadi itʃia ntʃi ammattsai u gattu ku stu piadi mi restau na poku du jorni restau kurkhatu pekk iɖu volia puru pagatu u gatth volia pagat u gatth e ke sattʃu ia iu pentsav ô piadi se ku stu piadi ammattsai puru k# nu gatth pe'ro mi restau . pe'ro ô tʃinema jetthi o stess [risate] . kiɖa ɖa hu ntâ kiɖa vineɖa . tand era# tʃinema a khjesa ognithanthu u projetthava ankunu . e kom era a vita prima kwandu tʃ era u primu tʃinema a Bivundʒi tʃ era n attrattsjone pâ ddʒenth ? e ghjimmu a kiɖa kjesa assai i wagljunə #'aumu â kjesia pe'ro era# kuria pe'ro hatʃimu per kasu i dominika 'eramu i kjue a bella kosa na bella inittsjativa tu ntʃi jisti a ssi kolonie puru eh e pue ku a kjesa nkonʈɽa/ u hattsu a kolonia a du mari u ntʃi jim ô mari kiɖa hu n esperientsa positiva . pu 'eramu a lu mari ku da kolonia era tuttu pagatu no kâ skusa ka jia a kjesiə era ku ditʃimu ka u priaviti a kjesia restitutia magari pek'ke i wagljunə ke ghjianu ɖanə ti mandanu i kholonia i phagava kuria no mi mandaru a Riaʃ mi issiru si vogghju u vaju a da kasa d pellegrinu e ɖɖa tʃ era kome kome i de# i militari pe'ro . alla mattina a lli triditʃi a da kjesia tʃ era kolattsjoni po alli nova vania o pulman e 'jiamu a du mari kwando tornavi . prantsu . paju d uri fora nom voju iu u dormu e ti sta kujetu pe'ro si nun era pulitu iu dopu ô mari on jivi a'viumu un sorveglianthi ke ti skrijia e kistu hitʃimu nu mmis . pe'ro ku l esperientsa huru kiɖi kiɖɖi marə #tsiuma n abbruʃiu . # # # . [h]ai detto ke ti piaʃe il tuo paese ke kosa faresti per migliorarlo ? . allora komu aʈʈɽattsjoni nd ava rispetthu a ll aʈɽi paijis . pe'ro i ddʒenitori avianu u ntʃi dugnunu kju rispiatth mu ntʃi #mu libber'ta assai kissu no mu migljor pajis komu pajisi poti migljorare jornu dopu jornu ku nua stiassi ma ennu iɖi pemmu u migljoranu kju e nnui i wagljuni . e pphue kju konʈɽollu . on ava konʈɽholli . ki ntô paijis un tʃ è konʈɽollu . sai k hu duru# aʈʈɽattsjoni nd ava nd ava khamphi ava ekkhu manka lu tʃinema kwandu nu paesi è ko'si potia essiri na kosa itʃi sulu la dominika #kogghjia . poi tʃ è tʃ è u hattu dô teatru . a# migliori ragattsi wagljuni kapiʃʃunu ki è u teatru imvetʃe no nui i ddʒenitori nui ki faʃimu . ntâ kjattsa jiti ntâ kjatts . # menu mali ma t assettanu i mammi # # #ntʃi vo mu t u kattʃa me ti ve invetʃi mu a'viamu u simu u nd ava na kosa i kju ai ddʒuvani i ragattsi o u migljoramu puru u kurkhamu u hattu d ambienth tutth ssi kuasi ɖoku pek'ke subb eh/ ia jia ô parkhu oj no ? sì levai le'vaumu u mandʒare si a levu kjina a busta a pottsu puru portare vakanth è kjina eh i mondittsi no invetʃi kkha non suttʃedi # iu vitthi tanta sportʃitsia ntâ ntû ditʃimu anke a kulthurɐ komu si miglioranu ssi/ ssi kuasi ɖoku ma non a ppharuali a ffatthi . si ghjeu a situattsjoni u vitthi a situattsjoni u vitthi# iɖu non imvetʃi kkha no kkha tʃè a kulthur# paga a spattsattura tʃoè èni sbagliatu #si migljoramu ma tutthu è tuthu sbagliatu pek'ke mmo tʃ è l egoismo vintʃe l egoismo ormai ormai e si nun kandʒanu iɖi nui no pek'ki nua on avimu a possibbili'ta kkju ke ke si ndi jettanu# ntô kautʃi . pe'ro un ntʃi putimu diri u rispiatthu ke nun m [h]annu . sia d ddʒianth e sia de l ambianth kistu manka di wagljuni d oij eu vitthi oi tanti makkini abbandonati è nurmali kistu ? duvi voi kkha sì è nurmali anke si ultimamenthe . mi parə ke ankuna kos stannu hatʃiandu . pe'ro era normalissimu kiɖu . nfatti su maginii dietʃ anni fa a targa a targa è# a trovari# vitʃin a lu mari vitʃin u ᵪjumi ah# mmo invetʃi kwakkosa statʃi kandʒandu vidanu u numer e telaju e ti kjamanu u ri sannu u propietariu ts on nda jetthanu â ᵪjumara kkjuni kissu kattʃav ma pek'ki non si potia jiri avanth i sta manera ka su troppu inkwinamenth . l akkwa vidi #on nd ava ka si viviva ke si l akkwa era alivi# . u ᵪjumi tʃè è bbiallu ke inkrementaru u turismu a Bbivundʒi a Kaskata u parku inkrementaru u lordaru puru sai ki signifika lordaru ? mhm . u sai kwanta# jisti a Kaskata ? ankora no ia jivi l urthima vota ma non [h]o visto a Kaskata per'ki tʃ #jiv a ffundʒi ki tʃ è a munthagna di fronthi . ki benia akkwa ka tʃ era l alluvioni a settembri dô dumila kkha tʃ era l alluvioni . jivi di ffronthi . tʃè vidi i piatthi di plastika ntâ kiɖa ᵪjumara . vulira ku iu va o mandʒa llevau o sakkhjiatth lɐvau panə lɐvau u piatth i plastika tutthu mentha ntâ busta tu u puarth . ɖa suttha eppuru u mu jetthanu propia . iɖi ti parlu di fronthi# pruvann a pposta . i sti kosi no nom mi piatʃu[nu] kant anni on jivi è d allora k om baju . ma ss alluvioni fitʃa danni arrivedertʃ tʃao mi nd vaju e kkha e vaju# arrivedertʃ tʃao kwindi fitʃa gran dannu a Bivuntʃ eh hitʃa danni era a hesta d Madonna puru . era propia a hesta da Mad/ a notth hu a duminika hitʃa na botth ki# u munthi sabbatu e domenika lla nâ notth a hesta nostra . kiɖa #nda vitth u hesta . pe'ro ntâ kjesia jimmə e pagammə e bbast . on tsi potia nɐʃʃiri â port mpatth si lavava . mi rikordu mai mai d festa Mamma Noʃtɽa kjova# . pek'ki po ke kjovia nɐʃ'ʃiumɐ kiɖ annu ni hitʃa propia vuanu #kista a nui a kulthura nostra k aspetthamu u postu dô speratu . a mandanu ô tʃialu nui n inittsiativa nua on a pigghjamu mai . o è pphaura o è kakkos non . non lo so pe'ro aspetthanu tutthi . a provvidentsa a provvidentsa gwarde'ra a tutthi . #a mani ka unu . prova# u si hatʃa mala u si hatʃa bona pe'ro kista esta na kulthura ki kkha iu ti diku tutti gli anni fa Biɣundʒi . on si# parra #tʃè a diperattsjoni massima hu o bidellu . no disperattsjoni dû bidellu pe'ro on tsi po hara aʈɽu itʃi kjamamu ô bidellu #tanthi lavuri# nthô stadiu ke po essara utile voglju diri puru# vali ntô stati no bidellu u bidellu om phannu mphannu nenth/ appuntu vogliu diri a kulthura si pigghjanu u stipendiu mphannu nenthe . nel tsentsu di skertsare# na figura ki ttʃinʈɽ ? pe'ro l aspirattsjoni massimu fu u bidellu no . puru nta Ddʒermania suttʃedi a stessa# hausmaɪstɐ mamma mmia kiri propiu si ʃalanu vengono pagati assai e nun fanu nenth e nun phannu nenthi om phannu nenthi akkus'si esti si ʃalanu kiɖi# unu vatʃa ô addʒust . #migljorari a'viamu na struttura ka si kjama forestali kkha nta Kalabbria pentsu ka ma ɖa amu u hatʃimu lavuri utili nt estati for e paisi pur a polittsia ta# . tutti sti stratthaji ka ndʒiranu iu on nda vitthi a kattʃanu per bbeni on i konʈɽollunu puru pek'ki iu om pottsu jira u hattsu u forestali mu portu a Mandʒatureja . a duminika pottsu jira a Manddʒatureja . kistu esti si nu jornu pikkolettsi pikk on essara avandi . # . # tutthi a firera unu appressu l aʈɽ . ki on essa# . nua hatigammə u sa hatigammə privatə nua hatigammə a mia# jettammə sangu higghjumɐ e hatigava ntâ Mandʒatureja jettava o sangu u hatiga # si ni paga# jiu o tsapphɐ . iju ebbɐ u s ammattsa hatigandu jia hatigava ntê palattsi# e mmia s ammattsaru mmo no# kiri k era primi num vatʃa u lavura ô manuali mmo testa on nd ava lavori manuali . puru nd ava o kompjuter . tʃèdi puru ɖa a differentsa .
Biv2wID1 kwandu naʃʃisti ? . ll unditʃi agustu millenovetʃentusessanth e duvi ? a Bbiɣunddʒi sempha ntâ kasa ? sempha ntâ kasa [risate] allura fatʃimu i stessi dumandi i prima teni frati suare ? no tri suaru duvi stannu i suari ? tutth a Hildesheim su ʃpusati ? no tre simu sposati e una esta tsitɐ e ke stanu hatʃiandu komu prufessjoni ? . allura . a rranda esta assistenta medikə a tertsa puru e da kwarta esta infermierɐ mhm . poi per esempiu rikordi d infantsia komu passasti ll infantsia a Bivunddʒi ? i kiri tiampi ti rikuardi ankuna kosa sì ogni n tsira avia u diku u rosariu ka in tsira appittʃikaunu a radiu a'viamu u ditʃimu ogni tsira u rosariu e kissa era kos pa dda vviaru . ogni tsira o rosariu . ah 'jiamu a da skolɐ arri'vaumu a da kasa ni ha'tʃiamu i kompiti 'jiamu ni kju hora ju'kaumu na puak pu ni kjamava nonna trasiti k esta tardi e tra'siumu ntâ kas . e bbasta on è ka si neʃʃia komu si neʃʃa kkha dopu ka si hanu i kompiti unu vatʃa o joka ah ah [nel senso di no] mi vortsi ka mparanu l untʃinetthu a nonna no om u mparu ll untʃinetthu pua jivi a nu dopuskwɔlɐ e ɖa imparai u hattsu ll untʃinetthu . u mhm . u ja ll untʃinetthu sì mpara ll untʃinetthu ja ja ja doᵪ . e bbasta ki mi rikuardu ll infantsia pah . ke fa'tʃiamu nn infantsia ? . u tələddʒornale prima k o vena pa'pa a ssira ntâ radiu om po'tiamu senthire ka a mama vola senthire eu om bola si senthe eh ehm u mm . a radiu il teledʒornale ? no no a televisjone no a ra la radiu la radiu sì om bolia s u sentha a mamma pek'ke aspetthau o vena pa'pa dâ Ddʒermania nom bola u sentha i notitsji ɖa aviu proibbitu nun senthimu a radiu a ssira . era proibbitu si no prima arrivava pa'pa dâ Ddʒermania a radiu on tsi pittʃikkava . e kwandu parthia puru kwandu tornau ntha Ddʒermania puru pə due o tre gghjuarnə on si senthia a radiu si non prima arrivav a litthara e pa'pa radiu nenth . pek'ke itʃa ka no vabbuanu nua 'eramu sempha mm . obbidenthi e askur'thaumu a mamma . on pittʃi'kaumu a radiu [risate] e ki mi rikuardu kjudi [più con sillaba paragogica] ki ffa'tʃiamu ? e kwanti vuati venia u pa'pa a ll annu ? na vota ll annu kwandu ? a Natali ? i Natali venia sattʃu pi di ditʃembre i printʃipi ditʃembre po sə nda tornava febbraju mmartsu bboh rristava tri misi sì rristava tri misi . restava sì era sempha hora jia o tsappha on è ka u vi'diamu . kwandu u vi'diamu vi'diamu a mattina nda jia priastu va du lavoru kwandu venia a ssira mand'dʒaumu jia u u joka a kkharthi . sabbatu e duminika ki ghjokava a kkharthi Katerini hatʃiti manddʒari vaju a kkarth e torna vo a du barre jokava a kkharthi e po ogni tantu a mmanddʒare era pruantu a Pina a Anto Antonettha [allocutivi] jati kjamat a pa'pa arri'vaumu a na kjattsa avia na finesta kja'maumu e hhora pa'pa ! i higghjoli mia kjamanu hatʃia paʈru tornava rriadu o mmanddʒa e kissu mi rikuardu si k jamu sempha o kjamamu dô bbarrə kwandu pa'pa joka a kkharti si skorda o tiamphu on è ki si rikuardava k ava a hamigghja a da kasa nts a rikordava k esta a da kasa a hamigghja pe'ro ntʃi piatʃiva o joka a kkharthi e e d era sempha ntô barri ki ghjokava a kkharthi on è ka . e kwandu u vi'diamu ? . a dduminika ntsomma kwandu mand'dʒaumu a duminika annite [uniti] e l aʈru juarnu era sempha ntâ kampagna on è ka era ku nnui . i Natali jokava a kkharti ku ra sera ni jia . prima mand'dʒaumu nnite pe'ro ntsomma sa mmand'dʒaumu mand'dʒaumu nnite pe'ro nda jia joka kkharti avia o vittsju u vatʃa u joka kkharti e e jokava a kkharthi e puee i kuasu u sia di dʒennaju u sia ddʒennaju epifania esta ? no epifania esta ? sì sì e kwandu 'jiamu a Stilu ? l apifania era apifania 'jiumu a Stilu ! u vidimu si hitʃa u kanddʒa u batthesimu [l'acqua santa del battistero viene cambiata il giorno dell'epifania] hatʃa ka 'jiamu u hatʃimu . hatʃ hatʃanu hatʃanu un festa hatʃanu na festa a Stilu una vota jimme ɖane avia nu vianth a i kiɖi timph [colline, montagne] e Stilə mamma mia oooh ! ma tutth a pphedi jistivu ? a ka te ka ! sì tʃertu semph a pphiadi ma on è lunthanu on tʃ era kira strata ka vinna i Pattsanu ? sì ɖɖane jimme ! a strata e Ppattsanu jimm a Stilu duva tʃ è a galleria ? sì sì ma tandu on avia a galleria ki ki galleria na vota ! tanth era stritth a strata avia nu viiaanthu ! mamma mia pju sentieru ke strata kwindi per kamminare a ppedi nə riᵪtigə Vʏstə [risate] era tutth sentieru on avia strati mamma mia mmo n a kanddʒau sì ma tandu era tuttha . timphi timphi [risate] era tandu nu Stilu pua ndi 'jiumu ɖɖane e ki mi rikuardu kju in Italia Bivunddʒi ? e ki fitʃaru allura a Stilu kistu juarnu i ll epifania ? oh mamma mia ka ku s arrikordə ? m arrikuardu sulu k avamu [eramo ?] a mentsa a strata no arrikkuardu po sa turnammə arriadi k avia nu vianth k on si potia kamminare n arrivau u vianth propia ntô adduv ava mmone kiɖa galleria propia ɖa ni pigghjau u vianthu ma nu vianthu foorthe . on tsi potia kamminare ntsomma kiɖu juarnu era ma a nivi on tʃ e nd era ? no no no no eh minu male k on ava nenth tutthi kiɖi ʃʃinduti kiɖi nkjanati e Bbivunddʒi ki fannu ku da nivi ? . on si po fare ɖane ku da niva a Bbivunddʒi no no tutthu on n arrikuardu tanthu tʃè #rikuardu venia kwa jimm a skolɐ on è ka era komu kkhane per esempiu ke mi nda jiu ddʒirandu a mamma n u hatʃia o 'jiamu a nissuna vanda ka pa'pa est ntha Ddʒermania po ki dinnu a ddʒianthi a Bigunddʒi si bui nɐʃʃiti ?! ah ekko akkus'si ni ditʃia puru puru pe sempiu kwandu vinia na hesta e bolimu o jamu ntâ kjattsa u senthimu a bbanda a sira on benia mamma hhh o ku mmia vinnia a Bbigunddʒi ntâ kjattsa ! ah ddʒianth si bidanu a mmia dinnu pap'pa tua maritəta [es]ta ntâ Ddʒermania e mugghjeri mu jiva ntʃi si divertha ! e nom baju on jiu pa da vviaru a da bbandə . oh ni hatʃia u jia a da bbanda na vota vinna o kumpare t arrikuardə o kumphare Ntʃentsinu ke ku a kummara Katerini jimmɐ a da herɐ a ri'ffammə bintʃimmə a ddui figurini kistu m arrikuardu ka pak'ki ka tridikaru i a dati'mili dati'mili san'no om bulia u jamu a nissuna vanda on nda rikuardu mai jimme a da bbanda ku da mamma mai mai mai ddɔᵪ [ted. sì] ! na vota kwandu vinna u pa'pa u sessantanovɐ ntâ stati . jimme e fermau e ments agustu e gghjimme nthâ khjattsa ll unika vota ka ghjimmə u ni senthimme a bbanda nthâ khjatts k avia pa'pa ma da hesta i setthembre [la festa della Madonna] metthjamu ma ma mai a du ddʒiru hatʃia a prutʃesswani sì ma a sira kwandu avia ii kiɖi festivi'ta nthâ kjattsa 'eramu semph ntâ kasa on era lunthanu n a senthimu u stiassu a bbanda sì pek'ke era ntâ/ era bitʃinu ntsomma dâ kjattsa duvi statʃimu nui on è lunthanu ma pe'ro a mamma om bolia ka pa'pa era ntha Ddʒermania e nom putimu jire mai ma kwindi gli alʈri figghjoli ka tenianu u paʈr i fora ? kiɖ aʈri eran n aʈra manera a mamma pentsava e ssa manera sattʃ iu pik'ki pentsava e ssa manera e ki ddinnu l aʈri ?! e ki phentsanu l aʈri si mi nda vaju ku li higghjuali miə nthâ kjatts ?! e fermamu neɖa kasa e ni 'eramu # a da kasa on è ka 'jiamuu on è ka 'jiamu ddʒirandu 'eramu semp ntâ kas ma per esempiu se tu eri figghjolu tʃè maskju putivi neʃʃiri ? non sattʃu non ssattʃu non sattʃu on è k ia hitʃa ssa sperientsa non è/ bboh non tsattʃu ntsomma . kriju ka no kriju ka manku ni ditʃa ka sì sattʃ ia mo n ô diku . om putimu ntsomma avimu u n askolthamu e bbasta [risate] one Widɐwoɐt kumu ditʃeunu mu hatʃimu eh . ntsomma . on è k esta kumu mmone ki si ddʒira ki si vatʃa khane ki si vatʃa a n aʈra vanda . 'jiumu a da skola arri'vaumu a da kasa . a nonna avia hatt e manddʒare e ke fitʃa a nonna i mandʒare ? o su binutə se ti rikord no arrikuardu no arrikuardu ki kutʃinava [sottovoce] so n arrikuardu sulu kwandu ni hitʃa manddʒ i havi [fave] na vota a nanna ni nkjudiu k avia u mmanddʒ i havi nkjudiu ntâ stantsa duva mandʒammu duva manddʒamu mmone e duv avimu u bagnu mmone era kumu nu sgabuttsinu nd avia na finesta supɐ e ni kjudiu ɖa ddinʈra k aju u manddʒu i havi ku d Anthonia [la sorella più grande] ni kjudiu dinʈra ati u mandʒati i havi e ditʃia mandʒati vui on nde vuagghju havi Anthonia pa pagura s i manddʒau ke voliu u neʃʃa horɐ ma jivi ɖɖane #po setthare ma havi on nda manddʒu e kwandu havə on ni piatʃianu hatts e manddʒi i havi e ni kjudiu e pu duaphu tantu pardiu a patʃientsia a mamma ni kattʃau e hora pik'ki o #mand'dʒaumu . [risate] ni kjudiu ka manddʒamu i havi [risate] ma per'ke per fortsa i havi ? k ave kutʃinare i havi kiɖu juarnu ki a'viumu u mandʒamu i havi e san'no ni piatʃiva pik'ki a'viumu u manddʒamu i havi eeh manddʒati'villi vui ntʃi ditʃimu nua e Anthonia [risate] t arrikuardi [rivolgendosi alla sorella] ka a'viumu ni manddʒamu i havi ja ! a mmia om mi piatʃianu mai eeh kwandu na kosa on mi piatʃia a mmia om piatʃia kwandu una kosa on ni vatʃa on ni vatʃa eh pottsu stare puru dietʃi ure nta na stantsa kjusa kosa un ni piatʃa on ni piatʃa . kissu n arrikuardu kwandu a mamma ni dissa k amu u ni manddʒamu i havi . kiɖu mi rikuardu kju nə ka tassia ke na vota # avissa k on arriva na letther e pa'pa si on arriva u postinu ni porthau a litthira a duva tthia sì sì sì u postinu vinna pa da vviaru porthau a litthare ni parthiu u vaju pigghju u vaju dâ mamma e dâ kjattsa avia nu kani ki si m ingriava avia u tuarnu arriadi pik'ki i kiɖu kani ki mi spagnu e kani torna avia u tuarnu a da kas arrivu a da kas mi hatʃ a nonna e kku da litthara ankor nthê mani si ?! e si ntʃi ava duvu nu kani ke si m ingria sa ke ffai ? vai kiɖa aʈra vina dissa vai kiɖa sta strata jiva dâ strata duvi è o skarparu suttha arrivu ɖɖane esta n aʈru kane n aʈru kane ɖane ! tuarnu arriadu ntâ kasa e da mamma aspetthava a litthara # kum i fatʃimu kom aju u hattsu mmo tornai a arriadi sa a nonna bo u ntʃi liavu a litthara vabbuanu ka tuarnu tornai a k hina nu tʃertu punthu arrivai trankwilla sentsa kani arrivai propia duva i hann i pasti a du bbarr a Lukks ɖɖane kiɖu kane ven appriassu ia mentha fujiva kiɖu kane appriassu appriassu appriassu tʃ a hitʃa sulu u la kjur a portha duv a mamma tessɐ e kkjudu kiɖa portha e bbasta dissa iu bbasta om vignu kjune u puarthu litthiri mi hermai a da ddinʈra pur on tornai adduv a kasa dissa ia kwandi vi nda jiti vui vui vinne ia pe'ro iu sula on passu kju #ra dei kane ma pik'ki ti spagnasti e kani ? a mmia mi piatʃanu n animali puru no vitʃ/ vitʃin i mia ntsomma e vitʃinants mi piatʃanu n animali pe'ro lunthani eh on hui mai nthô ddzo ia aju kwarantakwattr anni u ddzo ntô dâ televisjoni u kanuʃʃu ava l Anthoni e ni hatʃia vina a da Serengeti Park vai tunə ma iu om biagnu kwandi vaju u visitu a d iɖa ntʃi telefunu prima u kjud o kane k ava o kane a da kasɐ no ie me spagnu n animali mi piatʃanu sì ma no ntî vitʃinants lunthani sì ma pe'ro on sugnu affetthuosa ntsomma u m aju n animale ntâ kasɐ on aju kiɖu affettu avimu nu gatthu nua dua statʃimu a Bafənʃtedt mamma mia kwanti vuati mi rupphivi a testa k a'viamu nu liatthu dopphju era komu si kjama kastellu ? liatthu a kastellu era sì e aviu u vittsiu iu pekk on a'viamu u stu spattsju nua duvi statʃimu na vota ed ebbi sutth u liatthu avia semp i ddʒornali ke mi piatʃia u leju i rivisti italiani tedeski leje semphe e rivisti ed eranu misi sutth ô liatthu na matthinɐ hatʃia esta ʈropphu esta ʈropphu 'muarbidu kistu libbru ed avia o gattu sutth u liatthu mamma mia tʃerkai u huja kumu hujia #o liatth ntupphai [urtare] ku da testa a du liatthu e e Ma'riade o tune k era mis Ma'riade era no Ma'riadə Ma'riadə era tandu tu durmivi sulə suppha ntupphai mi rupphivi a testa pa kiɖɖu gatth mm menu male ka pu sa skappau e on vinna kjune om mi piatʃanu animali on è ke ditʃa k on mi piatʃe ma pu no nthê vitʃinants ntsomma on t u puattsu dirte i kani i Bbivunddʒi eranu randaddʒi ? eranu tanti mamma miiaa ma on piatʃi a mmia n animali ntsomma mi piatʃanu sì ma pe'ro no nthê vitʃinantsi ntsomma u ll aju vitʃini mi piatʃanu pf o tanthi kilometri lunthani sì ma nthê vitʃinantsi miɐ no pek'ki su thanth/ duv abbitu iu on aju no kani no gatthi no otʃiaɖɖi nenthɐ tu kwanti anni [h]ai avuto kwando venisti ntha Ddʒermania ? djetʃ anni e i primi juarnu kkha ntha Ddʒermania komu furu komu ? mm mm era sempha skuru skuru era kjuvia semphɐ e ffriddu ke staddʒuni era ? era otthobbre kwandu 'vindumu era friddu friddu friddu hatʃia te n arrikuardə e kkhane kwandu 'vinnamu ? [rivolgendosi alla sorella] . kkha hatʃia friddu . k on 'eramu abbituati a du friddu 'eramu sempha abbituati a du 'kavudu tandu a Bivunndʒi po venimmu kkha nta stu friddu . e bbasta om mi rikuardə ntsomma tandu i prufesswari ll aʈri bambini no enu eunu bbravi profissuri ntsomma ennu erunu 'eramu i primi straniari ki ʈrasimu nthâ klasse puru in ddui 'eramu i primi ed eranu ed eranu bbravi bbravi i i skolari ntsomma on è ka eranu skolari kom maligni no no eranu bbravi tʃerkavanu u m ajutunu dopu ʈre mmisi ke vvinnumu ha'tʃiamu na ddʒita kkhane nun kapiʃ'ʃiamu nenthe e tʃerkavanu u m ajutunu u stiass ntsomma parravanu ku mmani e pphiadi kumu ponnu ajutar a nui tʃerkhavanu u m esprimimu vinnu tʃè kkhane e sta manera kkha itʃ e sta manera ntsomma eranu bbravi no a skola ntsomma ni piatʃia jimu buan ntsomma tandu e kkha komu differentsa e Bbivunddʒi kumu vidi a tʃit'ta i Hildesheim mmh kumu ambianthi komu ambianthi kwandu u kanuʃʃa n aʈra kosa per sempiu unu si statʃa semph a Bbivunddʒi e nun kanuʃʃi n aʈra natsuani n aʈru pajis . esta Bivunddʒi a kosa kju miagghju k ava pek'ke on ava aʈri kuasi kju miagghju ma unu ke kanuʃʃi n aʈra natsjuani n aʈra tʃit'ta . pe m ferie esta bbuanu o ʃʃinda in Italia o ʃʃinda a Bigunddʒi pə due tre settimani ma pua pa sempha ɖane . ma i ferie sempre a Bigonddʒi o andate noi ʃʃindimu a Bivunddʒi pa da ttsia ki sta #annu kjuni pâ ttsia no si ʃʃindimu ʃin'diumu sempa a Bivunddʒi kwasi sempre in Italia si jamu jamu kkhane jamu da jamu a da Ostsee una vota ntʃi jimu pure in ferie . Bajriʃʃən Valt jimma puru . ɖane ʃindimu puru ma pe'ro ntsomma so Auslant . no tanthu on jamu tantu in Italia in Italia sì jamu in Italia kju a ll Italia a Bbigunddʒi jamu sì ma sempha viaddʒu lunthanu mmhm . ʈroppu lunthanu pu marituma on kapiʃʃa manku l italianu kiss è u prubblema lui ki fatʃi ɖane ? iju on puattsu naʃʃire puru o nu ɖassu sempha a da kasa ditʃa mmonu vaju e viju kista pertsuna mona vaju e visitu kist aʈra pertsuna on esta ddʒustu pu è sempha sulu a da kas iɖu s assettha e n angulu e non kapiʃʃɐ e intsomma iɖu esta ehm . aɪngəʃrɛnkt limitatu pek'ke on kapiʃʃa l italianu e jia puru pek'ki on aju kiɖa libber'tha . kumu si ditʃa kiɖa kosa u puattsu jire u visitu a na pertsuna komu hatʃia prima ko ni maritu pek'ki ji u ddʒiru a ddʒianthi e ni hermava e rraddʒunava ku a ddʒianti ma mmona sulu ku marituma ɖɖane on è ka puattsu jire ô mi menthu ʈre kwaʈʈru uri a na vitʃina u parru ku d iɖa on u puattsu dassare sulu a da kasa u ntʃi diku ti hermi tu ntâ kasa iu mi ndi vaju e ddʒiru on esta ddʒustu pik'ki iɖu on è ka kapiʃʃa . si kapiʃʃa italianu è n aʈra kosa venia puru appriassu e nun si senthia manku n disaddʒu kwandu par'raumu tutthi intsjemi ntsomma ma non kapiʃʃa italianu non kapiʃʃa bivonddʒisi non kapiʃʃa nenthɐ kiɖu so probblema on è ka kapiʃʃa nenthɐ si kapiʃʃeria na pokitʃeɖu #kosa saria puru buanu on kapiʃʃa nentha eh . a jati a lu maru ? sì a mmari jamu a mari a mari a mari sì e duvi a Monasteratʃi o aʈri vandi ? tandu jimme prima a maɪn gɔtt vi haɪstn dɛs da ? . Kamini Kamini vitʃinu a Kamini e de poi jimmɐ a Monasteratʃi a Ssti/ e poi jimmɐ a Monasteratʃi e ke ti piatʃ i kju di spiaddʒi ki nd avi ? . Monasteratʃi ntsomma ava duvi jimme nue ava tanti piatri pek'ki fitʃaru kiɖi kiɖi i tamphesta tandu avia kiɖi piatri ka ɖɖivaru fora ma pe'ro ntsomma on esta na differentsa i spiaddʒi ka kosee . kumu si ditʃa differentsa e e spiaddʒa e i peʈra tutthe e tutth petra on esta komu kkhane per esempiu k ava prima avimu a sabbia ntsomma e depo suttha ntʃi eranu a tutti vandi kisti piatri no sikunda nkuna spiaddʒ pe'ro on sattʃ kumu esta pua a n aʈra spiaddʒ duva jivi jivi sempha piatri era on è k avia vandi i sabbia [h]ai fattho belle esperiendze kwandu fitʃisti vakantse ɖa suttha a Bivunddʒi ? sì a ra ttsia sempha on e'stavamu sula a da kasa a ttsia 'jiamu sempha ku di kuddʒini jia semph a mmare . on è ka . e ogni kwantu ʃindi ? mph . tri kwattr anni mmo kista annu ʃindimmɐ ankora mmo kriju ka . passanu na poke d anni u ʃʃindimu . sempha no e di Bivonddʒi vengono persone kwi a trovare oppure sempre siete voi a ? sempha nui ʃindimu nui ʃindimu nui i ɖa suttha on vena nuɖu ? mhm nissunu vena kkha kosta assai on vena nissuna i ɖɖane kkhane no pe ankhuna kos ntsomma kumu si ditʃa unu kwandu vatʃa e hatʃ e ferie no kist annu ʃindimu a kkju on viji kju a hamiggjia ntsomma kwindi i parianti n aʈra vota pikki [h]annu na e'ta on sattʃu kwantu ankora vijunu i parianth ma pe'ro kumu si ditʃa ? u ditʃ ka ʃʃindu ogni annu kissu no ma ti spusasti kkha ? sì no no kkhane ma sposai e kwindi i parianthi no nissunu vinna no ma se tuo marito fosse stato di Bivonddʒi ti saresti sposata a Bivonddʒi sikundu tia ? bbuh ? kriju ka sì kriju ka sì se non da kriju ka sì ma u sugnu sikura . e komu ʃkola fatiga komu jisti avanthi kkha ntâ Ddʒermania ? ki ʃkoli fatʃisti ? in italianu Realʃule skuole medie eh e kju ? e dippua ? ki fitʃa ? pu jia u llavoru e poi hitʃa na 'Umʃulung e dippua ? . po arrivata n uffitʃu . als kaufmɛnnɪʃʃə Angəʃtɛllthə e bbasta ed ankhora lavoru . esta bbonu ɖa ti sianthi buanu ? on sugnu nu tipu iu m . nu tipu diversu de aʈre suari un sugnu nu tipu kumu si ditʃa ? . e llavoru sì ma nu tipu per esempiu e higghjuali . Mʊttɐtʏph . komu sim ditʃa das bbɪn ɪᵪ nɪᵪt also a mmia mi piatʃa i nipua/ i higghjuali i Anthonia sugnu kumu na sikunda mamma no ma pe'ro kumi si ditʃa ma i higghjuali ie stiassə on nda votsimu mai pek'ki mi piatʃ o lavoru e nnon piatʃ ti piatʃ realittsarti nel lavoro sì mi piatʃanu i higghjoli sì ma pe'ro ntsomma ma ia stessa prima i tutth sugnu troppo severa pe i higghjuali ntsomma mm ʈroppu severa seria ia pe di higghjuali mmia intsomma ma non [h]ai ? no no non nda votsimu mai ku marituma #akkus'si simu suli ntsomma . mi piatʃanu i higghjuali sì ma nun sugnu nu tipu per esempiu . on sattʃu u mi spiagu on sugnu nu tipu Mʊttɐtʏp na on sugnu nu Mʊttɐtʏp entwedɐ hat man das donna das bɪn iᵪ nɪᵪt no no pa kasa om mi piatʃa ntsomma ma pe'ro on sugnu tipu per esempiu la mamma non ti senthi non sugnu nu tipu e mamma iu per esempiu sì mi piatʃanu u nd aju i nipuati mia a da kasa puru s era pa na setthimana on ni importha per due tre settimane puru si fermanu nu misi metthiamu on imphortha ma kumə si ditʃa ma kiɖa responsabbili'ta pe di higghjuali ntsomma io l aju kiɖa kosa a sira vogghju u niaʃʃu ku marituma kjudim a porth ffft e ni nda jamu on è ka ditʃi k aju u piantsu a ku aju u ɖassu i higghjuali a ku aju ntʃi telefanu kissu no simu independenti ntsomma naʃʃimu . #a la kasa kwandu volimu sa volimu u hatʃimu na ddʒita . ntsomma unu neʃʃa ee e kkha i solitu u tiampu libberu ke fai ? mm ki fattsu ? mm pff . mi piatʃa u leju i ddʒornali . ô naʃʃimu ku maritumɐ u tiamphu libbaru ka kwandu ll aju tiampu libbaru lavoru a mattina arrivu a da kasa a sira k enu i kwaʈʈru i mentsɐ e pu ni minthu u hattsu nkuna kosa ntâ kasa pu mi telefuna marituma k arriva menta kutʃinu . e pua hattsu a puast a kasa n aʈra vota pulitts a kutʃina tutti kuasi ka si fanu intsomma nda pua n assiatthu u ni guardu a televisioni si pigghju ô teleddʒornale tʃerti siri on i viju manku ni pigghju u suannu . nde vo viagnu u kurkh kissi est o Ffraɪtsaɪth e ssabbatu e duminika ntsomma tʃerkamu sempa ku marituma u hatʃimu ankuna kosa pek'ki ntâ settimana u ni vidimu ntsomma e duminika ddʒiramu nu poketthinu no o jamu u vistam a mamma o jamu a da sotʃera o ddʒiramu n aʈra via ntsomma on tsimu a da kasa o sabbato e a duminika . kwasi ntsomma e i tiamphi di skwola kkha ntâ Ddʒermania ki altri figghjoli pua arrivaru altri italiani ? emigrati per'ke tu m [h]a rakkuntatu k eravati i primi stranieri kkha dɔᵪ ntô settantadui settantatri ah arrivaru non tʃ eranu turki ? no on nda via kwantu a'viamu mmone no no no no no no su arrivati dopo sìì sì sì sì ntô mmi'ta e l anni setthanta mi sembra k arrivaru kjun i turki prima 'eramu kju italiani i duvi ? i tutthi i tutthi vandi 'eramu italiani ntâ skola eranu e ll Abbruttsu e dâ Pugliɐ . eh . sitʃiliani 'eramu . e ku a'viamu i kkju ? ro sud dô sud i kju ma tʃ eranu altri kalabrisi delle vitʃinantse vostre ? no e pparrau sempha in tedesku pua ? sempha tɐdesku . sempha n tɐdesku par'raumu ntsomma . on è ka par'raumu avia u professori italianu ke vania dâ Sitʃilia on è ka parrava italianu n sitʃilianu parrava ah sì ku i sitʃiliani parrava on è ka parrava italianu si ni lijiu u ddʒornali ni hitʃa Antonia Ddʒusepphina korreddʒete i detthati ! . e s a skappav u prufessuri e nui avimu u kurriddʒimu i detthati poi dî kumphagni u detthathu ni ditthava u maestru e pu si nda jia fora k avia o vatʃa o leja avia o vatʃa o fuma tornava ddinʈra ni hatʃia Anthonia Ddʒusepphina korreddʒete i detthati in italiano ditʃia kistu ? sì in italianu ma duvi nua sempha ke ni par'raumu italianu !? nenthi sempha o detthatu skri'viumu e bbasta on è ke ni mpha'raumu nkuna kosa in italianu . on impa'raumu nenthi ki ni mparammɐ !? . ssuardə tiamphu perdutə era ke ghjmmɐ na vota a setthimana on è ka ni mparammɐ ankuna kosɐ . ke n i mparrammɐ poi na vota n avivanu o 'presidi dô 'konsolu ll aʈru italianu mamma mia oh mamma mia ke fitʃa kiɖɖu maestru ! hatʃiti i bravi ka vena u 'presidi dô konsolatu italianu e kiɖu ni parrava italianu . san'no sempha n sitʃilianu ni parrava ku nnui on è ka parrava n italianu o prufessuri . on a'viamu voglia ke ke a'viamu u mparamu kiɖu parrava sempha sitʃilianu si nda liu a gattsetta dello sporth tutt juarni #li'jiamu . a si lia a gattsetta dello sporth o korriere della serɐ si ni liu o ddʒornali e inthanthu jiva o fuma forɐ e nui ha'tʃiumu a ddʒitɐ 'jiamu kwandu avimu vogliɐ o prufessuri jamu u ni hatʃimu na ddʒitɐ e jamu fatʃimu a ddʒitɐ ô juarnu invetʃi mo skrivu invetʃe mu ni mparamu jima a passijata tutth a jurnat eranu duditʃi e mentsa ll una tor'naumu arriadi . e fatʃimu pa skolɐ e passau pa skolɐ e kiɖu . pe'ro i vuati ni dava o stiassu [risate] [risate] e bbasta ntsomma on è ka . e kiri tiampi di skola ki fatʃisti ɖa suttha eranu diversi no ? sì mamma mia eranu diversi ɖane . ɖane 'eramu kwandu ntʃignava [comiciava] a skola ? a ll uatthu finu a duditʃ e mmendz u miandzujuarnu a duditʃi e mmendza erɐ on è k a'viamu pausə kum era kkhane ɖane a'viamu u skrivimu dâ mattina a da sirɐ sempha kujeti misi ɖane on è kumu kkhane mo on tsattʃ si kanddʒau pi dir a veri'ta l Italia kistu on tsattʃ mmo si kanddʒau ma mmo kwandu nui kwandu iji jiva a da skola e ki ni k imparava puru ɖa ?! ogni settimana vinna a maestra novɐ ! . a klasse mia a klassa mia ogni setthimana na maestra nova 'eramu na klasse ka 'eumu misti nua 'eumu a klassa mista no 'eumu ia nthâ klassa mistɐ ah kunta ! ia ntâ klassa mista e ke k aju u v u kunthu ! ogni setthimana [risate] ogni setthimana nthâ prima klasse puru a'viamu na maestra novɐ sempha nthâ tertsa klasse a'viamu no prufessuri k a'viamu ntho u hatʃimu nthô ntô pomeriddʒu ha'tʃiamu a skola per otth an adduve ava u laboratoriu mmone pek'ki hatʃianu i skoli nuavi i skuali a'viamu ri nov anni i skoli elementhari 'jiamu ntô labboratoriu mmone kiɖu professuri s innamurai n aʈra n aʈra maestra e tha e tha storie e kâ ʃʃentse mi pare ke #a tutthi vandi #u kwaʈʈru o tʃinkhu on mparai mai nentha kkha ogni juarnu wardava ll oroloddʒu mi nda vaju dd avanthi e skapphava u professuri . jaaa ! skapphava ka va ntʃi rriva a tsita pe'ro si maritau puru ku kiɖa pe'ro on a rikuardu e on tsattʃu ku era on a rikuardu n arrikuardu sempha k a'viamu u jamu k a'viamu u jamu ogni juarnu a da skola avia u ntʃignu all una mi pare ke vaju dui 'jettimu a da kasa a di tʃinku o a di ssia on nə rikuardu ma pe'ro ke ni mparava nenthə kum a pinokkju 'jiamu a da skola e tor'naumu arriadi si on ni mparau nenthɐ e pua ntsomma on eppa na skolɐ ni mpa'raumu sì ma pe'ro eunu professuri ke ntʃignamə dâ prima fin a a da kwintha o fin a da kwartha kistu on l eppa mai st ssa forthuna per sempiu #nu maestru sì sì ia nenthi ia nenthi nua kanddʒamme sempha nua sempha kanddʒau nua sempha kand'dʒaumu ogni ogni setthimana kwase aviva/ a prima klasse puru a prima klasse dui tre mmisi na maestra po torna n auʈra po n aʈra maestra ntsomma on eppə mai a na maestra ntsomma n annu hitʃa sempha na skola ma mai ma tʃ eranu ankuni guagliuni per esempiu ka vi fitʃaru brutthi skertsi ? duva kkha ? no ɖa suttha per esempiu ntâ klasse mista no no no no no ma ki eranu pju bbrave ? ragattsi o ragattse ? on m arrikuardu tanthu pek'ki 'erumu mis annitə sì ma pe'ro ll uamu i maskuli eranu sətthat a na via on è ke on è ke nə sət'thaumu unitɐ on è k 'eramu sətthat annitɐ . era ognunu pa iɖ ntsomma im/ i hhimmini 'eramu a na via e ll uammini eranu n aʈra assetthati on è k 'eramu nthô bankh per esempiu on 'eramu assetthati unite maskji e ffimmini no kistu no om bolianu mank i professuri ntsomma on tsattʃ nom m arrikuardu on tsattʃ on sattʃu manku ku vania ku mmia dâ klasse kistu è u prubblema on nda arrikuardu on arrikuardu ku vania ntâ klass ma vi davano pure delle bakkettate se per esempiu tʃ eranu dei ragattsi ke fatʃevano no m arrikuardu per dire a verit'a m arrikuardu sulu ka jia a da skola sì ma on n arrikuardu ki suttʃiria ntha kiɖi ntha kiɖi tiamphi ntsomma m arrikuardu sulu k a'viamu u skrivimu kistu m arrikuardu ma pe'ro . ntha kiɖi kuas ntsomma ka suttʃidianu ddinʈru on arrikuardu ntsomma kissu bboh ! . e se tu oi vena a Bivonddʒi ke ddifferentse noti i tempi i prima ? mpah mpah . kanddʒau kanddʒau ʈruapphu mamma mia sì pek'ki prima 'eramu tutth a Bigunddʒi pek'ki on avia nissunu kwasi kumu si ditʃa ? . Bivunddʒi mmo kanddʒau pak'ki ognunu jiu a ll estaru jiru ntô Nordu ognunu si pur i ffimini ntsomma e emantʃipattsjoni esti i kkhjuni pur a Bivunddʒi na vota era e n aʈra manera ma mona no mmo esta kju piagghjə e kkhane sì sì ma ti piatʃe de khju ko'si kome ora ? sì sunnu kju llibberi non sugnu nu tipu ki ntʃi diku kome ora a Bivonddʒi ti piatʃe ? no pa mmia ki# iu abbitu kkha ki mi fa a mmia ?! si puann akkjapphare si puann ammattsare #ki vuannu a mmia iu abbitu kkha on è ka importha ntsomma ki suttʃeda ɖane no . on è kke guardu televisjone italiana sempha in tedesku on è ka kwandu ntʃi telefunu ntʃi telefunu a da tsia a di kuddʒini u ntʃi dinnu ankuna kosa nuavu ntsomma pua on è ka aju kunthatthu ku d 'avuʈri ntsomma ku da hamigghja sì ma ku ku alʈri on è ka aju kuntatthu ɖane nui no on è ka kanuʃʃu diku on aju kiɖu on na rikuardu on ntsomma ku vania ku mmia a da skola on tsattʃu manku ku vania ku mmia a da skola on . on ni rikuardu pek'ke kand'dʒaumu sempha a skola kanddʒau/ po pardiu a voglia puru u mi rikuardu ku vania ku mmia a da skola e mmo kwandu jimu ka stamu a Bivunddʒi vitthi a d unu e ku e #kwestu bboh . on tsattʃu sulu a kiɖu m arrikuardu kiɖu dâ parrukkjerɐ . u higghju kiɖu ni rikuardu ka vania ku mia a da skola ll uniku a ll uniku kiɖu ll uniku n arrikuardu ma pe'ro on arrikuardu 'Tsurtsulu no on era Tsurtsulu Russu ni kjamava kiɖu Russu ni kjamava kiɖu dâ parrukkjera # ekku tʃi kwa kiɖu ɖa sì ma pe'ro n aʈri . un arrikuardu ku bena ku mmia a da skola ntsomma . on m arrikuardu
Car1mDD1 kwandu naʃʃistivu ? i duva ntha Bivunddʒi ntha kasa #ku ruʃʃiu setthembrinə settembrine sette mesi ventitʃinkwe otthobbre millenovetʃentosessantasei ma si ditʃe sessantasei in dialetto ? sessanta sessanthassia sessantasia delle frate suare ? aju dua frate e na suaru su kju randi ? u frat è kju rand a suaru è kju pittʃula vivunu kkha nta Bivunddʒi ? u frata sì a suaru l aju a Roma . ke stannu fatigannu ? u mestieri fratuma sì ki llavora kkha ? ntaa/ tʃè dopo u biviu i Bivundʒi lavora esta a Mandʒatoreɖa suarma abbit mone lavora è a Roma Manddʒatorella kî buttighji d akkwa statʃa lavurandu ? sì ntâ konfettsjone allu ammo kissu . on è ka ssattʃu duvi ntâ konfettsjoni ki fatʃa si statʃa intû imbuttigliamentu mbotthigliano sattʃu ka è a Mmanddʒatorella e bbasta . kose dell infantsia ke si rikorda ? ke si ll imfantsia . tantu bella om phu sintʃeramenthi komunkwe . k aju u vi diku ? . mi arrikuardə a mankants e ro pa'pa . kwindi on eranu i thiamph i mmone iu semph a kasa . kiɖu ke si hatʃa mmo on si hatʃia allora kwindi . ll infantsia on esta komu mmo ki tutti guagliuni neʃʃanu jokanu [h]annu ddʒokini tand ura a'viamu propriu u netʃessariu 'jiamu hora hora ku a mamma kwindi kista esta l imfants . e komu lavori komu hatiga ia# ntâ kasa i mamma mia o lavorai . jiu no epp u ajutava ntha kasa makar u suku eh pe'ro on lavorai . a ll untʃinetthu ? kissu sì lavoru tutth ora tʃè e nu obbi [hobby] mmiu non è ka month a ddʒianth o aʈri nu obbi [hobby] miu kissu sì m arranddʒu bbbrava nun tsugnu ma arranddʒ ku rikamu hattsu untʃinetthu s aju u kusu na kositʃiaɖɖa # vab'bo # mmo mmo kumintʃ u lavoru i kkju hattsu ia pulittsie ntê kasi duvi mi kjamanu ma semp e kkha a Bivunddʒi semp a Bbivunddʒi e sulu una vota jivi a sti a l otel komu è ka si kjama ? otel tʃit'ta del sole . semp i pulittsie pe'ro ha'tʃiamu sempe pulittsji e kom era a fatiga ntû otel ? abbastants abbastants si lavora . è pisanth . pi mmia ke on era abbituata ʈruapph . # kumintʃai u tʃi hattsu l abitudini kwindi on esta kju pisanthi kju e tant . e kî kollegi kum è u hatiga ? tutti vui eravati i Stilu e i Bivondʒi ? no no no no i Bbivondʒi jiu e nd avia n aʈra ragatts pe'ro jivi du juarni on è ka pek'ke pua ava ʈri pertsuni a aʈri part . on è ka [h]e ffatth sulu bivunddʒisi datu ke venianu pue e Guardavalli semp u bisuagnu k avia rikjamava on è ka ve'niuma semph a nui kwindi komunkwe ʈrovamme abbastantsa buani e lavuramme . ehm magari i joki d infantsia ki jo'kastivu ? . iu sintʃeramenthi on è ka jukai kju e thantu per kui ndi nda riu'niumɐ davanthi ju'kaumu a du bikkhjeri ke ssarebbe ? n a latthina u diku tipu italianu pek'ki parru ʈra dialetthu seria tipu u na latthina nu bikkhjeri e llanda [latta] tipu i latti eh #tʃi ti'raumu nui 'eramu tanthi guagljuni tʃi ti'raumu unu jia tʃi ti'raumu u 'kavutʃi menʈri kiɖu jia o pigghjau o bikkheri tutthi kwanti n ammut'tʃaumu [ci nescondevamo] e dappoi ha'tʃiumu o ddʒiru [risate] a mmutʃateɖa [al nascondiglio] k era una ki jia si o minthia a du mmuru kunthava menʈrə kuntha esta super ddʒu a stessa kosa on è ka ogni tantu ku ll amitʃi ku nkuna bambula ju'kaumu a puru on è k a'viamu juakii . i juaki i mmo l aɖ'ɖiume [selettsjonavamo] kwindi komunkwe ni diver'tiumɐ ka forse era megghju tandu ka mmo ko m a'viamu on parri ka mmo [h]annu a kasa sol kjin e barri [Barbiepuppen ? ? ? ?] no ma olʈre a kissu tʃ era puru kju amitʃitsia pik'ki ni riu'niumu a tutth tʃ era kju amitʃitsia invetʃe mmo ognunu i i guagliuni i mmone ku a bbambula o ka a bitʃikletth sə nda vanu pa affarə luaru e bbast . kissu erunu i juaki on è k a'viumu a juaki kwandu on ni pu'tiamu riunire kwandu no ku i guagliuni sempre amitʃi mia himmini ni riu'niumə ntê nignali ke serianu kisti [pianerottolo della scala esterna di una casa ? v.a. vignanu] e ku ll untʃinetth on è ka ha'tʃium aʈru e bbasta u potiviti niʃʃiri hora ? no u ni ɖassava 'mauma o niaʃʃ no neʃʃivanu na vota sola a kwandu ? na vota a duminika a ʈriditʃ anni triditʃi kwattuarditʃ anni du ura a duminika bbast . ma kkha neʃʃia manku pâ kjesa no no ɖa ni dassava no a missa mi ɖassava per kari'ta u neʃ'ʃiamu in dʒiru ni kanuʃʃimu komu hatʃimu mmo ni vi'diamu u hatʃimu na passiata ? no sulu du ura duminika a stati k ô biarnu na ura e kwasi sgar'raumu a ll ura ke pua ni kastijava u lassava kju u niaʃʃ kwindi [risate] . kissə esta on è ka ditʃiti 'mauma nd avi a kunthare ma ia pruapriu on aju manku ki u kuntu #â kas . hitʃa a skola hina a da skola media on proseguivi . kju i studi kwindi . on è ka hitʃa ma i ʃkoli kum eranu ? eranu l elementari a Bbivunddʒi no ? sì tuttu kkha tuttu kkha a Bivunddʒi kwindi ati fatt a tertsa media sì sì e bbast e pu on proseguivi e sempre a Bivundʒi sì sì skola elementare skola media sì ʃpusastivu no dophu a skola media ni mandava a da majistra [sarta] . duv a sarta m impar u kus avia na sarta arriadi a kjes era a kummara mia a kummara tua e gghjia ɖa pummu m impar u kus . e bast e pu mi tsitijai mi maritai e d vita mia hiniu ɖa ku i higghjuali e sakrifitʃu ku i higgjuali ma kum era u pi kwantu tempu ati fattu ssu korsu dâ majistra ? eh kwantu jivi ? na du anni ma ma manku tutth i juarni on è ka jia semph a'vium a tsiteɖa [la sorella piccola di I.] pek'ki ebba/ in pratika kriʃʃiva a suarima kwindi iɖa jia hora e ia ni kriʃʃia a suarima kiɖa ku suarisa ntʃi passa nov anni kwindi nda mprevettau . ku kiɖa ki si nda jiu a Roma ntʃi passa nov anni a iɖa ekkh im pratika a kriʃʃiva jia kriʃʃia iɖa tsiteɖa o jia hora on tenia tsiteɖa kome ate fatu ko ll edukatsjone dâ sora ? kumə tutthu pa appuastu pek'ke loddʒikamente avia puru a iɖa e avi #dianthi i momenti ki d on era pe'ro kome edukatsjone severa ah ka puru pa d iɖa kumu m a dettha 'mauma a mia n ava iɖa ants mmo mmo è kju ribbialli . pe'ro l edukatsionii tuttha una on è ka kandʒava tʃè puru a differentsa d e'ta tʃi hu na differents pe'ro l edukattsjoni esta severa kumu hu pa mmia #komu mi kriʃʃu io tʃ a mphonu puru puru ka tʃerku u kandʒu u liu pe'ro kum a stessa tʃ a dugnu a li higghjoli mia on è ka ntʃi dugnu na edukattsjone ka ponnu hara . na pok e severi'ta pu tʃ è . e u fidantsamentu tiampi kwandu tʃ era u tsitu kum era ? no nə ka kanuʃʃimmɐ in ddʒiru ku d iɖu semp i Bivonddʒi esti ? sì statʃa dâ part i Mmanddʒuni iɖu . ni kanuʃʃimmə eh ntâ kjattsa ntâ kjattsa ke iɖu lavurava a du panifitʃu k ava mmone . ditʃimu u hurnu propia a lu dialetth e ni kanuʃʃimmə i kira manera pua ni nkun'ʈraumu in dʒiru intô paijisi kwandu era possibbili . e pu ntʃ u dissi u vatiɖi# antsi vitta ki d on avia on ebba manku u tʃ u diku ke po tʃ u diku duaphu m avia vidut na parlammə e ni ni tsitijamme in famiglia komu si ditʃa hitʃimu fidantsamentu in famigghja dopu tri anni ni maritammə e i preparativi pô maʈrimuaniu komu ? . tutthu 'mauma tutthu iu ki si fitʃi ? tuttho io abbitu di sposa tuttho l abbithu m akkatthau 'mauma . pek'ki ddʒa kumintʃaru u dinnu ka si usa mmonɐ pâ himmina s a kkattha a himmina ll uamu s u kkattha l uamu kwindi ll abbitə e sposa a mmia mi kattau mamma mia e duvi ? a ddon Pinuttʃ mo vinda mobbili tʃoè puru tandu vindia mobbili sempa Bivonddʒi esti ssu negottsiu ? sempha a Bivunddʒi sì nta Bbivunddʒi sa iria supa a Santu Nikola duv è a skola media na poku kju ssupa tandu vindia puru mobbili pe'ro porthava puru abbiti e spos e n u pigghjau ɖa . e kum era fatthu ll abbitu e sposa ? . potimu sorvolare sì . komunkwe ku nu velu lavuratu avia rittʃi kkha . manika lunga sempha e vvelu . ntsomma semplitʃi ma karinu e kumu preparattsjoni pû maʈrimuaniu ki si fatʃiva ? tutth nnuii jimme pe u pe bbombonieri ntsomma pe dutʃi pe tutthu kuasi akkus'si pe'ro sempa ku iɖi on è ka n a'vittuma nui tʃè nui ditʃi'diumu nui a data ad esemphju on è kumu hatʃianu iɖi ke ntʃi ditʃidiunu i ddʒenitori n a detʃi'diumɐ nui pe'ro edunu puru iɖi pik'ki erunu iɖi ki kattʃunu tutth pe'ro la parthe tua hitʃa tutthu iu tutthu parthe mia iu staju ditʃendu ka tu e mmia staju parrandu staju parrandu de iɖu o iu parru puru de iɖu parlare solo lei aju u parru puru de ma'ritume no d parthi mia hitʃa tutthu iɖa nel sensu bombonierii tuttu ki vi serviu tutth per risturanti pik'ki jimmə a du risturanti on è ka hitʃumɐ ntâ kas komu si hatʃia na vota semp a Bivunddʒi u risturanti ? no u ristoranti jimm a Serra [San Bruno] mhm duvi ? alla Tʃerthos vi sintiti kollegati ku Serra ku ru pajisi ? o no ? no no on ni jivi tantu a Serra on jivi kju e noo no aju nissuna kosa e pik'ki propiu a Serra ? pik'ki i paʈruni dô ristoranti eranu amitʃi kriju ka sunnu ankora amitʃi kû sotʃaru miu e kkwindi votsa u sotʃaru miu u jamu a Serra pi kissu jimmə ɖa vi piatʃiva a Serra ? tʃoè kiɖa jurnata . on ni lamianthu . komee servittsiu e tutthu tutth a post pek'ki ti diku jivi ki du juarnə a Serra on jivi kju eh on è ke frekwentai Serra ki e kuamu non è ka no no no . e mari'tastivu nta Bivunddʒi ntâ kjesa ? ntâ kjesia sì kista ka esta kista ka mmo esta santuariu mhm a kjesia da kome si kjama Mamma Nostra Mamma Nostra sì sì . ni maritammɐ kkha e ghjimmə a da Serra . magari kwalke altra domanda ? [rivolgendosi a E2] forse ddʒite skolastike kon la skwola ? sì ntâ tertsa media a hitʃa jimm a Rimini Ravenna Firentse si nda ava nkun aʈru no rikuardu San Marinu a ddʒita on da hitʃa u mamma [allocutivo inverso ? ? ?] ntʃ u staj ditʃiandu ka jivi . l unika e bbast no nd eranu ? no no pek'ke tandi i hatʃianu sulu nthâ tertsa media on è kumu mmo ki bannu a nt alimentari [elmentare] vannu a da ddʒita ntâ tertsa media primi sekunda tertsa vannu a da ddʒita tandu no kwandu jiu jia a da skola sulu ntâ tertsa media . kwindi sulu kiɖa . ni divertimmɐ vittuma kuasi nuavi e bbast e k iə poi a Bivunddʒi on ni spostai kju [risate] kwindi semph a Bivunddʒ . simu nkjodati kkha . e per esempiu pemmi fati spisi komu fatʃiti jati sempe a ? jiu vaju jiu vaju ntha Bbivunddʒi kwand aju okkasjoni niaʃʃu hora . do supermerkati o aʈri negotsji duvi per esempiu duvi jati ? tipuu sulu [lat. solere ?] jire a li Gru dove sono ? a Sidernu opphuru nkun aʈru negotsju kkha vvitʃinu a Riatʃi opphuru a Stilu ki tʃ è u supermerkhatu ma maddʒormente kkha ntha Bbivunddʒ rari vuati vaju a di supermerkath . non so kon i tuoi figli andate fate delle ddʒite ? nenthi on ndi nda tokkhanu ka mmo l unika ddʒita ke vaju e kkha du parkhu stop a pphiadi kwindi pe mmo nə nda tokkhanu i ddʒiti . e non so kwalke rikordo d infantsia ? di tuo nonnu della nonna eh ku a nonna ke bboliti ? . ni rikurdammu ka ni kjamava sempa u hatʃimu i pumadora u hatʃ u ndi pulitts a kas ntsomma n ajut ntê mestieri . on è ka . m arrikuardu ankora oije komu kwandu venia kkha . kwandu si akkhomodava sup ô divanu . on è ka n skordai a nonna m a arrikuardu . o kwandu volia u hatʃa iɖa nkuna kos per kari'ta i konti sunnu pik'ki in pratika hu sempa ia ku a nonna k esta pe'ro ku a mamma e 'mmauma intendiamutʃi ku a mamma e paʈruma non thantu . kwindi kiɖi rikuardi l aju on è kô l aju kû nonnu kwandu hatʃianu i panari kome kome ? i vab'be iju vidia ke hatʃianu i panari mmo on è k a vi pu sattʃu u vi diku puru pi kum i hatʃia pe'ro era ddʒa na bbella kosa sulu sedile kum i i hormaunu ku i vviargi [vimmini] o ku i kannitʃeɖi o mi rikuardu bona pek'ki era guagljuna pitʃiriɖa on è ka mi rrikuardu kju e tant pe'ro mi rikkuardu ke hatʃia kissi e on è k a'viamu i nonni erunu kontadini kwindi # ke 'ghjiumu uarthu u ni jutamu porthamu i pumadora no sup a testa ka i u riuʃʃia sup a testa on riuʃʃiv u puarthu mai nentha kwindi no no no sup a testa no 'mauma ni purthava puru hora pe'ro sup a testa iu on tʃi purtai mai nenth sulu na na vota mi dettha i ligna ma passu passu avianu i katʃ ka a da hini ni porthai sup ô vratts [risate] . sup a testa on jiu kwindi ogni passu ntʃi hatʃia a mmia mi pisanu mi dola a testa e ni kattʃava dopu nu puak a stessa ɖa kwandu arrivammɐ a du puant kkha a ll enʈrata dô pajisi a parthe sutta kwandu arrivammə ɖa i pigghjai i mis ntô brattsu e ni porthai tantu ke ni nda kanddʒau [risate] kwindi . e ll infantsia mia tʃ è unu si unu vatʃa vidiandu u si rikuarda tutthu on è ka . è kkuriusə esta divertenthi vinni kwandu 'jiuma horɐ on è ka . om binna a na timpa akkus'si kissi ki si ha'tʃiumu dua passi avanthi e tri arriadi ki si ʃʃivulava kwindi e kî skarpi i na vota magari kî no i skarpi ll avia buani per kari'ta i skarpi l ebba sempa buani on è ka pe'ro 'jiuma hora ma kume si kjamavanu kiɖi skarpi ka si usavanu ntâ kampagna per esempiu ? . nui on è ka mi rikuardu sa a'viamu skarpetthi o kiɖu aʈru skarpontʃini i tsitiaɖi mia onestamentha kuasi i vestire i tenia no mi rikuardu ma propiu ma kissi i ll a'viuma mi propia a skarpa ɖa pa 'jiuma pa fora pe'ro ll a'viuma supa kissu on ll a'viuma ddʒokattoli komu ll avimu mmo ma si no no ma tʃ era na ko i skparpi spetʃali e nu mi rikuardu sa a'viuma i skarpontʃini o skarphetti pummu 'jiuma hora ki ssattʃu ? ntsomma nkuna kosa tipu skarpontʃini kju apposta kju 'avuta apphosta pâ kampagna on eranu propia sti skarpi ki magari u'saumu ô neʃʃimu kju delikati kju tʃ eranu puru serphi ? eh on nda avia jiu è ddiffitʃili u nda aviu ke jia raru pe'ro nd avia pe'ro spagnastivu ? a ma tantu iu on nd aviu hujia 'mauma kwandu hujia 'mauma ha'tʃiamu assiamu bastava u vidiaa d iɖa ka ffuja . ma ia sindʒeramenti rari vuati vitt a siarphi e ne fuju pik'ki ddʒa viju pə atthumu# iɖa huja prim i mia kwindi ki staju herma da minutu #esta kju ki ri 'vipari eb'be i 'viperi kju ntâ munthagna kkha on nda avia no i viperi kju ntâ munthagna pe'ro on è ka mi spagnu pue i tantu e kome si kjamanu i siarphi ? ah kissi biʃʃe no no siarphi siarphi siarphi e skurtsuni ma tʃ è na differentsa tra siarpi e skurtsuni ? eh kriju ka sì pek'ki u skurtsuni è gruassu a siarpi è kju ffina ma tantu iu on nda vitth i vida 'mauma iɖa huja ia jivi ku marituma nthâ munthagna iu om bitti mank a vipera kwindi pe'ro on è ka kju e tantu ni spagnu mi spagnu i tutthi l animali ma i kissi antsi tantu hujanu hi nda vannu per kui om mi kapitau u n nda viju . Paskwa Natali kumu fatʃiti ? kumu festeddʒati ? . kumintʃamu prima ku preparari antsi ki prepara ddoltʃ . e poi ni riunimu tutth a hamigghja a mi kwandu era pittʃula jiu ju'kaumɐ ki mmo magari si pardiu na puaku ssa tradittsjoni i na vota kwand era guagljuna jiu ni riu'niamɐ a du 'tavulu tutthi kwanti amitʃii parianth . e jo'kaumɐ a tombola ntsomma tutthi unu volia pas'saumə i jornati jokandu . si sinthia kiɖ aria e hesta kosi ki nun esta mmo e ki joki eranu ? e a da tombola e kumu si fatʃiva ? . pig'ghjaumu o tabbelloni k avia numərə on ni spigghjava e karthialli pig'ghjaumə a pos [tipo di faggiolo] po kja'maumɐ u mpuntamu i numərə ki kja'maumɐ o u pa'nikulu kiɖu k a'viumɐ . e nentha kjamaunu i numərə e kwandu nda si'gnaumu e duditʃi kju 'mambukə eranu sə pass e ssa hila . hina ke arri'vaumɐ a da tombola . e pas'saumu i jurnat akkus'si opphuru lavandu bikkjeri kwandu si riuniunu i gli adulth . nui# na hatʃum lavandu i bikkjeri pik'ki iɖi on si spostaunu dâ 'tavula kwindi on jo'kaumu ma aju'taumu ad iɖi . e u Natalu u pas'saumu e ssa manera tʃoè te ku i parianth tʃ era allegria kosi ke non esta mmo . si sinthia kju a hesta aspet'taumu propiu ku ll ansia u vena u Natali . as/ veramenti nua aspet'taumu pa 'paʈruma ke Natali venia ah sulu a Natali o ntû nviarnu ? venia kwandu kwandu hatʃia a vindigna pe'ro pue hə nda jia e a Natali tornava venire kwindi nu/ u Natali pa nua era kju ddʒoja ankhora pek'ke vinia iɖu kwindi era kju n aʈru ko[sa] a ka puru pe tʃukkulati para ka no [risate] eh vab'be iɖu #puru pe tʃukkulati eh para ka unu ah purtau dâ Ddʒermania i tʃukkulati ? tutth 'paʈruma ni purthau tutthu puru ka eranu thiamphi kjuu . krititʃi ma ni purthava tutth 'paʈruma . on a'viamɐ probblemi antsi è fatʃilii u ava kju raddʒuni 'mauma k aspet'taumu kju i tʃukkulati tutthu di tutto! da ll a a lla tseta ni porthava paʈruma . kwindi ati vistu allura ankuna differentsa dâ differentsa dâ vita Ddʒermani dâ vita a Bbivonddʒi ? per esempiu k ha purthatu paʈru vostru ? . differentsa nta Bbivunddʒi ankhora on è ka tʃ eranu tutthi kisti kuasi ke ni purthava paʈruma antsi ankhora mmo manku riuʃʃimu u ni trovamu i kuasi ki ni porthava paʈruma dâ Ddʒermania kwindi a differentsa tʃ è puru sup e panni [vestiti] ki ni purthava on è ka mmo si nda trovanu puru nta Bivunddʒu abbastants pe'ro tandu no . tandu on si trovaunu . piatthi tipitʃi di Natale ? ah propia mi kjariti [chiedete ?] kissi doltʃi ? e i mastattsola [sp. di dolce natalizio impastato con farina e miele o vino cotto] hatʃim e Natali tandu i ha'tʃiumu sulu kû miali ka kû vinu kuatthu mmo i statʃimu hatʃiandu almenu kwandu era pittʃula jiu ntsulli [biscotti dolci fatti con farina e miele per Natale] mhm kome si fanno ? voliti a ritʃetth ? . allora dei mastattsola fortsa sbagliu ka nthantu vena 'mauma ntʃi vola miali . harina miali miali harina mandorli eh kannella e ggarofanu e kkarbonato no u karbunatu vatʃa ntê ntsulli vatʃa ntê ntê mastattsoli san'no spantsanu u karbunatu ? a no ntê ntsulli ll amo'niaka ntê ntsulla vatʃa l amo'niaka ava raddʒuni . ma ia na vota i hitʃa kwindi abbastantsa ka ni rikuardu pa ogni kilu i mastattsola ntʃi vola nu kilu i miali e pua ki si kumi si fatʃi i mastattsoli ? ntsukkha e mandorli e si mpastanu e si kotʃanu ntû hurnu kwandu sunnu bellu kuatthi on sattʃu propia ki tʃi vola on sattʃ ma ki forma nd [h]annu . ma unu ntʃi pota dara a horma ki bola nua in dʒeneri hatʃimu tipu komuu u pana a filoni ke poi tagghjamu a fiatthu ke dopu ki si kotʃanu kwandu i kattʃamu dô hurnu i tagghjamu a ffiatthi . po ognunu ntʃi [d]un a horma ki bola n ava ki ponnu i hannu a maddʒorparte dei mastattsola sunnu kissi kiɖi ki si hannu kû vinu kuatthu tʃi hannu a horma kom i viskottha normali opphuru rotondi u venanu tipu tʃambellini kiɖu kû vinu kuatth . e pue av e ntsulli ed i tʃ è ku i tagghja a ffiatth sempa kû stessu protʃedimianthu . kanddʒa ka nom va miali ntê tsulli ma va sulu tsukkuru e farina ammo'niaka ova nda ava om mi rikuardu ? no no pastate ko l akkwa ma ll ammo'niaka ? esta propia nu du na na sostantsa apposta pe dultʃi no ammo'niaka ammo'niaka no kiɖa no ammo'niaka pa pavimenthi eh kistu stava pentsandu iu no ehm si kjama ammo'niaka ma esta nu na propia pe ddoltʃ . ntê mbustine tipu kumu na bustina e vaniglia eh tipu na bustina e 'lliavitu pe'ro esta propia pə ddoltʃ no eh infatthi mmo ava raddʒuni pek'ke ammo'niaka va puru pi pavimenthi mi ʃpagnavo no no no esta ammo'niaka per doltʃ ntê tsulli vatʃa kiɖa kome venanu fatth i ntsulli ? e s impastanu ku i vola tʃi menta i mandorli ku no si hatʃa sentsa i mandorli si hastanu si kotʃanu tʃ è ku i hatʃa appunth koma nua ad esempiu kum u pana a filoni ke si tagghjanu a ffiatth oppuru i hannu kwadrati tipu biskotti i kwadrati ognunu kom ava i ggusti komu ntʃi piatʃa i kkju . e kissi enu kiɖi i Natali e pi Paskwa ? a pittha eh Paskwa i kutsupi hatʃiumɐ kuttsupi e viskotth sempha ku l uavu i kuttsupi kumu si fannu ? s impasta a harina tsukkuru ɔva i 'lliavitu s impasta si duna a horma e unu kiɖu ki bola u hatʃa si bola hatʃa a forma i panjarinu si hatʃa a horma e ntʃi minthimu l ova vugghjut nʈrû tʃenʈru tʃè tutth u panjarinu kompresu 'maniku si unu vola u hatʃa ankunu dekoro ankunu fjokketthu ankuna kosa ku'si on è ka e poi s imphurna antsi si runtunu ku ll uavu tʃi passamu u ttsukkaru ropu ku kiɖi si kjamanu anisini kiɖi pallini kolorati eh si menthanu e ssupa si imphurnanu dopu kuatthi kattʃamu u ndi posamu e ni kontsumamu a piatʃere ntô latthe # e komu festeddʒati a settimana santa per esempiu kkha ? a Bivunddʒi tʃ è na prutʃessjoni u vener'di santu ? u santu sabbatu pek'ki ava tʃè olʈre a ri funtsjoni ki fanu normalmenthi u santu juavi tʃ è l ultima tʃena . e pua u santu 'vennari . funtsjoni normali akkus'si u santu sabbatu invetʃe si vatʃa a du kalvariu si hatʃa tutth a protʃessjoni ki si vatʃa a du kalvariu a du kalvariu ditʃa a missa hatʃ a 'priadika a 'priadika a missa a missa e do nenth u minthu ku a missa [rivolgendosi alla madre] a di tʃentu #ku a missa a priadika on è ka ditʃa sul a 'priadika no k a ditʃa puru a du kalvariu sì a disse #nenth u ditʃi tu ntsomma o priadika o missa vistu ke iɖa vatʃa as'sa sempe kju e mmia tornanu arriadi e si nda ʃʃindunu k arrivunu a da kjesia ma porthano kattʃanu fora na figura sì sì . all[or]a Dʒe'su ntû liatthu mortuariu ava a Madonna ee San San Ddʒanni Addolarata San Ddʒanni e ll attʃ uamu l attʃ uamu puru i sape kju mauma no ava ll attʃ uamu San Ddʒanni Addolorata a Madonna Addolarata e du liatth mortuariu ma ke d è a ll attʃ uamu ? ll attʃ omu ke d è ? saria nu santu ke esta tantu u u signuri a mme'ta bbusto a mmeta bbusto ka kjamamu l attʃ uamu e kkha u kjamanu l attʃ uamu e ke sarebbe ettʃ omo saria Dʒe'su a mmeta bbustu kapitu stu #kkha in pratika e kkha u kjamanu ll attʃ uamu il latino è ettʃ omo ah ekkse homo ekks omo eeeh e nnoi u ditʃimu in dialetthu . [risate] parola latina sì sì sattʃu ke d è sì sì pik'ki un [h]e mai ntisu ssa parola on u sintisti mai in bivunddʒisu ? no no no assolutamente a parola esta dû latinu ekku [risate] kwandu hinanu dô kalvariu si kontinua a protʃessjoni ka pe viə dô paijisi ka si arriva a da piadi da kjesia e pua a sira ava sempha i vegli ki fannu . e a notth i Paskwa ava a missa tʃè arriviʃʃiandu Paskwa notth e santu sabbatu e si attʃendi puru u hoku ? sì kira notthe sì sì komu duvi nua ntâ Ddʒermania fanu puru ntâ Ddʒermania sì u huaku si porthanu a lutʃi ntâ kjesa prima edu skuru jiuamava assai a da missa #ki mi maritai on jivi kju kwindi on è ka sattʃu mmo i kiɖu ki fannu pe'ro sattʃu ka hatʃanu u huaku beneditʃanu ll akkwa pu kiɖa notta stessa e tʃ è a missa normali antsi ka mmo ava na pok e anni ki fannu puru o battesimu ɖane fannu u bat'tesimu i menthanu inta ll akkwa i menthanu inta ll akkwa nudi a notth e Paskwa ku i vatthianthi e Paskwa i menthanu li mani kiɖi mmoni i hatʃianu normalmenthi sì .
Car1mID1 allura kwandu sitə natə ? millenovetʃentu kwarantadue seditʃi febbraiu u seditʃi i febbraiu e dduvə a Kariati a Kariati sì ntâ kasa a kasa kwei tempi a kkasa sì e tənitə fratə suorə . e ttʃ [h]o una sorella . e due fratelli in dialettu in dialettu na soru na soru e ddu frati due frati su kkju rann i vua o su sì kkju ranni unu kkju granni u unu kkju pikkulu a soru è kkju granni puru e si sunu spusati a Kariati sì sì sì o s [h]annu migrati puru no no a Kariati tutti kwanti stannu tuttu u restu dâ famigghia sta # . a Kariati sì e vui kwannu kwannu siti mmigratu ? iu n [h]e migratu u mmillinovitʃentusissanta nu sissanta e subbitu kkha a Byl no no a Stokkarda a Felbak a Felbak . a llavorarə ai baust/ ee a fari i stradi e kosi a fari i strad e kum eranu sti tiempi ? tembi tembi eranu ah/ iu num mi rikordu ppi parlari ppi fari un po diversə ma i tembi kwei tembi eranu megljə di adess kwi in Ddʒermania ti volevanu tutt bbenə sì sì di kwei tempə ti volevanu bbeni i tedeʃki ti . nun tʃ eranu tanti stranieri no no tʃ eranu soltantu i jugoslavi poki poki poki poku tʃi ni stavənə e sunu stato lla ssei mes e ppo di la son/ sono andatə via torn a Kariati . poi a ddʒennaju so partitu di nuovo e sono andato a Hagən ndû vestfalən in vestfalən in vestfalən in vestfalən si trova kwesto e [h]o lavorato sempri bau'stelli pe'ro kariatisi a kariatisi# [h]e fatigat a ra/ a kostruiri kasi ko'si kantieri no kandiarə kandiarə e bbast soltandə kandiere . e ppo dal sessantasei sunu vinutu kwa s [h]a parrari in dialettu a ma parrari propiu u sessantasei e vab'be u sessantasei sugnu vinutu kkha . a Bbil #jirə . e u sissantasei finu a oddʒi [h]e statu sempi kwa tʃi piatʃi stari kka ormai dove andiamo ormai ormai kkju a divintatu tedesku no tedesku no no no no kwestu no . e tutt e tutti i stadʒoni andiamo semb im feri a Kariati si trova bbeni sempri ab'be iu m u mmaddʒinava kwa abbiamo lavoratu puru sempri ê kantierə [h]o lavorato trent an/ trent anni ku na ditt . sembrə kostrittsjonə . e adesso in momentə siamə im bbendzjonə no pik'ki prima ditʃeva ke a ll initsiu era komu un paradisu e ppo i tempi so kambiati sì dopu su/ ma in ke sentsu kambiati in ke sentsu sono kambiati pek'ke i tedeʃki nun ti wardavunu ppju kome prima e [h]anno komintʃato a vve'ni altri na/ i tembi sono kambiati tʃertu tʃ era menu lavoru a raddʒoni poi [h]a kumintʃatu a ddari menu lavoru tutto kwɛst a ddʒenti viniva di ppju po [h]anu kumintʃatu a veniri i . turki ana kumintʃatu a vvenə tandi stranierə . e i l lavoru ppju stavi ppju veniva a diminuire . kwesta è tutta e a vita ntê kantieri kum era ? a vita i kantieri sava di fatika e a matinə ʃʃiva a matina e ti ni turnavi a sir era era un po per'ke da solə ti ritiravi a sira i# . e t ava fari da mandʒar tutti# da solə . ma i primi anni i primi anni sentsa a mugghjeri no angora a mogli no poi da l sessantasei kwandu mi su ʃposatə o sissantasei m su ʃposatə . e su venutu kwa . è statu tuttu diversu pu allura ma in ke sentsu ? diversu tʃ era ddʒa ti ritiravi i lavorari e po trovavi kutʃinat trovavi tutt nui a ma parrari kka a parrari propiu in dialett e in dialett eeeh ki parrava tannu ki parrava italianu a ɖɖi tiempi italianu ? talianu poku e nnenth kkju kalabbresi ka ritʃimu kariatisi . ke italianu italianu kwandu è kapitatu parlarə propiu# kwandu kapitava kwandu kapitava kwesto è ma a Kariati stessa tiniti a kampagna o na sì na kampagna na kampagna sì amu nu terrenu sì tegnə na kotə kku l olivi e e kwesto . e kwindi v atə rikuotu u ntû nvernu per esempiu ppi fatigari nê kampi o ndâ kota no kwestu ogni ttantu sì ma no sempri pik'ki nu . era pogu a kota k avia nun era assai ki tʃ era i i kosu i verduri i i verduri n aju soltanto olive soltantu l olivi tʃi sunu e animali no no animali no kwand era ddʒovane animali kwando tʃ era mio padre ll a'viamu animali i vakkha kose ko'si . kome oddʒi a per esempiu l anno skorso sono/ sugnu jutu a rikogghiri/ a kogghjiri l olivi ndû mis i novembri e kwesti tempi eri ddʒu ah sì sì sì tʃ era e ne sono andat e pe nun farli perdere e ko'si sta tutto diversə e è fatikattsa o fatikarə . a kampagna . è ko'si e u nonnu ke fatʃiva komu mistieri komu komu mistieri u nonnu e u nonnu [h]a lavoratu sempri ndâ kampagna è statu puru emigrat da ddʒovani in Ardʒendina in Ardʒentina e kwanti anni tʃ è stat ? poku po nun so um baju di ann n annu dui e ppo si è ritirat e u pa'pa e u pa'pa . sempə kku a kampagn . [h]a kriʃʃutu a nnui tutti ndâ kampagna e nun tʃ eva nun tʃ eva kriʃʃutu ndû pais a fora fora sono kriʃʃutu fora a pereferia ô paese sempri ndâ kampagna . eranə eranə tembə durə kwei tembi nun eranu kome oddʒi è tutta . è tutta diversa a vita . i tannə kiri tembə animali vakkə pekurə krapə andavu jimmə ʃkholə rikugghjimmə e jimmu gwardar i vakk e i kra/ e tutt i kose . e tʃ era per esempiu alkuna vota ka skappava na vakka eh parekki volti nno na vota ke fatʃevanu kaprittʃi ditʃamu no sì tʃ eranu tʃ eranu e kkomə tʃi potrebbe kontare tʃè tʃ eranu kwandə skappavanu e andavanu ndâ kota i n atu i n atu kwartieri kiɖɖu ti gridava e ditʃi m [h]a fattu dannu ku'si ku'la . purtropphə kiɖɖi ʃkappavanu sempri [h]anu fattu disprettsu e fatʃivunu danni fatʃivanu danni . ma kwestu nno sulu a nnui suttʃidivanu a tutth ndâ kampagna tʃ eranu tutti . sti kosi no . ma kwindi Kariati sta vitʃinu al mari pe'ro voi kome kariatese non è stato in stretto kontatto kon il mare vab'be è sempre stato sì #ma sempre al mare si andava nun 'erumu luntanə ka'be nun è molto lontano eh sì lo so è bbitʃino pure è a kampagna . dietʃi minuti andavo a l mare nun propia a Kariati Kariati si trovava a ddue kilometri . ndu a kampagna kosə simu kriʃʃut . e kwindi tʃ era puri na ʃkhola vitʃinu i koti vitʃinu a kampagna o sì no no tʃ era na na skuola un po komu si ditʃi . nemmeno . mettso kilometro ko'si fatʃia ppi ghiri a la skuola a kwei tempi a pperi a ppiede . ke avevanu fatt apposta ppi kwelli k abbitavanu n kampagna ndâ kampagna . emmə a skuola kwei tembi nu . si andava a skuola e parlə . andava la fatʃiva un po di skuola un po andava a rakkoglieri legna a rakkogliri . komunkwe a ddʒornata devi stari kwei tʃinkwe sei ore . a skuola e kwindi a maesɽa ditʃiva ke bisogna andari a rakkogliere sì sì andiamu a rakkoglieri legnə fa'tʃa il fogu po si studiava un po di kiɖɖu ka si putiva . nun è komu oddʒi . oddʒi è tutto diverso tuttu skarfatu tuttu eh tutto . e ja [h]o fatto skuola fin a . sono arrivat a ra kwarta e bbast poi no . nun tʃ è stat i possibbili'ta pek'ke a kampagna tʃè tʃi su jut a lavo'ra ndâ kampagn . pua [h]a komintʃatu a lavorari ndâ kampagna ɖa [h]e kumintʃatu a lavorari sì kû pa'pa kû pa'pa ku o fratell a lavorari ndâ kampagna fin a fin a ll e'ta i ditʃott anni . nâ kampagna a guardari gli animali vakk pekuri kiɖə avimmə na kos i# . poi a diʃott anni 'ettamu siamo partiti a Stokkarda tutt kwanti da famigghja no no tutt no sono partiti iu kwel annə poi dopu è partutu dop un ann è partut mio fratellə . nun tʃ era ppju kampagna era bbona . si doveva lavorare soldi nun tʃi n erə . kiɖɖi ke mankavunu eranu i sordi a kwei temph a kampagna era bbona se se andava l annatə bbenə . se andava ma sen'no tʃ eranu anni propia malə mi rikordu iə era bambinə . tʃ era anni ke era mio padre e mia madre . si lamentavunu tʃertu se unu si ni va a ll esteru se i kosi vannu bboni mika si lassa u paisi no kissu è sempri u mutivu e kwest è tutth ora ke il tempo è passato e è pensionato e tʃ [h]a tantu tiempu . ma è stato laboriosu e ke fa tutta la dʒornata e ki ffa jɛ tʃ è un dʒardino kwi vado un po a l dʒardino kwando no vado a . a passeddʒo na kosa i# si devi passari tempu allora nun po stari sentsa fari nenth no sentsa fari nenthi no o kamminando ô dʒardino kwindi se nun è a kampagna è l dʒardino e ki ffa nô dʒardino e nô dʒardino si pija/ adesso ? a kwesto momento nun si ppo fari nenth e si pianta un po di pomodoru un po di faddʒolu un po di pisellu un po di tutth sempri ppi komodi'ta a kasa ah sempri a kkasa sempri per kasa no no ma ki nun tʃi veni pisanti a fari kwesto pesante sì . non devi dari kontu a nessunu non devo dare konto a nessun kwando posso fattʃu kwando no vado a kasa . ah ma il ddʒardino nun è attakkato no no no no no è separatu sì è separatu no . e ppo oltri i l ddʒardino ? e oltri i l ddʒardino . il tʃirkolo kom è kol tʃirkolo kwa vitʃepresidente tʃ [h]a responsabbili'ta ma kke responsabbili'ta tʃè u presidente a responsabbili'ta è dô presidente lui è kwello ke de/ em'be a responsabbili'tattʃ è sempri ma poku nun è na kosa . per'ke si parla poi di deve fare kwesto kwesto em'be ma di solitu kome vi organittsati per esempiu ogni duminika a fine settimana na vota sì no kwasi semph #a ll apertura ttʃ è ki si per esempiu kwi si apre a lle sei sabbatə o ogni settimana kambia una persogna sabbatu fa una persona e domenika fa un altrə ma noi kwasi siamo sempri kwa a sera . no di apertura per'ke kwa deve stare uno ke deve diriddʒere kwello ke è . e ttʃ è ankuna festittʃola ke si fa sì ogni ttantu ttʃ è kwalki fe/ no sempre e ogni ttantu tʃ è kwalke festittʃola tipu Natali tipu sì sì . e kum è ? ki si fa . ki ssi fa kwalkosa ko'si per/ si bbeve si mandʒa si . ma n gruppu di folklore no di ballu non ttʃ è kome per esempiu tʃ è no non abbiamo veramente non abbiamo di kwesto ankora i ddʒovani non si interessanu a i balli tipu tarantella tipu no per'ke a Erding kwest anno sì a Erding kwelli sono sarebbe bbello va# loro ah a kwant anni sono loro sono a eh sono a parekki anni loro sono sono kkju organittsati no po tʃi sono tʃi sono ppju kalabbresi tʃi sono ppju kalabbresi ppju italiani kwi poko e nienth ma iu pentsavu ka i kariatisi kka sì i kariatisi ttʃi sono ma kwantu kkju u meno si potesse fare un kalkolo ppju o meno tʃentu no nun tʃi sono tʃentu meno sono men . sunu menu i kariatisi . ppju di tʃentu su sì kkju i tʃentu kka a Bbil no sì a bbil a bbil kkju i tʃentu famigli kariatis ma tʃi su famigli ke no nun s interessanu va nun tʃ [h]annu nessuna . nessuna kosa i de l tʃirkolo pure nun tʃi vanu no nun vengunu no . nun so i l mutivo no invetʃi a Fellbaᵪ a Stokkarda è diversu a Stokkorda è tutth prima ke sono di ppju eh a Stokkarda Fellbaᵪ spetʃalmenti sono a miglior parti dî kariatisi ʃpetʃalmente è tutthu è tuttu a stanu ɖɖa nun stanu kka no kka tʃi so komu si ritʃi ma ɖa a migljor partə ke sono tutti a Felbak . propria a Feldbak son a migljor part . e pik'ki tutti kwanti a Feldbaᵪ tʃ era na ditta tʃ era na ttʃ è kkju industr ttʃ è kkju lavoru ttʃ è kkju lavoru kka ttʃ è ma non tantu kumu ɖa komu dâ parti i Felbak tuttə . tʃi su kkju fabbrikə . tutto diverso la . e magari usi e kostumi di Kariati tʃi potrebbe tʃi putissə kuntari ankuna kosa i kostumi i festi ki stannu fatʃendu a Kariati eh a Kariati . kwelli fannə sempri i soliti a stadʒoni kwalke festa ma noi non tʃi siamo mai ke ti posso dire di la i Kariati non ti posso dire . ki i festi li fannə . fannə festə i l immigrattsjonə fannə festə eh parekki festittʃoli va . ma nui samu sempri kkha kwando andiamu nui ja . e kkha in Ddʒermania komu si ʈrova attualmenti bbe . io mi trovə no bbeni komunkwe mi trovu kom foss a Kariati . a se per me trovo lo stesso ke fossi a Kariati# . ma per'ke kka tʃi su tanti kariatisi o sì bbe tʃi sunu i kariatisi ttʃ è mia figlia ke abbita kwi pure . kwell alʈra abbita a Stokkarda e vieni ogni ttanto kwando vado iə komu si ditʃ tʃè ttʃ è a famiglia ttʃ è la famiglia kwa no . ma tʃi vuliss ritornare a bbe kwesto kwesto sì ka mi piatʃerebb . purtropph kwandu a mogli ankora lavora kom . e dobbiamo stare kwa pure . il militare no . il servitsio militare nun so partito in Ddʒermania kwindi l esentsione a avuto l esentsione kom è tʃè non l [h]a dovuto fare kom è soltanto so andato kwi a l konsolato e bbast nun nessuna kosa [h]o fatto il militare . mi [h]anno kjamato sono andato al konsolato e bbasta . e kwand era migrato kwei tempi non erano . kwando si trovavə migratə doveva fare na ogni annu ʃendevə a fare il permess . fin a ventunu a ventidu anni ko'si poi bbasta ah i l permesso per'ke kontava kome lavoratore kontavo kome lavoratore e kwindi tʃ era l esentsioni pik'ki normalmenti kiunkwe deve fare i l militare sì sikkome iu mi trovavə migratə kwindi lei era emigratu tʃ era kwesta regola il konsolato laʃʃava kwesti kosi per/ per un mese a ll anno ɖa per un mese e bbasta o kwandə fatʃia . fatʃia due settima tre settimane a ditʃembre e due due settimane o tre a agostə sekondu komu laʃʃavənə non era sembre dû modu a kwei temb . e kon kwesta karta kwando andavo la andavo a lla kostura [questura] ma parra n dialettu nda nduv i karbbunerə #e stapu puru trankwillə . sì u sattʃ u sattʃ u sa/ [risposta a una domanda di E2] e ogni kwandu ʃinditi nda Kalabbria ogni annu na vota o . normali ʃin/ normali primmə ʃindimmu na vota a ll ann sembrə ô misi d agost . e di kkju un si po ʃʃin'diri . mmo mbetʃe ʃʃendu na vota ddua vot a ll annu kissə e kwandu per esempiu oltri a agostu . a Nnatali o no a Nnatali kwasi mai Natale sembə kkha . kkju bellu komu Natali bbeh kkju bellu no ma no . kwandu #tʃi su i famigliari è semph diversu mmo a kwa tʃi sunu i figli . e u fatʃimu kkha sin'no . e per esempiu a Kariati kum è ? a situatsjoni nt agostu iu pensu ka tutti gli emigrati . Kariati sa'ra kjin i emigrati no sì tʃi sunu assai assai emigrati e kumu kum è a situatsjoni i Kariati bbe nu poku ʃɽanu no ? u restu d annu nun stannu ɖɖa stannu fuora e ppua si rikuogghjinu tutti si rikogghjunu a o misi d agustu a u misi lugghjə agustə dipendə kom è e ɖɖa ognunu va ô marə va a ʈruvarə i familiarə . e tutto . è ko'si è . e esempiu nun u sattʃu kom è a Kariati pe'ro in altri paisi dâ Kalabbria è kkus'si per esempiu ke i kariatisi ditʃanu venganu i ddʒermanisi mo venganu ki ni sattʃ iə vab'be i i primmə tembə ditʃimmə ko'si venənə i ddʒermanɛs e tʃo'e i primi tempi ke kiss# kwandu tʃ jiva a agust ditʃ eh venənə i ddʒermanɛs i ddʒermanɛs tutto mo . sta pa'ro s è kwasi . dissusatə tʃè nun si ditʃe kkju no nun si ditʃe kkju i tedeski ki ditʃunu i tedeski ? no vennərə l emigratə ko'si vinnərə e migrati i primi tempi ditʃinu venənə i ddʒermanesi mu venənə mu venənə i . portanu tutt kwanti i regali kuntatimi nu poku kistu a i regali tʃi purtavanu ab'be i prim anni ke siamo parti/ ke simu partut ke i regali e komu fatʃivi a ʈrasportari i regali e itʃ kku a validdʒ tʃokkolate . parekkje prima s usava ma kwanti validdʒi e no kwandə ma tuttə . ogni famiglia no na pikkolettsa ko'si na tavuletta i tʃokkolata eh na kosa i tʃokkolata nu regalinə . ma pokə sen'no i soldi nun restavanu . ma kiɖɖi ka ka stavanu ɖɖa sutta nda Kariati pintsavunu ka kiri ka su immigrati su kkju rikki o eh #no nun era kistə ditʃi e kiɖɖu vinn a Ddʒermania porta porta a tʃukkulata porta a kiɖɖ e kissə ka si no si no kkju rikki nun è ka no kissə no rikku non tʃi siamo diventatə . pe'ro unu ke sta sutth magari pensa pensu sì pensu pensu sì kwesto u pentsanu u pentsanu angora tʃi sunu ku u pentsanə angora kiss ah sì e tʃi su kiɖɖi ka u pentsanu angor ma invetʃə un è verə kkju . tʃè rikki ne l sentsu si tira si va avanti bbeni tʃ [h]a nu stipendiu fissu sì kwesto sì kistə è ra kosa ki ttʃ è kkha ka ttʃ è u stipendiu fiss ka si no . è tutta ɖɖa sutta nun tʃ era u stipendiu fissu tʃ era a jurnata e e tʃ era tʃ era a jurnata e . iu un [h]e lavoratu #sempri a kambagna [h]a ddiri a viri'ta ke a llavorari ko'si non sono andato sempri ndâ kampagna ppi kuntu nostr . ma vui aviti lavoratu a la jurnata per esempiu dipendenti di un no kwalke padrone terriero no no no sembrə per konto nostro ditʃimu ppi kkundu nostr e ppo li vinnieviru vinnievuru i kosi eh . ku mamma kku patrəma ntâ kampagna kom è ke si kampava tʃè se è per konto unu è per konto suo e per konto suo fatʃia u kosə e si vendeva kwalkosa si vendeva kwindi si ndâ kampagna fatʃimm u granu fatʃimm u kosu e ru vendemmə ma duvə a ntû a ntû merkatu a Kariati o komu komu funtsjunava no kistu era ko'si a i famigli ko'si si ka/ kanuʃʃivanu famiglie e kwell kompravə . ah si komprava u granu e po li vendeva n altra kosa tuttə ah se se fatʃimmə u vinu e n u vindemmu puru ko'si sembrə skambiu ʃkambiə e si riuʃʃiva a kampari fatʃennu u skambiu sì sì sì kamp no tuttu sempri skambi kwandu si vendeva u granu vende ppurə vindemu l animali vakki i kosi vindemu i vitelli e kon kwesto si andava avandi a kwei tɛmb . a kambagna kwesta era primə . mo è tuttə diversə primm nun tʃ era n ajutu dô governu nun tʃ era ajutu i nenth . mmo ttʃ è l ajuti . i du governu i tutth [saluti] dunkwe allura kum era tʃ era a Kariati per esempiu tʃ era s u s usantsa ke per esempiu a ddʒenti si mittiva ndâ kjattsa e viniva unu ke li rakkoggljeva e i ʈrasportava ntê ntê terrieni komu suttʃedeva in altri paesi no sì sì e a ddʒenti ki lavurava ntâ jurnata tʃè no #rakkogliennə a robbə per esemp i per esemp ritʃi a rapa nun so finokkju tanti altre kos . e ghjimmə mio padre kku l a kku l asinə ko lu tʃuttʃu ah ko lu tʃuttʃ e portau u kosə e ju vendemm o no e iə vendevə stə sta robba . e kon kwesto si si tirava . si tirava avanti eranu tembə durə tembə troppu durə i mmo ma voi stesso tʃo'e vorresti dire Kariati e nu paisi dû mari o dâ kampagna kum è ab'be paese è paese dû marə è dû marə a kampagna no ma voi stessi avete parenti ke eranu peskaturi o erano per diri kontadini də mia partə tutti kontadin e ttʃ è nu kugnatu k era ppiʃkatorə o marinaru mio kugnatu era mmarinaru .
Car1wDD1 kwandu siti natə ? e dduvə iu sugnu natu u ditʃi sette novetʃentoventotto pa'pa parra kariatisi e kariatisi t [h]e parrar e dduvə ? dietʃi sette millenovitʃento ventotto e dduv a Kariati ? ntâ kasa o ntû spitali a Kariatə ntâ kasa . e kwanti sori frati tinitə ? siamo . kwattro fratellə . e due sorelle in dialetto pa'pa parra kariatisi e a ttia ti pari kariatisi e u tsu dialettu ko'si no tu a par'ra propia kariatisə a parol komə parrassəm ju e ti e sì ma i staj manera stei parrann # no non ste parrann ? [spiegazione] . allur [h]e parrari kariatisi . e i suorə i frati i sorə su kkju ranni i vua o su kkju pittʃuli ju sugnu u sekondu u primu è natu# . ppo tʃ è na sorə . ppo tʃ è n atə fratə . e ppo tʃ è n ata sorə . e l ultimu tʃ è n atu frati . e stanu semph kkha nta Kariati o s [h]annu trasferitu e ssunu tutth kkha nta Kariati nun s [h]ann emmigratu no vuliti ankuna kosa friʃka nu poku i te na koka ? no no stamu bboni nun si preokkupi statə bbonə sì . na bbirrə no no staju bbonə staju bbonə . è kwesto e ke v aju da diri allora e dû dâ professioni magari dû lavuru ntâ kampagna dâ fatika dâ kampagna dâ kota . #fattə renthə kkju pik'ki sugnu pentsionatu e nun fattsu nenth . # aju fatikatu nda Ddʒermania a puru e kum era kum era ɖɖa a vita nda Ddʒermania si fatikava u mantʃari se no tʃi morə ra fami . kistə eva ra Ddʒermania si fatikava a sira mantʃava si no steppadə diunu . [h]e mort i fam e ke fatika era nta Ddʒermania ke k ati fatth . lavorav e fa'tʃiamə strate kanalittsattsione pondə kasə na kos i tutthə . e nun fatʃimm nenth kkju a fatika e kasa e siti statu ku alʈri kalabbrisi nta Ddʒermania o sulu eravati l uniku kariatisi nta Ddʒermania e siamo statə parekki kariatis ah sì sempri inta a kompagnia sempri ntâ kumpagnia pe'ro maddʒormentə sugnu statu sempri sul i . sempri sulu ndâ sti muntagni da solo ke altsava l okkhji e virivə u tʃelu e nun beriva nne mmari nne terra nenth . sulu te/ ke nu poku i tʃelu viria . e dduv abbitavati a rinta e bbarakki o kum era organittsata a vita int a Ddʒermania a kiɖi tiamp . ntî bbarrakki ntî kasə . dovi ri kapitava . antsi è venut tutt a/ a famigghia tʃ [h]e purtatu tutt a famigghj siamo stati in kasa se nno kwann era ssulə . dormiva ntê bbarrakki ndî karivalə nta ra kasə . dov potivə . e ntî bbarrakki ki n è ka kutʃinava . tʃ era ognunu kutʃinava ppi ssi stissu o komu e tʃerti voti li trovamm tre o kwattru k eram unitə kutʃinamm a ssei ma kwannə no kwant ti trovavi sulu kutʃinavi sulə sulu kutʃinavi sulu mantʃavi sulu ti lavavə sulu arripittsavə kwannu si rumbeva nu 'kavətse eh l avia ripettsari sulə no pe te starə rutthi tʃertu ka s [h]a ruttu u 'kavutsu . u jurnə lavorammə fatikammə . ku pale e pikə . karriolə ku marteɖɖi . a ʃʃal# ll armamenti a tirari kjovə . e ppo a sira amm a pentsari ke l ammə a kutʃinari e k ati kutʃinatu n amm a lavari i piatth se no ki lli lavava li piatth nun tʃ eranu fimmini veru n tʃ erano fimmini kariatisi kiɖɖi tiempi . tʃerti voti emmə kwattru tʃinku pertsun ma kwattru per kwattru tʃinku sei tutt unitə no k emmə tutti navulentat# emmə tuttə navulentat# . kutʃinamm assemə . unu kutʃinavə a e l atə . na vota a tturnu lavamm i piatth . po è rikapitatu tʃerte volti ke . tʃerta ddʒente ke un kapiʃʃivunu nenthi jə [h]e guardatu vakki [h]e guardatu [h]a vojə [buoi] sugnu statu da kwann aveva kwattru tʃinku anni appressu l animali ku l akwa i# ndâ fattʃə# . kul li ka# ku li kalantreɖɖi [sandali di pelle dei contadini] vi rikordati i kalantreɖɖi vu i kapiʃʃiti i kalantreɖɖi ? no kiss un nu sattʃu ki d è i kalantreɖɖi i kavutsi ʃigatə sì poku sutt kugghji nostri . digli ki su i kalandreɖɖə i kalandreɖɖi sunu l [h]a vistu kwand ammattsa l animali ? sì k ammatts i voj i vakkə o ra pekorə o ra krapə o i kiɖɖu ke r è . tagghjava nu petts i kwella kosa ko'si . i petts tʃi mittev u pperə pijav a mesurə e ti fatʃiv i ʃkarpə ma kistu sempri nta Ddʒermania suttʃidiva no kistə kkha kwann era pikkulə kka ki ti parrə . ti parrə ri settant anni fa no oddʒi settant anni fa . ama nkumintʃatu a soffrir a malpatirə . ppo ama kumintʃat a ripigghjarə dopu dopu a gwerra dopp a gwerra ama kumintʃatu a stari nu poku bbonə pi ru fattu ka . ama fatigatə . fina ke siamo partiti in Ddʒermania kwi abbiamo sofferto . ama sofferto ankora jimm a lavorare tʃerte volte a# puri i voj ntê kampagni molto luntani i kkha . duvi per esempiu . arrivamm subb ô lavoru k amm a lavorari ku ri bbovə no ku ri vojə i vvoi i kanuʃʃi i vvoi si si si tʃertu allora tannə si lavorava ku l arat i lignə . e lavurammə tante volte arrivamm subb u subb ô ponti i lavorə . si min'tivadə a kjo'virə e n ammə votar arretə . pi tʃendətʃinkwanta lire al dʒorn . e ke si putiva akkattari ppi tʃentutʃinkwanta lire a l jornə tʃerte bot mank i sigarett u panə tiramm tiramm a vita ko'si intsommə . i ra fami on tʃi morimmə ma kom oddʒi no . komu simu oddʒi ke mantʃamu e bbuttam panə paninə mortatella presuttə kasəkavaɖɖə . tuttu ndî katthunə pe i bbambinə . tannə nun evə ko'si . tannə era ppovira a kosa mmo . su ripigghjati a ddʒenti ma ke # ma i kosi stavənə #ernu pokə pe'ro i soldi n abbuʃkavə pokə . soldi n abbuʃkavi pokə fatikavə na jurnata ppi tʃento liri al dʒorn . ju sugnu statə akoordat ppe kwattorditʃi lira a l mes . kwattorditʃi liri kwattorditʃi lire al mese . u sa ki bbol diri kwattorditʃi lir . kwattorditʃi liri sì û misi û mis . un su kwattorditʃi liri . ke si putiva akkattari ku kwattorditʃi liri a l misi non [h]o kapitə ki tʃi putev akkattar ku kwattorditʃi liri ô misi . ma tannə neʃimm a sira jimmə ndû paisi sopra . e nun tʃ avemm mank a a pussarentsia r akkattari nu ddʒelatu sa ki vvol diri r akkattari nu dʒelatu ? sì ki stava detʃi liri tʃinku liri tʃinku sordə nu sord . iu mi rikordu ka jimm a ra nott i Natalə . e mmi davənə . tʃinku sold . tʃinku sordi ppi ghjiri a ra notti i Natali sa ki vvol diri tʃinku sord ? . ka a possibbili'ta no nun tʃ eva di . di sgirtsar a u sordu kome mmo ka u jettənə mmo tʃi su mmarki tʃi su l 'euru tʃi su liri tʃi su tutth . e ri i jettanu i jettanu ppe ri strati kkus'si . iu . putiss a gghir a mantʃari tutti i siri na pittsə o a mantʃari puri a l ristoranti kwalke sirə . e non tʃi vado mai . pik'ki pentsu û passatu . kkha i kisti ki su kkha un [h]a soffertə nuɖɖ . i kisti ki su kkha un [h]a soffertu nuɖɖə . un a kapiʃʃənə a karistia ka bbol dir . si . eh ed è kwest mmo ki vo kuntatu# kisti ka sono kkha si sta rivuldʒenn a nnui [h]a kapitu no sì sì ka nui nun ama kanuʃʃutu a karistia tʃi l [h]annu ka simu ddʒuvənə ka kwannə iə le dikə . wag'ghju ma ka kiru kiru pettsu i panə un si jett . sì ndê karti di munnitts è ddʒustu è ddʒustu . un si devi jittari pik'ki . kwand 'eramə pikkuli nui k eravamu pikkulə . tʃinkwe sei sett anni detʃ anni fin a kwinditʃ annə . fin a ditʃott annə . i ddʒenitori tʃi fatʃevanu mantʃari u pani ammukkatə . k usavanu i kannittsə na vota i kannittsi supra a ntrâ kas . e po kiru panə stapiva a bbott i misi . e ppo s mbukkava si fatʃeva mb . niguru no 'nigurə e bblu pur sì blu e ri ddʒenitori ritʃi mantʃativə stu panə ka vi kriʃʃənə i kapiɖɖ a kapiʃʃ . #l ammogghjamm e n u mantʃamm si tʃ era ankuna kos . kiru nu pok juʃkeɖɖa ku nan'ti i sardeɖɖə ku nan'ti i kosə nu poku karn# fritth nu poku d arrustutulu# . si tʃ era t u mantʃavi si nno ti l ammugghjavə ku nan'ti i l akkwa i t u mantʃavi era fatt a fest . eh e di kistə ki su kkha je . nost . non ta ta kapiʃʃənə a karistia . a mortatellə si jettə ra mortatella kwann a kompra . ti l akkattə si jetta . si jetth . u priʃuttə si jett . un si jett . a pasta si jetta na volta . kwann fatʃimm a pasta nu ristava ankun pok a sira . e ra matina ki pot levarə kju prestə e s aiva a mantʃari s a kuariava ntâ fartsur [frissura] s a mantʃava kwann #un truva# nnenth . era ddʒa mantʃata a ka'pi mmo . mmo . se resta na kassarola i pasta a jettənə ntî katə i munnitts . mmo ki bbo kuntatu ? e kwanti siti jutə nta Ddʒermania kwanti anni . kwant anni sì a kwant anni siti andati in Ddʒermania ? . komunkwe sono sugnu partutu u tʃinkwantanovu . u tʃinkwantavovu sugnu par kwasi ʈrent anni eh a ll e'ta i ʈrent anni e trenta trentun anni . sugnu partutu nda Ddʒermania . e ppo sugnu statu da solu sulu komu nu kanu . era pur inalfabbetə . pe'ro neʃʃiva di divare faun# . ɖɖivare# . dduv jivi e gghivi [h]e #karimatu tuttu u munnə . e nessunu s era akkortu k eva inalfabbetə . [h]e fatigatu ntâ Rai i Mmilanu u sa a Rai i Mmilanu kortsu Sempione u numeru venthisetthə# a Rai i Mmilanu nun è taliana . ah nun è italiana e ki sit allura ? tedeʃka tedeʃka ki doittʃ io nun mi l [h]e ʃkordatu u tedeʃk e la Rai italiana in korso Sempione a Rai italiana sì sì a korso Sempione sì a kortsu sempioni numero ventisette . e sikkomi iu teneva nu nu figghju . da sei mesi meno sei ddʒorni è karutu ntû ntû ntû foku nnui usamm i bratʃeri na voltə ku ra karvuneɖɖa . e ppo stu figghju m è karutu ntû foku . e s [h]a bbrutʃatu tutt kwestə . e per potere . poltari in alto livellə . sono andato a lla Rai i Mmilano . a la Rai i Milano po m [h]annu datu nu postu i lavoru ppi detʃi o kwinditʃi jurnə . pik'ki nun tʃi poteva stari ɖɖa ki un eva ra . non aveva la tʃittadinantsa komu si kjama a tʃittadinantsa . e ppoi iu tʃ [h]o fatigatu . dduvi lavorava Mark Bondʒornu Mark Bondʒornu u viriti a la televisioni o no ? . sì nu virit . a pjattsa del popolo . ad a Mmilanu a kanuʃʃi a sapit a piattsa del popolo ? . sì a Milanu si a vvia Bbalbolinə numerə novə Roma . [h]ai ka'pi n [h]e fatt dʒiri iu i tutt i manerə . ppe potiri portari stu vagljunə in kwel# sugnu jutu a tʃerkar a ləmosəna sai ki bbol diri aləmosina sì ah ki bbol diri ? . limosina eh a limosina sì . e nessunu mi kridiva . inalfabbetu komu sugnu inalfabbeta [h]e karivat tuttu u munnə . e nun mi sugnu mai perdutu . e mai [h]e sbagliatu a strata majə ! . semph sugnu arrivat a postu ddʒustu a postu ddʒustu sentsa sapiri nenth sugnu partutu di/ . i Bbillə . ke abbitamm a Bbillə nu a Bbillə u sapiti a Bbillə è vitʃino . vitʃino a Badeni Baden ja . tʃo'e a Baden Baden u sapiti no iu sugnu da Monaku a da Monəku nun a kanuʃu e allora io . da Bbilla ad andar Rosenheim Rosenheim na iu sugnu i Rosenheim io sugnu i Rosenheim il mio paese è e io poi sono statə sugnu partutə . da Bbillə . sugnu jutə a . a Stukkarda . a Stukkarda e . [h]e pijatu u trenə ppe Monaku i Bbaviera . Monaku i Bbaviera so/ sugnu ʃisə . e sugnu ʃis a Rosenheim . a Rosenheim sugnu jutə a Puməkol . Pumakol tʃ è nu kos i ri . d abbitattsioni di di di malati ntsomma a Kolberemoor a Kolbermor o kome si kjama u paisi . Plumokol Pumokol pe'ro iu sugnu ʃisu a Rosenheim . a Rosenheim m a purtatu a stu kosu kkha . [entra un`altra persona] komu va bbeni t [h]annu tagghjat i kapiɖɖ a kalotth no makar no . ke r è duw stati jennə beh eh ? stamu jenn a truvari na pirtsuna na parenti e ntanto ka pijativi na kosa e ppo vi ni iti ma pu passamu dopu a pp po passati dopu ma tantu no a pperi simu je un tʃi sugnu kkha ah a makina [h]a l lassatu a Bbologna ah ? a makina [h]a lassatu a Bbologna kwindi a un tena makina a pperi sitə ? sì# . # no no . l [h]a vistu kwal era a makina me ma no ka vaju a pperi tantu annavot nni virimu tʃao tʃao . [rivolto all`esproratrice] allura abbiamo finito o tʃi vo kuntatu un ata bartselletta no a Rosenhaim ati ati arruvatu a Rosenhaim sugnu arrivatu a Rosenaim a Rosenaim [h]o preso il treno . e ppo sono andat a kkju avanti duvi finiva la ferrovia . ɖɖa abbiamo trovatu u bbuss u buss nd [h]a misu ndô bbuss . e siamu jut a a stu sanatoriu . plummakoli si kjamava plummakolu non lo so . komunkwe a Rosenaim sugnu ʃis poi u trenu un è gghjutu kkju avanti ɖɖa ɖɖa amə trovatu u buss nd aju mis ndô buss e n [h]an purtat a in montagna nta la muntagna . vitʃinu a ll Ausɽia# ke ppo sugnu jutu pe'ro a nni fari nu ddʒirettu nta l Ausɽia si ki stamu vitʃinu u sapi eh ah ka'pi . ni vo kuntatə angor ? . eh a vo kuntatə n ata bartsellettə ? . sì . a n ata kosa a mbivitə no ? fai le domande Irmi pik'ki ata statu kwa a Rosenhaim ki mistieri avete fatth a Rosenhaim . ppe mali di ʃkjena ppe mali di ʃkjena . aveva no grossu mali i ʃkina kkha [h]a ka'pi mi doliva kwestu ke . dʒorno . siti in kura a Rosenhaim sì [h]e statu in kura a siti in kura ah mmo [h]e kapitu [h]a kapitə sugnu statu ɖɖa ja ra kura a ra kura pe ri dolorə kosə tʃ evanu i piʃini tʃ evanu i kosi i massaddʒi fatʃevanu na kosa i tuttu . allur tu kke li kuntə tu ? nenth . allorə . po ki sugnu vinutu râ Ddʒermania [h]e kandʒatu di salutə . pek'ke nun poteva lavorari ppju pe mal i ʃkinə . [h]e avutu n operatsioni ndâ kapə m [h]ana kattʃatə sta rikkhj kista kkha# # e torn n atə misə pe'ro sono stato malə m [h]anu pulittsatu l ossu ma# i katin . e m [h]anu passatu ka sugnu statu ppi kwaʈʈru tʃinku misi semph mamma mia mamma mia mamma mia ntû ʃpitali tutthə . e ppo kwandu sugnu venutu a ll Italia a ll Italia sugnu venutu kkha [h]o fatt a domanda . a ru patronatə e m [h]annə assegnatu nu poku i pentsjon ndâ Ddʒermania u m [h]an bbutu dari pe ru fattu ke mia moglie lavorava ke fa/ fatikava a rapport . e iu un poteva lavorari kkju [h]e rittu allura mi ndi vaju a ll Italia kwesto è statu l ottantunu l ottantunu mi nni sugnu venutu pe'ro iu sugnu partutu u tʃinkwantanove e r [h]e fatigatə finu a lu settantasetth dopp u settantasetthu . i printʃipi i fini i r otthobbre . non [h]o lavorato ppju . ppe kadʒonə semph i salut i ʃkina . komu su vinutu kkha [h]e fattu na domandina m [h]ann ammessə na na pendzjonə . na misera pendzjonə mangə na pendzionə gross . sempa ke poteva bbirə i figghji su ristati tutti nda Ddʒermania . po su sposatə . e siamo rimasti ia e mia moglie ma tʃi nn era una sula kkha kist kista bbionda . k è lauriata l altro ddʒorno i i 'kimika farmatʃiə . e simu ia e mia moglie mmo kista kkha #e rimanimu sul . allura sugnu statu kka ppo m [h]e fatth a vakkareɖɖa . m [h]e pijatu nu potts/ nu pettsu i terrenə . tʃi fatʃiva nu pok i r ortə . tʃi fatʃiva ɖɖa tutth tʃi tirava ra tʃi passava ru tempu maddʒormentə . e ppo mi l [h]e vinnutu sti vakkareɖɖə ka si mantʃavənə a pendzjon nun tʃ eva nenth . era a primu i settembri i l ottantanovə . e jɛ [h]e avutu n impartu mortalə . nu pra propriu mortə kompletamenti mortə po m [h]annə mannat a a tre d ottanth m [h]annə ʃvegliatə . sugnu ʃvegliato [h]o dettu ahi m aviti ammattsat . i ɖɖa po . sugnu statə . kwinditʃi o venti ddʒorni ndû spitalə ma duvi kka a Kuʈronə a Kariati a Kariati nda lu ʃpitali i Kariati a Kariat . e sugnu statu parekkju tempu e me me pijava l andʒina pettu torna e mi rikoverava torna e mi uʃiva torna e . e intsomma [h]e vutu nu poku i vajə probblemə . po mi pijava ra ndʒina pettə dolorə ntû pettə semprə venivə . e nel ven/ i l ditʃassette ottobbre del novantatʃingwe sugnu stato operat m [h]annə fattu tre bai pass . virə kkha [mostrando la cicatrice] e m è rimastu nu prubblemə . ke m [h]annu tokkatu kwalke kosa kkha dinʈrə e per respirarə devə fari [mostra] s u fattsə ko'si u rispiru . e sugnu sto passannu i i wajə i gwai dû mbern . molti probblem . di suo figlio ke si è brutʃato pu'o finire la storia lei [h]a detto ke suo figlio si era brutʃato s [h]a bbrutʃat a fattʃ e s [h]a bruʃat a fattʃ e kome è finita poi kosa ah kosa avete fatto poi l avete portato in kwalke ospedale e se kisti stanu parrann o parlati vui o parlu iu parra . e se stati parrannu vui è nutili ka m atə kjamat a mmia . ku stu figgliu po . l [h]o portatə a Milanə e r aviva appena menu di kwattr anni menu di kwattr anni . l [h]e portatu a Milanu iu m 'avadi pri/ prisintare . dʒorno seditʃi ottobbre m avadi truvari a . a via Kombenthu numero ditʃannov a Milanə a llo ʃpital . e sunu partet ku mio figlju i kkha iu e ru bambinu sulu . sugnu jutə a a Rroma . a Rroma sugnu jut a via de l Barbierino numero nove . ɖɖa tʃ era ra signurina Kontuttʃa a kjamavənə . k eva ra presidenti dâ Rajə . kwann mm [h]a bbistu para ddʒivuratə abbastantsa . [h]a datu kwalke kosa a lu vagljuni ppe mantʃarə ppe bberə [h]a ddatu i doltʃi k allura i doltʃi ki ni kanuʃʃivi a sti doltʃ ? . sti pasti freʃki ki ni kanuʃʃiva u ni kanuʃʃiva nessunu . e ppoi di la sunu statu un dʒornu . a bbia de l Balbolinə ɖɖa n [h]anə fattə mandʒar ra mendzə . ppo [h]o pres il trenə la sera per'ke kwesta kwi mi [h]a detto signor #vetthi ditʃi si partə stase/ mo ditʃi è troppa lungə itʃi tu parti staser . a lle nove ditʃi dumani matina fatti di dʒorno si a Mmilanu io ku'si [h]e fatth [h]a fatt i appena [h]a fattu dʒornu sunu arrivatu a Mmilanu a Mmilanu [h]o preso i l bambino n brattʃ e sunu andat a via Konventu numero ditʃannovə . ɖɖa . mi [h]anno rikoverat u bambinə . kwando l [h]o l [h]o laʃʃato . u bbambinu era tropp affettsionatu a mmia . si è mis a pjandʒ . io appə a ppjandʒere peju rû bbambinə . e sugnu rimastu malə mi ni sugnu jut da li# me ne sono andato da li pe'ro era sempre a Milano li ke lavoravə ra a korso Sempioni numero ventisette a Mmilanu . sinon ke . ppo è ʃkadutu il termine ke mi n aveddi iri ki un tʃi poteva fatigari pik'ki nun 'evirə assikuratu nun era un aviva ra residentsa un avivə nnenth . e mmi nni sugnu venutu a Kariati . a Kariatə . su benuti i festi i Nnatalə . su abbitʃinati i festi i natali iu erə ddolenti rû vagliunə . era ddolenti assai pik'ki avia lassat u bambinu da solə e . e r [h]e passat i gwai . allura ki kosa [h]o fattu iu m [h]o mprestatu tʃingwe mila lir . tʃinkwe mila liri . e mi l [h]a mbrestat u suotʃəru miu . m [h]a mbristatu tʃinkwe mila lir . e sono partito per Milano . pe'ro sugnu jutu via Roma . [h]o fatthə Metapondə Potendzə Napoli Salernə Roma . a Rroma sugnu jutu a bbia de l Balbolinu numiru novu torna duvə sta signorina kkha . kwannu m [h]a bbistə s è mis a piandʒərə . m [h]a dittu ma signore Greku ditʃi ma il bambinu sta bbeni ditʃi duvi vai ? duvi vai ? un tʃi iri un tʃi iri . ma a i fatth je . evə andare da mio bambinə . [h]e fattu m [h]e mprestatu u viaddʒu fin a kkha mmo ssu bambinə mi mannati fin a Milanu iu e allora kista kkha m [h]a . m [h]a pagat u biglietəu da Roma a Mmilanu . allura iu da Kariati avia pagato meno . kwann m [h]a fattu u bigliettu a Roma [h]e ritth ma skusa da Kariati a kkha [h]e pagatə . tʃinkwe mila liri pek'ke di kkha a Mmilanu tʃinkwe mila e seitʃentu ? . ditʃi tʃi sunu seitʃentu kilometri di ppju . da Roma a Mmilanu . seitʃentu kilometri . basta sono arrivat a Milanu a Milanu iu non [h]o non [h]o non [h]o unn [h]e gwardatə nient propriu [h]e gwardatə [h]e guardatu soltantu arrivari da miə figliə . kwandu sunu arrivatu ki un mi vulevunu fari saliri ki nun evu l urariu i trasiri ndâ kosa nun eva ll urariu ma iu mi sunu nfilatu a ʃkala ritth sugnu ʃkappatə kwandə tʃ era na stantsa tutth kjin i bbambinə . kwann [h]o vistu a mio figliə . ku nna kosa ko'si ko'si . ko'si . kkha ka l avianə fatth a plastika a l okkitʃeɖɖ sì 'eradə akkus'si sì . m [h]e maddʒinatə a mme ke ki pugnalata ke [h]e avutu ntû kor kapitə . e allura u bbambinu kwandu [h]a bbistə m [h]a kjamatu pa'pa ehi . e iu mi sonu messu a piandʒiri u bbambinu . era di kwelli konditsioni e iu sattʃu sikomə si evə dispiatʃutə no evə dispiatʃutə abbastants . bbasta ppo sunu statu na poku ku lu bambinə ndâ sala duv eranu tutt i bambini . allura venə venə nu signorə doppu un ora un o/ dui urə no nu lu so ki ora era nu par i d uri sugnu statu assem a lu a lu vagn/ a lu vagliunə mi . venə na . na nfermiera non so ki eva [h]a ddetto . Greko l [h]a kjamatu a lu bambinu Greko . ke kosa devə fare adess ? . u bambino s è bbotatu arret [h]a ditthə . eh fuori i parenti fuori i parenti tutti forə . [h]a ditth pa'pa ditʃi puru tu ti ni dev andarə . kwannu m [h]a ditth i sta manera iu sunu . mi sunu arripigliatu [h]a kapitə pik'ki u bambinu eva ddʒa . era kuʃenti eeh iu . un l aviva kkju kiɖɖa malinkonia ki aviva pik'ki kwannə u vagliuni m [h]a kjamatu in kwel modu e m [h]a ditth pa'pa devi andari fuora puri tu iu sugnu rimastu kontentu [h]a kapitə . era passatu tanti sofferentsi tanti gwai tanti kos . ki bbo mmo ? doppu l imbartu mmo mi su karutə malati l okkhj . e sugnu a dui anni . nu misi e detʃi/ e sei e sei jorni ke vegn i Kkosents . e l okkhj e nun tʃi ponnu fari nenth . viə la persona pe'ro non la noto non la non la distingu no . e stej passannu i waj mmo tʃi devo andari tornə . u setti i settembri . e ppi diri si mi possonə dari nu paru r ukkjɐlə si possu viri megghju si pottsu . e mi fannu n abbrutʃatura prima ti fannu na puntura kkwa ddendrə . ki diventi dʒallə komə kwest eh antsi kkju dʒall angor . nu jornə po n altro dʒornu ti fannu n altra brutʃatura a ll okkjə . ki ti vindanu nu kosu ko'si e devi gwardari ko'si e r i lakrimi ke kurrunu a kanali [h]a ka'pi tʃertu tʃertu puri a mia mamma l [h]anno fatto eh puri a mia mamma l [h]anno fatto e stamu passannu nu poku i wai abbastants . ma vui siti propria tedeʃkə o siti no sugnu tedeska propriu tedeska tedeska no no ah sì nun tʃi kriru sì . n è veru o no sì sì iu sugnu i Rosenhaim i miei ddʒenitori sunu i Rosenhaim . propria i Rosenaim sit e bbui [h]e frekwentatu i ʃkoli ɖɖa ah ? sitʃiliana di Katania a allora siti kalabbresi vui sitʃiliana sitʃiliana di Katania i Katania pe'ro si nnata in Ddʒermania no no no e kapiʃʃi puri u tedesku allura ppju o menu sì e komu vi trovati ku la signorina a ghiri assieme tutt e ddue ? bbene bbene parramu sempri in italianu . ma vui u parratə bben/ megghju i mmiə l italianu pe'ro no io no no no . [h]e mparatu akkus'si a mia mi sembra ki u parrati megghju i i i l ata signorina ka ditʃi ka è sitʃiliana e duvi siti i Katania sì tʃ è statu nu niputi ru mia a Katania ka [h]a fattu u karabbineri . e ppo 'evara nu postu di blokk . e evənə tre karabbinerə . mio nipot . e dd altri due karabbinerə . e . e tre malviventh . allura [h]annu fattu u postu i blokku se nno sikkom mio niputi era sempi im borgesi a kapit non era in divis . e sti karabbineri i kkha [h]anə ritthə . [h]annə fermat a kistə . ditʃ fermativi ditʃ ka simu karabbineri . su fermatə . a ditʃ si siti karabbineri fatʃiti viriri u u distintivu dî karabbineri mio niputi a gghjutu pik'ki [h]a lu distintivu . dî karabbineri ka tʃ [h]annu u tesserinu i karabbineri l [h]a vist sì sì sì . [h]a pijatu puru n testa [h]a pijatu na pistola per uttʃidere mio nipote . mio nipoti annavota [h]a pijat a pistola e l [h]a minat a . e l [h]a minat e l [h]a attʃis a kiru . probiə da vitʃinə l [h]a uttʃiso probiə pe'ro ppo tʃ è statu nu ʃparatoriu [h]annu [h]annu [h]annu feritu a n atu karabbinierə e ru brigadierə . l atu u niputi miɐ l [h]a feritu puru a n atu i kisti malvivents pe'ro eranu malvivents ritʃerkat i ivinu tʃerkannə pir'ki 'avinu fattu ka 'avinu rrubbatə # eranu delinkwentə
Car1wID1 allura signura kuntatimi nu poku kwannə atə naʃʃutu ? kwannə sugn aʃʃut eh sono vinutə in Ddʒermania ? no nda Kalabbria kwando kwando sono nata ? sono nata il tʃinkwanta venti maddʒ in kariatisi komu si ditʃi ? u tʃinkwanta devi parlari esklusivamenti kariatisi e kariatisi u tʃinkwanta e komu si ditʃi u tʃinkwanta ma inta Kariati stissa o kka a Kariati ma abbitatə supra o suttha vitʃinu a marina a l mare ô marə e u paʈri vuostu è nu piʃkaturi o no kum era un lavoratore un lavoratore e ki lavoru fatʃiva lavorava d appressə i mastr e a mamma a mamma lavoravarə la kasə tenə fratə suorə sì a kariati a Kariati tʃ è tʃi stannə ddujə ddui fratə . e nna sorə ke tʃ erare è mortə . e i frati su spusati ku na fimmina kariatisi o su rimasti na nta Kariati sì su ʃpusati a Kariat e s [h]anə pijat a kariatis vui siete l unika figghja ka a naʃʃutu nta Ddʒermania sì e pik'ki ? e pik'ki son vinutə a lavorar ma ddʒa insiemi kku lu maritu o prima ku lu marit e u maritu ki lavoru fatʃeva kwando siete arrivatə u maritə lavorava ntâ kampagna . e ki ki lavoru fatʃiva guardava l animalə tsappavə kugghjiva l olivə metivə sì e avia nu tirrienu o lavorava komu brattʃanti aviva nu tirren sutth a Kariati sutth nda Kariati è ndû fora ndû fora ma duvə pretʃisamenti ndû forə si kiamava brik . e voi kwanti anni a kwant anni [h]a emigratu ? . simmə amigratə dû sissantasetth u sissantasettə kwindi u ditʃassett anni o ʃbagghju no dû sissantasett fin a mmo su su trenta kwa trentatʃink annə no ma lei aveva ditʃassette anni ditʃassett anni sì siditʃann e mmendzə ditʃassett anni ma ddʒa era promessa a a lu maritu vuoʃɽu o kom era ? [h]o konoʃʃutə a a mmaritəmə nə simmə ʃpusatə simu jut in Ddʒermania . ma vi siete siete ʃpusati sultantu a Kariati a Kariati e subbitu duopu dopu simmə partut . e kum eranu gli initsi kkha nta gli initsi kkha jerano tempo fa erano propio brutti brutti . komu si ʈruvau bbe komu mi trovavə mi trovə nu pokə troppə solə e komu mai tʃè e pik'ki nun tʃ era nessunu dâ famigghjə tutt kist ma aʈri kariatisi kka tʃ eranu sì tʃi n eranu as'sa . e atu lavoratu puru kkha o sieti rimastə ndâ kasa no [h]e lavorat ma in ke sono andata a lavorare kko i frantʃesi nda nu ospetal e ki fatʃeva ô spitalə bbe fatʃiva pulitsie e dunava a mantʃari a ri malat kkha simmə vitʃinə kon la frontera frantʃese ko ri militar e kko i frantʃisi komu si ʈruvava bbe eh komu mi trovavu nun sapia parrar nne u tedeʃku nne u frantʃes pe'ro si kapia bbe ki si kapia kkju assai u frantʃesi per i primi temp nun kapiʃʃivə nenth ppo dopu mi sono abbituat . ma s a rikuorda ankuna storia i kisti malati frantʃesi ka tʃi nd erunu ndô ʃpitali e bbe sti malati ke evənə kkha fatʃivanu u militari kwandu fatʃivanu gni/ fatʃivənə mali kosə veni# vinivə ɖa a stu ʃpitalə frantʃes e s a rikuorda ankuna kosa ke propiu è rimasta impressa kkha i primi tiempi no . mi trovə tutth . abbastantsa bbeni mmo ma kkjanu kjanu a vita a kandʒatu no sì sì [h]a kandʒatu as'sa pjanu pjanu e mmo sto la ste lavorandu ku i ku i taliani e tedeski ku i taliani e ku i tedeski ma kka kî taliani tʃè kariatisi o italiani i alʈri kariatisi tʃi n [h]anu purə tʃi su kariatis tʃi su pugliɛsə tʃi su turkə tʃi sunə tedeʃk di tutt ma ankora oi sta lavorandu nda lu spitali o no mmo è kjus u ʃpitalə k i frantʃesi sono ritirat . kwandu è ke si su ritirati ? sì su ritirat u novantatre novantatre . e mo ke lavoro sta fatʃennə e mmo ste lavorannə na 'ʃpannək'ko Frabik fatʃimmə legnə . legni ma legni tipu industriali a livellu industriali a livellu artidʒanali bbe si fannu bbastantsa fogli grandi ke poi tʃi fanu i sedie tʃi fanu i 'tauli tʃi fanu i letti tʃi fan armadi tanti kosi tʃi fanu ku stu fogghju ki fatʃimu nu sarebbi nu fogliu ko'si pe'ro veni a mmessu# subb o pariet# e in ke in ke kosa konsiste u lavoru vuoʃɽu a fatika vuoʃɽa kkha in ke lavoru ki stati lavorandu bbe stam . komu ti vuliss a ddire su tanti legni ke vengono grandi e dopu u taglio e noi dobbiamo fare kwesti fogli e kwesto è . su tronki k arrivinu e loru tʃi fanu u ko tʃi fanu u kompensatu kista è na parola kompensat nkompensat kista è na parola kariatisa ma ke vuol dire kompensato ? kompensatu vuol diri sunu i fogli no # iə kompensat nun tʃi ll [h]o mai kjamatə nnui li kjamamu i ffogli per'tʃo i fogli eh i fogli . e a Kariati abbita allura no i tannu kom era Kariati kom era di tann a mmo ? è kambiata as'sa . tannu nun tʃ era nenth nun tʃ era nne lutʃi dduvə nnuijə ke 'statimu ku ri tʃiroddʒ ku u tʃeroddʒinu eh ku lu tʃeroddʒinu e lu sattʃu ku d è e kum era a vita si si putissə deʃkri'viri nu pokitʃeɖɖu kumu si viviva a Kariati Kariati komu si viviva tannə si viviva ku n avimm nenthi ppi mmandʒarə aumm aʃpittari a ggrattsi ka ka nni viniva kka llivi# ki mantʃavə pik'ki un tʃ eva llavoru nun tʃ eva nenth kist . e i nonni ke fa'tʃivunu komu lavoru bbe i nonni si ppo diri ki nnu u l amu kanuʃʃut k eranu ddʒa morti i nannə nostr . e alʈri parienti su rimasti nda Kariati sì tutt a Kariati tutth voi siete l unika eb'be ntʃi sta n atu fratellu ri miə ke è in Ddʒermania puru . ma u pa'pa k ava ditthu kwandu kwandu siete immigrati ? bbe u pa'pa è statu puru immigratu primm da noi e dduv a a Stokkarda Felbak a Fellbaᵪ . e kom era l infantsia ppi vui sentsa paʈru sentsa era ddurə sulu kku a mamma era ddur pik'ki pa'pa tannu è venutu kkha e [h]a fatigat e ddopu veniva na volta l annu a Nnatali viniva viniva a Nnatali e ni purtava li tʃukkulati e nui 'erumu kundend . e kwindi kum era kwandu [h]a vinutu u pa'pa e emmu tutthə kundend as'sa kontenti 'auma vistu a pa'pa ke viniva ki purtava i soldi e ni purtava i tʃukkulati fatʃeunu na festa spetʃali makari a Nnatali sì ni riunimmu tutt kwanti fatʃiamu a festa e kom è ke si tʃelebbrava stu natali sta festa stu Natali si fatʃiva k a mamma priparava tanti kosi fatʃivi ru bakka'la komu si fa komu si fa u bakka'la u mittiviru a mmoɖɖu a sira u mintiva tre gghjorni prima ndâ l akkwa pu u kattʃavə u mintiva ndâ nâ ter'tsu# [terzaruolo vaso di terracotta per conservare ?] ntʃi mintiva ɖa u porrə pomodorə tʃi mintia u bakka'la e e n u mantʃamu fatʃiv ri i brokkoli i brokkoli i vrokkoli fatʃia . po hatʃiva ri rapi i rapi puru past kî rapi pasta ku i rapi e ppo hatʃiv ru u kavolo e ffjorə fatʃiv ru kapputtʃ e ki d è u kapputtʃ ? o kapputtʃu e kiɖɖu na palla rotonda ènə ke si kjamava kapputtʃu ka kka tʃi su puru e kistu man'tʃaumu e tʃ è kka ankuna spetʃali'ta propiu kariatisi e kista è ra spetʃali'ta nosɽa kariatisi mantʃavi u bbakka'la ma stu kapputtʃu ki era verdi o russu verde u kapputtʃu verde eh k u fatʃiva kku akkwa oliu e peperontʃin e bbast perfettu e tʃ era puru u presepi nta kasa u presepi sì u fatʃiva sempri pa'pa fatʃiva il prisepi fatʃiva l alberett i Nnatalə puru kistu sì a presepi e albiru i natali sì pikkulu aʈru e l alberetto l alberu l alberettu ki è kiɖɖu di plastika o kiɖɖu no kwello fresko andava andava andava a prendere na fuor ah pik'ki diffitʃili ma dduv u pigghjava in kampagna# in kampagna propio ntâ# andava nda/ nda andava fuori u prendevə sentsa pagari u pigghjava se i sordi nun tʃe n eranə adesso noi lo dobbiamo tuttu komprare . e ke a ti misə i supa i subb tʃ 'aumu misu a mamatʃ ppi fari i kosi bbiankə ditʃi ke era a a nivi a neve ki fatʃev/ fatʃim i pallontʃini i i mamatʃi e tʃi mittemm subb po tʃi mintiva a i tʃokkolatini ki portava di a Ddʒermania tʃi mitteva a kiɖi pi ki appinnənə si p appinni lli se p appin'niri lli poi tʃi mittiva ri turrunə turruna . kwella # . e ppo a/ i a bbefana i pijava e ni duna# ki nnui mittim a kaltsa tʃi 'aumu a mentiri a ʃkarpa fora ke metteva i tʃukkolati ki veniva ra bbefana dû kaminu . e a Nnatali ke si usava a sira i natali a ghjukari e karti sì se o a tombola ki ghjoki fatʃi jukamm a karti jukamm a la tombolə . fino a notte tardi i . kist . e tʃ è ankuna spetʃali'ta propiu i doltʃi kariatisi ka si fanu ppi Nnatali bbe i do i kosi fatʃimm i 'krustulə e komu si fanu i 'krustulə si fanu ku a farina oliu e 'vermətu dentru si fanu e dopu si frijən e si mantʃanu kist i Nnatali si fanu i kriʃpeɖɖə . ma i kriʃpeɖɖi si frijinu nta ll uogghju nda ll ogghju sì si fa ra farin kku l ow kku l akkwa . si u ddʒira e dopu si fanu finə si fanu a kuɖɖuleɖɖə akkus'si e si fanu nda l oliu e si mantʃanə . e ppi paskwa tʃ è ankuna a Ppaʃkwa fatʃim i i kuttsupha i Ppaʃk i kuttsup i paʃkwa sì i kuttsup i Ppaʃk i kuttʃiɖɖati i Ppaʃk i kuttʃiɖɖati i Ppaʃk . e tʃi mintimm l ov i suprə fatʃimm u kuttʃiɖɖatu tʃi mintimm l ovə e ppo u mpurnamu e ppo u jornu i Ppaʃka n i dunavanu ka e l agnellu kwalkosa ku l agneɖɖu nun nu fatʃeuru sì ki è nun si fa mpanatu no mpanatu non si konoskono nun si kanuʃʃi no okkei no ma kon l agnello non si fa nenth non si fatʃeva nenti l agnello u mantʃammu a Ppaʃkwa a Ppaʃkwa l agnellu si mantʃ no ma komu si fatʃia komu si fatʃia u fatʃimm a la kattʃatora ku il/ ku il vvino . ma l agneɖɖu komu si si prepara bbe l agnellu si prepara ka l akkattammə po mittimmə l oliu ntâ fritsurh ra tʃipuɖɖa u fatʃimu abbrustuliri bellu bellə e tʃi mintimm i l vino bjanko e dopu dopu messu il vino bbjanko u mettemu ne l forno ma interu ? no a ppettsettini a ppettsettini ah pik'ki era tuttu ddʒa tagliat ppo u puoi fari puru tutt indero e lo metti nel forno puru pe'ro ripienu oppure akkus'si no ko'si ma noi u fattʃamu solo a pettsettini per'ke sen'no tʃi ni vuliva tanto no e tʃi kredo ekk ki si mantʃa patati o ki si mantʃa ku l agnellu ku l agnelli puoi mantʃari i fa faddʒolini verdi puoi mantʃari i patati puoi mantʃari i piselli puru tutthu puoi mantʃari ku l agnellu . e per esempiu kka a Bʏl kum era a ll initsi i primi anni a ll initsiu kwannə simə venutə a vita kkha era i parrari un sapimu parrar i mantʃari ki mantʃamə rrobba tedeska robba tedeska tutta robba tedeska robba italiana un tʃi n e[ra] mantʃamu i patate pasta e faddʒolə i kkha sembrə k nun era faddʒolə nostə faddʒoli tedeʃki kom è indî ʃkatola . mo adesso ttʃ è tuttu de lla Ddʒermania arriva la tuttu kwindi ma eravati i primi kariatisi ka ki su arrivati kkha no tʃe n eranu prima as'sa ki i primi tempi iɖi su venuti kwasi versu u tʃinkwant tʃinkwanta u tʃinkwantadui ka su partuti i Kariati tʃinkwantanovi kus'si su partutu prima [offre qualcosa] # io no lei si volentieri per'ke no non ne bevo non bevo mai nu dʒingerino no gratsie pe'ro # . . ma tannu ki è si fatʃia u ka'fe ko'si kkha ? nui ? ku la makinetta mai ku la makinetta a tʃokkolaterə se se a tʃokkolaterə fatʃimu u ka'fe e komu komu l ata fattu tʃè ? e l avimmu na tʃukkulatera k avimu portatu i Kariat# per tisu un tʃi mindimm bollimm l akkwa . dopo a mittimmə dintrə e tʃi vuliva ttempu ki kularh . e fatʃimm u kaf'fe e n u vivim . kist ah l ata fattu kâ skjumettə puru ʃkumetta no mai tannu un si usava a ʃkumetta a skjumetta komu si fatʃi si fa kû tsukkiru kû tsukkuru sì tʃi metti u tsukkuru ndâ/ ndû bikkherə pija a prima guttʃa dû kaf'fe e lu ʃbattə e poi fai a/ diʃi ka era a ʃkumetta pe'ro a Kariati no kka forsi kkha ma a Kariati un nu fa nessunə sì sì u fanu u fanu ? . pe'ro il maritu vuostru prima ddʒa era immigratu ? sì prima sì era venuto primu [h]a vinutu primu sì kwanti anni tinia ? bbe iɖu è partutu kwasi k aveva nə ditʃott vent anni . e fatikava bbe fatikava r akkus'si ku i bau'stelli il muratore . ma era unu dê primi kwa no kwasi i primi no pik'ki tʃi n eranu as'sa prim i iɖu tʃ eranu ddʒa e komu s organi'tsavanu l uomini prima ? bbe l omini prima kwandu ssu venuti dormivanu ndî bbarrakkh e kuntatimi nu puoku ka kissu m interessa a mmia durmivunu ndî barrakke e si kutʃinavanu sulə kwandu vinivunu i fati'ka ki un è ke stappianu tutti a ri kas komu mmo tannə tinivənə i ditti dunavanu i bbarrakk dormivənə ndê bbarrakkh e si kutʃinavunu suli e mantʃavan . kwandu kwandu siete arrivati poi v ati spusatu na vota a Kariati sì sì v ati kanuʃʃutu a Kariati a Kariati simu konoʃʃut ma ka eravati fidantsati 'eummu ddʒa nu pok ka ni kanuʃʃimm . u jornu dû maʈrimoniu kum era # e mika amə fattə na tʃerimonia fotu no komu mmo e nnu l amə fattə in kasa a tʃerimonia nostr . [h]anu kutʃinatə . a mamma soia i kugnati sua [h]anə kutʃinatə e [h]annə fatt pasta al forno pasta al forno pasta ko l suk . e abbiamo mantʃat tutti a kkas kwell è statə a festa nostr . mika siamo andati a lu bbarrə o abbiamo avutu i kantanti kistu u l am avut . e kistu è statu tuttu u matrimoniu nostru e ntâ kjesa komu si priparava a tʃerimonia tuttu kwantu si partiva dâ kasa e jutu a pperi a la kjesa sì emmə tutt a kkasa dopo siamo andati a tutt a pperə ntâ kjes e na tʃ era u pretə n [h]a ʃpusat na pikkola tʃerimonia e bbasta e ppo siamo jutə a kasa amə jut a mandʒar simu stati fin a meddza nottə ko'si dopu . [h]annə fatt a serenata ? . ppi diri l [h]anə fatthə na serenata sì pe'ro no ttanta komu . e komu kurredu ki si mintiva la fimmina la figghja fimmina u kurredu kumu u kurredu e tannə u kurredu si priparava prima a ra kasa si priparava/ avevanu a kutʃiri tutti kwanti i mutandinə # aunə kutʃiri . i kammisi i nottə avənu fari tutti kutʃutə a mmanə . i tuvagghj i fattʃi i tuvagghji ppi far u pani tʃi vulivanə tannu si usava . eeh i ku i kuverti tessuti ô təlarə u sapiti tissiri a lu tilaru o pjuttostu no ? bbe se è ppe kissə tʃ [h]e puru tessutu sì ? sì kwann eva ragattsa kumə vulevə mpararə u mistieri sugnu jut a ru təlar . sugnu juta a lu təlarə e tʃ [h]e tessutə tʃ [h]e fatt i koperti purə amə fatt i tuvagghji dû panə a lu təlarə ma i tuvagghji dû pani ? ki si usavanu i tuvagghji ppû pani ? pik'ki s usavanu e kwannu fatʃivanu u panɐ no pik'ki m interessa a mmia komu si fatʃianu no tannu pik'ki kwannu si fatʃivə ru pani tʃ era na na maiɖɖa sì a maiɖɖa si . a maiɖɖa tʃ era longa e tʃi mindivanə a farina e li fimmini itʃ k avanu far u panə ku ri manu na massarh e ri tuvagghji servivanu a kwannu fatʃivi u pan a u mindiri subb a sti tuvagghji tessut mindivi u pani i subb e veniva kopertu ku sti tuvagghji itʃ ka nun avivanu la filə ka nun lassava filu i tuvagghji subb o pani ed eva di i linə nu tessutə ru təlarə . kist è a maiɖɖu i stilə . tʃ era . e ppo hatʃimu u pani e u mpurnamu ntô hurnu . e a lu tilaru kom era stu lavuru . u tilaru eva tʃ era a maiʃɽa o d era semph ke prima kwandu ti mpara u misteri tʃ era a majestra ka ti ditʃi fa kkus'si a mastra no a mastra tʃi fa ko'si metti i piedi ko'si po ditʃə ʃbatti u pettini ke tʃ è u pettini ke ʃbattiva ppi far a kopert . e ppoijə kwand avi ʃbattutu mettevi u pettini suprə . e avi u fari nu disegnu ku lu filə no ku a lana tʃi fatʃiva nu disegnə e ama fattu . e ki si fatʃiva ? a kissu telaru sì sì sì e gli attrettsi dû telaru komu si kjamavanu a navetta a a kiɖɖu ki tʃi passava u filu si kiamava ra a na/ komu si kiamava ? a navett no puru i n ata manera po tʃ era a 'nnivula a 'nnivulə è kiɖɖə ki kugghjim u filu a 'nivulə è kiɖɖə ki kugghjiva ru filu e ppo tʃ era u pettini u pettini l [h]ei dittu u pettini kwann a tirava u kos e a navetta si passava n mentsu e fila a navetta a navetta eva kiɖɖə no ekkh a navetta ke tʃi mintiva a kanneɖɖ i dinʈ sì u sattʃu ka a mamma era una dê megghju mastri i Kariat . tʃi mindiva a kanneɖɖa i rint/ a kanneɖɖa rû filu i dintra e passava pi dint . poi kwann eva ingjir u pettinə avi passari u filə ogni ogni rentə i ru pettini passavə u filə ppe ppettinari u/ a la koperta . allura atə fattu kuviertə amə fattu kuverti amə fattu i tuvagghji dû pani . e amə fattu puru i tuvagghji râ fattʃ kiss ka s usavanu tann i tuvagghji bjangə kî pittsi no tutti liʃʃi bbjangə sentsa sentsa no venivanu tessuth . kist . e vi piatʃiva stu lavuru o bbe tann ni piatʃiva mmo un piatʃa kkju . ma kom era prima a vita dâ figghja fimmina putiva niʃʃiri a Kariati o era kjusa inʈra a kasa bbe kiɖɖi tembə kine neʃʃivə ku neʃʃiva nessunu pik'ki . un tʃ eva nenth ppi putimə iri a nni divertiri nun tʃ eva nenth . poi i ddʒenitori nun ndi lassavanu manku iʃʃiri as'sa . sulu putivi ʃiri ka tʃ avi viniri nu frati o na soru ntsem . e ku lu tsitu nenthi nun si putiva ku lu tsitu normali ditʃi ka nun si putiva niʃʃiri sulu ka tʃ avidi jiri o nu frati o na sorə ntsemə sempri in kumpagnia semph in kumpagnia sulu un putivanu jiri maijə semph a guardia appress tʃ avidi jiri pik'ki ditʃi no sulu un ppo jiri pik'ki dopu i ddʒenti parranə ke itʃi ka si jutu sulə t [h]annə vistə nta notti eh t [h]annə vistə . poi kkha invetʃ nta Ddʒermania i kosi eranu diversi no e mma Ddʒermania era tuttu divers per i i signorini ka su venuti dopu eva tutt diversə . ma nu oramai 'eramu ddʒa ʃpusatə stapimə a ra kasa ku ru maritu nost e ʃʃimm e ʃʃimm ntsem sulu nu simu mai eʃʃut mettiam . e kkha a fatika nta lu ʃpitali kom era ? tʃè è stato kwalkuno de ll ospedale ke è venuto a kjedere se vi volete lavorare no kwannə simə venut amə tʃerkatə lavorə simə jutə a nu/ a n uffitʃu ku'si tʃi guarda tʃe sunu tʃ è lu ʃpitali militari ki tʃerkanu personali . tʃi simə jutə e di komu simə jutə ditʃ si po ddʒa komintʃari domani ddʒa u lavoru ttʃ è . ma tʃ era n aʈɽa amika kariatisi ka lavorava ntsemi sì tʃ eranu i kariatisi ke tʃi lavoravanu tʃ eranu i ʃkalisə i skalisi i ʃkalea no Skalea è nu paisi ʃkala Koeli è n aʈru pais i skalisi supra Kariati ah on tʃi si stata ? vitʃinu Kariati vitʃinu Kariati supra è supra è nu paisi i supra . Terra Vekkja tʃ era Terra Vekkja Morett a ʃkala nun si viri noi siamo passati kon la makkina i ra ʃkala ? sì impossibbile per sbaglio e komu tʃi iti a finiri subb a ʃkala ? . k [h]a ddiri kju i ? per esempiu ki fatʃia tutta a jurnata kwann ankora stava in Kalabbria komu passava la jurnata komu passava a jurnata eh dʒirann rə antornə antornə a kas . iva a ru marə e per esempiu iva a ru marə nu pokə ma si fatʃia u bbagnu bbe l estati sì mmo u vernu no iu dʒokamm a ri pietri a mmarə tirammə i petri a lu marə jemm gwardamm s tʃ era u marə aveva buttatə i legni pijamm i legn per attʃendere il fok . eh kistə fatʃim u vernu . jimm a matinə n altsammə prestə per andare a farə u ddʒiru a ru marə ka itʃ ka u marə jittavə tanti kosi kiɖɖi temphə . jittav u lignə e nn u pijam u lignu ppi ru mettiri a lu fokə no nnu un avimm . e ppo u vernu ogni ttantu jimmə kkugghjimm ll olivə . fora ndû misi i ditʃembri no novembri ditʃembri kwann tʃ eranu l olivi mmo i sti tempə i sti tempi immə kugghjimm l olivə . e kijə ma subb a testa o ko ? . no l olivi i kugghjimm n derrə ku li manu pe'ro i traspurtati a kkasa no nnui no nnui i kogghjimm e i mintimm ntû sakk sulu ntû sakku ntû sakkə e ppo tʃ 'evərə tʃ eva n 'ommənə k i pijava i mintiva subb u tʃuttʃ . i mintiva subb u tʃuttʃ e li portava a ra turrə a la turri ke d è ? a turrə era dâ kas rû patrun ka a kjamavanu a turrə i purtammu a la turrə ditʃim e ghjim . e ppo jemmə ɖa misurammu kwand olivi ammə kot k i misuravunə ku ru tumənə [antica misura di uva grano ecc., dall'arabo tumn 'ottavo'] ditʃi nu tumənə i olivi dui tumənə d olivi atu kotə kwanti kili su kkju o menu ma kist un nu sattʃu kwanti tumənə è nu ma u tumənə ki d è na tʃinkwantina i kili ɖa no no kwaranta kwaranta . no tann i kjamavanu tutt a tumunə e nu a kilu un si sapiva tʃ era nu tumənə r olivi dui tuməni r olivə kistu è e kwantu si guadagnava ? e bbe tannə si guadagnava na/ kwattrutʃentu liri a ll ur/ a na jurnat i fimmənə sì e ki si putiva akkattarə ku kwaʈʈrutʃentu liri e bbe tannu kwattrutʃentu liri evənə erunu assai ? eranu as'sa no as'sa tannu si tʃi kampava ki si putiva akkattari nu pani ? bbe nu pani tandə kwandu kustava duvə nuɐ tann ? . ku kwaʈʈrutʃentu liri si tʃi fatʃiva a ʃpis tʃentu liri nu pani manku tʃi kustava tannə nun tʃi kustava tʃentu liri vab'be a ʃpisa no ma pik'ki iu/ a mamma jivənə a l olivə e kugghje/ e li dunavənə kwattrutʃentu liri û jurnu a ra mamma a mmia mi ni nunavənə tʃentə tʃentu liri mi nunava pik'ki itʃ ka era pikkhula . un tʃi puteva gghjirə . aveva ddetʃi duditʃ anni ditʃ ka iu un puteva gghjiri a ll olivə k era pikkhula e mi runavənə tʃentu liri e kist a ll olivi ko iva pijavə ri panari di vekkhjareɖɖi ki tʃ erənə e ghjiva/ votava i panari ndî sakki avidi fari iu ki era na vagnunə . ppi tʃentu liri û jurn . eravati kwindi jurnatari o komu a ghjurnata emmə sì da matina a ra sira kwindi veniva ankunu ke jiva vi pighjava no imm a peri a matina a pperi kwindi era vitʃinu bbe o vitʃinu o luntanu 'auma ghjiri semp a pper ka tannə u mentsu nun tʃ era ka ti viniva a pijar 'aumə jiri a pperi a l olivi e ra sira a pperi torna a ra kas e kî ʃkholi kum atə fatthu bbe ju a ra ʃkhola sugnu jutə pokə e nenth kwindi a ll e'ta i detʃ anni ddʒa ate lavoratu komu jurnatara [h]a maj lavoratə ppi nu stari a ra kasa ivə# jiva a kumpagnia a ra mammə pək'ke a ra ʃkola un tʃi vuotti iri kkju pik'ki jimm a ra ʃkholə e a ra ʃkhola ni portavan a rakkogliere i pettsi di legnu . pe attʃendere il fuoku ndâ ʃkhola pik'ki ni fatʃiva fridd u staju kapendo sì vinia a maestra avia dittu a majestra ditʃiva bbi sta matina ditʃi se ama ppittʃar u fuoku e amə jir a kkug'ghir prima i ligna e ppo appittʃamu u fok . e jimm a matina ku na tʃista u mi rakkog'ghjiri i pettseɖɖa ri legn ppi appittʃar u foku e ppo fatʃimm nu pok i ʃkholə poi ni portavunu a puliri nû ddʒarddinə . e ppo ni fa'tʃivamu un ora iʃkhola n ura e ments i ʃkhola . a nnu pu n è piatʃuta e nun tʃi simə jutə kkju kwindi un anno l atu fattu a ʃkhola bbe intsommə ma obbligatoria nun era a skola no tannu nun era obbligatoria . tann evənə a skuola i kampagnə e i frati la stessa kosa bbe i frati l [h]annu fattu nu poku i ʃkhola pe'ro loro ppo su statə su ghjut tutt a fatigar ma duv puri ntê kampi primə su stat a u paisi [h]anə fatikatu appriass i mastri kinə appriass i mastrə kist [h]anu fatt
Car2mDD1 allura signura kwando siete nata e dduvə ? a Kariatə a Kariati e kwandu ? sugnu nat o . u ʈrentakwattrə . o sei i ddʒugnə sei sei dû trentakwattru trendakwattr . ntʃi ditʃia in dialettu bbellu bbellu tʃ aviti puri frati sorə sì kkju ranni o kkju 'pittʃuli kkju rannə tengu na sorell sì na sorə . e iu sugnu a sekond po ttʃ è ra tertsa tʃ è ra kwart . sorellə . e tʃ [h]o/ tʃ aju kwaʈʈru fratə purh . u primə . u sekondə . u tertsə e ru kwartə . simu ottu figghji ottu figghji e duvi stannu stannu sempri a Kariati o s [h]anu migratu su mmigrat e dui su ʃpusatə nta Ddʒermania a nta Ddʒermania ddî fratellə sì na sorella è nda Puglia . n ata è nta Kalabbria kkha vitʃinə nu paisi ke si kjama Mmirt . e n ata sorella a Kariɑt simu rui sorellə a Kariati la ppju grande e iu sugnu a sekond e ddujə kkju pikkulə . su a ll atə pais sì m [h]a kapit sì sì ehm magari dî kosi d infantsia kom era a vita prima na vota ? iə rikordə pokə pik'ki nui simə stati a rakkotə kâ figghja mijə nonna a mamma mia eva na tessitritʃ . e iə [h]e fattu a kasaling per esempiu a mamma [h]a fatt ottu figghji iɖɖa lavorava iva pulivə ra kasa lavava primə jimmə a ru fiumə e lavavə sì ku ra a tʃista supra a kapɐ sì sì 'jiamu a ru a vaɖɖun u kjamamm duv ʃkorre a ll akkwa sembə ʃkorrevolə no . e kistə . iə . ajutava a kriʃ'ʃiri i i vagnunə . fatʃimm u panə . ku ru furn a llignə ma no kô furnu ma no kô furnu du nostru tʃ eva na privatə ka fatʃiva ru panə e nui fatʃimm u panə jimmə a ru mulinə ku ru sakk subb a kap . ti possu diri l ati kosi i forə un tʃi sugnu jut a fatigarə ki sattʃə . i kambagni i kos a mmia mi interessa kissu ka ati fattu kkha a kasalinga [h]e fatth a tempu pjenə . avia kriʃʃut i i ddui sorelli kkju ppikkulə o dikə #sorelli le poti kriʃ'ʃir i fratellə sì . pik'ki kiɖɖi su natə doppu i maʃkuli su nnati i li fimmini [h]a ka'bi ? . kwindi [h]e fattu kome na sekonda mammə . primm un tenimmə l akkwa dintrə . e ghjimmə a lu kanal i fora pigghjammə l akkwa . e n a portammə dintrə e tʃi kutʃinamm po dop dop a gwerra kwann i primi d gwerra s [h]a soffertə . s è pruvat a fam kom [h]a detthu maritu miə a mamma mia tenevə tannə tʃ era Mussolini e ni passava ru panə ku ra tessərə . tʃ eva ra tessərə propia ti ravanu kome na na karta ti ravanə no eva nu tesserin . e tu per esempiu kwandə figghjə e tenivə . tandə ments e kil e panə ti dava . lui evə na . sei figghji ka pu l ati dui su nati dop . dop a werrə . dui si bbənut durand a gwerrə di fratelli miə . 'eramə sei figghji e ni ravanə sei mendzi kil i pan . 'eramə kasə na jurnata ku nu mendzu kil i pan . u potivə dirə ka . mi ni mandʒu nu pok e kkju . pekk un dʒ era . pu kwann a gwerra ka pik'ki u ranu fatʃimmə . ndî kambagnə per esembiu u pan papa miə fatigə r iɖɖ u u grɑn pe'ro u statə s u pijava . ki tannə tʃ evanə la mass si kjamava venivarə ru stat kwanti kuntali i ranə fatʃet ? . e l amu ʃpettsat ku ru statə ɽa mendzi s i pijavanu lor e mendzi ni davanu a nui . per esembiu a ru paisi nostru nu kutʃinammu ku i lligni ggassə nun dʒe n erə . kistə m arrikord gassə nun dʒe n evə e nʃ evanu i lligni e ri kassalor i ramə . kapiʃʃi ka kassaloru ki su ? sì eh i kassalorə evanə i ramə appittʃav u fok na pignata grande no pign a/ probia a kassalora a kassalora a kwaddara eh a Kuff si kjama in tedeʃk Kuff [ted. Kupfer] Kupfɐ ka ka la ʃpieg in tedeʃk ko'si la kapirai megliə no no iu kaspiko o kapisk kwində nda kiɖɖa pendulə appittʃava u fok e tʃi kutʃinava e teneva a pikkhula a grandi a mediə kiɖɖa grandə grandə . u governu italianə pe ffar i i kosi i pjombi ke ntʃi mindanə i karf# kome i kjamanu ɖɖa i kolpə s i pijavanə i pendulə ke ntʃi kutʃinammə i kassalorə . eh o Musolinə [h]a fattə kist e ben akkord i . ka a mamma mi ditʃiva va e pijə ditʃ i kassalorə va naʃkondərə ndô u u u kalafunə kjaməmmə nu imbetʃ era komu nu pikkulu fjumə kwannə pjoviva ntʃi jiva l akkwa ʃkorrevole ja . e iə mi jivə a naʃkondeva k eva na ragattsa sen'no passava ki sonavanə kampana passavanə e si pijavanə tutth a ram u potiva mangu kutʃinar ke tannə tʃ 'evərə ra gwerra e avianə fa# ntʃi mindivanu a purvərə i dindrae fatʃivanə i kolp . nguna kosa ka u m a pottsu m a ʃkordu ka sin'no n arristavanə pur se fatʃiva na kosa k u li davə avia ddar a fforts . e kutʃinammə e kira manera a llegn . e per esempiu u por/ ammattsammu u maj/ u portʃeɖɖu [h]a kapitu u portʃellu no portʃellu è u majalə eh ammattsammə e kirə mandʒammə a karnə ogni tand n u kriʃʃimmə nujə kriʃʃimm i i polli i gaɖɖini . l ammattsammə e ru kutʃinammə e ppo mandʒamm a karnə sembə . tʃingwand anni fa pe'ro kist è statə vissutə no . iə kwann è stata a gwerra teniva kwattru annə tre ann [h]e fatth a pikkula italian . kwann è binutu Mussolini a Kariat no iə sugnu vestit pikkula italiana ku ra bbustinə+ kkha# a kamitʃettha bbjanka e la gonna nera . evə fatth a pikkula italian . e pu amu fatth a retʃitə pik'ki 'jivarə a ll asilə a sora da mia jiva a ra ʃkola ki è dduj anni kju rannə e mme 'jivarə a ra ʃkol . ste parrannu mal a Musolin . tʃ è statə kkha Musolin probia a Kariati a ra stattsjon è ʃʃis e tʃ era na la tʃ evənə ritʃevimento sì sì tʃ evənə i i faʃʃistə . i kamitʃi neri i kjamavənə mi rikordu puru kist . e sugnu dû trendakwattru nguna gosa dâ gwerrə eb'be evə pikkula u mi rikordə tu sì ka pu num u rikordu ka nd [h]a dassat . pojə simmə jutə tʃ è sat a gwerrə kkha duvə nujə ntʃ è sat e l annə . akkupat i militɑrə gli amerikani o igles inglesi amerikanə indianə #a ferrovia l [h]anu okkupat e tʃi passavanu ku i kavallə . ka si mentivunu kinə kkha kkha kkha . e lui/ ki siam andatə a mio patre è de/ è de de nu pais i montagna Mandatorittʃo si kjama mandatorittʃo sì sì tʃ [h]o presenth e tʃi tenimmə n apparthamendə e si viviva prima i ʃkoppiar a werra era propia normɑlə kkha a Kariatə no simə statə nta# jivanə int i kas l amerikan a ra ddʒend . tʃi volivanu i ɣavuletth a minattsavanə k avi jir ku lloru invetʃe nu prim i venirə ste kosi kus'si nu ddʒa nun emmə jut i Kariat e tʃ am mangat sei mis . poi era ap/ appattʃat a werrə . e ni simmə tornat rikot a Kariat . #nu parramendə dâ gwerrə mmo ki pe'ro aʈɽə koə iə . l [h]e vissutə bonə iə su stat pikkulə i/ ditʃisetth anni . e n a tegnə tanda eʃperijendz i ɖɖa kum a lorə bbastə . ankora non basta no tipo sugnu ʃpusata pikkhulə vi [vedi] a ditʃannov annə u matrimoniu sembə uɣalə kum a mmo si fannə semb i fest si fatʃivanu in gasa na vot ndâ kas kutʃinava fatʃiva pasta aʃʃuttə . fatʃimmə ra pasta a/ al forn ma fatʃimmə kiɖɖə kjamammə e tsitə nui ʃkaffettoni i ʃpettsammə e pui ma tandə tʃ avimmə na paura kumə no tʃ evənə tʃ evənə pur i festə uɣal a mmo mmo va a ru risturand e primmə si fatʃiva ndâ kas l abbitu bjangə si porta mmo e si portava prim . magar u su un u possejiva iu mbresta a ku ʃpusava prim e miə iə fatʃimmə mmo prestu l abbitu tuə ka mi tʃi ʃpusə iə e sembə le stesse . na statura ka tenimmə per esembiu iə sugnu na pikkhulinə tu si pikkulinə e mi jivə bonə l abbitu tuu eh e kist es jiva prim per esembiə si sparagnavanu eh si ʃparagnavə un tʃ evənə i . a pussedentsə k unu si poteva farə l abbətu bjang tuttu kwand eh pek'ki i n a pussidiva . si kombrava l abbitu bjang . e kkist . ki ? . u kwattsinetth i kutsinetth nu i mutandi i mutandi i kjamavanə kutsinetth . a ll antikh le mutande eh i kwattsiatthi ! i kwattsiatthi ennu una i kwattsiatthi sunn i kaldzini kaldzini i kultsientth a Kutru kumu t [h]anu intsegnat a dirə mutande mutandine le mutande ? e kwattsiatth no kwattsiatthi sunnu i kaldzini . a kammisə kom a kam/ a kammisə r ommənə a kammisa râ fimmina fu uɣɑlə kammisə e kam kamisa e kamittʃetth a kamitʃetth primma si portavanə i testa nun sattʃu tʃ ennu a Kutru ka na [h]a vist k è di vvista larga tuttə appjegetthata prima si portava ntʃi su pur i dʒendə ka a tenənə angor e kumu si kjama ? i vest a tʃində a kjamavanə prima mamma mia l [h]a avutə pur . a purt# [h]a avut n s arrikord jɛ . i vest a tʃind na vista arrittʃat è tutth a pjegolini pjegolini akkus'si vidi ? e pu si [h]a fatth una ri kiri bbellə kû sinalə i davand i 'taitti [dal. ingl. tight; specie di soprabito stretto aderente con falde] i kjamavanə k ennə kammitʃetth tʃ eva nu taittə ku nu sinalə [grembiule] ravand e akkuss'si arrittʃat kû sənal kiɖə e mmia mi piatʃivanu kâ bbuddʒ ku a buddʒa kkha kâ buddʒa e kist è a prima/ . ed evənə bbellə kiɖɖi vesti purə i portavanə i signorinə ri ʃpusarə pu è ntʃignat a s ingrandirə . e s è kattʃat ssa vesta no ia un [h]e avut iu kwannu ddʒa mang a nonna no a nonna l [h]a avutə purə sì sì sì a nonna pure no mammata l [h]a avut sentsa la fin# l [h]a avut# sì iu mi# . #a fina sì sì . i sti kosi iu num mi rikordu tand . per esembiu iu iə mi ri/ me rikordə k u kjamavanə u tatə u pa'pa e iə [h]e kjamat semp u pa'pa è venut a tʃ evənə kju ll antiki'ta no . a mamma rann . stammə bonə stammə bbonə kwandu a signora tʃi parra stammə bonə eh . kju ka sembra ankun litru# sì . kiss fatʃimmə l [h]e ditthə jimmə a lu mulinu a matʃinar u rɑnə e fatʃimmə u panə tembə dâ gwerrə mangə tʃ evuru u panə ke potiv usare ma l [h]e ditthə pure eh tʃ è satə pur a famə e nu amə avutə nu patrə ka fatʃiva lu stagninə e kwində famə un am avutə as assajə pək'ki sordi un dʒe n erənə prima no eh na pertsuna per esempiu se addʒustava na kassalorə . tenevə ri sordi ti rava na nu vitth i ranə per esembiə u vitthə vuol dirə nu kwartə . eh eh e nun fatʃimmə u panu fatʃimm a farina fatʃimm a past fatʃimmə a pasta a ra kasa ka tenimmə a makkina . eh . kwannə a mbastammə bbellə bellə pu fatʃimmə tʃerte kannə mantimmə akkus'si a ʃpagett e a mbəkammə ['impiccare'?] s aʃʃukava e pu a kontservammə a stipammə no ke pu per esempiu pe du tre gghjuarnə na semanə mandʒammə a pasta a semb pâ pasta ka tenimmə a la kasa nui i tagghja/ i tagghjarini i tagliatelli sarebbe i tagghjarini fatʃimm i tagghjarini fatʃimm as'sa e famigghja era pure grossa k è rannə e kiɖɖə a werra ke bolit e k ati mintutu subb a past ? a fa/ ah sì a sartsa i pumadora ? l aju diri ka prima si venniva ra sartsa nun si ni fatʃiva ra sartsa i pumadorə komə fatʃimmə mmo prima si vinnivə e ntʃ evənə i/ a kuntserva kontʃentrɑta a kjamavənə a kuntserva mmo si kjama la salts ndî baratt[oli] tʃ evənə i bbarattələ grand e ghjimmə la putiɣa e akkatthammə dietʃi litri i kuntserva detʃi litri i kuntservə tʃinku litri i kuntservə fatʃimmə a pasta pu du jurn un avimmə na provista ndâ kas a ra ddʒornɑta ke komprava ka'bi po tʃokkulatu un tʃ n evənə dʒelatu un tʃ n evənə nguna karamellə e tʃ evənə . ti rikorda kanatu ? i merd i gatt un ti rikord #merdi tʃerti kositʃeɖɖi ko'si ke parivanu likwiritsia forse ? no ligwiritsia è nn ata kist è na dultʃina kom u torronə u torronə bjangə . kom u torronə ku i mandorlə dendrə ku ri mandurlə dend e evərə kumə na formaddʒina ki sapianu i formaddʒina kisti# kwadratə kira u furmaddʒ i dindrə no ka si# e si vindimmə u tʃokkolat ssi formaddʒin e kistə bjangə kon na a mennəla e kjamavənə a merd i gattə tann è bonissimu pure i kos a me i gatti ? merda merda di merd i gatth e iə mi rikordu ka tʃ eva nu un è ka tʃ evənə tandə negodzi a Kariat tʃ eva unu ke kjamavənə Don Antoniu k eva e veniva di lunthanə eva kkha e #u grandu . vennivə ri pastiɖɖ vennevə e vennevə u risu ndê sakk u risu no risə kome tʃ è mmo ndê bar/ ndî ʃkatələ . ndî sakk ka tʃ è puru mmo u ris pareva nu risu oriddʒinalə era gretts . non è u risu bjangə u risu kom è mmo . tann tʃ era u risu po n ata kosa ke pure na partikolata pijamm u granə u granə no avimmə i piɛkrə ka tʃ è u grat'tanuma# . e u kutʃinammə kom u ris . mmo a mmia ogni tantu mi vena stu grisu# u matʃina matʃina . ka'fe# ru kutʃini pur a Kasabon ku ru suk . u kjamammə u ra/ u granə grattuddʒat . se vanu akkatth eh ntsomma ntsomma si mandʒavanu kosə ddʒenuvinə na vot un tsi mandʒavanu i kosi kome su mmo a karna l assaddʒammə a Natale a Paʃkə e tʃ era na fest . ma no kka nkuna . robb i krapa . pekurə . vitellə un nə fatʃivənə . a ru tembu me . un# . si pariva k arriva ankuna vakk . pa# a portavanu a ru matʃellə e tannə akkatthammə a karn i vakkh a vurdimmə . e sapiva bbona a karn i krap krapi sa ki su ? sì sì tʃertu tʃertu . è stat a Kutro #è part i mundagna . um mi rikordu kju e si mandʒavanu pur i kosi i vermituri ? vermə ?! no i vermiture i marruke ah nu ma sì sì sì pure mmo si mandʒa pe'ro a mmia un [h]annu mai piatʃut iə mi l [h]e mai mandʒat sì na spetʃ i ʃneckə tʃi sunn i pikkhuli e ntʃi sunn i grandi a marruka pikkula Vaɪnberkʃneckə ma i pikkuli marruki kiri ɽa i ʃkavetth gants klaɪnə marrukogghjə ntʃi su kiri grandi i ʃkaveɖɖi sunnu . ʃkaveɖɖi marroni . verdeɖɖi è pure verdeɖɖa a tipu ke #vui a Kutru è verdeɖɖi si kjama pe'ro a me a vermitura sì . a vermitura sarebbe #pittuliɖɖə l [h]a vist ka dinnə ka mmo fanu l allevamendə ke bisogna ka kjova ke naʃ ʃa sì sì sì i verdeɖɖi ntô misi d otthobbre kwannu kjova kwandu su ʃkaveɖɖi sunnu nkunu tembə #ditʃa iɖɖa è jut a kogghjere ajerə u# sì sì sì ntʃi su ka neʃʃa sentsa nenthi kiɖɖu kû 'kavuru u neʃʃanu ma iu un i manddʒ e kiɖɖ pe'ro tʃ è ntʃi su ntʃi su e kostənə assai soldə ih kist annu su ghjuta a vende/ a bbend 'evərə [euro] u kilə pur a ʃpinguli n i mandʒamu ah iu u l [h]e mai mandʒat m [h]a mai piatʃut . kumə si kjama in italianu a ʃpingula ? si kjama spilli spilla da# . spilla da balio da balia per esembiə jimm a mio patre l [h]a pijat# 'jivarə a lu fjumə e e pijavan i/ . i ranunkhji kom i kjamanu i ranə e pijavanə i i koʃʃə eh e ru kutʃinavənə iu no mai mandʒat . si matʃavanu pure l attʃiaɖɖi ? l ottʃeɖɖi jivanə a kkattʃ s a mandʒavanu lorə a bbavənə i baless [balestra] si kjama i ? i ba/ i bbalestri i balestri i balestri na kosa i ferrə ntʃi mintiva u pɑn a trappola eh ? nu vermə nu vermə n terrə ntʃi mintavanu [h]a kabid ? nu verm in terrə l ottʃeɖɖi si jia a mandʒavə e si iɖɖi komu s atsiva ku lu pittsiku mandʒava si kjudivə e e ppijava l ottʃeɖɖ . e ka mandʒava l ottʃeɖɖ ma ntû suku ? a pur ntû suku i fatʃivanə iə ste kosə um m [h]e mai mandʒat . a mia u mi piatʃa a servaddʒina propia . per esembiə a a a gurpa [volpe] no è kumu nu kɑnə iə num me l [h]e mai mandʒat parekkhjə si mandʒavanu sì mamma mia ma propia in kiri tiampi ka ma puru mmo s a mantʃanu vann a kkattʃ e s a mantʃanə i kattʃator . sì iu l [h]e mai mandʒat . iə #nu pittsə na vota sugnu jut a buttarə #amu pittsat . a servaddʒina a mmia mi piatʃa o u 'llebbərə ki è kom u konigljə no . um vi piatʃiva no no iə num m [h]e mai mandʒat ste kos . sugnu statə a lu kontrariə kuntatimi nu puoku kom era kwandu situ jutə al u fjumə a lu fjumə e kka pigljava a ʃporta a kjamamm a merimmə [mettevamo] subb a kap a kkha ku ra kuruna l [h]a vi[st] e jimmə avanth tʃ evənə i i pietre kiɖɖi petre rannə no ku ru sapunə fatʃimmə a la kas u sapunə u sapunə l [h]a kapitə ki d è ? sì sì eh sapunə [h]a pur in Ddʒermania u sapon marsiglia u marsigli eh eh no u marsiglie tannə u fatʃimmə purə a ra kasa fatʃimmə l ogljə . per esembiə detʃi litri i d ogghjə mendimmə no venti litri i d akkw e ntʃ 'evərə a soda ntʃ è puru mmo a soda soda si kjama soda ddʒirava a ʃkwagghjava a soda dʒira dʒira dʒira e kiɖɖa si formava komə na petts i formaddʒə . po a buttava pe terrə a tenim# kwattru jurn a tagghjava a ppetts . a ppetts kom u pɑn tagghjava no e po tagghjava a ppetts tandə kwand i volivə e u mindivə subba nta nu magattsenu s aʃʃukava e tʃ [h]e lavat no ke tenimmə detersivə na vot eh l arddʒillə po pu far u bukatə pə far u bukat . appittʃamm u foku tenimmə u fokularu si kjamava no fokularu sarebbə . na kosa ko'si . e tʃ è kiru bbuku subbrə tʃè l #[h]a vist u fokularu sì kom i kjamanu lorə i fukunə ? i fokuna sì i fokunə eh nui i kjamamm i fokular appittʃava u foku ke tʃi kutʃinava ɖa . e mi# subb a bbank duv è ? [stanno parlando i parenti] e pijammə kiɖɖa tʃinnərə a tʃernimmə ke tenimmə na/ na tʃernikorə [specie di crievllo] . eh ke kattʃava u karbbonə e lassava a tʃinnərə e a mendimmə . ndî katə ndî sekkhji si parra no a jundʒimmə kwannə ammə llavatə . fatʃimmə na bbellə kwadara i kjamavanə a kosa larga no tʃ a vuɖɖimmə l akkwa . kon'tsavamu i kosa i lavammə kû sapunə primmə primmə lavavə sen'no un neʃʃivanə ka no lavatə ku ru sapun e po e pu gugghjiva l akkwa . u nuvanda gradə probjə k 'avadi vuɖɖirə l akkwa no tu ogni bbota ka mendivə l akkwa . venivanə nkunə tʃerte kose ka po ʃkulava kiɖɖa tʃinnərə nun ntʃi# ndâ robba akkwa vuɖɖend . ntʃi jettava a tʃinnərə ndâ kiɖɖ akkwa e si ʃkwagghjava e si fatʃiva na ʃkjuma na tʃ eva kome na ʃkjuma pe'ro venevə no poku kome ti possu dirə bbjondə venivə eh bbjondə e kiɖɖ akkwa a pok a pok jettava ndâ tʃist e kiɖɖə a tʃista po si ni jiva ll akkwa a pok a pok e kiɖɖə dava nu bbellu profumu e re kosə venivənə pjankhə . sen'no avə pijɑrə ku ru sapunə ntsapunatə i vuɖɖivə ntâ . na pado# e kwannə stavanə vuɖɖennə a r un a r un i kattʃav . pə neʃʃirə pur ʃporkittsa no kə ku ru sapunə un tʃ a fatʃiva a neʃʃirə . e ki ss apriva mə la jettə kwant . su kju i tʃinkwand annə arret li anni sessand li anni sessand eh ssai sai e a primi lavatritʃi kwandu l ati avutu ? a prima lavatritʃi ia l [h]e avutə sugnu sat in Ddʒermania iə eh ati jutu puru vua in Ddʒermania ? sì sì seditʃ anni ntʃi sugnu stat . a prima lavatritʃi iə l [h]e pijat u settandunə mi sembr a mmiə . prima u u settanda [h]e avutu a ʃlɔɪdɐ t arrikord a ʃlɔɪdɐ puru nannama eh a ʃlɔɪdɐ ka prima puru vuliva l arabbə# ka si bulivanu i kosə mank a lavatritʃi ntʃ era ndâ Ddʒermania kwannu sugnu jut iə iu sugnu jut u u sessanda nta Ddʒermania eh eh po mə nə sugnu jutə na vota k [h]e ffatth a / nô sessandasei [h]e fatth a iɖɖ [ho partorito la figlia] sessandasei sugnu tornat atə rikogghjutu mhm e pu torna sugnu jut . e po eh e po avɛ komprat a lavatritʃe mə para r ottanta . l ottantha su iʃʃut i lavatritʃi pu ka iə sugnu/ lavurava ndâ Bboʃ e a Boʃ a vinnivənə i fatʃivənə e vinnivənə . kin è karut ? u nonnu ? . e kome [h]a fatth [rivolgendosi ai parenti che riferiscono al nonno che è kaduto] . è ʃiwulat ? . un tʃi vijə pju maritu miə [h]a kapit sta nervos . eramə e'ravatə l anni otthanta po sugnu vinuta kwa e l [h]e kumbrat uɣwɑlə ki ri wagnunə evənə as'sa . e [h]e avutə dirə #in Ddʒermania# kju . a prima talavisjonə . l [h]e kkha un l avivə nessunə . u maritu miu è parthut u tʃingwandanovə u sessanda i m [h]e kombrat a tɐlɐvisjonə . ki iɖə lavurava t a potivi kombrarə [h]a kabit ? u gwagnunə . tʃ eva sulu nu signorə ka teniv e di u vernu vern e estatə pe terra ri fatʃiva sedir k evənə assai i wagnunə ka jivanə l a fatʃiva bbirir pe'ro i trovava n terrə i wagnunə sedut subb ô pavimendə eh e u maritu miu si è disturbat [h]a ditthu no voju u 'morərə râ famə maijə o prim annə k è ghjutu tʃingwandanov u sessant amu komprat a tɐlɐvisjonə ke tannə kustava tʃinku seitʃendumila lir tʃi voliva nu misi i fatig . e eh i tegnə na tɐlɐvisjonə unu dê primi . u telefənə me trovu puru u telefənə ka ava eʃʃut a leddʒə ke s ava kattar u telefənə ku dia/ ddetʃi mila lirh i dî primi ke s a kkattava kumu teniv a nnuɖu pək'ki me l [h]e akkattatə prima ? ka jiva nta Ddʒermania [h]a kapit ? kwannu voliva sentirə i gwagnuni sentiv ki i gwagnuni su rimasti kkha ku ra mamma miə u telefanu də r indra . un è kistu u numeru sì ? sì sì [stanno parlando di un altro tema] u tʃi arrivanu duvi Ddʒankarl ? dopu va kkha o a lu Stekkatu ? . un è ka tenevə a iɖɖə kapidə kom è ru fatth ? eh s [h]a sufferthə eh . a mmia u mi piatʃiva mai #na vota ntendimmə . nən si aviva kkju riʃpetth . ku ri figghji ku ri ddʒenitori ku tutthu . vi è pjatʃuta la Ddʒermania komu paisi ? pe miə ntʃi viviva sembə in Ddʒermania è sembə pjatʃut a mmia a Ddʒermania e pik'ki ? si iə avissadə di tornarə di novu ntʃi jissa volendieri ah pik'ki ? sì e pik'ki u lavoru mi piatʃivə teniv i sordi sì nda Bboʃ [h]o lavorat ntâ fabbrika ah eeh eh [h]e fatth i turnə i i matina fin alle due delle duɐ a ll unditʃi mamma mia eh [h]e lavurat per seditʃ anni sì po pok a poku mə tʃ [h]e portat i figghji . prima mi tʃi [h]e purtat nu nu figghjə maskjə e po tʃ [h]e ʃpusat . poi tʃ [h]e purtat a moglie i kistə ki è nu ddʒenərə kist a mme . e phu ntʃ [h]e portat a mogli i kwell altr . pu tʃ [h]e portatə . l atə fatʃivanə a ʃkola [h]a ka'bi sa neʃʃivənə i ʃkola m i pijava pok a pok . pe'ro dui su iʃkritth a ll universi'ta un tʃe l aju purtat a kwellə dui u maʃkulu pu tutt i dui maʃkulə tʃ l [h]e purtat pur [h]a fattha kjin . ntʃe l [h]a portat a ll universi'ta tʃè tu e Fran eh tu e Nuntʃ tʃi sit Nuttʃa è a prima un è ghjut a ll universi'ta e a tthia tʃ [h]e lassatu kkha dopu tuttə kwandə me l [h]e pijat un si neʃʃivanə â ʃkolə mə l [h]e pijat . nta Ddʒermania a vita era diversa kunfrunt a Kariati ? n kunfrunt a Kariat pe mmia a Ddʒermania . evə ru# iu un neʃʃiva kkhani lavor e kkas e fatʃiva ra ʃpis . e bbast . m [h]e kriʃʃut i figghji no . u gwagnunə kwannu si fatth kju rannə [h]a fatigat [h]a lavurat . e komə si fatʃiva dote prima ? a dota a dota sì nu un ammə mai possedutə dotə ka su korredə ma dotə i sordə nenth ma korredo volevo dire ah kurredu abbastandz ke tʃ era ? ah tʃ evə korredu tʃ era lendzwolə aʃʃugamanə kopertə kamis i notthə reddʒisenu mutande kiɖɖu/ u korredu persunalə k unə . e kkju as'sa per esembiu ka dunava na kosa e kkju . e l ommənə kome su mmo purə portavanə na . a sessə gosə evənə kju pokə k a i kosə purtavanu ru ggassə . e kissə# un tʃi n è kiɖɖa #akkattat . lampadariə un dʒ è nenth ke akkattavənə la lutʃ . a lu gassə tʃ eva na vota lu gassə tʃ è# kwannu su ʃpusata iə ka po . u l [h]a vistə ka k [h]a truvatə tu u stip u gass . e viditi ankuna differentsa i kiri kwartieri dû mari dâ munthagna kiri ai munthagni un u sattʃ kome eva l usantsə ɖɖa Kariati amu parrat i marinari e ssu ugwɑlə kurredu e ri kos è tutth uwɑl unu si ʃpusa nu figgh/ na figghja i marinarə è ugwalə kom iə [h]e ʃpusat i figghji miə re stessə un tʃe n è un dʒe n è diffikol'ta po sun e povere ku fussa era . un duna nendə l u duna nendə pur anguna kosa kosia a fa . fatʃimm i debbətə per ʃpusar a na figghja prima eh . ka ddʒustar na kasa sa ka ntʃi vuanu i sordi . va a lu risturandə un dʒe n evanu i ristoranti ma si stupida si ?! ti# risturand . risturandə un dʒe n evaənə kkhanɐ risturandə nend e tʃ eva sulə na kome na tavola kalda Annarosadə kome si kjamanu ɖa ? . [viene un genero di Napoli si discute qual è il dialetto piu bello]
Car2mID1 kwannə si natə ? ditʃotto dʒennajo ditʃottu jennaru rû millenovitʃentuʃinkwantanov . tenə fratə suorə ? tegnu nu frati e tre sor tre soru su kkju ranni i tia ? na sorə kkju ranni i miə e l ati ssu tutt kkju pikkulə e stannu ɖɖa sutta nta Kariati eh fratəmə sta kkha . e na sorə sta a Mməlan e ddui sori su a Kariati e diʃʃendi da na famigghja i peskaturi o no kontadini i ? kontadini kwindi teniti a kota ? sì koltivate alivi ? eh . allura u nonnu prima i tənevə ra vigna tənevə l animalə u nonnu e l atu nonnu tineva sulu animali terrenə e n epphə . e mo pa'pa mmo è n pendzjonə pe'ro eeh prima stava kku li ddʒenitorə aa [h]a jutatu a famigghja ditʃimu no tinimmə i voijə . e e parta s [h]a ritiratu mo o sì sì stava prima kkha sì pa'pa è venutu u tʃingwandott kkha è venutu u tʃingwandott e si n è gghjutu u settandotth . u settantasetti sugnu vinutu jɛ simu stati sei misi ntsemi nda Ddʒermania . kwindi a ta kriʃʃutu kku i nonni duw a/ no kku a mamma kku a mamma pe'ro/ a mamma nun s [h]a migratu no mai . è venut sul e . e tʃirkostandzi ditʃimə . non troppu bboni ke tʃ era pa'pa a ll oʃpedalə e ppo tʃ è statə kwannə è nata a prima figghja mme poi dopu ndu frattempu era tsikkatə sorma a Milanə e ku a ʃkusa ke jiva a ʈruvari a sormə a Mmilanu attsikkava ku na vitʃina i kasa ki tenə nu figghju puru vitʃinu a sormə . e poi jia e pigghjava e ghjia Milanu e stava na settimana detʃi jurnə kkha . kku ri vagliun e tʃi piatʃiva kkha sì mmo sì tʃi su i vagnunə . pe'ro tʃi vene primu u l [h]e maijə . mo iɖa ditʃa semph a pa'pa tʃi rinfattʃa semph a pa'pa ka nun ndʒe la [h]a volutu mai portar pe'ro pa'pa è venutu ku ku lu ʃpiritu i l initsiu ke i si fare tʃingu detʃi kwinditʃ ann . e i potere kostruiri una kosa sutta e di si ni ʃin'niri tʃ è riuʃʃit tʃ è riuʃʃitu dopu vint anni i l imigratsioni tʃi su bastati sì pe'ro komungwe sì komungwi iɖɖə tuttə l annə ʃinniva una du vot a ll annə addirittura prima sikkomi iɖɖə s [h]a fatigatə forə subb ê kandierə . l invernə si stava dui misi tri misi a Kariati pik'ki tʃ ava trovat tʃ era as'sa nivi e nun si fatigava . kwindi . unu n estati ditʃimmə na komu kiɖi ka [h]anu fatikatu n fabbrika ka makari tinevanu kiɖi kwattru settimani tʃinku settimani sei settimani i feri e ppo bbasta nvetʃ di sta pur tre misi ppo tʃerti voti ʃinniva kattʃannə na nu periodu ka s 'avadi akkattar a kasa è statu tre kwattru estati k un è ʃis pe'ro l invernu ʃinnia se no è sempri ʃisə l estatə poi e ntû nviernu a koltivatu u terrienu sì . e rakkugghjiva l olivi o si fatʃiva . a kogghjiri l olivi a pulire i terreni dop [h]a a lassari puliti a priparari n poku i orti i favi i pisiɖi i kos po ntsikkavə po kontinuammə nu sutth aiutamm a mamma e kum era l infantsia sentsa pa'pa tʃo'e nove mesi tʃè nove mesi sentsa pa'pa poi kwaʈʈru misi ku tʃè ke l infantsia sentsa pa'pa è stata tʃè le ehm . mi ni sugnu resu kondu kwannu sugnu statu sei misi kkha in Ddʒermania pik'ki primma ppi miə pa'pa kwannu viniva sutth emmu kuntendə ka ʃinniva e ni purtava i jokareɖɖi i tʃokkolati kiss è i regali no kwannu si ni iva 'erumu puru kundendə ka si ni jivə pik'ki iva kwasi na persona ʃkonoʃʃut kwasi na persona skonoʃʃuta e kwindi kwannu fatikava ndê kampi manku l [h]ai vistu no sì emmə ndzemi pe'ro eva troppu poku u u tempu ka stamm ntsemə no puru ka eranu dui misi tu dopu stavə . duditʃi misi supa duditʃi misi ku ra mamma . e puru ka a mamma grirava semph pijava u/ kwann a fatʃimmə arraddʒare a pijava u etth# râ ʃkupa e n u minava ndâ kapa . pe'ro è sembrə a mamma ka'bi . emmə sembə ku iɖɖə . e ku ri ati fratelli ke tipi di kumu traskorso l infantsia ? jukannu ki si fatʃiva kwannu si era pittʃuli ? sì ma tuttu kwandə tenə/ tʃè a rannə studiava . eh jiva a ra mastr i kusir . sarth . e jɛ signu stat sembrə nu partikolarmendə kwannə eʃʃiva dâ ʃkol o mi ni jiva nda kambagna du i nonni . o eh a mamma fatiga nʈɽa tutthi mastri rû munn . eh o falegnami o farverə tutth i tʃ è pek'ki eva troppu/ eva nu gwagnunə troppu vivatʃi no troppu nu poku troppu terribbili . eh . fratəmə è statə jɛ a ll elemendarə [h]e ghjutu a/ in koleddʒu [h]e stat a Tropea kus'si lunthanu e kist evenə i famosi kolleddʒi ke u statu italianu pagava a ri famigliə ditʃimmə k è emigranti no ah nun sapiva kistu eh sì primmə ntʃ eranu tʃ eranu parekkhji kolleddʒi puru a kosu/ a 'Osimo a Falkonara kiri parthi ɖa ka tʃ evənə parekkhji bambini del sud ke [h]annu studiatu li tʃ e n abbiamu avut ange/ tʃè nu kuddʒinu du me pure tʃ è stat parekkhji di Kariati ke . tʃè per le persone emigrate per i figli degli emigrati sì sì . lo stato italiano pagava eh pratigamende a partʃ/ a partʃella ke pagava ra famiglia era minimissima kwasi niende e sti gwagnuni studiavanu ɖɖa privato ma per'ke non si fatʃeva in modu ke i ddʒenitori potesseru lavorare per'ki i ddʒenitori eranu in Ddʒermania per'ki i ddʒenitori non possidivanu soldi n avivanə soldi la pover'ta nun dʒ era nun dʒ evenə i i possibbili'ta ditʃimm i e per dare magari eh tʃ è per indiriddzare i wagljuni pure . ke ntʃ eranu sti kolleddʒi kkha ma eranu prieviti ka ntsegnavanu ? e sotth i previti sì . ma dormivanu lli opphure a sera rientravanu a kasa no stavanu lli a tʃ#/ a Falkonara na mia kuddʒina a figlia è stata pur a vitʃinu Kusents kwandu viniva a kasa ? . a li a li festi randi no Paʃkwa a Natale e poi l estate se passavanu tutta l estate a kas . ma kwindi l [h]ai traskors l infantsia ? no jɛ/ tutth tutth a la kas tutth a la kas tutth a la kas e a skola l [h]ai frekwentata sì eh allora ia sugnu/ [h]e fatthu a ʃkola media po [h]e finit a ʃkola media si dʒa prima a la fine râ ʃkola media pu [h]e kumintʃat a fatigare a na offitʃina mekkanika a Kariat n offitʃina Alfa Romeo eh e niende pu tʃ [h]e fatigat fin a a kwandu sugnu jut a la ʃkola sugnu stat pratikamendə [h]e fatthu [h]e kkattat a kwalifika dû istitutu professjonalə . eh duve l [h]ai fattho a Krotone eh no a Kariati a Kariati tʃ era n istituto sì sì eh po a ru tertsə [h]e avutu burdellu ku a ʃkola pek'ke da noi duve nu . duve nu pratigamendə èdi kus'si o ti o ti ndi jivi in politika . oppuru baliva nenth . sikkomu iu sugnu statu sembrə nu werrətandə . eh nendə . tʃ è a mmia u m è piatʃut a politika tʃè um è mai/ un è ssata nu/ na kosa da me a politika . eh . kwann durandə l annə tenevə a l amitʃi me e kwannə venivənə i re lettsjoni tenevə sembə kiɖɖ amitʃi pe mmia è ugwalə kabit tʃè u stavu/ fatʃiva r attendzjonə se ʃʃivə ku kiɖɖu o ʃʃiva ku kiɖɖ atə e mi sugnu trovatu nd a situattsjonə brutth ditʃimu in ke sendzu ke . a la ʃkola pratigamendə va l unu ki nda materie pratike eh tʃè potiva mbarare puru a ru professorə . pe'ro sugnu jutə tʃè pê fatthi i kisti politiki dopu m [h]anə . [suona il cellulare di I.] . duvə siamu rimast ? eh ah kâ politika sì a politika e nendə [h]anu ngumindʒat a pratigamendə su uʃʃit i kwadrə e jiva sikurə k a pratigamendə i materiji pratigə u diku nda l inglese ke pradigamendə nda l inglese mina mina/ m a ʃʃunjava semb . e pe'ro ndî materiji pratigə invetʃe [h]o avut u minimu tʃè sugnu statu promossu pe'ro ku ru minimu i amitʃi ke eranu invetʃi ndû partitə ka kumannava a Kariati [h]ann avut u massimu dî voti ah kwindi dipendeva ki era figghju i kistu si pigghjava i boni voti sì sì e nenthi e ɖa sikkomə ia l [h]aju avut a diʃkussjonə primmə . durandə nu nu komitsi i unu i kisti rossi kisti ki kummandavanu eh . e nenti un i/ kwannu [h]e vist i voti si volia ddʒira# a ru preside ntʃ [h]e rittə ʃinnə ka ntʃ [h]e po mantenut tʃè v aju abbandonat a ʃkola no . mi signu iʃkritthu a lu kwarthu e . e nentə po un tʃi sugnu jutu pek'ki sen'no mə l [h]addi fa m aveddi ammattsarə ku ngunə no e kisti kkha ke pratigamendə un [h]annu fatthu nenthi tuttə kwandə eh dopu kisti kkha kinə mmo è segretariə nda l oʃpedalə dû paisi kin è fatiga nda l oʃpedalə kine ɖa kine ndô komunə su tutthi kwandə bbellə trangwillə e nendə pe kistə me poi [h]e fatigatə n atu pok nda l offitʃina . e ti piatʃiva sì sì nendə poi [h]e avutə na pikkula diʃkussjonə pe millə lirə a settimanə per mile lire la settimana sì ka volia aumentatu no e u me l [h]a datu . e mi ni sugnu jut û kos i ra i l offitʃina mi ni sugnu jutə a l offitʃina e su statə n atə dui misə aveddi starə n atu misə n aveddi stare prima ka veniva pa'pa nda Ddʒermania pa'pa m [h]a sembrə promesso ke si eva promoss ogni anni itʃi pe'ro u mi tʃi [h]a mai portat in Ddʒermania si ntʃi sta promossu l annu prossimu ti portu l estat sul l estat pir i ferie e pokə tannə [h]e ittə mma mmo ntʃi vaju ku a ʃkola [h]e ittə nent e po [h]e kumintʃat a fati'ga a n ata uffitʃina m [h]a bistə unə ntʃi vieni fatigi duvi mia sapia ka iu sapia fatigare kkha ? ɖɖa . [h]e dittə no seditʃi kwandə ti dava kiɖɖə [h]e ittə mi dava tand tre bbot . tʃè kome fa patend a megghjə magina kist e kist . amə fatigatə tre settimanə dopu tri settimanə pratigamendə u jurnu fatʃimmə nenth a sira kjurivanu u garaʃ ʈɽasivanu maginə kandʒavanu i targi verniddʒavanu kapit . tʃè tutt a kos i mafia no . tʃè po kome ti paravanə e sordə sordə magini ʃegli a magəna kom è venut pa'pa nda Ddʒermania [h]e itthə me ne vegnə sugnu jutə kkha pə pə stare ɖa suttha tʃè ɖa u sugnu statu a lekkarə u kulo a rə a rə maestri duv a politika da figurati si mi mində a fare tʃerte kose# . e va tʃerte fann a na mentali'ta troppu diversa i si pikk on# kiɖɖi kosi ɖa e nenthi kwinditʃi jorni # kkha po magari ʃinniva veriva duva aviadi fatigar jia torna magari a du mastru vekkhj po mi è piatʃut sugnu rimast #era u settandasetth . ma kkha i primi tempi ? ma kkha i primi tembi [h]e fatigatu ku italian . tʃè ma si eranu organittsatu l italiani ? sì sì sì sì ke iɖɖi tʃè i primi italiani kkha a Bbyl su stati mio padre ku i frat . kwindi a prima komuni'ta i kariatisi pu Kariati/ i primi . stanieri ke son venut a fatigarə in Ddʒer/ a Bbyl kkha [h]a fatigatu duv i parienti ? eh ntʃ eranu puru parenti sì tʃ eranu puru parenth impatth a ll inittsiu jeu u teneva bisognu râ lingua tedeʃka propiu pi stu fatthu kkha pek'ki fatigammə ntʃ evanu pju italiani ke tedeʃki ku fatigavanə . pe'ro po nu juarnə m [h]anə/ m [h]anə fattə nu ʃkertsə . si va u lavoru ku è kwestioni na parola ʃkambiata ntʃ [h]e appiʃkat puru nu ʃkjaffə poi tannə . [h]e dittə ne no [h]e dittə un è kosə . tʃ è po ti trattavənə kome tʃè kome n ignurandə ka'bi ? tʃè unu ku u sapə parrar lingue vena trattatə komu na pettsə . tʃè sikkomə nu pok i a ra ʃkola tʃ eva jutə . ditʃimmə u mi sendivə tandə stupidə i potiri angorə potere farə bruttə fiɣurə kiɖɖu modu [h]e kumindʒat a jirə tʃ eva tutth i sirə du eh ndû tʃendru i gwagnunə non duv u Jugəndzendrum . eva l unikə straniere ke va ɖɖa rind tʃè ku a pinna u kwadernikkhjə e ku/ e kumuni'kavadə kus'si no tʃè ku i disegnini kiɖə fatʃeva a parola in tedeʃk e ia ntʃ a ditʃiva in italiano no . ke nenti ke nda setthi misi m [h]e mbarat u tedeʃkə kum u parrə mmo . ki dopu kiru ka t imbari dopu . tʃè non è kkju komə kiɖɖə kə t [h]a mbarat a ll inits ke a a ll initsiu ntʃi teni ntʃi mində pju fortsa sì tʃi mbegni i kkju no e po n [h]e avutə ditʃimmə . ma tu kwandu parli il tedeʃku parli il tedeʃku ku l attʃentu i kkha ? ma pə/ u l ottanda pertʃendu sì . ogni kwantu ʃendi nda Kalabbria na vota ogni anno ? sì na vota a ll annu minimu minimo va b'be ki ʃinnimmə ʃpessə volendieri ʃinnimmə per esembiə a Mmodena ka ntʃi su na kanata na kognata na sorella ntʃi su nipoti sia da parte sua ke da parte mia a Mmilanu ntʃ è sorma . i joki d infantsia nda Kalabbria iə [h]e jukat ô pallonə su tʃinkwanda kwaranda tʃingwanda jukav ô pallonə iə/ pe forse jukavə a ru pallone# . ti piatʃiva allura tʃè fatʃivi parte di una assotʃattsjone di kaltʃo di Kariat sì infatth a mmia prima prima i sa/ prima e tsikkare nda Ddʒermania m avianu offerth puru e sutth# # poi evə ndô periadu k eva/ #di viniri kkha . ntʃi su statu alla ku a tutt i parti della Kalabbria a ghjokare pure ku a #kalabbra . tʃ [h]e partetʃipatə purə . po purtroppu kome si ditʃe . si fossə rimastə suttə l [h]e saput #puru lavoru trammitə ô pallone e kos jimmə fare tornei a Rossanə a tutth i partə . e altri ddʒoki no sulu pallonə nta strata ki si fatʃiva ? no . e po kwannə evə pikkolo jiva a ru# . ntʃ era un i i Rosarno ka si nd è vinut a Kariati kalavənə . kome si diʃə ? . ma in tedesku ? no in italiano . l ava/ no kistə avia avutə probblemi ku a ddʒustits . e l avənə jetthatə fora u paisə l avənə espat/ konfinato skonfinato . e nenthi kistu kkha stava a Kariati e fatʃiva ru/ portava ri ddʒelati l estatə no e pratigamendə veniva tuttə/ l estate stavə sembə ku kistə portar i ddʒelat . e kissə sattʃ vitʃinə ra Kalabbria kanoʃʃə . tutt i paiseɖɖi fin a Rosarno fin aa a tutta kosta jonika fina Katandzarə #Katandzaru kanuʃʃ ? sì e pur i l ata parte ʃpetʃalmendə kwandə jiva du fratəmə a Tropea Pittsə kiɖɖa kiɖɖa dzona ɖa tutta kwanda po# po kwannə jokava ku ra ʃkwatra dû pallonə venivə fin a subb a kos/ a kosta tirrenika l ata parti . kwindi u militare l [h]ai fatto ? il servidziu militare e duva ? sugnu statə n annə kkha in Ddʒermania dopu n annu in Ddʒermania pa'pa# ntʃi ka nun si po# venirə ku n avianə probblemə ku . mi sugnu jut a far u militarə . signu statə dui misi a no ku a tʃingwanda juarnə a Bbarletth . eh ka dopo venditʃingwə n vendotthu juarnə m [h]a muttsikatu nu kanə . pe'ro [h]a muttsikatə tre kwat/ ava muttsikatə a tre o kwattru persunə e jiə a fare u ʒbruffonə . tʃè mis a man a lind# u kanə tʃ [h]e# è nu pastorə tedeʃk kist e kistə m [h]a muttsikatə pur a mmiə nu pokə tʃ è po nemmenə mə mannavənə a ll oʃpedale a sira kwannu sugnu# [h]e fatthu torna u ʒbruffonə . [h]e kjamatə u u kapu a li gwardi pe mə farə kumpagnia pure a ddʒipə fin a a ll infermeria no . e kiɖɖə kwannə [h]annə saput tʃi kir k è suttʃessə m [h]a muttsəkat u kane itʃ ə aʃpetthə te [h]a muttsəkat kwattru persunə m [h]annu mannat pur a mmia a l oʃpedale e pu [h]annu fattə #pundure randi rapidə . pu m [h]e avut konvaliʃʃendz era ô paisə dopu na setthimana k eva in konvaliʃʃendza m [h]annu mannat/ su bənut i karabbineri a kas . k [h]ammə partirə per essere traʃferit a Rroma . simmə arrivat a Rroma na kome simmə arrivat a Rroma tʃ è stata la prima uddiendza di pa'pa Ddʒuvanni vendi/ Ddʒovanni Paolu Sekond . e kwel dʒorno mi trovavo pure lli kwando tʃ era l attentato ? no la prima kwandə tʃ è statə la prima messa k [h]a detthə# . è stat u settantotth . l ottantuno l [h]annu ʃparat sì . po su stat tri mmis a Rroma . a Rroma tenevə nu kapitanə ka le stava subb i ʃkat ke ? tenevə nu kapitanə ka li stava subb ʃkatuli iə a iss [lui] e səkkomu iə era bbravu bravu ntʃ era purə . e nendə poi mi sono informatə du/ kwal evenə i possibili destinattsjoni sikkomə mi ditʃiva sembə ke mannava in Sardegna a mme no . pe mi farə paurh . kwand [h]e kjestə kwal evənə i possibbələ . destinattsjonə m [h]a detthə k evə Alger . [h]e pijatə informattsjon . ed [h]e fatthu u possibələ pe mmə far reʃpedirə kju prestu possibbələ . e nendə pu# i na kaserma ko fatʃimmə nemmen i gwardiə . tʃ evenə i karabbinieri . e stammə kom i . altri mili/ altri militari nun dʒe n evenə . e nendə ɖɖa [h]e statə ka . è statə l eʃperiendzə . troppə . kome si ditʃe ? . tʃè ddʒendə ke ntʃi tenə de imbararə subb u militarə . ntʃ è ddʒendə ke tʃi eʃʃe pattʃ . tʃè si esauriʃʃə dû tutth . kome mai ? . ma su ddʒendə k on [h]annu fattə mai niendə ndâ vita non u kanuʃʃənə i sakrifitʃi [h]ann avut semb/ diʃʃiplinə n atu/ un sannə kirə ka è/ nendə . tʃ è a mmia nom . eh m [h]a fattə ditʃimmə reʃponsabbili'ta na pok . per'ki prima a ra kasa un [h]e tukkat mangu nu piatth impatthi m a rikordu na kosa ka rikordu sembrə u m a ʃkordu mai jɛ fin a kwandə sugnu statu a la kasa un [h]e mai tokkatu niende a dindr ndâ kutʃina ndâ kos kwandu sugnu jut in Ddʒermania . fatʃiva tuttə pa'pa e na tsia ra me k era na sor i pa'pa k abbitavanə ndzieme iɖɖə evə ʃpusat . e po mi ndi jiva sembə lavati u pjatt lavati u kos iə ntʃi itʃivə ma ke [h]addi fare n è ke a ra kas nfatt iə ke po kwannə evə a lu militarə ka po kwannə u militar infatth kwannə simmə jutə ɖɖa tenimmə ognunu pijammu u piatthu nuast kwandu emmə in Sardegn ku i posat ntʃi manteneva nu mandʒar tʃ era a po# ka tʃe ditʃ . ka po ammə finit i mandʒar ammə pure lavar . e infatthi menu malə ka# m [h]ava fatthu nu par i voti kkha altrimenti mi fussə trovat pure kkju bbrutth angorə e nendə . ntʃ è statə u wagljunə ke eʃʃivanə pattʃə ka a famigliə #kistə e kiɖɖ atə ka lə mangava kistə ka mangava kiɖɖ at . invetʃe ɖa bastava poku per essere un si riunu tandə ʃfartsə tandə . invetʃe ke fatiga kkha ? ke stai fatigandu ? ndâ stessa fabbrika ke fatiga mugghjermə . tʃe l [h]e potut essere# ti piatʃe ɖa inʈɽâ fabbrika ? . sì fatigu sulə u tegnə ne kapu u tegnə niend . sentsa kapo per konto tuo sì tʃè teniv i kapu pe'ro u kapə venə sulə eeh . tʃè ke mmo ni kjamavənə l [h]annə mannatə propriə a sti kapə no tʃ è fatigandə mmo su ma rendere konto a kwalkuno non è ke poi sì sì tʃè kiɖɖə ka preparanu u lavorə . pək'ke po tʃ era nu kapə u maestru i kisti kkha mmo un esiste kju nenthi mmo esistənə kiɖɖi koordinatori ka te ditʃənə a mmia oijə dev oijə [h]a deʃirə kistə kistə e kist eh kistə mi servə kju urddʒend kist è kkju urdʒend e po a robba ka tʃè si fa no e nendə duvi mmia mi kumindʒa a materialə initsia fin a la finə m u [melo] tagghju u tubbu# m u pressu m u mundu eh u kondrollu e pu u ʃpediʃʃ tʃè tuttu sulu su l ati# nvetʃe ka fatigənə in tre in kwattru in tʃing ti piatʃe ? pək'ke iu sugnu sugnu troppu ʃkrupolosə e nentə ku primmə tenə semprə probblemə pek'ki a mmia u mia piatʃanu i lekkakulu u mi piatʃanu i nend nvetʃe kus'si . tʃè s a fa kosa a [h]a fatthu ku tthi eh . tʃ era momendə ke mi stannə fatʃennə fatigarə ddʒa tʃingwə anni sulə kus'si no ka po tutti kwandi ntʃi volissəne si vinirə pek'ki è nu postu bbonu si vrika a li dendə# a la a la dittha pure no altrimendi #mi ʃpostava invetʃe kwandu sugnu mmo su# seditʃ anni kwasi ditʃasetth # fattʃamu tubbi tubb a pressjonə pe i . makini industriali ddʒip gru ʃkavatori pale mekkanike treni sottomarini aeroplani pi ri klimatittsatori rî magini ma nel tuo reparto sono kariatisi o kwalke # mmo ntû repartu me tʃ è ntʃi semu ku unu . due tre italiani un è sard un è pugliese e jɛ invetʃe simmə / pe'ro ntû repartu miə ditʃimmə . ku tuttu l uffitʃu dutʃendu persuni invetʃe ndû ndû repartu ditʃimmə nui simmə i reparti industriali invetʃe ndû repartu automobbili ntʃi su vinditʃingwe trenda italiani ntʃi su mugghjermə ntʃè fratuma ntʃi lavoranu puru i kariatisi no sì sì mangə pure evənə purə evənə pe'ro pokə pokə e a n ata partə tʃ era pure n atu tre o kwattru kariatisi a partə fratuma e mugljerma e pu ntʃi su nu par i Mmirt . tʃè un i Krukolə antsi mmo s [h]a ghjut in pendzjonə eh . pu ntʃ è nu . due tre pugliɛs napulətanə due tre sitʃiliani . pe'ro ntʃi su pokə italian ma in ddʒenere [h] ai intentsjonə di ritirati un dʒorno kwandu [h]ai finitu sta fatiga kkha no pure# . so/ sugnə in na/ ddʒins# ddʒa sei setthe anni di ritornare . Kariati Kariati Kariati Kariati a Kariati . ke se me voleva jirə a Mmodena o ndû Norditalia me n evə jutə ddʒa da parekkh . pe'ro non [h]o mai volut ma pek'ki kkha nun ti piatʃa ? no pek'ki mi piatʃa kkju ɖɖa tena a kasa sì sì ma po pure pe ru fattə rî ddʒenitori ke su fattə/ tenə na tʃerta e'ta pa'pa [h]a ffatth settanth annə l annə ʃkorsə sì a un tʃjertu pundu i ddʒenitori nun tʃi sarannu pju no lo so fra trend anni ntʃi sa'ro iə e kwindi ti piatʃe propio/ i figghji ka dditʃanu ? i figghji i figghji su pikkuli kwindi tʃi vanno . a ranna a ranna è normale ddʒa tenə l amikettə ddʒa ditʃe k è kus'si kuɖ'ɖa pe'ro ku dopu ke sta due tre misi ɖa ssutth ddʒa s ambientha pure pik'ki un è na gwagnuna kjusa no è na wagnuna abbastandza aperta ke ffa subbitu amitʃitsie kwindi un nə tena probblemi a pikkhulə ddʒa voliva jirə voliva rimanir l anno ʃkorsə ditʃə pa'pa lassami suttha lassami sutthə kistə eh sen'no fossə ddʒa rimast . iɖɖa parra puru kus'si pək'ki ditʃe sta na pokə ditʃi subb i so subb u fatthə ke magarə si u tenə lavurə sikurə ddʒustamend sentsa lavoru sikuru nummə vogghju jirə mangu jɛ pe'ro u lavoru sikuru a Kariati è ddiffitʃile ma voi fare tʃè stando a Kariati vorresti jir a lavurare tʃertamɛndə tʃertamend . e kome mekkaniko è uwalə è uwalə puru kontadino vo far basta m abbuʃkə tegnu nu nu pikkolo mendzilə ke ke è ke fine mese tʃ [h]o kwel tot e po kumintʃ a kampagna i pa'pa kiɖɖa a pottsu kontinuarə jɛ purə sai fare tuttu kistə sì anguna kosa nguna kosə . po po fin a kwandu tʃ è miə pa'pa . tʃè kome si ditʃe t intsegna t impar impar i kos . ma ke stati koltivandu ? . ma tʃ è nu pok i ntʃi su l olivi pjante d olivi e po si fa ortə si fa . si standu unu unu ddʒuvanə unu si fare nu paju di mukke ka u terrenu ntʃi è stannə pure libbərə e a fine anno due tre kwattro mukke per esempio portanu pure kwakkosa no um pok kon l ogliə um po kon kiɖɖə po a verdura kosə nu pokə tʃè per te a komprare# . pe'ro dop a tʃè la puoi pure vendere un è tʃè sulu ku kiɖɖu un dʒi kamb . pe'ro kiɖɖə ti fa riʃparmiarə nu sakk i sord . e kwindi non ti senti kome marinaru ti senti no iə a mmare non sugnu maj jut tʃè jɛ sugnu statə nu piʃʃ i d akkwa ke/ a fare bagnu jɛ mi nə jia a pijari i konkigliə le kos sentsa maʃkərə mi ni jia fin a tretʃentu kwattrutʃentu metri jia a pijar i i pruppə du# metri di profondi'ta m i portava m i portava pe'roo fatʃimm i gari kinə stava kkju sutth akkwa e kos pe'ro e kwanti minuti e stavu parekkhj stavu parekkhj . pe'ro ti senti kju legatu alla kampagna sì â kampagna sì mi piatʃe kju assai subba terra ferma . si kjama kota ? sì .
Car2wDD1 allurə tu kwandu [h]a nnatu ? treditʃi sette settantasette a Kariati parra senti a mme tu devi parlari kariatese a Kariati eh ste parrannu kariatisi treditʃi sette allura si kankru treditʃi setti ka kankru e sempə a Kariati o ntâ kasa ntû ʃpitali ? no sugnə natə a ra kasa pikk u spitali l [h]annə fatthə l [h]annə fatthə l annu dopu l annu dopu u settantott eeh sugnu statu kku i nonnə finu a kwand è ka sugnu jutu a ll universi'ta a Kusents ah [h]ai jutu a ll universi'ta i Kosentsa sì sugnu ankora mmo a ll universi'ta a Kusentsa e ste ste studiann kwind ki k è ka stai studiandu ? kritika letteraria kritika letteraria e ti piatʃi ? fa parti fa parti dâ dâ fakol'ta i lettərə u primu annu [h]e fattu dʒeoloddʒia e ppoi un mi sugnu trovatu bbonu e l [h]e kanddʒat e i skuoli superiori l [h]ai fattu a Kuʈronu ? no i ʃkholi superiori l [h]e fatth kkha [h]e fatthə tutth kkha a Kariati elementare medie superiori a tʃi stannu tʃi stannu sì sì ttʃ è ttʃ è u professjonali ttʃ è elettroniku ttʃ è ru kimiku ttʃ è l alberghjeru e ttʃ è ru litʃeu ju è fattu u professjonali kiɖu è ppe l industria mekkanika ti piatʃiva i ʃkholi ? sì sì abbastantsa nni divertimmu puru kwindi sì è statu tutth e kom era i tiempi dâ ʃkhola ? i tempi dâ ʃkhola evunə bellissimi magaru putissinə viniri n ata vot a si eh pik'ki ni simə divertutu abbastantsa tʃè . onestamenti un amu fattu mai ʃoperə e nnenthi tʃè kwando si studiava si studiava kwando t eva di fissiari si fissiava tʃè un esistiva l alunnu e ru professori esistiva emmə amitʃi pratikamenti . aju kapitu e kum eranu i prufissuri eranu severi ? no no no i press/ i pressori evənə normali tʃè pratikamende tutthi normali si laʃʃavanə in amitʃits i khosi pe'ro kwandu si ʃpiegava si ʃpiegava kwandu s inderrogava s inderrovaga sì tʃertu ppo kwandu si fissiava fissiava puru kwand è ka nni jimmə fatʃimmə a kamminata nn a jimmə fatʃimmə trankwillament sentsa probblem . e ti ʃgridavanu puru erunu ma ogni tantu minthivinu nki una nota ank na kosa pe'ro nenth nenth #no va bboh ê ʃkole elementari kissi sì parekki ah sì kkha a Kariati uuuh ! a Kariati a Kariati parekki e pik'ki ti minavunu e mina/ i minavanə i vagnunə k [h]a fatth tu ? kkû bbastun sup i mmani aprivə i mmanə e ti minavunə ntî manə ma per per essiri minati ki kosa nenth bbasta ka na kosa akkus'si e tə e ti minav . fattʃa ô muru o kos ah u muru puru ti fatʃivunu fari u muru sì u muru ntâ lavagna fattʃa fattʃa a mur arret a lavagna #ppo ê ʃkholi medi e i superiori ti kattʃavanə i forə nun tʃ evanə kkju sti kosi pe'ro eva nu piatʃiri kwandu ni kattʃavunu i fora pi ivi ddʒirannə i ka'pi pua eri libbero no ? e nessunu nessunu fora dâ ʃkhola e nessunu ti disturbava no fora a klassi no fora a klass fora a klassi tʃ era na stantsa na sala addu jimmə nô ndû korridoiu bellə trankwillamenti jimmə ndâ l atə klassi a sputt [sfottere] sentsa probblemi . e tenə fratə sorə tu ? no sugnu figghju uniku nessun nne frati nne soru è mmegghju è mmegghju akkus'si pe'ro è bru pe'ro è bruttu pe'ro è bruttu e pik'ki ditʃi d akkus'si pik'ki ? pik'ki tutti i sperantsi sup i ttia è brutt as'sa kis'sa kiɖu ka vu'lissinu ppo eh pe'ro tu si kriʃʃutu kkha sempre sì sembə sembə a Kariat e pik'ki si kriʃʃutu kkî nonni ? sì i kwand e i ddʒenitori tua eranu in Ddʒermania ? sì nda Ddʒermania eh vab'be su ankora ɖɖa mmo i kwand avi a sse juarnə sugnu rimastu kku a nonna . e m [h]a kriʃʃutu iɖɖə e puru mmo staju kku a nonna e kum era a vita kku a nonna kkî nonni ? eh nu pokiʃeɖɖu diffiʃili pik'ki ti kontrollavanə i kkju e ti davanu l orariu ppi ti rikogghjiri u gghjiri kkha u gghjiri ɖɖa u fari kistə u fari kiɖɖə pe'ro finu a mmo li pottsu diri sulu gratsi pe'ro ti ʈrattavunu bbonu ti kutʃinavunu sì no nun è mankatu nenthi kkha a megghju kutʃina ttʃ è nenthi probblemi un tʃi nni su . e in vita in tua vita ke ke volesti fare ki vulisti farə ? e innantsi tuttu finiri l universi'ta ke manka pok e ppo tʃerkari r inserire . non lo so . ppju o menu se si riuʃimm a ʃfruttare sta laurea kkha kissu è l obbjettivu poi n Italia ssa kome k è t [h]a spostare t [h]a spostare ti vuoi spostare ? kkha nun tʃ è nenth nun tʃ è propia nenth ma tʃ è na tʃit'ta ka ti piatʃi ntû nord sì sì Torinu Torinu ma tʃ [h]ai kuddʒini tʃ ai ntʃi tegnu/ no no amitʃi amitʃi amitʃi e ki ti ditʃanu i Torinu e a vita è bella ɖa ? ma è trankwillə kkju trankwillə i kkha tʃ è sikurament sì kwind probblemi un tʃi n avissən ess . na vota ka finiʃʃim partim e kist è e tipu a vita kkha a Kariati komu a deʃkrivi kum è kkha pratikamenti a vitə a vita è akkus'si si kampa a ra jurnatə tʃè titsiu a matina nun sa ki d è k è kiɖə k [h]a ffarə t [h]a krearə tutth tu tʃè kissə ka tʃ [h]annə stə stə poki juarnə d estati ppo aspettannə i festi i Nnatalə sə/ un tʃ è vita pratikamenti titsitə tə sta a ra televisioni ti fa a kaminata a kosa i un fa nenthi kkju tu fai sport ? sì [h]e jukatə na vitə a pallonə ah fai parti dâ ʃkwadra dû Kariati no no mmo jokə nda na ʃkwadra a kaltʃettə a Kusents i kampjonati tʃ e tʃ [h]e jukatə puru kkha a Kariati kwandə tiniva ra ʃkwadr i pallonə ka mmo [h]a ghjutu sutta subb e mi sugnə mi sugnə truvatə bbonu tannə eva kkju eva kkju diversə pek'ki eva unu dê paisi kkju ʃviluppatə dâ dzon ppo a deʃ annə a sta partə è ghjutə tutthə l atə paisi ssu kriʃʃutə e kistə è rimastu fermə . tu ke ke funtsjoni avevi intâ ʃkwaʈra ? fatʃevu ru purtieri ah u portieri ma eri eri skusa non t [h]o visto eri autu tʃè sei autu no nun sugnu autu pe'ro i purtieri annu a essiri alti e vab'be [h]ann a essirə autə a ll epukə nun tʃe nn è unu portierə aut kwind ma n a n a kavamu u stessu l altettsa un vol diri nenth e pe'ro eri tʃè si si bbonu komu purtieri e va mmo mi sugnu nu pokittʃeɖɖə arruddʒinit nun m interessa kkju ma mi sapi kuntari ankuna kosa dû kaltʃu di kiɖi tiempi ankuna kosa ki ti a ka ti è suttʃessu per esempiu e komə kiru pallonə na vottə sikkomi stamu nda Kalabbria si sa ddu iva tʃ evunu palatə a tutth i pittsi trankwilli tʃè nun è komu ô pallonə ka virimmə ndâ televisioni tʃè ivɛ pratikamenti i kavətʃi parravənu kku Ddʒe'su Kristu eva eva pratikamenti brutt tʃè nun si pensava propiu a ru palloni si pensava sulu a minarh mpatthə puru kwand immə nda Sitʃiliə ndê dzoni i Napulə e kkosə a stissa kosə era su l livello reddʒonale eravate no eravamo kiɖɖi ka mmo si kjama tʃi enne ddi tʃo'e pratikamenti a kwarta a kwarta serie a a kwarta serie ke nda Ddʒermania pentsu ke [h]a korriʃpondiri a la tertsa serie no ? a kwarta seri i kka se regjo'nalliga se na spetʃe e a nostra nun è eva reddʒonali eva i/ pratikamenti u meridionə i Roma i Roma a gghjiri sutt t [h]a puru spustatu ? sì parekkj jimmə nda Puglia jimmə vitʃinə a Rroma nda Sitʃilia ndâ kos e kom [h]a fatth kkâ ʃkhola ku l universi'ta spostannə no no e tannə fatʃivə ri superiori a i superiori e si putiva ? e ssì si putiva n allenamm ri tre i sett dâ sira i lune'di a vener'di ppo u sabbatə a matina partimm e ni rikugghjimmə lune'di tʃè pratikamenti dzumbava ru sabbətə e e u lune'di e infatti sugnu statu rimandatu ri materi ki na vota si rimandava era un fatth st eʃperjents . kwal eranu i materi ki nun ti piatʃivunu ppi nenth ? i materi ki nun mi piatʃivunu i nenth in basi a kom eva ru professori . ma fin ô fin ô kwartu è gghjutu tuttu bbonu subb a matematika ppo l [h]e kumintʃatu a odiari l [h]e odiatə parekkj pik'ki un un mi piatʃiva propiu nvetʃi mi piatʃiva ra fisika mi piatʃiva ra storia ra dʒeografia l italianu ppo restu tutth kwant super ddʒu sulu a matematika nenth nun akkuɖɖava [accordare ?] propiu . e ppua ankunu dʒornu spetʃali tipu dâ vita tua k [h]a fattu ke ne so ki amitʃi a bbo ki ti rikordi no bbonu ka mi rikordu bbonu ? tʃè nu jornu in partikolari ? sì eh nu jornu in partikolari tʃ è ke ki ni sta a Kariati su semph partikolari i jornə . i tʃink anni dê superiori tutth e tʃinku un tʃ è un tʃ è nnu jornu trettʃentusessantatʃinku ppi tʃinku un tʃ è nnu jornu nfatth se putissə a ddirə a Ddʒesu Kristu i mi fari naʃʃerə n ata vota l u riʃissi . sentsa probblemi altre kose tipu ah sì viri na differentsa i Kariati superiori e i Kariati marina tu personalmenti vab'be a differentsə a differentsə tʃ è no no no a differentsa tʃ è pik'ki kkha su kkju forsi kanuʃʃunu kkju u munnə su kkju a ll apertu subbə sì marinari se subb nvetʃ sunu pokitʃeɖɖu kkju kkju dʒelus di veru . stannu ndâ kiɖɖu muru ɖɖa e ppo nun si virinu kkju . tʃè no rivali'ta e kosi nun tʃi ni su pik'ki è u stessu u stessu paisi tʃè u stessu kumuni ru kosu pe'ro tʃ i sta mentali'ta loro pentsanu a lloru nui pentsamu a nnui sentsa probblem . e viri ankuna differentsa per esempiu a kwali tʃit'ta ti senti kkju attiratu a Kosentsa o a Krotone . ditʃimu ppi rispettu dâ dzona volissa kkju ppi Kutronə sì Kusentsa è bbona è na bbella na bella tʃit'ta pe'ro odiu i kosendin e pik'ki ? su su tamarrə su tamarrə kkju tamarrə i kiɖi krutunisi sì sì u mari immentsu pik'ki ppoi su purə vagliunə ka venənə i Kutroni a ll universi'ta a Kusentsa kwindi simu amitʃi e kos u kusent/ u kusendinu no è troppu è troppu fanatiku si senti di essiri tʃè è antipatikə è propiu antipatikə infatti kwand è ʃis a ʃkwadra i pallonə [h]e pregatə a Maronnə ka ʃin'ni e puru sugnu kalabbresi no pik'ki s a pijanu a mmorte fatʃilmenti kku l ati tʃè i u reʃʃu a kapiri pik'ki odiunu i reddʒitani pik'ki odiunu i katantsarisi ri kosi tʃè u rieʃʃu a kapiri komu fa a odiari nu paisi nun s avissiru odiari pe'ro è akkus'si e io odiu i kosendini loro odiano a kiɖ ati e io odio i kosendini e ppure mi kjamo Kosentsa i kognomi m a di kognome Kosentsa tʃ è sta kosa pe'ro l odio as'sa . purtroppə e kkus'si ma t [h] suttʃessu ankuna kosa spiatʃevoli ku nu kosentinu no no assolutissimamenti no tutti bboni tegnu puri amitʃi kosentini pe'ro un ni kontə si un ni kontə un ni kontə e kiɖi i Kuʈrunə i Kuʈrona su no kiɖɖi su su abbastantsa bbravə . su amikevoli kosi neʃʃimu faʃemə tutth su komə frati pratikamenti frati e soru . kwindi figuriətə ka ndâ l appartamentu a dduv staj jɛ sutth pratikamenti ô primu pianə tʃi su kwattrə vagliuni fimmini i Kutron kwindi su sempri a Kosentsa ɖɖa universitari sì semph a Kosentsa kwindi su ku kiɖɖi vai niʃʃennu puru ma ogni ttantu kwannə vonnu nu poku i kumpagnia sen'no nun tʃi pentsu propiu neʃʃu pokə a si tu neʃʃi e vvai fattsu kiɖɖə k addi farə e mi rikuogghju a ra kkha kista è a Kosentsa tʃi su lokali tʃè kosi sì inta ndû tʃentro storiku tʃi su tʃi su parekki lokali pe'ro ti stai ʃalandu ɖɖa ? ma putissi ghjiri megghju komunkw . sì nun tʃ èee un tʃ è nenth Kusendzə è ppo kwandu venənə i fine settimana morə propiə pik'ki tutth ʃinninə fanə a mmia Kariati m o piatʃi e mmi staju ɖɖa kwindi si fa akkus'si e kkha a Kariati komu passi a jurnata tu ? akkus'si kwandu tʃi su loru passu u tempu se nno mmo ste pregannə a Maronnə ka venə settembrə kka mi ni vaju mi ni vaju a Kusents i ʃinnirə ʃinnə ʃinnə pokə ddʒustu ppe venire ppe mi fari viriri a la kasa ogni ttantu ka sugnu vivə ppo u restə u restə nenth . nenth kkju kwandə tʃi jukavərə a palloni ʃinniva ma mmo . nenth è mortə Kariatə ppo mi lauriu mmi ni vegnə e mi ni vaju torna ma tu kwanti voti l annu ʃindi a Kariati a Kariatə ʃinnə vab'be kistu è nu kuntu è nu kuntu diffitʃili . pe'ro mediamente na vota û misi na vota û misi e ppuri su tʃentuvinti kilometrə si tʃertu na vota û misi e ppo abbiti kka kwannə ʃindi ndâ kasa si no dduv a nonna mi staju ɖɖa tre o kwattrə jorna e mmi ni vaju tranne tranni ri vakantsi i vantsi i Nnatali pik'ke ru misi i paʃkə e e l estatə e a nonna ti rikordi un rakkonto ki ti ditʃeva tua nonna per esempiu kosi i na vota a nonna ki ditʃivə ki a nonnə ke diʃivə ka kula akk kula akk sempa kkha dunə venə tʃè pratikamende signifika aʃpetta ka passa ru tempu e ru kos sempri ɖɖa va ra finiri si kissə ditʃia oppure altri rakkonti de lla sua ddʒoven'tu o no e kuntava semph kwand eva pikkuliɖɖi ka pe/ kku nnu paninə su ʃpartivanə in ddetʃə n ko/ ka mantʃavanə pok e nenth kriʃʃivunu kku tʃipuɖɖə kû kos e pratikamendi ni katts iran a nnu ditʃennu vu aviti tutth u bbeni dû munnə u və [vedi] sentsa provar a famə ra kos . kist . purtropph . e u nonnu tʃè lo konoʃʃi o u nonnə allura u nonnu kiɖu ka sugnu statə jɛ tʃè pratikamenti aveva kwattr anni kwand è kwand è mort avia murutu no mi rikordu ka mi purtava semph subb subb i varkə kwandu addʒustavunu i rittsə mi fatʃeva stari kku iɖɖi e kosi ppo un rikordu kkju nenth aveva kwattr anni ma era piskaturi tu nonnu sì sì e kka pratikamenti ke tʃè tutth ana fatth i/ meno malə tutth su piʃkatur tʃè tutthə l [h]annə fatth tʃè ndâ famigghia tua da parti ra mamməta su piskaturi o puri dû paʈru ? no no no kiɖɖi fanə l agrikoltori nvetʃ kiɖɖə tennə da parti da parti dâ mamma no dâ parti i pa'pa dâ parti i pa'pa su tennə su imprenditori agrikoli kwindi tennə tutthi terreni e kos fanə olivə vinə pumarorə kos tʃè tutth i kos tennənə u frandoju u kos kandinə e dâ parti dâ mamma dâ parti dâ mamma nvetʃ su tutthə piʃkaturi piʃkaturi un a fan a professjoni i piʃkaturi pe'ro so stati piʃkaturi puru u tsiu è statu piʃkaturə e tempi ɖa e [h]a ghjutu tu a piʃka no no ogni ttantu ddʒustu kkus'si ppi passari u tempu subb a vvarka ku a lentsitʃeɖɖə mi po no è brutt a fatikari nun ti piatʃe . no nenth . kwandu tu eri vagghjuni vaghjuni pittʃiriɖɖu ke jukavi a muʃkateɖɖə u ku rutrittʃ u u kurutrittʃu ki sarebbi tʃè a muttʃateɖa a kanuʃʃu no pratikamenti mində u pallon n dderrə tipu komu a muʃkateɖɖa tʃè mind u pallonə n dderrə tʃè unu tʃi jetta ru kavətʃə tu va pij u pallonə e nû frattempu l atə s ammuttʃ e tu l [h]a irə l [h]a ir a trovar . ssi ka un ni trovə venə a kiɖɖə min u kavutʃi u pallonə e s akkumintʃa n ata vot stessə dâ muʃkateɖɖ tʃè tuttə robbə robbi i ammuttʃarə e kos ppe nnu vagnunə maʃkuli ki fatʃimmə robbə i minarə kosə tutth sti kosə . jukammə a mmattsə e 'triʃkulə ke è pratikamenti nu pettsu i/ i lignu n dderra ku ma mattsə i lignu sə minava e sə e si kolpiva ru kosu tipə komu si kjama a nun m u rikordu e si va pijavi e s avi dipo s avi di tʃerkari i kolpiri ku ɖu pittsitʃeɖɖu u lignu sì . e kistu ppo bbasta ppo ognunu s [h]a pijatu a via soi e ni simu ʃpartutə tuttə kwant . kine si n è ghjutu nda Ddʒermania kine a u nord kine s è ʃpusat iu na l universi'ta tu [h]ai mai statu nta Ddʒermania a visitari tsijta sì sì tsijta sì duvv duvv tsiə a mamma sì tutth Frankoforthe Billə [Bühl] nu simu jutu kkju a nissunu pitts kist ti piatʃiva ɖaɖa sulu a sti pitts belli ddzoni e ki [h]a fattu tipu kom a passasti iva niʃʃiva kku lloru iva a li ra piʃʃina me m addivertiva tʃè pekkatu ka n tʃ evə ru sulə ka ʃ evə r ogni ttantu mendre a Frankoforte tutthə tutthə diversi niʃʃimmə immə ndî lokali ndî kosi tʃè tʃ eva kkju bita ppi ɖɖa eva nu paisi kiɖɖa è na tʃit'ta neʃʃimm kkju e ppuru ɖɖa jokannə a pallonə . passamm u temp sentsa sentsa sapiri parrari u tedeʃko ppo ti vo ʃbatt a fattʃ ɖa [h]a kanuʃutu ankun tedeʃku ke parrava no ankuna tedeʃk si ke parrava l italianu ? no no nun parrava l italianu pe'ro ppo ni kapimm o stessu si si kwind kwindi e mmo [h]o perts a mamma l [h]e kanuʃʃutu m [h]a truvatu dopu kwattru jornə sì eh l [h]e kanuʃʃuta e mi mi sugnu rikuotə dopu kwattru juarnə a la kasa . kwindi . bbo ma so so belle le vagnjuni tedeske ti piatʃunu ah ? ti piatʃunu i vagnunə tedeʃke sì ma troppə fatʃili pe'ro tʃè a sì a kondittsjoni dâ fimmina . tu komi vidi a konditsioni dâ fimmina i kka per esempiu i fimmini i Kariati i fimmini in Ddʒermania allora tʃ è kkha pratikamenti evənə kkju seriə na vota . mmo . na vota evənu kkju seri pik'ki kriʃʃivanu ku n atə edukatsjoni ke nun ni fatʃivanu neʃʃiri i dintra tʃè tipə a nu tʃert orariə s avin arrikogghjərə un si trukkavanu un si fatʃivanu no tʃè si ʃpusavanə pikkule kissə mo nvetʃ è kanddʒjatə tutth mmo pentsu ka nun tʃi n è differentsi tra ɖɖokə e e ra Ddʒermania i neenti ditʃi tu trankwillə ah a differentsa u sai dduv è ke è ka kka a fimmina ta ta l [h]a guadagnari nda Ddʒermania veni ra fimmina duvi ti almenu ppi kwandu [h]e vist ppo non lo so s è suttʃessu sulu a sulu a mmia pe'ro . l aj e vistu l [h]e vist akkus'si ma ppju è una domanda su lla konditsjone de lla donna per esempio la konditsjone di tua madre di tua nonna rispetto a lle ragattse di oddʒi . di kome si vive ? in dialetto eh sì sì allora mmo komə komə kampanə mmo tʃè a kosa è kkju è kkju aperta tʃè pratikamende i l edukatsjoni nun si inderessunu kkju . tʃèe per esempio il lavoro e kkju no no nun tʃi nun tʃi pentsənə propiu mo tʃè mmo ppi s allundanari dâ famigghja si nndi vanu a ll universi'ta a i kosi tʃè kine magari neʃʃ a Kariati si pentsənə ka è na brava vagnuna tʃè tipə e na santa no e ppo s arrikogghja kkû figghju kwandə varə a ll universi'ta tʃè ʃbandat invetʃi na vota a kosa eva kkju eva kkju kontrollat na vota si kampava si kampava megghjə fatʃivənə a vita ritirata a kosə tʃè tenevi u vagnuni un nu viriva avə neʃʃərə kku l amika a kos un tʃ evunu i telefonini . pek'ki kiɖɖə [h]a rovinatə tutth propiu tutth . vab'be ka na vota kka nun teneva manku u telefunu ndâ kasa na famigghia subba detʃi l avia kwindi pe'ro a stissa kosa a televisjon . kistə è kanddʒatə è kanddʒatə letteralmenti propiə na vota tʃ eviru a vita i paisi mmo nun s inderessanu kkju . e stu kosu i telefoninu pik'ki nun ti piatʃi tʃè . nun ti piatʃi pik'ki ditʃi ka si a Kariati e ditʃi ka si nda Sitʃilia tu kwandu nun ti vo fari trovari i na pirtsuna un ti fa trovar duvi si makari sugnu a ra kasa e ppo su ee a n atu pitts makari kistu è bbonu ppi maʃkulə è bbonu puru ppi fimmini pe'ro tʃè è diventatu kkju furbu u munnə frikanə megghju kus'si . kû telefoninu kû tʃellulari se trankwillə a tu kon i tuoi amitʃi kwando vi ʃkrivete messaddʒini komu i ʃkrivi ? ah in italianu non in dialettu no in dialettu no . tipə ankuna kwandə è ka fissiamə ankuna frase una frasi tʃ [h]a jittam pe'ro è bbellə tʃè iu infatthə kwand è ka kanuʃʃə pertsuni i atri pittsə no tipu ku kiɖɖi i Kutroni e kosi tʃè iu parru kku lloru u kariatisi e loru parrunu kku mmia u kutrunisi e ni kapimmə ni kapimmə trankwillament al volo sì sentsa sentsa probblem . tʃè ku kiɖɖi dâ dzona i kkha nu poku i diffikol'ta nvetʃi kku kiɖɖi ku kiɖɖə dâ dzona i Vvibbo ka un ti kapiʃʃənə nvetʃ kku i reddʒitani sì tutt appostə sulu kku a ddzona i Vvibbə pik'ki un ni un ni kapimu bbon parranu ʃtranu parrənu strani pe'ro ppi kwantu riguarda tʃerti ddzoni ppə invetʃ ppi kwantə riguarda i ddzoni Taurianova Tʃittanova e kosi no probblemi un tʃi ni su ni kapimu ni kapimu propiu bbon tʃè kista è ra bbellettsə dâ Kalabbria ka ni kapimu propiu bbon puru kû napulitanu ni kapim parri u kariatisi u napulitanu ti kapiʃʃ parri napulitanu u kariatisi u kapiʃʃ tu si tifosu i kwalke skuadra ? dâ Juvə dâ Juvə ai mai jutu a na partita da sì una una sul e guarda kasa a prima partita ka m [h]e vistə m [h]e vistə l inter a prima ʃwadra ka m [h]e vist na na na partita i koppa i koppa kampionə tʃè ppju o menu è statə . kwand è k eviru u sekond annu tʃè non mi sembrava u ddimilə ddumiləeun po nun [h]e vistu kkju e ppo a Kusentsa kwand eva e dduvi dduvi ata jutu ? a Ttorinu a Torinu kku nna ʃkwadra kku na ʃkwadra turkh istanbul o no no ee u Galatasarai . ppo mi sugnu vistu semp u Kusentsa kkû Napuli kos kwand eva na serie bbi komu traskorri per esempiu na jurnata i kaltʃu se tu vai a vederi na partita i kaltʃu komu fai komu t organiddzi ? tʃè komu m organiddzu a ru bbarrə ormai si virinu i partit vai ɖɖa m assettə mi pijə a bbirra a kos e mi ward a partit tʃ è a kosa strana ka kini segna a ssegna un m inderessə a nnenth puru ka segna ra Juv staju normali ku'si assittatə nun stai strillandu no no sugnu tifosu pe'ro nun m inderessa ttant tʃi tegnu kwandə jokanu ku i ʃkwadri stranieri pe'ro kwalsiasi ʃkwadra italiana . al kontrariu magari i l interisti ri kosi ka vonu ka perdə e fanu pe'ro e kwal è il tuo dʒokatore preferito dâ Juve ? no nun tʃi nn è ti piatʃi a ʃkwadra kom è fatta nâ ʃkwatra tutt tutt i stessi su un tʃ è n jukaturi unu sulu mi n è piatʃutu Maradona pe'ro kissu era a Napoli no pik'ki evirə a Napoli pik'ki onestamenti evirə u kkju kkju fort e ghjokaturi kom a r iɖɖu nun tʃi neʃʃunu fori kkju kista era a kosa e bbasta po ati jokaturi nenth . se vorresti emigrare no a ll esteru no nta Ddʒermania nun ti piatʃissi ? in Italia sì ma no ke kosa ai intentsjone di fare dopo e ʃfruttarə tʃerkari i ʃfruttarə a laurea . in Italia si sa kome ke è ma almenu l Italia teni na kosa bbona i lauriati nun si perdunu mai . tʃertu ka a Kariati ntʃi ni su parekki lauriati persi pe'ro a Kariati ki nun ti rurunə nenth . i pertsuni ka tʃ evənə na votə ka fatigənə tʃi su mmo ppo u restə# #ka ssi nni va ma per'ke non a ll estero ? no non non mi piatʃ . sono italianə mi sentu italianə e sugnu ppi l Italia sugnu natsionalist . gli immigrati de lla vekkja dʒeneratsione preferivano andare in Ddʒermania piuttosto ke nel nord de ll Italia no pik'ki kka è nu diʃkorsu nu pokitʃeɖɖu è un è nu diʃkorsu storiku kist la Ddʒermania avia niʃʃutu dâ gwerra la Ddʒermania s avədə di rifari a Ddʒermania tinivirə i sordə u marku valeva kkju ddâ lira u nord n dava nnenth venə e i ʃfruttavunu sulamenti e si ni ivinə ndâ ndâ Ddʒermania mmo nvetʃə pik'ki si stanə rikugghjennə dâ Ddʒermania ? pik'ki mmo tʃ è l euru ttʃ è ra stissa valuta e nda ll Italia si gwaragna di kkju . kista è ra a kosa . tantu ste ʃkrivennə puru jɛ nu libbru nu kalabbresi in Ddʒermania tu ? kwində ddʒa ne [h]o fatt/ ddʒa n [h]e fattə ddui jɛ i poesie e mmo ste ʃkrivennə nu libbru e nu kalabbresə in Ddʒermania e komu mai ? e ku'si tʃo'e rakkonti a tʃi kunti a storia dâ mamma no no no pratikamenti dû dû kalabbresi in ddʒenerali tʃè ppju partə kku nnu diʃkorsu storiku no si tʃè komi s arrivə pik'ki si è arrivat nda Ddʒermania ndâ kosə tʃè a Ddʒermania ke a niʃʃutu dâ sekonda gwerra dâ sekonda gwerra mondiali distrutta e s avədə rifare tʃèr tʃè tutthə sti kosi i kkha . kome s è ambientatu u kalabbresi ɖɖa ndâ Ddʒermania komu è trasutu ndâ kultura i ɖɖa kosi tʃè kkju na kosa in ddʒenerali u stai ʃkrivennu ppi kontu tuu no no ppi kontə/ kontu du du mmɛ pi l universi'ta ppi kuntu kalabrese eh no no no ppi kuntə ppi kuntu du mɛ pik'ki m è sempri piatʃutə a ru farə kwində ddʒirannə bibbliotekə bibbliotekə piji tutth u/ tutth u materiali ppo tegnə l eʃperjentsa personali puru kwində probblemi probblemi un tʃi nni su . pik'ki puru u nonnə kiɖɖə ka è mmorth eva fatikatə parekki anni nda Ddʒermania nta Ddʒermania e na vota era ddiversu na vota si si ʃkrivivənə i littərh na littira arrivava r ogni mis ppi diri infatth kwandə u dziu s [h]a botə ʃkriviri ai superiori [h]a ʃkritt a littira ditʃi jɛ [h]e fatt i figghi maʃkuli ppi ghjiri a fatikarə no ppi i mannar a ra ʃkhol kom evəra a mentali'ta na votə u figghju maʃkulu aviadə jir a fatikarə a fimmina avi ristari a kasa . kistə è ma per esempiu tuo nonnu magari t [h]a rakkontatu ankuna kosa tipu eu aveva kwattr anni nda Ddʒermania ke sì sì lo konoʃʃi per esempio u kwest usantsa ke in Dʒermania i primi emigrati per esempiu i primi emigrati nta Ddʒermania stavənə ntê bbarrakkə e stavənə tutth ndzemə e kistu e stavənə è stavənə tutth ndzem tʃè ʃinnivinu ogni morti i pap ank/ puru pik'ki nda kiɖɖu peridu ivi ri modə no . per esempiu prima dâ gwerra ivi ri modə a Amerikh po è suttʃessə a gwerra e a ghjutu i modə a ghjutu i moda a Ddʒermania nfatth tutth su rikot i kkha e su partutə pe/ pâ Ddʒermania finə finə a l anni novantə ppo s è traʃformatə a kos pek'ki è kanddʒat a Ddʒermania . poi l italianu a dduv [h]a ghjut [h]a fatth danni u kalabbresi puru dduv [h]a ghjutu [h]a fatth dann ed è finitə ed è finita a Ddʒermania [h]annu kumintʃatu a veniri i turki e ri kos kka ppo pratikamenti u probblema ddâ Ddʒermania kwand [h]anno fatth l unifikatsjoni kiɖɖə [h]a finutu a Ddʒermania . s è rovinatu tutth . ma tu tʃè [h]ai lettu mai ke per esempiu intê barakki spetʃalmenti i kwesta kostellatsjoni tʃ era una ki ʃkriviva littiri ke tʃ eranu tanti analfabbeti prima i primi anni eh ʃkrivivə sì vab'bo i ʃkrivivənə i littiri e ankun annu kuntatu ke in ogni barakka per esempiu tʃ erano molti analfabbeti e tʃ era una per esempiu sì sì sì tʃ era unu ka sapeva ʃkrivə e nun sapeva ʃkrivirə mankə tantu bbonə iva e si fatʃiva ʃkrivirə a littərh ppo kwand a mannavənə tʃè makari ka ni a piavarə a ra kasa nemmenə a sapeva a lleijərə no e jiva duvi kirə ɖɖa ka le leijvirə a littira a littira a kos pik'ki na vota evunu pokə kiɖɖə ka fatʃivinə fatʃivənə i ʃkhol tʃè na votə kkha a kwinta elementari era kum a l universi'ta ma ta nonna [h]a fatth i ʃkholə a nonna [h]a fatth kiɖɖa ka m [h]a kriʃʃutə [h]a fatth a kwinta elementarə kwində ssa lleijrə e ssa ʃkrivərə tutth mo sulə e tutt orə infatth si si lejia a tutth i paddʒini dû televidiu dâ kosə sì trangwillə u nonnu mi pari ka u nonnu mi pari ka nun sapeva ʃkrivirə sì mi pari ka nun sapeva ʃkriv e nemmenu lleijəri kwindi pentsu ka s a fatʃeva s a fatʃeva ʃkriviri i nguna littirə
Car2wID1 sentsa vrigogna eh e intantu mika tʃ è a telekamera tʃ è sulu a vutʃi . kwandu si nata ? sugnu natə in dialettə devu parlari ddʒustu ? il kwattro u kwaʈʈru i settembre del del millenovetʃentosessantasette sessantasette allora propiu l annu ka ka [h]anu vinutu kka i tuoi ddʒenitori sì o era n annu no eh va beh# vena indorn ô sessanda . sissanta sì iu sugnu stata ku i nonni fin a treditʃ anni un dzi venuta famigghiə pik'ki ah si kreʃʃuta ɖɖa sutta sì sì e poi a treditʃ anni sugnu vinuta in Ddʒermania dopu ke [h]e finitu i ʃkholə a l Italiə e [h]ave [h]a fattu a tertsa media [h]o fatt a tertsa media pik'ki si viniva prima m a'viadi jir a ʃkholə nda Ddʒermania e non eh/ pa'pa e ra mamma . [h]anno volutu ka finiʃʃiva li ʃkholi obbligatori ɖɖa e ppo sugnu vinuta kkha ma si a prima figghia ? no nu simu ottu ottu figghji sì e io sono la sesta e tenə fratə sorə e kwantə kkju tegnə tʃingwe sei sorə kkju ranni i mia e ddui kkju pikkoli e kwindi sei si a tertsa tʃè sono a tertsulthima a tertsultima eh su ʃpusati e u riastu ddâ famigghia sta ankora ɖɖa sutta ? tutt tutti no no su tutti ʃpusatə su i mendzi kkha nda Ddʒermania i mendzi su in alt Italia pe'ro nessunu kkju ndû paisi no ntû paisi i Kariati no . e a nanna e u nonnu [h]ana vinutu kkha ppua o stanu ankora ɖɖa sutt ? u nonnu e a nonna me no u nonnu e a nonna me su rimasti ɖɖa e mmo nun tʃi su kkju ma kiri ka t [h]anu kriʃʃutu stannu stannu nta Kalabbria ? sì su stati sempə nda Kalabbria sempə nta Kalabbria . e kum kum l [h]a passata l infantsia tua ɖɖa sutt ? . bbonə . l [h]e passata bbonə pe'ro kwannə i ddʒenitori ssu lundanə è bbruttə pik'ki na vota l annu i viriva e kwindi nun dʒ e/ nun dʒ eva kkiɖɖu rapport i i mamma e pa'pa veramenti pik'ki tu kriʃʃi ku i nonni u rapportu è divers . pik'ki tu un ni viri kwattrə settimani venivanə e bbastə un nn è ka kwindi ppi mmia u patri e a mamma me su stati i nonni su statə . ki l infantsia l [h]o passata ku ri nonni . je l atə tʃingwe sor ri me pure non è ka sugnu sulu jɛ pik'ki a mamma e pa'pa un a unu pu si l [h]annu portatə no tutti ndzemə pik'ki tutti ndzemə era ru troppə assai si ʃpusava a una e nghjanavə a n at si ʃpusava a una e nghjanava n at . e i ʃkholi ɖɖa sutta kum eranə ? i ʃkholə iu [h]e fatt fin a tertsa mediə tutto normali ma erano klassi miste o sì sì sì a ʃkhola statalə sì fin a kwinta elemendari ppo a tertsa media e ppo sugnu tsəkkat . e u nonnu ki fatʃiva komu lavuru ? era piskaturi u nonnu me eva ppiʃkatore sì poii eva ddʒa in pentsioni kwannə jɛ evərə angorə ɖɖa pe'ro l arti eva peskatorə a nonna un fatʃivə nenthə era kasalinga sì . e ti rikuordi ankuni kosi per esempiu ki tti nsignava ki tti mparava a llu tillaru o na u tilaru no tʃi sugnu jutə nu pari i misi akkus'si komu tuttə i vagghjuneɖɖi ppu nni fan jiri assai n ddʒirə e kosə pe'ro u nonnu [h]a tʃirkat i mi mbararə a fari a rittsə veramenti e mi piatʃiva akkjui a riti iu l ajutava sì pik'ki iɖu fatʃiva poi un ghjeva ak'kju a mmari eva diventatu andzjanə e fatʃeva i reti ppi l ati peʃkatori i fatʃeva propiə dindra [h]a tʃerkatə i l ajutavə jɛ pittʃuliɖɖə kwello ke potɛvo ndzomma l ajutavə pe'ro no ndû komplesso na bella infandzia non è ke ti rikuordi ankuni konti i rakkonti dû nonnu per esempiu ke iva ntô mari ppi piʃkari si guarda tʃè va tʃè rakkontava tʃerti stori assurdi dal mondo moderno pe'ro rakkontava ka jivanu ku a varka fin a Ttarandə fino a Taranto sentsa motore eh iva iva kugghjiva l ottʃeɖɖə pe nə mandʒə nu poku i karni jiva a kog'ghirə riganə e kosə ppi tʃè era eranu ttembi duri ntsomma . e per esempiu ankuna kosa ka ti [h]a rakkontatu kon la peska komu si fitʃi komu si piʃkava tʃerti peʃʃi per esempiu no no kistu no kistu no tʃè iu partetʃipava kkju . a . vab'be kwannə veniva a ddindrə tannə si pijavənə i piʃʃi si ni pijavənə puru parekki allura si si parrava n ama pijatə tandə n amə pijate tandə pe'ro jiva a guardava kwannə venivənə i i lu mari ku ɖa i varki kjini pe'ro non no ki partetʃipava propiu akkus'si no . e tʃ era a volti tʃ era puru a tempesta o t ʃ era u mari gruassu o kom era ? bbe i peʃkatori u sanu kwannu [h]ann a jirə a mmar kapitava magari ka kwannu riendravanə truvavənə nu tembu diversu pe'ro nun è kka jivənə tutt i juarnə ku ru riʃk i kwakkə a ll epoka eranə varki kjini i ddʒendə nun è ka vannu a varki ku unu dujə kwindi loro sapivanu u tempu k avənə i iri u tempu ka un putevənə jirə tʃè mi rikordə puru ka tʃ eranə tʃerti periadi ka tʃi mangavənə duə juarnə dormivənə ɖɖa ppo si ni venivənə pe'ro . non pju di tando tʃè perikolu propiu un n [h]e vissutə k am avutə a paurə kistə no kistu no no e ka per esempiu u paisi i Kariati a volte era allagatu per esempiu tʃ era u mari grossu o sì u tʃ è kapitatu un ann n anno o dui ke tʃ è statu l allagamendə subba ô lungo mari ka è statu n evendo a nnui vagnuneɖɖi è sembratu nu ddʒoku komunkwe è statu perikolosu ditʃimu kwann u mmari è kwasi trasut ndê kas . pe'ro nnui tʃè io iu l [h]e vissutə komə nu nu ddʒoku nun è ka l [h]e vissutu komu na tradʒedia ppi mmia è stat . e kwann è statu ? ka non lo so un m u rikordu bbonə n l ot/ ni l ottantadui iu sugnu vinuta kkanə u settandott settandanovə ? settantotto settantanovi e kwandu [h]a vinutu kkha kom eranu i primi tempi kkha nta Ddʒermania tuttu d un piettsu era brutth kâ lingua ka unu nun sapi era bruttə pik'ki io n sapia nemmenu na parola in tedeʃk poi [h]a avutu subbitu a responsabbili'ta i na nipoti mia na mia sorella [h]a ghjut a lavorarə e me ll [h]a lassat a mamma lavorava eva kkju respondzabbili diʃimu kwindi [h]a kriʃʃutu na nipotina mia sì a nipotina . è ppoi eva bruttu pik'ki un tʃ eva kkju ɖu rapportə kka ttʃ è fra mamma e patri e figghju ditʃimə m avia a ddiri na kosa nova# pe'ro . l avə purə desiderati prima di veniri kkha ku a mmama ku pa'pa e a Kariati ormai kku i nonni in e'ta avantsatə kku . kwannə mi vinianu kiɖɖə . momenti i rabbi ditʃi iu mmi nni voju iri dduv a mamma è normal . e ppoi è diversə ppo tenə i fratə i sorə kwindi è statu superatu komunkwe è bbrutth . è statu bbrutth e ke ai fattu i primi tempi kkha nenth stava ddinʈr a stat a kasa a kasa l ati sorə mei nda la ʃkhola l atə fatigava e gghjɛ stava ddindra vab'be jimmə a ra piʃʃina jimm a i jukarii dʒju/ i jukari ankora jukamə ku l ati dui frati mei kiɖi kkju pikkuli i mi pe'ro ppo un [h]e fattu nendhi a ra ʃkolə nun tʃi sugnu jutu pik'ki ava finiti i ʃkoli obbligatori in Ddʒerma/ in Italia kwindi kkha mi [h]anno kiamato pe'ro nun eva obbrigata a tʃi jirh . k aviva ra litʃentsa e venivi treditʃ anni kwando treditʃ anni sì . e pua komu komu [h]a kontinuatu komu [h]a kanuʃʃutu to maritu poi sugnu statə kwattr anni ku a mamma e ku pa'pa kkha poi loru si ni ssu ghjutu pik'ki pa'pa nun lavurava kkju su si ritirati in Italia ppi semp e ni sim jut tutt a famigghjə ppo sugnu statə n annu kku loru in Italia e ppo a Kariati a Kariati Kariati nun offriva nnenth e mmi nni sugnu vinuta n ata vota nda Ddʒermania maddʒorennə pe'ro pe'ro sentsa ddʒenitori no kku mia sorell . m [h]e trovat u lavoru e sugnu stata kku sorma tʃingwe anni e ppo dopu tʃingw anni [h]o konoʃʃuto mio marito ma kka ? kkha sì sì a u kontsolatə ni simu kanuʃʃut ah sì sì sugnu juta a ffar u passaportu e ni sim kanuʃʃut l [h]a kanuʃʃut a ll Italia e no a Kariati un u kanuʃʃiva sindʒeramend nun sapiva neangə k era n italianu . e ppo e poi# poi sugnu ʃpusat iɛ stava ra Stukkard e mi ni sugnu vinut kkha a Bbil . ka a Bbylə nenth sem ʃpusatə ama fatt tre figghji e simu angorə ndzem per il momento . e dduvi v ati spusatu kkha o ɖɖa sutta ? no no in Italia e kum era u jornu i preparativi tutth ? è statu bbellə è statu bellə è statu ntristito in nu funerale è morta mia dzia na settimana due settimane prima . eh e nni simm akkontentati i kiɖɖə k amə pututə far . nne tandu grossu u matrimoniu nne tandu pikkhulu pe'ro è stato bbellu lo stessu . e komu su in dʒenere komu si fannu i matrimoni a Kariati ke si usa ? ke si fa ? . o n usantsa tipika o propiu kom era u matrimoniu no sì tipika tipika no n tʃ è nenthə si fannu i soliti doltʃetti a ll auguriə dâ ʃposə . si fa ke po si fa ke poi kwannə eʃʃi ndâ kjesa fa u ddʒirə ti ferm avandi i nonni avand a kkasa dê nonnə avandi a kkasa ddê ddʒenitorə sti ssə doltʃə n koɖɖə e# e i fotografii unni si fa ? i fotografii mmo si ʃegghji ru postu kkju bbellə ognunu tʃerka di si nnu pper esempiu nni l ama fatth eva ddʒa nott e l ama fatth in riva al marə ni simu akkuntintati puri i pikk . pe'ro tʃ era a villa a villa dû paisə ki era a meta ditʃimu u portu mmo tʃ è a ll epuka angora un dʒ era . tʃi su i posta ad'du i ʃposə vanu . e komu pietantsi tipu mantʃari ki si fatʃia vab'be kistə ppo dipennə tuttə u me'nu ka unu si ʃegljə tʃè Kariati è komu tuttu u restu i lu munnu unu komu vo ʃpennə komu vo man'dʒa kwandə oʃpətə tenə kwannə va ɖɖa ti ʃegli a a bbasi i piʃʃi a bbasi i karni ognunu ʃegli si fa nu me'nu . e s [h]annu# nti lli invitati a lu ristoranti po ti ni va ditʃimu a festa è ɖɖa ppo ki pu'o va in viaddʒo di nottse ki non pu'o . va a mmari va al mare eh dipennə purə i parekkjə kos e per esempiu ɖɖa sutta l infantsia kom era tʃè rispettu a i fimmini putivanu niʃʃiri per esempiu i figghji fimmini putivanu niʃʃiri o aveunu stari ntâ kasa . no . tʃè dipendi i nda kwali famigghji kriʃʃ ntʃi su i famigghji ka ankora pentsanɐ . a ll antika ntʃi su i famigghji ka mmo si stannə emantʃipannə mmo è diversə per esempiu iu mi trovu nda Ddʒermania pik'ki iu tiniva tʃè tegnu nu paʈri ka a ll epoka mia i ditʃott anni jeu nun kanuʃʃiva nemmenu a Kariati ku #ssa . e kwindi m [h]e fattu a validdʒa e mi ni sunu vinutə nda Ddʒermania ma no ppâ libber'ta ka kka [h]e fatth kis'sa kke pe'ro almenu mi sendiva libberə . nvetʃi mmo mmo nno mmo i vagnunə ddʒa vanə a ri ʃkholə fora paisə ddʒa è kkju emantʃipatə komunkwə Kariati nun è komu prim . pe'ro ntʃi su lo stessu i famigghji i mmo ka su magari vagnunə i vind anni ki nun tsanu mangu ki vvo dirə Tarrə Vvekkhjə ditʃimu molto poki sekondo me . a kkomə si viri a mmo a ddʒoven'du treditʃi kwattorditʃ anni ddʒa initsianə a niʃʃirə kkju ttʃ è purə kkju libber'ta ditʃimu . tʃ i su parekkji kosə novə barrə . posti dove andare ditʃimu mmo . tu [h]ai avuto okkasione di kanuʃʃiri ankunu paisi dâ Kalabbria nno ddʒiti skolastitʃi nenthi vab'be no no ddʒiti skolastikə ka mi rikordu in Bbuglia simu stati in Bbuglia jimu a i li grotti ɖa a la kwinda elemendarə kistu è tuttu kiɖɖu ka mi rikordu è in Kalabbria nta Kalabbria no no no un sugnu statə mai tʃè prima nun sugnu statə mai a nessuna partə . sulu Kariati# no sul a Kariati . e Kariati komu komu paisi komu vivi tʃè è nu paisi i mari o è nu paisi i muntagna tʃè sekondo me è nu paisi i marh ma i tuoi ddʒenitori fanno parte de l kwartiere ke si trova ntâ marina ? sì stannu sutta a u mari pik'ki ttʃ è Kariati supra superiori sì pe'ro un è kka m u sendə estraniə Kariati superiori tʃè ppi mmia è tutt Kariati un ni pottsu riri Kariati di mari i kiɖi i Kariati superiori su ndâ mundagna . magari si sendi na differendzə ddʒa kwann tutt tʃi va a fa a passeddʒatə viri i stradini i kosi kkju karatteristikə nvetʃ Kariati marina ti pottsu diri ka è kkju tʃittadinə kkju apertə . tʃè jɛ notu a differentsa komu si ɖɖa fussə rimasta vint anni arretə e Kariati e sutth s è kkju emantʃipat . pe'ro non magari i ddʒendi ma parrunu divertsə ? no parrari diversu no non kredo . propiu akkus'si a differendza no pe'ro si virinu i ddʒendi i Kariati superiore kkju . kkju tamarrikkhji . no ma è vero sekondo me e tʃertu ddʒa kwann i viri ka tu ti tʃi va ffa a passeddʒata viri kiɖɖi stradinə ssu komu na kosaa kjusi na kiɖɖi kwaʈʈru muri lloru su protetti non lo so è diversu . u bbiri per esembiu i kasə rannə komu su nda marina i kasi i ddu tre piani u bbirə su tutti kasini pikkoli kosə a differendza tʃ è su i modi i parrari no u modu i s eʃprimiri è uguali . ma tu ogni kwanto ʃendi ddʒu na vota ogni anno o sì una volta a ll estat sulu a l estati i kwantu tempu ti fermi a Kariati ? kwattru settimani kwaʈʈru settimani sempi ndû misi d agostu sì tʃ è ankuna festa ka fannu ? ma u misi d austə è kkjin i fest pik'ki tʃ è u turiʒmə kwində u pundu tʃentrali è u misi d agostu e kwindi tutth a sirə tenə kosi kulturali kosi turistiki kosi festi i kandandə tʃè si gondʒendra tutthə ɖɖa . ma la festa de l patronato kwal è no kwella è a maddʒo a maddʒo San Kataldo si u detʃi i maddʒ nvetʃi u misi d austu tʃ è San Rokku ka è puru na bella festa e ki stanu fatʃendu ? San Rokkho ? San Rokkho fan a fannu prima u kosu ndô paisi u korteu ku u sandu poi fannu u korteu ndâ marə ogni annu venə ʃelta na bbarka diversa tʃi mindanə u sand i dindra e tutt i bbarki u segunu ppo fanu i fuoki i fuoki a parekkje parti in mentsu a l mare fannu nu bellu fuokə e poi si rikuogghjənə fanu a serata ku nu kandandə o nu gruppu folkloristiku San Rokkə è ange se non è patrone è puri na bella festa ka fanu pik'ki tʃi fannu parti puri i i napulitani ditʃimu ka su a Kariati s [h]an kkattat i kasi a Kariati fanu l artifitsi ekstra per San Rokko è na festa ke è divintata abbastantsa rann . e per San Kataldo ke si fa ? San Kataldu è na festa kkju i pais San Kataldu è subba normali si trova ndâ kattedrali a Kariati superiori kwello è il suo posto pe'ro na vota l annu si nni va ra ra kattedrali i San Kataldu si kjama propio ko'si e sta nu misi ɖɖa . dal dietʃi maddʒo al dietʃi ddʒugno poi a ddʒugnu u pijanə e u portanu n ata vota ndâ kattedral e a festa si svoldʒe tutta a San Kataldo ditʃimu ntʃi su puri tʃi su puri i kandandi kos e nna festa ka/ i kariatisi tʃoè è a kkju importanti e ttʃ è stu rituali ka pijənə u sandu e nu fanu stari nu misi ɖɖa pik'ki kus'si ditʃi a tradittsioni non lo so mmo pretʃisu pik'ki itʃ [h]annu trovato# eh sì no lo so poi non l [h]o ʃpeditu# e di mantʃari è tipiko di Kariati ankuna kosa ke l i kutʃini tu a modu kreatisi ditʃamu n kas bbe mantʃari tipiki tʃi n [h]annə parekki tʃ è da partir i a pastə fatth ku i ferrə kome li fai ? e io mmo on ni sattʃu fari bbenə #tʃ è tʃ [h]e provata di fari pe'ro nun è ka su kosi ke i fa tutt i juarnə kwannə tegnə propiu a vulia ri farə kjam a dzia e mm i fa . se nno ppo tʃ e ra pitthə kku a sardeɖɖə tʃ è e komu si fa ? komu si mantʃa komu si pripara a pittə kû sardeɖɖə la fai si fa ra pastə i a pittsə e poi nvetʃ tʃi mentirə pomodorə ee tʃi si mind a a a sardellə k è tradittsional i Kariat e ppo a fa tipo . tipo . no bbi'gne tipo no sal #tə no a kkasa kwindi ddʒa salati ppo si fa tipu kruasson komu ti diku meruka [conchiglia] no arrotolatə e vieni a a pittsettə veni nun è na pittsa indera kom a klassika pittə #e ven a tip i meruk konkiglia konkiglioni komə ʃpiegari tʃi sì sì ppo tʃi su i 'krustələ k è nu tipiko . doltʃi salatu su kosi ke si fannu ku lu salə sia ku ru tsukkəru . poi ki ttʃ è kkju ? tʃi su i kriʃpelli ke è puru nu kosu su nu doltʃə frittə komə kome posso paragonare a . a ri kosi per esempiu ka fann a Napuli i San Dʒuseppi ai tseppulə ə San Dʒuseppə e mmo si ni fatʃənə kisti i kka e ppo tʃ è a pasta e faddʒoli i soliti prandzi poverə iu su dugnunu# i fa diversə kwindi ma kâ pasta kî ferri ki tʃi menti i supra ? . a pasta ku i ferri si kondiʃʃɐ normali kon s/ suku i pommarorə ku na ʃpetʃali'ta o salsittʃa dendro o annugghjə annugghjə ke sarebbe n insakkatu fattu ku tutti l inderiori ddû majali ke si usa propiu ppi sta pasta kkha ʃpetʃalmendi i karnevali karnevali invern tipi e nu prantsu kkju invernili ke estivu . e per esempiu kwando eri bbambina [h]ai lavorato mai ntâ kampagna o semp vitʃinu a lu mari ? no no ntâ kampagna no no . nun [h]e lavoratu pik'ki sugnu stata sulu finu a triditʃ anni ppo si ma non so lavori in kasa ko'si no no kistu no tʃè tʃ era a nonna tʃ er a nonna lavori un si pu'o diri ka tu ajuti oppuri ka va a ffar #pe'ro unu i triditʃ anni nun ti po lavorar ko'si è megglio a lu mari nun tʃi puteva iri # . il viaddʒo kom è stato kwando per la prima vota sì a prima vota kwand [h]e vinutu kka nta Ddʒermania kû ʈrenu no ? u viaddʒu no iu sugnu partutə ku sorma ku a makina ku a makina sì . u viaddʒu è statu bbonu pik'ki l ava/ l ava detʃis ia nun è ka m [h]a kostrettu angunu a veniri nda Ddʒermania e na detʃisioni k [h]e pijat ia e kwindi è statə bbruttə i na parti pik'ki . tu [h]a llassatə [h]a llassatə a l amitʃə [h]a llassatə na sori a mme tʃè l ati sori a mme ɖɖa pe'ro no tandu tandu bbrutt . pik'ki ppo a ra fini nun è ma/ nun è kka m avənu kostretth e mi sendiva ka mi stavənə fatʃennə na kosa ka iə pu u boliva kwindi un è statu tantu bbruttə ma virennə tuttə sti differentsi ti se fatta n impressioni tʃè ah ma la prima volta kwannə [h]e avutu treditʃ anni o kwannə mi ni sugnu annatə sulə no a kwann era pikk/ ah kiɖɖu è statu brutth . è statu bbruttə pik'ki [h]e lassatə i nonnə . è statu bbruttu pik'ki mi sugnu trovatə . n sapia diri mangu na parola in tedeʃk . è statu bbruttu pik'ki . vab'be è statu brutt . eh bruttə e ppo bellu nda n ata parth pik'ki tinevə ri sorə mme i fratə mme eva na kosa ka a ll Italia mi mangava ku i nonni sul . e ppo l [h]e superatu komungwə subbitu un [h]e avutu probblemi . e u tedeʃku komu l [h]ai mparatu kha ku i tedeʃki o u tedeʃkə mi l [h]ai mbaratə lavorannu kku i tedeʃkə lavorannə po mmo me l [h]e mbarat puru n poku kkju megghjə pik'ki tegnə i figghji ka vannu a ra ʃkholə kwində . sulu a parrari pe'ro a ʃkrivərə ʃkrivərə no leddʒərə komungwə u leddʒ . e mmo ki stai fatikandə komu professioni mmo ki fai ? mmo sugnu nda na ditta normalə operai . mmo no pik'ki tʃ è tegnə u vagnunə pikkulu mmo sugnu a la kas . e kwandu rikumintʃi a lavurari ki lavoru è ki tipu di lavuru ? . è na fabbrik i/ ka fa tubbə ppe autə ppe kamion na fabbrik i metallu . e ti ʈrovi bbuona ɖɖa ? sì . ti ʈra i ku i tedeʃki o tʃ è tʃi su italiani sì sì tʃè su pure kollegi italianə tʃi ni sunu pogə pe'ro komungwe jɛ u fattsu differendz fra tedeʃki e# taliani kollegi su kollegi . ma kkha senti propiu la massittʃa presentsa dê kariatesi nta Bbyl o kom è ? tʃè italiani di menu# italiani voglio dire provenienti di altre dzone o siete maddʒormente tʃè siete voi sekondo me a maddʒor parti i italiani i Bbyl su di Kariati di Kariati la maddʒor parth sekondo me pu'o ddarsi puru ka mi ʃbagliu pe'ro . a part u fattu ka italiani tʃi ni su pokə . nun tʃi ni su assai pe'ro a maddʒor parti si sì su di Kariat . e si si senti pure ke tʃè v inkontrate ʃpessu kariatisi ku i kariatisi per esempiu a l tʃirkolo kom è vab'be tʃ è nu rapportu divers ʈra kariatisi e kariatisi pe'ro un tʃ è propiu kiɖɖu affiatament tʃè a ppart a pparti u fattu ka a maddʒor pparti su parend dziə su parend pe'ro n tʃ è ka n inkondramu suli i kariatisi o suli i i sitʃiliani suli . no kwesto no . e andate spesso a l tʃirkolo kom è ? a l tʃirkolo tʃi vinimə kwannə u minumu indiʃpensabbilə tʃè è na sedi ki sapimə kə tʃ è putimu fari riferimendə si si ni volimə ngondrarə se volimə stari nu pokə si vulimə organittsari na kosa allura avimu a sedə ka è ddʒa n okkasioni in ppju ditʃimu si nno nun sapissimə ad'du nə rivolddʒərə o kos volendo . pe'ro nun è ka . tʃi su kistə kosi fregwendə kwel poko ka sapimə ka a sedə è a diʃpositsioni . si vulissimu fari anguna kos . kî figghji per esempiu i figghji mmo kwanti anni tenanu ? . mmo tenənə unu duditʃi uno otto e unu du/ kwasi due e komu parranu parranu kariatisi o sì parranu kariatisi tra di loro parrunu puru u tedeʃk pe'ro kku nnua parrunu sulu kariatis . [h]anu frekwentat a ʃkhola italianə fin a l anno skorsu mmo l [h]annu kattʃat u kors . ma a skola italiana tʃ è ankora a Bylə ? . no l [h]anno tolt st [h]annu l anno tolt eva a skhola tedeʃka fatʃivanu ddui urə settimanali mmo st annə purtroppo gli alunni su diventatə pokh e l [h]anno dovuto ma kwindi nu sakku i kariatisi s [h]annu ritirat ? . no su i nun è ka è ʃkholə sulu ppi kariatisi è ʃkholə propia ppi tutti i taliani sulu ka i taliani i vagnunə nun tʃi nni mannanə a ri ʃkhol e l [h]annu ke l [h]annu kattʃatə e mmo da kwest anno pe'ro fin a ll anno ʃkorsə tʃ è statə e ju tʃi l [h]e mannat due ore la settimana era ddʒa kwalkosa . se kwalki tramiti a televisioni tramiti a anguna parola italiana a ditʃənə un è kə pe'ro nnu parramu kariatis . e kwannu kwannu ʃinnənə nta Kalabbria e kwannə parrunu kî nonni tegnənə kum è ? no nessunu probblem i kapiʃʃunu i nonni sì kapiʃʃunu tutt tuttu sì . ma di solitu komu u traskurriti nu dʒornu si vakantse ddʒu nta Kariati jati a lu merkatu per esempiu no a Kariati tʃ è mari e kkasa e kasa e mmari tʃè tu va ppi lu mari ppo a sira ti fa a passeddʒata a solita jurnata i vakants tʃè un ti krei nne probblemi i orari nne probblemi i mandʒarə nne probblemi . tʃè nui jamu ɖɖa ppi lu mari a maddʒor parti i u tempu u traʃkorremu a u mari e ppu a sira si sta in kompagnia . tʃi su stati puri ddʒa i juarna ka ditʃimu organittsamu na ddʒita fora Kariati nun è ka stammə e duvi jati ppua ? e jamə a n atə paisə jammə nda Sila jamə ni fatʃimə na ʃkampagnata jam a a n atə paisi a u marə e stə kosə kkha . ma sempri a jonika o puri a tirrenika tʃè a kostiera tirrenika ? no semp ionika e st estati vulimmə jir a nda l ata a Tropea a dzona i ɖɖa pe'ro non tʃi siamo riuʃʃit u mari eva brutth . kiɖɖu juarnu ka amə detʃis i iri u mari era brutt e ntʃi simu jut nda Sil
Luz1mDD1 kwannə [h]a naʃʃut ? # kwandu sugnu natə ? sì əh sugnu natə il ventuno otthobbre del millemovetʃentosessantasei sessantasia si mmh sessantasei tenə tu frati suorə ? sì tengə kwattr/ kwattrə sorə e dui frat no tre sorə e dui frati kon me kwattro e sunu kju ranni i tia o su kkju pittʃuli sì su su kkju ranni allura tu si a kju pittʃula ? io sì a kkju pikkola . e ti rikuordə ankuna kosa dell infantsia ddʒoki sì ddʒokau/ jokava a sattʃ ee ai brutt ki sarebbe mi puoti spiegari nu puokə in dialettu ? sì in dialettu i pret tʃingwe tʃingwe preti si tiravunu e si pijava unu in terra . a khorda sì a korda ? a kâ korda fatʃi kus'si no i sattʃ e bruttu e aʈri aʈru ddʒoku aʈri a mmuttʃikateɖɖ . ke ki t av a mmuttʃar e t a t avadi trovarə . ki tipu atə kuntari nkunu alle detʃi detʃi a ppuo t [h]adi trovar . poi jukammə ku i tappi a bbirra ʃkammattʃat . eh . e si tiravənə ssi tapp ki jiva kkju vitʃinə si e a kampana puru ? . a kampana sì sì sì sempre ku i sì kon ku ri kwadrati kon/ ku i numeri e si dzumbava . e si skurava na petra duw jivə a petra . n u rikuordu tantu passatu troppu temph ma tu [h]a natu nta kasa o ntô ʃpitali ? . jɛ nta kas nda kas nun mi rikordu nda kas o nta nto no no . e per esempiu tempə i ʃkola tena ankunu rikordu ? . sì i tempi i ʃkola i stavu kku a nonna ka a mamma jiva nda Ddʒermania a sì sì mammata stava nta Ddʒermania nta Ddʒermania sì sì sì e iu stavu kku a nonna . eeh . a ʃkola è vvitʃina kkha a kasa . pik'ki sia elemendari ke mmedijə era è vitʃina e kwindi jiva a ssula . e kon la nonna kom era a vita tʃè kome vi sieti arrandʒati ? kku a nonna stava bbona era a mamma komu na mamma ppe mmia . era severa kku ttia sì severa sì parekkju severə sì mi mi mi puniva a sì ? sì . se sì dovevo essere . edukata . sen'no avivənə matts . si mattsi e paneɖɖi fanu i figghji beɖɖ . pe'ro del resto era una persona tʃè sì sì poi tʃ avevo io jɛ tenivə i kapiɖi ritts mi pettinava e mi e tʃandʒiva eh . a nonna ditʃiva kinə bbeɖɖa vo parir gran duluri [h]addi suffrirh . esisti puru duvi vua . e altri kosi infantsia dʒiti skolastitʃi n ati fattu no ddʒiti ʃkolastitʃi mai no no io almeno io no gli altri l altri sì . a me no . niente e ppo mi mannava kwando kju riv a ra ʃkola mi mannava a fari i kwatsetti . i rikami e l untʃinetth nda nda na vekkhj . kwindi un edukattsjone kasalinga kasalinga e t [h]a fattu niʃʃiri a sira kê sì sì kê vagliuni sì kissu sì nun t [h]a proibbitu no no m [h]a/ m [h]a fatt iʃʃire l estate . sì sì uʃʃivo e le feste i festi patronali tʃi komprava ttʃ akkattava i vestiti novi e jimmə a festa patronale a Santu Katavərəh . e kwal è il patronu di di Kariati Santu Katavərəh Santo ? Kataldo . Katavuru noi ditʃamo in dia/ Katavuru Katavərəh e tʃ è una kiesa sì tʃ è nna ghjesa pikkola è una dzona ke duvi si ʈrova ? eh a ll initsio ə appena akkumintʃa Kariati . noi nui simu l ulthimu paisi â provintʃ i Kusents kwində appena akkumintʃa u paisi . viniennu venennu i Kusentsə venennu i Russanu . sì tʃ è a kjesa di San Kataldu ? sì tʃ è ra kjes i Santu Katavurə e kwandu si festeddʒa ? il/ u detʃi maddʒu u detʃi maddʒu e ke si fa komu prutʃissioni ? sì si fa la prutʃissjoni da# a kappella si porta a ra kattedrali i Kariat/ i Kariati subba . ehm . e ppo veni kandandə musika folkloristika . e dura ddu juarnə a festa . e si mantʃa e si mbivi puru o tʃ è ankuna kosa ki si fannu dultʃi per esempiu ke si ke si priparunu nta festa sì eh si fanə si fa u maju . k è nuu . nun è propiu nu doltʃ . eeh . nu frittu nu nu fritth . ehm si kostruiʃʃe a komm n albero komu n albero e po s arriffa va a a ll asta e . eh i sordi po van a usants . i fusiɖɖi i fusiɖɖi i kuɖɖureɖɖi i kuɖɖureɖɖi no ppo tʃi su i kuɖɖureɖɖi kû tsukkuru i kuɖɖureɖɖi eh kû kû tsukkuru tʃi menti subbə sì kû tsukkuru i subbə . e i fusiɖɖi ma i fusiɖɖi e u maju è fattu i è u maju u maju è fattu i fusiɖɖi . e ppo kkin u vindʒa u distribuiʃʃ ê vitʃini i kasa . e a festa tu tʃi vai ogni annu o kwandə eva vagljuna sì mmo no . mmo . nu nun mi tʃi trovu kkju a ghjir a festa per'ke pik'ki un sugnu kkju a un sugnu statə kkju a Kariati ah no no si ʈrasferita no [h]e jut a ll universi'ta . i Kosents ? no a Bbarh a Bbari è luntanu pe'ro . eh ntsomma no tantə ʈrittʃentu no trittʃentu e kwasi tretʃentu kilometri . e kum è l esperientsa i kariatisi kwannu si trasferiʃi a Bbari . no a vita è divers pe'ro iu iu nun nun [h]e avutu kontatti kku i kariatisi . sulu kku atri personi i atri paisi vitʃinu a Bbari provintʃa i Bbari o Lettʃə . kariatisi no . sì è n eʃperjentsa m [h]a jutat a kkriʃʃərh . e kum è a ddʒenti tʃè i Bbari su kkju diversi i vua no Bbari e komu si fossa nu paisi kkju ranni puru ɖa parra n dialettu ku nnu kapiʃʃ pe'ro tʃè nu nun è na tʃit'ta . ehm . na tʃit'ta tipo Ro/ tipo Roma Milanu no . e poi tʃi sunu i kwartieri ke sunnu posso offrire paesi pikkulu pikkulu kaf'fe fresko o kaldo lo vuole ? kaf'fe fresko sì . tʃè l esperientsa dâ ʃkola tu [h]a fatt i superiori a a Kutronə a Kuʈronu e kom era a tʃit'ta ppi ttia ? ppi mmia bbona ma stava sembə kku kariatis viaddʒava kkû pulman e st/ e stava sempə kku kariatis farə na passeddʒata . no mi è piatʃutə antsi i ʃkholi superiori è statu u rikordu kkju bbɛllu . eranu kkjuu belli i la universi'ta o no diversu diversu universi'ta ki si fatʃiva [h]at avutu u tempu pi ni ppi mi jati ke ne so akkattari ankuna kosa sì sì sì eh si fatʃeva ʃamba'le si ditʃ si dzumbava a ʃkhola ppi gghjri a kkattarə anguna kosa o pe divertire dzumbava tand l universi'ta è tuttu diversə pik'ki t organiddzi tu detʃidi tu kiɖɖu k [h]a fari se vo iri a ʃkhola o un tʃi vo iri nun ti fa nenthi nuɖɖ . nvetʃi a Kuʈruna ata fattu ʃamba'le puru tu sì sì sì kku i kumpagni toi sì sì . e ka atə fattu a Kuʈronu pik'ki ati sempi jutu a Kuʈronu no sì sì . ndî bbarri a jukarə a i flipper a bigliardə o sutt i portitʃi a passeddʒari un po kjedimm i sordə tʃentu liri dammi tʃentu liri dammi tʃentu liri ppa kkattar anguna kosa puru i mantʃar . ma ppju per per divertimendə ka ppi bbisognu pe'ro i sord sì tʃertu ti piatʃivanu puru i negottsi u merkatinu a Kuʈrunu ? sì negu negu/ kkju i negottsi u merkatinu tʃ andava raramenti tʃi jiva raramenti . a maeʃɽa toia era severa o kum era iɖa ? no n aviva na sula maestra ogni materia tiniva na maestra no tutti bbravi erənə tutti poi u nordə ah sì sì nun eranu da Kalabbria ? no la a maddʒor parti evunu tuttə u nordə e pik'ki v [h]anu ʃpiegatu pik'ki è d akkus'si ? ma iu f/ jɛ [h]e fattə u litis l istituto tekniko industriale e forsi kkha nun tʃ eranu laureati in kimika bboh non lo so per'ke nun u sattʃu pik'ki . ma tutti tutti bbravi . nvetʃi kiri û suddə nu poku kkju vakabund . mbaravanu menə kos . sì ? sì . e vi minavanu puru no . kistu no no mai mai kâ bbakketta no no no i ʃkoli superiori no i ʃkoli lementari sì ah sì kkha a Kariati sì sì a Kariati sì kkâ bbakketta puru a ttia suttʃiriva ? sì sì pik'ki ? eh se parrava durandə duranti l ori l orari a ʃkhola . sì kku a bbakkett fatʃevanu male le mani i manə russə . e e ppure fattʃa a lla lavagna sì fattʃa a lla lavagna pi kwantu tempu ? meddz ora fattʃa a lla lavagna ments ura pe'ro oppuri in dʒinokkio indʒinokkjata arret a lavagna puru . ka suttʃidiva spissu no ʃpessu no . ʃpessu no pik'ki ppo u kapivi e u nu fatʃivi i kos# nun evənə permess . a fimmina kkha kom a viri a kondittsjoni dâ fimmina a Kariati . [h]a kandʒatu ankuna kosa riʃpettu nguna kosa è kandʒatə ma ma a mentali'ta fondamentalmente è rimasta semb a stessa . almenu ppe ppe mmia eh . e tʃo'e . eh è rimast ankora komu nu paisu kom era prima arretratu kritike kose non vere ke volano le votʃi i vutʃi . tʃè nun si fanu i fatti soj . tʃè s immis/ s immiʃkunu semb# ndê fatti i l atri . rispettu i maskuli i maʃkuli ? rispettu i maʃkuli nun [h]e kapitu verament rispettu a ri maʃkuli vol diri i fimmini ? i maʃkuli su semb egoist vuonu semp komandari pe'ro mmo su kandʒati nu poku i/ a ddʒoven'tu ditʃimu a ddʒoven'tu sì . ditʃamu ka mmo prevali nu poku kkju a fimmina . tenə nu poku i tenə kkju libber'ta riʃpett a prima . sì . e per esempiu i maʈrimoni komu si festeddʒanu duvi pua oi ? i matrimoni . tʃè non è proprio kome prima ke si usava il korredo ke si kontrollava kontrollava la robba ke gli davi . mmo si unu ttʃi ll [h]a la duna si nno fa nenthi e sempri kome prima il korredo sempre si da kwalkosa sikuramenti . prima si/ si dava di kkju mmo si duna di menu #si va ô ristorante si bballa musika popolare . e ttʃ è a fujatina . duvi vua ? ma ultimamenti no kkju . antsi mmo tʃ è puru la puru konvivents mmo è di moda ke fannu primu i figghji e ppo si ʃpusə . ma sulu kwandu [h]annu fattu a fujatina per esempiu unu fa a fujatina ka mugghje/ ku na vagliona e ppoi è obbligatu si spusa ka no puru kku fa na fujatina pe'ro se è intʃint po un si vonu ʃpusare e e konvivunu . rikordi d infantsia rikordi d infantsia . nienth [h]o vissut kkâ nonna kku i kuddʒini . pik'ki pure loro/ puru iɖɖi tinivinu i ddʒenitori nda Ddʒermania e stavam/ stammu tutti ntsemi kkha . e ppo ogni ttantə jimmə trovammə i ddʒenitori ndî festi l istate stammə dui misə . nda nda Ddʒermania e ppo ni rikogghjimmə bell a ppatat bellə grass . pik'ki tʃi fatʃivanu mandʒar assai kka a Ddʒermania i parienti vuoʃɽi sì i ddʒenitori banane jogurth ke komunkwe noi kwa non mandʒavamo sulu a ts/ a suppa ni fatʃeva mandʒar a nonna u latt ku ru panə ku ru pani tost a suppa a supp i latth a supp i latth si si puru a mmia [h]anu fattu a Kuʈru a supp i latth no brioʃʃə kosi kiɖɖi kosi ka ttʃi su mmo no nvetʃ kwann jimmu nda Ddʒermania ni mandʒamm i i kosi dutʃi no i doltʃi i jogurt bananə tʃokkolatə tʃukkulatə . i nottʃolini eh kka nenth nottʃolini kkha si mantʃava . pan e tsukkəru ni dava ra nonna kwando volevamu na kosa doltʃi . mpurnivanu ru ppani e ni tʃi mindivanu u tsukkəru i subbə . ku l ogghju ku l ogghju ? a mmia mi piatʃiva sulu u ppani ammogghjatu i tsukkəru . e ppo ogni ttandə mi fatʃiva kosi frittə ku a past i panə ppi fari u pani i frijiva e ppo ni tʃi mintiva ru tsukkəru i subbə i dzippuli o komu si ditʃi no nun si kjamanu dzeppulə n nun m u rikordu komu si kjamunu frijivaunu u pani ? a pastə i pani i dû makulatu . ah a pasta arrustika nun era doltʃi la stakkava e a jittava nda l uogghju wuɖɖent e si gonfiava si gonfiava sì u pani ku lu levitu ku lu lievitu ku lu lievitu e ppo tʃi mintiva u tsukkiru i subba e nu fatʃiva mandʒar puru a partə vuast tʃ è statu kistu sì sì u sattʃu . sempre . ova farina e ra akkwa . mintiva nda l ogghju e si frijivanu . e ppo a domenika fatʃiva i gnokki i patat e ni fatʃeva fari puru ma a Ddʒermania o no kkha a Kariat nu stammə sembə kkha a Kariati kâ nonna sì gnokki i patati fatʃimmu e i makkeroni a fferrett kumu si fatʃi i makkiruni a ferretta ? kon/ ku ru ferrə kiɖɖu ka si tʃi fa la magghja sì si si tagghjava la pasta e si passava ku stu ferrə ka vinianu a rittʃolini si ritʃiva puru si ʃilava ? si ʃilava sì ma ppo a nonna me tissiva û tilarh kwindi i/ jɛ i mindiva puru ndû tilar passava ra navetth ah addirittura sì kwindi [h]a fattu na kosi i tissuti i kosi sì sì kwand era/ na ʃpetʃ i sì e kogghjivi ri kanni ku ru fus fatʃivanə i kuvɛrt sì i kuverti ppo fatʃimu i litts . a l ati pertsun a no/ a nonna eva na/ na mastra . ma massaja no massaia na mastra era gnur a mastra a kjamavanu na mastra sarta no na mastra sarta era sarta tessiva rû təlarh fatʃimm i kuwɛrti a i ddʒenti . e ppu kwandə finiʃ'ʃiumə ni fatʃiva mi fatʃiva nu regalu m akkattava na kosə i orh . mhm . e infatti na vota amu fatthu nu litts ppi duditʃi mila lire e mm [h]a kkattatu na fedinə . ankora a tegnu a ten a mamma no l [h]a jittat ? . # . sì a nonna eva a gnura mastr po tiniv i ragatts ke s imbaravunu no i diʃʃipuli i diʃʃipul s imbaravanu a kusiri tʃertu mi potresti rakkontari n autru poku i kissu pik'ki a mmia interessa assai a vita dâ masɽa . a vita i a mastr . ee . te/ temmə na kasa a pikkolə kkju pikkola prima appena trasivə tʃ era u təlaru ka angora u tinimmə nu u təlaru pe'ro non è nun è mundat e a nonna stava semp ndâ ssu telarə ehm e jiə m assittava a ffjangə e mi fatʃiva passarə ssa navetta e fatʃimmə i disegni ê kuverti e . eh eeh . e ppo l ordinavənə i pertsunə ka vulivanu a kuwɛrt . eeh e nui la fatʃimmə kku a nonna e ppo la vinnimmə . pe'ro s avianə jir a pijavanə a kasa mendi tʃ avi n ati signori ka u nni i fatʃivinu i kuverti poi si mintivanu subb a kapa e ivənə vinninnu vinnennu a i paisi vitʃinə paisi i muntagna a Ttʃi'ro paisi i muntagnə si mintivinu ku kiɖɖa ku ra kuruna subb a kapa a ri parti vost . e vinnivənə i kuverti a nonna no a nonna ma tʃ eranu alʈri fimmini dû paisi sì sì sì i kuverti ddʒa fatti i fatʃiv a nonna era na maestra eh eh fatʃiva kuverti kuverthinə . kopralettu kopralettu vab'be adi parrari u dialettu a sì m [h]a si n [h]a spiegari ah e fatʃeva i kuverti i lana i kuvertini e i kuverti bboni kiɖɖi ka si mindiva ô primu lettu puru i seta i seta i seta sì puru i set tʃ era na differentsa i lavorari per esempiu u kutuni dâ seta si tʃ è a differentsa e spiegami nu puoku komu si lavurava . iu [h]ɛ fattu ko la/ la lana e kotone pik'ki la lana a lana a nonna a tiniva ndî mani e unu kugghjiva u 'gghjommərə invetʃ kû kotoni fatʃimmu i kanni ku ru fusu i kanneɖɖi i kanneɖɖi kugghjimmu i kanneɖɖi ku ru fusu . e a mmia mi fatʃeva fari semp kiss mi fatʃeva kogghjiri i kanneɖɖi aveanu tʃerti kanni pikkulikkhji l amu l indʒirə kome i rokk e li filə . kû petthinə eh kwandu tessia na vota lei [h]a ditth a navetthə a navetth si passava ndû filə ka kontsava prima nu filu e poi tʃi passava a navetta e tʃi va kku ddu kos ka un nu sattʃu komu si kjama ka si ʃbat'tia ddu kos ka ʃbatthivu kwannu passava a navett . u litts si kjamava u littsə è kiɖɖu ka si fa ku ri filə ki tʃi passi i fili in ments e ppo si fannu komu na barkett e kiɖɖa è a navɛtta kiɖɖa è a navɛtta ka si ntʃi mendiva ru/ a kannə ku ru filu kugghjut e fatʃivi kus'si e ʃbattə e ʃbattia komu si kiama su kosu ka sbatt u pɛttinə u pɛttini e ku ru pɛttini ʃbattimmə e u filə si kogghjiva tutt a a nu pitts invetʃi tʃ evəru nu disegnə ku i manə passamm u fil i nu i nu pitts a ll atu fatʃim u disegnu a rosa a # ah kissə kosə è era belle kosə e nu u tilaru l avimə puru k un tʃ è spatsiu pû tiniri mundat . pe'ro kwa kkha a Kariatə tʃ è . tʃ è eʃpost komu a mments a strada tʃ è nna a kjes . e tʃ [h]ennu espostu kku ddʒa a tela dentr . mo ku li peri no fai ku li peri ku'si e kan'dʒi . i fila . fai i disegni kissu n l [h]e mai fattu ia fatʃiva semb a nonna . semb iɖɖa passava ri # i kkju pittʃuli nun nun sapianu fari e no no sulu ki i masɽi ma po ê diʃʃipuli s intsegnava ma i ranni e eva vagnunə nun tʃ a jundʒiva nun tʃ a juntʃunu neanka e nun tʃ a juntʃunu kwindi tʃ era na spetʃa i dʒerarkia sì ka a masɽa era kkju kiɖɖa kkju esperta sì sulu ka ppo a nonna mia un m [h]a mbarat propia a tis'siri pik'ki m [h]a mandatu a n atu pitts a mbarar a fari i kotsetth e ppo a ʃkhola a mme eva a matina e pomeriddʒu matina fatʃimmə i lettsjoni i pomeriddʒu fatʃimmu lavori a ll untʃinettə fatʃevamo iu fatʃevo i bavettə per i neonati i bavettə a ll untʃinettu poi fatʃevu lavori ku a raffia ku a krita puri tʃentrini tutt a ʃkhola n imbarava e mandʒammu puru ɖɖa tʃ era u mandʒarh . ma tʃ era na skuola tipu sotʃali di ʃʃentse sotʃali o kom era no no kwella statali statali sì sì sulu ka eva a matina e pomeriddʒ . u pomeriddʒu ni fatʃivunu fari prima i kosi râ ʃkhola e ppo fatʃimmə lavori n imbaravanu a fari lavori di pure ntsegnare e retʃitare a nonna me kusiva i vestiti râ retʃita e ssu lavuru ka fatʃivi duvi a nonna nun la putivi pua kuntinuari no no no pir'ki a ti mankava u tiempu mi mankava u tembu no ma po per'ke on ubbidiva a star â nonna no me skottʃava m inkriʃʃiva e un nu voleva fari e allora a nonna m [h]a mannata a du n ata vek/ n ata vekkiareɖɖ . pi ma mbarari a fari #kosi e sugnu juta prima a mbararə a ll untʃinett fari i tʃentri e ppo a fari i kotsetti kku kwattru ferrh kiɖɖi fini pe'ro mmo nun m u rikordu nenthi komu si fanu . e puri i lintsoli i korredu mi fatʃeva fari puntu a kkrutʃi puntu addʒorno . ku lu tilaretth . e ppo tu sintivi a mankantsa i ddʒenitori tua no ki stavanu nta Ddʒermania no tu ogni kwantu i vidivi na vota na vota a ll annu sulu nu misi d agustu sì no pik'ki sugnu rimasta kwant teniva tre anni ku a nonna . e a nonna eva kum a mamma a me . kwannu s [h]anu rikuot i tuoi ddʒenitori e tʃ è statu nu poku i probblemi pik'ki a mamma me eva ra nonna . kwalke rikordo della Ddʒermania tu [h]ai detto ke andavi e i rikordi dâ Ddʒermania erunu i vestiti nuo/ i vestiti novi ka m akkattava . e tutt i kosi ditʃamu tʃokkolati i kosi dutʃi ka a mmia mi piatʃivinu ka komunkwi kkha u mi mantʃava a nonna kkattava u dʒilatu ogni ttantu . ditʃimu k un è kom è mmo ka i vagnunə tinivənu tutt ke a nonna si nu fatʃimu i malletti nu puniva e ni ni kattʃava di forə . ni fatʃeva stari ndû dʒardinu oppuri ni mannava a# a ʃkup ndû lettu . ki nnui jukammu a tʃittikjari ku na kuddʒina a me a sollettikare si ditʃi a tʃittikjari e ppo veniva kku ra ʃkupa e ni minava e nui ni kummigghjam tutt i kuverth . il natale u Nnatalə il natale kome lo passavate u natalə aʃpettammo ka vinivinu i sorə i fratə a passare tutt ntsemə e prima prima u sendiva di kkju u Nnatalə pik'ki mantʃammə# u Nnatali komu mandʒarə un m è mai piatʃutə ki si mantʃunu tutt kosi k u mi piatʃun bakka'la nun ti piatʃianu no no pasta e llentikki e lentikkja no . un evi ni kosa non mi piatʃia komunkwe se se usunu tutt ora ssi kos . kkha komu si passa Nnatali ? in famiglia kosa veni fattu ntâ kjesa ndâ kjesa si va a meddza nott e si ditʃi a missa e u ventikwattru u ventikwattru a meddza nott si tʃ è missa si kanda . e s appittʃa/ ehm i tʃeri s appittʃunu i fora e si ʈrasi dintra a kjesa e tʃ è tuttu nu profumu i intʃendzo ma pure pure l aria è diversa a Nnatale almenu iju a sentu kus'si pertʃepiʃku n odore diverso poi la/ i pertsuni su kkju bbonə tuttə fanu i doltʃi fritti t i mannənə si ʃkanddʒənə tutt ssi doltʃi . e ppo si mandʒa a ra kasa e ppoi tʃi si riuniʃə ku i vitʃinə amu ddʒo/ a jokare a kkarthi a tthombola . è ssakro il Natale in famiglia e duvə vo esisti puru a parola u tʃiroddʒinu ? u tʃiruoddʒinu sì e kistu è per'ke tu [h]ai ditth i tʃeri i tʃeri eh
Luz1mID1 è ka si natu ? eh ma puru kissu vo sapiri ? sì eh ma tu ddʒa ll indimu vuole ? sì eh a 'mbriʃkola mannaia allura i sugnu natu lu juarnu . [risate] . də juarnu ma tu mmo ll [h]a apiart ssu kosu no sì mmo sì un [h]e parratu sə t [h]a ddʒitthu . sugnu natə unu juarnu k era di 'vvennari . e ssugnu natu kə si dditʃi l avulivi [risate] . te likuard in ke mmisi in ke ? allora o misi è statu . eh primu dî muarthi e ll avulivi . nu misi primi di muarthi də ll avulivi . kwali misi è ? . primi di muarthi də ll avulivi sì . on sattʃu novembre ? prima nu misi prima otthobre ʃkorpione no bilantʃ a valants a vilants a vilants ekku pik'ki na vota ridu na vota kjanddʒu ah [risate] kwale juarnu ? allura o juarnu sugnu nat u . è na storia llonga kissu mmo t a teni pi ttia ssa kosa o puarthə â televisjone ? t a puarth pi t a teni pe ttia ssa kassettha o a puarthə â televisjone ? allora ntâ televisjone no intê libri t a teni pe ttia al'lo iu sugnu natu uatthu di otthobbre . pphe'ro . pe'ro pa'pa m [h]a butat arriat . om m [h]a bolutə . e mm [h]a bbutat arriati . nel sentso ke m [h]a tenut ammuttʃat . e ddophu me [h]a jut a ddikjarar u siritʃi . a ru kumune ia sugnu u siditʃi . ah ma tu ti pentsavi ka ti pijavu ndʒiru ?! ntô passaport ? esattamenth tʃ è ʃkrittu siditʃi seditʃi # pe'ro a data i# mie l uatthu otthobbre allora ekku pik'ki [h]e ditthə ke pa'pa m [h]a butat arriati pik'ki è gghjutu u sikundu juarnu a Kusendsə a lu paisə a mə dikja'ra# oh tutthi juarn . tannu si naʃʃia a la gasa . si naʃʃia venia a le a levaʈriʃe a la gas . eh . fatʃia tutt a pruʃedura no ? u# dô pajis sikkome forse tannu nun sattʃu kum è un si parrava ʈra mugliere e maritu kum u kjamamu kum a kjamamu u numə# prima on u sattʃu pik'ki prima u tʃ era Errik # e pu pa'pa è gghjutu a lu pajisə mi kjama mi kjamadə Endzo Endzo m a'viadi kjamare iə [risate] pa'pa s è skurdata ka si davanu i nummərə e ntô gumunə s era skurdat . [h]a ritthə pov# torna a a la gasa pu . sikkomu tannu i pulman i postɑlə um passavanu tutthi juarni pijarə a lu pajisə na vota a settimɑna esattamente allura kirə [h]a aspettat n aʈra vota uatthu juarnə e pphu m [h]a ddikjaratə dopu uatthu juarnə kapit e per'ke poi Enriko ? e pik'ki dopu kini sattʃ sta skommoda ? [rivolgendosi all'esploratice] sta skommoda no no ti fanno male le gambe ? si vole una seddʒa duva a stek'ka [h]e vist ka tirə a gamba nu poku si tu sta skommoda u ditʃe no no nenthi sto benissimo io no sto skertsandu vogliu# ll addʒu si no sta sedutə kommodə u ditʃe# n aʈra parth . [h]o visto ke ti si tirata la ggamba allora . [h]o notato io dei movimenti ke forse lo fattʃo ogni tanto kome tʃ [h]o Bbandʃaibe io ogni tantu mi mi dola la gamba e duvu fare ko'si# per kwesto [h]o kjesto se allora repartho naʃʃita finit Di ! [vocativo di Dina] sì sinno on si kapiʃʃe nenth [h]a dditthu pe piatʃiri on vi ni jati ɖɖa ddinʈr tʃau tʃau buona sera tʃau mmama sin'no kissi no lavuru perdunu tutth al'lo nato il seditʃi dietʃi tʃingwantakwaʈʈr signu natu u siditʃi u dietʃi dû tʃingwandagwaʈʈr ma direttamente a Luttsi o a ra gas a ra gas ndû gumun i Llutts tenə fratə sore ? frati ni tiagnu iu sugnu u primu di na fila na fila i setthi i uatthu frati i na suaru kwindi tieni kju pittʃuli pure sì tutthi kwanti tutti kju pittʃuli su i sugnu pju grande kwanti frati kwanti suari ? ottho frati e na suarə no setthi frati e na suaru setthe frati e na suaru . i sugnu l otthavu e sorma è a nona mhm e duvi vivunu i frati a suaru su rimasti ɖɖa sutth ? unu vivi kkha u sikundu frati mia vivi kkha pur a Monaku e ke fatʃi ? e llavura lavurava prima a ra Siemens pu a Siemens e a Martinstrasse è kjusu s [h]a pijatu l ap'findung ed è jut a fatigar poi semp a ra Siemens pe'ro li è ʈroppu lundan . e pu sə nd è litʃendzjat mo fatiga a Ottobrunn a na fabbriketta ke ffa u lavuru ke faʃia a ra Siemens u reparthu dâ Siemens è kjusu l [h]a dat a ssa fabbrikettha e fratəma fa u sessu lavuru i prima pi ra Siemens e gli altri frati ? l alʈri tutti kwanti ɖɖa no unu è a . ndâ provindʒa i Arettso . fa robba di muratura . e ll aʈrə su tuttə kwand a Lutts tuttə muraturə sulu unu fa u mekkaniku . nd ava ankora fatiga ɖɖa ssutth ? . ooh ni tianə u ni tianə kira è e Luiddʒi è a Bbisignɑn . e Luiddʒi lu è a Bbisignɑnə . e a sora ? . a sore sta a Llutts ma ʃpusata ? vedova . e kumu [h]a passatu l infantsia ? iu sikundu mmia [h]e passatu n infandzia abbastandza bbella . iu ntâ ʃkola ki ll amitʃi sì a ʃkola ku ll amitʃi fatigannə pe'ro tʃuu tignu nu rikuardu abbastandza bellə si kjudu ll uakkhjə mə vuat arriete mə viju ku mamma ku pa'pa ku ri frati mia eh dʒ era konfusjone pik'ki 'eramə sei figli e tʃ era konfusione no i kwannu kumindʒu a mi rikordare . ehm na bbell infandzia siamo stati . ddʒenitori mia su stati no rrikki . pe'ro u [h]annu fa noi abbiam avuto kirə k [h]e avut ia fortə fortə fortə è statu l affetth . e m [h]a kompensato magari di . ti [h]a mangatu nu pettsu i karnə o o nu ddʒokattulu un [h]e avutu pe'ro i [h]e avutu l affetth iu tegnu ddʒingwand anni i a otthobbre fattʃu ddʒingwand anni iu kwannu mi ni vaju a ra gasa in Galabbria oppuru telefanu a mmamma mmamma on è ka mi kjama Erriku . Rikutts tʃoè ehm kome si ia fossi ankora pittʃariɖɖu ekku l affetthu ke ti sa dare la mamma kapitu kwest è a kosa kju bbella ka mi rikordu iə i ll infants . e iu sugnu kus'si ku li fili mia . sembre na karettsha . sembre n abbrattʃu . sembre nu vasu . tʃè sta figliəma ke me va a ʃtrinddʒi m a ruvingnu# ma duv è ? sta preparann . ssa figliama ma va ruvigna . on piardu okkasjone i m a a ʃtrinddʒi i m a vasare . eh . e tʃ è ankunu juarnu ka ti rikuardi ka ti è rimasto in mente ? sì tʃi ni su juarnə tʃi ni su juarnə tʃi su gghjuarni ma semb a llivello . a llivelluu . mmh nostalddʒiko . eh prop kju subbu u bruttu ke subb u bbellu nd avima pik'ki . [h]a diʃidiri na kosa pe ti rimani nu juarnu impressu sikkomu ke su kosi bbelli nun è ke sutʃidianu parekkhji tannu allora i kosi kju ke ti rimanianu kju impre sembə na na vita monotona ditʃimu no ti rimani i kosi kju bbrutthi ti rimani i kosi imbressi i kosi kju brutthi kosi ke o [h]a sofferth e dei dolori e kissi kkha iə per sempiu na vota mi rikordu ka eh . pa'pa lavorava a na furnattʃ mhm mamma tirava avanti ku ri figli nʈrâ kambagna a'viamu nu pok i kambagna e avianu kwaʈʈru animali vattʃini avianu . e ssi dava da ffare intsomma pe'ro tuttu gwandu u rriʃʃia a rəkuperare da ra terra k avia no . e bitʃinu stavia ru pa'pa i mamma u paʈr i mamma . pe'ro u paʈri i mmamma era nu tipu nu poku kkju . kkju dduru nu tipuu . arrogantə nu tipu u bbarunə ntsomma . e si mamma avia bisugnu d ajutu u paʈru u ntʃi ni dava ajut [i genitori si congedano dalla figlia che esce] . ma ki ura jiaʃʃ ? mmo non lo so iᵪ komm mɪt Marko maᵪ da tsu mɛnʃ majɐ was soll das ? i far jets mɪt dɐ uban . ma' vattə kurkə mi rakkumann . ehm nu juarnu nannuttsu è jutu a ra tʃit'ta a Kusents . sikkomu a mamma li servianu . era mmanddʒare per eh per i majalə per i puartʃ . e nanna oh no no no erano . mi sembra ka ll alivi pi si fa alivi dutʃi mamma no allora a nanna l [h]a kjamɑta [h]a mannat a suarə pittʃiriɖɖa i mamma a kjamar a mamma ditʃi viri ka . nann parta mmo un tʃ è 'mbiati kogli ll alivi e mamma è jjuta e simu jut tannə un è ke tʃ eranu makkini o jera a ppedi sì a mmia a fratima ntʃ [h]a purtat appriass i tannə avia forse na . na kwaʈʈru anni tʃing anni avia . allo sa è kkhjinu ssa kassa ssa sporta . ll alivi s [h]a mis subb a kap e ni sim jut . arrivata a ra diʃesa i ssa manera ku n era asfaltata tʃ era sulu rittʃ no . mamma 'ʃʃiula povareɖɖ . è ʃʃivulat ligat a kiɖɖa sporta luard iɖɖa dritta si è sparth nd derra . kiɖɖa sport nkuaɖɖu t [h]a muarth a mamma . tʃ è kissi kkha su i partikulari ka mi rikuardu iu un è ke mmi rikuardu na kosa e mi rikuardu pre sembiu eh . u pan purthata a . a bbestia a nu negoddziu . on è k a a mutanda . a mutanna . si kjamava a mutanna si kjamava nu kostumə nu n abbitu a ddʒakka e ru pantalone a a prima vota ke pa'pa m [h]a komprat a mutanna e m o rikuardu bbuanə avia tannə forse avia na otthina d ann . n aʈra vota mi rikuardu a na festa dû pajisi . a na kkjattsa na vrangata e ddʒenti iə tannə purə forse avia na . tannə kju pittʃulu ankora tannə forse nn du ann ʈri ann avia . ma mi rikuardu sulu nu partikolare ke . iə era vitʃin a pa'pa pa'pa naturalmente orgugliusu . ditʃ kiss è figghjəmə no fatʃia bbir era primu fil a nu tʃertu pundu venianu i ddʒenti e mi eh iə m paria brigogna e metthia# gambi i pa'pa . a ri gambi sai io stritt puru sorma #ndâ fuɖɖa pa'pa u mi guarda kju a mmia . e iɖɖu parrava ku ll amitʃi pi mmia tuttə gwandə ddʒiganth . ia pikkoh'li . a nu tʃertu puntu venia unu ditʃi mi guardi kus'si mi su parsu brigogna . a prima gamba# s è nkjappath . pe'ro un era kira di pa'pa kissu kkha mi guarda iu kwann [h]e vistu ke un era pa'pa . mi su misu a kkjanddʒ . [h]a kapit ? pu ma tandu pa'pa era bitʃinu [h]a pigljat . kiss su i partikulari ka mi rikuardu . kkju . kju fforte ma sin'no su rikordi vagə a bota divignu na bota divignu ma pua a kwantu [h]e kapitu iu i fimmini duvi vua fatigavanu intê kampi puru ? fimmini tannu sì . oijə un fannu kju nnenth . ma tannu no pikk un tʃ è a possibbili'ta un è k u bonnu fa nenthe eh bulia ka su vagabundi vurria ke oijə un tʃ è kju a possibbili'ta o si tʃ è a possibili'ta è relativa pik'ki i kambi su abbandonat un tʃi lavura kju nessunu . eh fabbrikə un tʃi n è tʃ è angun negoddziu angunu supermerkatu i i i kiri ki okkupati in base a la popolattsjone su poku no sin'no avimu Luttsi tena ʈreditʃimila abbitanti eh ehm . si ni su okkupati ffimmini fimmini si ni su okkupati forse . duitʃianthu ʈritʃianthu mille millə ne semb . su assai ll aʈri ll aʈri dumila tʃingumila ki tʃi su a spass e nu fannu nenth allora tannu . ognunu menu male avia u piattsu dâ terra puru k on era pi kontu sua eh k era misuu k era sutth u paʈrunu no fatigava pi pi n aʈr pe'ro si spusavanu jia a gasa i giss e tʃi kostrujiva tʃi kultivava la terra pu spartienu fatʃianu a mme'ta kus'si a mmamma a terra ke in sua [h]a kapit ? e kwindi lavurava ndâ terr kome jurnatara ? no no fatʃianu . komə si kjamava ? . eh . salariat salariatu sì tʃè un salario fisso ? no no no salariatu vo a dire ke pa'pa koltivava i terreni e ogni anno fatʃianu i kundi . a finə dâ dâ rakkholtha i tutthu no ad agustu pre sempiu fatʃia a la ʈrebbiatura a metitura . tutth a rakkholta komu si ditʃiva a la trebbiatura ? a pisera ? . sì no pisare no sì sì ma un si usa kkju a ll initsiu si usava ia a pittʃiriɖu ankora si usava sse kose ka dumanə pisamu sì sì ma non un si usa kkju mmo ʈribbjamu si ditʃe ʈribbjamu ehm . kwindiu a ffinə annu si faʃianu i kundi . tandu gwindalə e ggranu tandu gwindalə i uagliu tandu gwindalə ll alivi tandu gwindalə i nnutʃi e ppu ʃʃ a mme'ta kissu e ssi l annu un era buanu ? semb a mme'ta ankora peddʒo si tʃi n era kiri ki tʃ era a mme'ta tʃ era nu panə mendzu# tʃ è nu piatthu vakanth miandzu piatthu vakanth a te ma ntâ kasa voʃra avete soffertho la fame o no . e ssindu ka simu ndâ kambagna a nua un [h]a mangatu mai nenth di mantʃare un tʃi è mangatu mai niende a nua n è mangatu tə l aju ditthu . eeh . m è mangatu nu dʒokatthulu m è mangat a bitʃiklettha mi è mangataa . kə ti diku . nu ddʒelatu a ru barrə nu kornetth kissu m è mangathu ma ddinʈr a kasa a nnua n è mangatu mai niende mai . eehm ti fattsu n aʈru paragonə kwannu iə jia a ra skwolə medie . mamma ni faʃia i panini no i ni pur'ta per kolatsjone . [h]e kanuʃʃutu nu nu kumbagn i bbangu . e ɖɖɽu u paʈru avia na . n alimentarə na putiga . ehm . e ɖɖru si purthava a kolattsjone puru si purtava a kolattsjone ku mortadella . ku a proʃʃutthella . na panddʒettha . iə purthava a kolattsionə ku bbruakkələ e rapə fritthi . ku bbruakkələ fritthə ku batatə . iə purthava i kolattsjonə kû panə fatt a la gasa e ɖɖu si purthava a kolattsjone ku panini . iu kanddʒava ku d iɖɖu . pik'ki mi piatʃiva a morthadell kanddʒava i panini e a iɖɖu tʃi piatʃivaa a robba mia ku n avia iɖɖə a robba bbona [risate] e iu fissu mandʒava killa [ride] a morthadella e i kos kiɖɖu ka nun po aviri esattamente oi invetʃe no oi . un tʃi kanddʒu tʃè oi kanuʃʃu u valorə dâ dû prodotthu no e nu lu kanddʒi kisu e kissu è kiɖu ke ti voglio dire ke a nnua un è maju mangatu nend . ehm . a media du vuat a settimana avia a karna kiri thiamphi era nu puaku era ʈropphu bbuanə eh dua vuat a setthimana tʃ era a karn . mamma kutʃinava a karn . sulu ka si fatigava assai pik'ki ti ripetu nove figli . iə sennu u primu esse u primu ia mi vulia ji a la skola a mattina . prim i ji a ra skola . a'viadi pa'pa avia . i mmedia . kwinditʃi vakki da mmunddʒere . kwinnitʃi tutti juarni . avia tʃirkha ʈrenta ʈrend animali . atthakkhati a ra manddʒatura a kapiʃʃ a mand ? sì . e a mattina i e 'fratima iə ti parrə k avia detʃ anni . nov anni detʃ annə unnitʃ ann . a mattina pa'pa ni risbigliava a nnua press i kwaʈʈr e mmeddz tutt i mattin sì ni vi 'ndiamu . primu pulittsamu animalə . pu avia mmunddʒ . ku ri mani ke tannu un tʃ era munddʒiʈritʃ pu ti pigliavi . ia la'vati kanddʒavi . a ri sett i meddza passava u pulman . postɑlə e ti portava a ru pajisə a ra skola . e gli animali non erano agressivi no ke ti davana nu kautʃu ntâ fattʃ no no no no no ke io delle vakke ne konosko eh mm ma no kiri a'viamu nu s [h]a munddʒutu ma no kiri ka a'viamu nua . selvaddʒi i nostri eranu pa'tʃifike sì un amu avut graddzie a Ddiə mai prubblemi . e avete avutu pure tori ? eh no tori un [h]e avut tori solthantu [h]e avutu . i vitiaɖɖi i mmatʃello . vitiaɖɖi mmatʃello ke si fatʃianu . i kwaʈʈru kwintalə e ppu bbinnianu . tenənu du anni kju u mmenu . e ppu venianu eranu i figli dâ vvakk e pu fatʃianu kriʃʃ . [h]a kapit nun era toro diretthamente toro e ppi na vakka kwantu tempu tʃ [h]a missu pe munddʒ ? . e mmo u mi rikordu kissu ma kju u mmenu . setth ottho minuth setth ottho minut pi kwanti litri . du litri ? no no in ddʒenere davanu . da ottho a kwinnitʃi liʈri . eh ma nnua ni vin'diamu sa komu fa'tʃiamu ? n appuddʒava a'viamu na spetʃe i kuʃʃinu no . no nu sgabello ? no u sgabbellu sì a'viamu u sgabbellu e na spetʃ i kuʃʃinu . u kuʃʃinu dâ vvakkh attakkhata a da vakka kus'si . kwannu su attakkhatə kus'si ssubbitu ta ta ta ta u sikkhju suttha ton ton ton ton ton ton setth uatthu un si ditʃa u katu ? eh ? u sikkhj no katu eeh si po ddire tutth i due na vota tʃ è u kato a bbota dditʃi pija nu katu d akkw . tʃoè tu eh u stessu oddʒetthu . si tu lo usi in due modi ddiversi tʃo u kjama ddiversamente pre semp pigghjamə nu katu dd akkwa oppuru pija u sikkhju k avi u munddʒ [h]a kapitə sì sì tutth i due ke nua usamu . eehm . kwindi setth da otthu liʈri fin a kwinnitʃi liʈri . avianu tʃerti minni i ssa manera nun esaddʒe'ra tʃinkwe liʈri i latth ki sta kuntann ? kiri era i tʃinku liʈɽi i bbin'niamu ko baleanu nendh . kiri ki davanu kwinnitʃi liʈri i latthe eranu bbon eranu vakkə eranu vakke noʃʈrɑn apposta pe eranu vakki no nuʃʈralə kiri vakki pettsijati kiri vakki 'niguri ghjangi o 'nniguri e mmarron nun eranu kiri vakki ke i guardanu pu i kjamavanə i vakkhi 'svittseri i vakkhi 'swittseri kjamav . eranu animali appuntu da latthe . e pua ki nd ati fatthu i ssu llatthe ? vvinia a ra tʃenʈralə ke a mmattina sə na pijava a tʃinɖralə i Kusentsa tʃinɖralə lattivi latthi . a tʃenʈralə de latthi di Kosents e kke ni fatʃivanu iɖɖri ? fatʃianu i mottsarelli fatʃianu i katʃukavalli . fatʃianu i 'provole . fatʃianu formaddʒu si ditʃe formaddʒu o kasu ? sì u kasu ehm u kasu . è ppartikolare du nua un si usa stu kas no no no aspettha Dina [rivolgendosi alla moglie] . duwə nua tʃ è u furmaddʒu ki s indende formaddʒu pe manddʒare formaddʒo da mmanddʒare a tthavola . u kasu si usava kiɖu kasu pi ggrattuddʒare . pe'ro u kasu un si bbinia fatthu ku llatth i vakkha . u kasu al massimu tʃi vulia miʃkatu ku latth i piakurə e ku latth i krap ekku pik'ki e noi è imbressu u furmaddʒu kabidu komu furmaddʒu nua kasu u ni faʃimu pik'ki un a'viamu piakurə piakurə krap un n a'viamu nua e kkwindi ehm i ssu furmaddʒu pi grattuddʒarə nua u ni fa'tʃiamu . e u ndi vena a parola u kasu pikk u ll amu usatu assai invetʃe kwannu mmamma ditʃa piglia u kasə gratthɑlə . [h]a kapit era ddivers a kosa invetʃe u latthə ki 'davamu a lu tʃendralə i latthə ntʃi fatʃianu furmaddʒu pik'ki era furmaddʒu di vvakkha era latthe di vakka venia# furmaddʒi# un è u kasu . la ddifferendza dû kasu e dû ffurmaddʒu è kiss almenu duvə nua . pu 'jiamu a da skola . vessu ll una e mmenddzu i dua ni ɣu'gliamu . e un ʈru'vaumu a na gasa a la gasa na mmamma ki n aspetthava . ɖogu nianthə ʈruavu nu piatthu . nu sarviatthu i ssupra kummugliatə [involto] nu serviatthu si ditʃiva ? a mapphina sì pik'ki i serviatthi ki t i dava tann ? . a mapphina kummugliatə sub sub u u piatthu su tʃ eranu du piattsiaɖɖ i pane . nu piattsiaɖɖ i llardu nu piattsiaɖɖi satsittsa nu ppiattsiaɖɖ i i ffurmaddʒu . kiss tʃ è ddinʈru . t u pigliavə e ddʒa a mmattina kwannu tu jia a da skola . ti ditʃianu kwannu ti rikuagliə . va llibbere e vakkhə dâ manddʒatura e va paʃʃə indrô kambu ɖɖa . ntô prado no . uno ll aʈru tu ti pigli n aʈɽi dui vakki mbai u karru . mbaju u u karru e ti ni va ta'glja erva . oppuru va llavuri ku ru ku r aratu . un si diʃia ararə duvə un si diʃe ararə nua si ditʃia lavu'ra lavu'ra a terra lavu'ra a terra . eeh . fin a ke tʃi vidia fina e ssia i setth dipendə u periadə di l annu no pu ni riku'gljiamu nua a da gas . e tthorna si kumintʃava a kap . mmuntʃ . pulittsare . guver'na kiri ka stanu ntâ manddʒatura pik'ki u ni pu'tiamu eʃʃi . e ti vuglivi ddinʈra i novə â ssira i detʃi dâ ssira . po ti mindia a la llutʃ . a bbotə prima primu peʈɽoliu iu m u rikuard angora lutʃi i peʈruagliu ki# un tʃi n è . kumu si ditʃiva pi ssa lampada nun si ditʃia lampadariə si adduv i nnua si ditʃaa a lutʃi i peʈroliu a lampada a ppeʈroliu . appittʃik'ka a llutʃi a ppeʈroliu appittʃik'ka a llampada di# i basta a lutʃi duvə vua kwann è binut ? in ke anno ? . ehm . no tʃ era la eleʈʈritʃi'ta tʃ eranu soltantu alkuni kase k on tʃ eranu e a kasa duvə sugnu natu iu pre sembiu un ddʒ era eleʈʈritʃi'ta e iə mi ni sugnu jut i ssa gasa nel eh . inʈrû sissanta sissanta sissanta . kwann sugnu jut a skola dû pajisi iə ? . a ttia [h]e kanuʃʃutu sessandanove . o sessantotth . u sessantasetth kwann kwann è parthut a ttsia pe Amerika ? . sessantasetth allora si è karut u sessandasetth . sessandasetth . e gghjiə faʃia a tertsa media . pe'ro era ra fine e i sessanthotth sessanthotth . ntsomma vers u sessandaʃing vers u sessandakwaʈʈɽ . ki ne amu kanddʒatu gas . iu staju prima a na tsona ki si kjamava Peʈrini . e ɖɖa a frattsjone i Lutts a frattsjone e Luttsi e lla un tʃ era a lutʃ eleʈʈrika duvə 'eramu nua . po sugnu passatə i n aʈra n aʈra frattsjone ke si kjama Llindzi a Llinddz . e lla amu ʈruvat a aleʈʈritʃi'ta dopu kwindi fin ô sessandaʃingwe nua on nd a'viamu alaʈʃit'ta e kwannu vu'liamu a bbid a delevisjone . 'jiamu duvə a unu . ki si l [h]a ke [h]annu . da gasa mia eranu dui kilomeʈri e mmianddz du kilomeʈri kju u mmen . eeh . pagamu tʃingwanda llirh . e ni faʃia 'bbi a televisjonə . tʃ erənə firmi tannu tʃ erənə i firmi i Rindindin . i firmi i Furia . e nnua a sira si ndi 'jiamu lla e jamu a la televisjon pa'gaumu tʃingwanda lirh pə ddu . era na spetʃ i tʃinema ? no no na kasa privata avia kissu kkha eranu ke avia i kkju avia u televisore avia a televisjone . eranu du famigliə ki tʃ eranu du ʈri famigliə ka avia televisjonə nʈra a ttsona . e nnua 'jiamu duvi kiri ki si fa ni faʃʃia jiri kju a la gasa ki unu ni faʃʃia probblemi on ni faʃia nen invetʃe tʃ eranu n aʈri ku ntʃi vulia vire a nessunu . si kjuvia [chiudeva] a sira e un faʃʃia ʈrasi a nessunu nveʃe kissu kkha . tiani tʃingwanda liri ? e ʈras pa'pa fina# sə ʈras pe'ro s i avivi s i pigliava tʃingwanda liri . . [h]a ka'pi ? . allora a kwantu [h]o kapito io nʈrû paisi voʃru nun tʃ eranu baroni per esempio ke tenevanu una grande proprie'ta di terreni tʃ eranu tʃ eranu ? sì diku se tʃ erano ddʒente tipo ke si mintiva ntâ kjattsa pe pe fa u jurnataru per esempiu a mattina tʃè viniva nu pulman e purtava via sì ma nua kissu u n amu vissutu pik'ki no ki tannu pa'pa e mamma sə su spusat e [h]annu ʈruvat a ssu paʈrunə ke avia ssa terra . su jut abbitava ddinʈra kkwindi lloru 'eunu a ppostu lla avianu lavoru avianu tutth ma nʈrû pajisi tʃ era a kkjattsa tʃ era ssa ki tʃ è . ddinʈrû pajisi pik'ki nua u sta'viamu nʈrû pajisi nua simu jut ntâ kambagna . nʈrû pajisi tʃ eranu . kiri ku u n avianu ssa usantsa esattamente ki un avia lavuru a mattina #a ra kjatts . . passavanə i paʈrunə . sì e ssi pigliavanə operai kiri ke sirbianu e pu kirə kə jia ffati'ja iera kundiandu kirə k u nkunʈrava nend pik'ki un ntʃ a rrivava si ni jia a ra gasa torna eeh . poi u manddʒatu# manddʒamu opphuru iera# u manddʒatu ke u nu# sapimu si manddʒam . pe'ro nnua graddzie a ddiu kissu u n amu passat pik'ki iɖɖi [h]anu semp avut u lavuru sempr ma kome eranu pua ssi paʈruni eranu severi malfamat ? no no no nua amu avutu a fortuna i ddʒenitori mia [h]anu avut a forthuna i avi paʈrunə abbastandz n gambbə abbastandza ehm . eeh a ppassu ku li tiambə . n eranu kiri eguisti un eranuu un è ke venianu a kunʈrul'lɑ ognə juarnə ke tu faʃivi . si mamma a ffine d anno diʃia ia [h]e ffatthu deʃi gwindal e ggranu no . u paʈrunə ntʃi krijia e bbasta magari mmamma [h]ae ffatthu forse vindi gwindalə e ggranu o paʈrunə jia mai kunʈullarə inʈrû magaddzinu . e ne durant a rakkholtha on [h]a mai konʈrollat . [h]a kapit ? kwindi nun sə putevanu si ffidava pik'ki [h]a vistə a ddʒente kum è a ddʒende era bbona kabidu ? . ne ddʒente ke un era purthat pe ffarə sse kose mamma e pa'pa un eranu porthat . kwindi nun/ tʃ eranu pure i paʈruni k [h]e detth ka nannuttsu per esembiu no u paʈru i mamma . kon tuttu ke iɖɖu era suttha paʈrunə iɖɖu un era paʈrunə pe kundu sua . iɖɖu non [h]a mmai fatigat . iɖɖu è statu sembe subb ô kavaɖɖɽ . si è misu subb ô kavaɖɖru dâ mattina a ra sira e ddu [lui] [a]via operai i terre era assai e tterra assai tene animalə doveva kontrollare ? jia sul a kunʈrul'la e ku ru kavaɖɖu kamminava ma kome si kjamava kira prufessjone ? ki ? per uno per kwello ke faʃiva iɖɖu ? niandə iɖɖu era u paʈrunə dâ terra tʃoè u paʈrunə u m [h]a kabit allora a terra era a mmia . i la tina affitth a tthia . tu a mmia mi da a mme'ta di kirə k è frutthə s avvera . datə ka a terra era assai . nannutts ku ra famiglia sua un dʒ a faʃia . e kjamat a tthia ntʃi faʃia fati'ga [h]a kjamat a tthia kjamat a tthia a maddʒor parth avia ffimmini . pi kogli pi ttsappharə avia uammənə . jia kja'ma uammənə . pe'ro un è kke tʃ era n unuri kh iɖɖu h iɖɖu un è ke era u paʈrunə dâ terra iɖɖu era u paʈrunə dû frutthetu magari dû ffrutth . k avia sebbinat #rakkholth . pe'ro luiɖɖu nun lavurava iɖɖu un è ke si ni gghji a ttsap'pa ku/ assiam a ll uamənə iɖɖu avia magari e deʃi ffimini ke ffatigavanə a ra rakkholtha dû mmais dû miglio no pu avia kwinditʃ uamini ke tsapphavanu i mməluna n esembio pu avia n aʈri setth ottho ffimmini ghjandavanə i pumadori ed eranu tutthə kwanti a khambi diversi no e iɖɖu ddʒirava iɖɖu ddʒirava pî kampi pî kambi e kunʈrullava ɖɖa statə kjandannə i pumadorə state tsappannu i məlunə statə nnakkwannə ll uartə [h]a kapitu kissu un [h]a mai lavuratə nannusa iɖɖu kissu faʃiva [h]a ddi [h]a ddi solthantu diretthu ehm no direttho kome si diʃə [h]a organittsat e kumə kome una parte subaparthava kwasi sì subartava pe'ro iɖɖu diriddʒia iɖɖu era u diriddʒende e [h]a fattu frutt# bbene pek'ki iɖɖu . era spiarthu eh kwa tʃi n avia tʃerviaɖɖ e ri kosi funtsjonavanu [h]a kabit ? ma non tʃ era nu nome pe ssa professjone ? no per'ke llui non lu faʃeva pi prufessjone lui nu lu faʃʃia tʃ eranu kiri ke diʃi tu è n aʈra kos kiru è . u proprietariu du terrə k era nu fatthuri è nnu bbarunə . [h]a kabidə ? kiru sì kiru faʃʃia pi professjonə . invetʃe nannuttsu faʃʃia pe uti lə sua . un è ke era pagatu dû paʈrunə pe fa u bbarunə pe fa u fatthurə . un era pagat iɖɖu u paʈrunə a iɖɖu pagava ke tʃ [h]addi di kunʈrul'la tʃ [h]addi pa'ga tʃ [h]addi di kolthi'va ssa terra . e iɖɖu ditʃi sì u mindu a kolti'va a terra . si i fatigu kkha um pottsu essi kkha a kkonʈrol'la . [h]a kabit ? on si fidava di ll uammini . allura ki ffatʃia ? si kundindava . a ppi'glia na persona e kkju . pe'ro ia a ddʒi'ra stavia a kistu kambu kkha kiru lla kiru lla kiru lla ke jia sembə in dʒiru [h]a kabid kwindu faʃia pi pi iɖɖu stessu un era ne ffatthurə e nne bbarunə tʃ u kja'mavamu nua bbarunə pekk iɖɖu si purthava ripetu kə iɖɖu avia semb u kavaɖɖ . e un faʃʃia nende e ɖɖu s u kjama u bbarunə na vota s nkunʈra nʈɽa nu bbar . e iə e ɖɖə 'eramu ddʒa spusat . kwindu epuka moderna epuka . nû setthantassia e versu u settantassia kwindi trind anni arriad kwannu è ssatu suartə . simu rind a nu bbarrə e ɖɖru jukava i karth . jukava i karth ku nu kuddʒinu mmia . ku n aʈri du amitʃ . simu ʈrasutə angora ku iɖɖu u n 'eramu visthi . po salutu tʃao u nonnu kumu sta kumu sta si ni va ba'sa ko/ iɖɖu [h]a lassatə i ju'ka . m [h]a bbasath . si ddʒira t a mu'glierma a mu'glierma no a mmia . a tte ni'po pigliatə nu kaf'fe . nu ddʒelɑt o nu ddʒelat . ka tu mi si niputə [h]a dditth . a mmia pe'ro m [h]a ditthu niand . po kiɖɖu kuddʒinu m [h]a ditthu ri'kuardati oddʒi pigliatillu tu nu kaf'fe ka t u pagu iə nu kaf'fe [h]a kabid po iɖɖru n [h]a ffatthu nessunu tonə no kwannu mmai ! kwannu mmai . e pua kwannu v ati kanuʃʃutu ku a muglieri ? ntû paisi o kkha nta Ddʒermania ? no no a lu paisi ma kwandu kwannu siti mmigrat ma tu m [h]ai fattə duə dumande annavota kwal k [h]e rispunnə primu ? a kira k [h]e kanuʃʃut ad iɖɖa o kira ke sugnu mmigrat ? per esempiu a mmia mi piatʃerra sapire kwandu [h]a kanuʃʃut a mugghjeri kwand era ddʒa migratu o kwandu era ankora ɖɖa suttha no a lu paisu sianthi ka ti da fastidiu si mi fumu na sigaretth ? no no fumi pure iu num fum assai pe'ro ogni tantu . si ti runə fastidiu jimu ntâ kuʃina ka rapimu i fineʃt no io . nom mi kreo problemi . iu due ʈre sigaretth al ddʒorno mi fumu i kkju no e ogni thantu mma mmo m [h]e mis u kaf'fe# . allora . t [h]e ditthu ka i nnua 'jiamu a da skola û pais ki nua u n avimu i skoli medie ntâ kambagna un dʒ eranu . e gghjamu ku pulman kû postɑlə a skola . e faʃʃia a prima a sikunna a tertsa media u primu annu u primu juarnu dâ skola ki jiə a ffa a tertsa media nua a'viamu . nu pulman ki fatʃia tutth ntâ kambagna rakugliev tutth ntâ kambagna pu si ddʒirava e salia pi ja a Llutts no a u pais . e ssi ʈrova duv s akkukkjava u pulman si kjama è nu bbiviu a ssu bbiviu . è sagljuta iɖɖa . ssendu k a lu postɑlə un tʃ era post . e ss è mis in piadi ditʃi ka mi skuardu um mi skuardu niand tutthi partikolari sattʃu tutthi . s è mmisu i piadi e si ni jia a ru kosu dû pulman . e ia era pressu l ultimu puastu arriat pe'ro u m [h]a ffatth assetth . u nd [h]e ffatth asset'ta tu kju pittʃiriɖɖa i mmia t [h]o fa sset'ta . iɖɖa venia fa a prima a media fatth u kundu kwand kwand anni avia ? unnitʃ ann . pe'ro era thalmende graddziusa . avia na fattʃuttsa 'nigura i prim juarnə e skola kwindi parramu i setthembre otthobbre angora tʃ era u sulə skura skura avia i kapiɖɖi luangi kum i tua . pe'ro lligat a na kud i kavaɖɖ arriath nu tuppu ? no i kavaɖɖ lligati a na kuda na kuda kiɖu ka si kjama pure da voi koda i kavaɖɖ sentsa ferdeʃwants kome si kjama ? pferde pferdəʃwants pferdəʃwants eh avia na kuda lligat arriath . eh ma lluangi . lungu i sua tʃ avia i kapiɖɖi . e mi è piatʃuta pe'ro un è k m è piatʃuta a me spu'sa m è piatʃuta kumə . pi pas'sa u tiambu tʃi ffidandz no . eh poku ti juru pe'ro no# kə ddu juarnə un [h]e guardat iɖɖa guardava a mmia feddus [con amore] . pu torna guardava torna si ddʒira . e nnianth simm arrivat a la skola . ku iɖɖjia a na skola ri fimmini no li ffimmini si jiva eranu miʃ/ eranu stagialti i klassi no era nu konventu ? no no skola normale sì sì pe'ro pe'ro eranu separate 'eunu divise 'eunu i skolə maskulə e na parthe e skolə e fimmini i n aʈra parth . səkkom u pulman nə porthava a la skola . ar'ro verso otthu e ddietʃi rivamu a lu pais . i skolə la lettsjone kumindʒava a li otthu e mmendz . a'viamu kira mendz ura i tiambu nua a pas'sia # e nnua ʃʃin'niamu tuttə kwandə a nu a na parthə ku lu pulman e pu 'jiamu appriass i ffimmini . pure k u tʃi par'raumu ku ri fimmini pe'ro 'jiamu appriass e lu ll amitʃitsie ku ll amitʃi par'raumu iɖɖr parrava ku ku ri amitʃi suə . e nu ku ll amitʃi nuaʃʃ # . kiri k era inderessata a ffimmina k era interessata ke sapia kə ntʃ era u guagliunə ke jia pe d iɖɖra ogni tantu si ddʒirava e rririjia pe'ro iɖɖa no iɖɖa un tsapia nent . bbidia a mmia ke jia appriassu pe'ro . ntsomma su passatə forse . du mmis . nu mis e mmiandz . nu juarnu signu# detthu tʃi vo fidan'dza ku mmia ? . e iɖɖa [h]a dditthu . veramendə un [h]a datu ripost . stava tʃitth pu [h]e kjamatu a kuddʒina sua iu . [h]e ditth Sil'va [h]e itthu #ttʃilos si vo fidandza ku mmia si nno . e sə l ntʃ [h]a dditth . [h]e itthu kə t [h]a dditth ? . m [h]a dditthu sì . pe'ro iɖɖa a mmia diretthamente sì u mə t ʃ [h]a mmai ritth . semprə trammitə a kuddʒina . kamminava assiam pe'ro sula sula ntʃ [h]a mmai kamminat ku mmia semp assiam a la kuddʒin . e ntsomma tu si bbagljunə e ssa ka u ʈruvannə sta sulə ku na guagljunə no . e iɖɖra sula ku mmia u ntʃi resta mmai . nu juarnu [h]a statu û pulman ke mə staju bbitʃinu# . si tu ku mmia sulu tʃ u stai tu . e ttia ti finænts ku n aʈr . [h]a ditth ia finænts ku n aʈr# . e mi su findantsat ku la kuddʒin . kəra kuddʒina sula stavia . e pu tannu iɖɖa ritʃiva a skola a nnuva ni faʃia . a a kumə si dditʃ faʃia a spia no pik'ki si iɖɖa ssavia atthenthu si viria angunu . i a kuddʒina jia ammut'tʃa iɖɖa ni guardava si tu vidi angunu . pe'ro iu u pentsiari mia semprə iɖɖa pu torna duv iɖɖa avia jiri stavia nu misi ku la kuddʒina pe'ro sempre torna duv iɖɖa avia jiri . ssu battə bekkə amu fatthu fina ke . u paʈrə dopphu . u setthanda . amu fatthu nû sessandotth fors è ssatu u sessandotth . finu settanda nu paru d annə . pu u setthanda u paʈre s [h]a purthat a Ddʒ/ a mamma in Ddʒemania . e figli# a nu kolleddʒ k è nu kunvianth . ad Akri ad Akrə a nu paisi ɖɖa vvitʃinu . e ppu tannu su pers i vvista ku d iɖɖ . pu . iɖɖa lla un dʒ [h]a bulutu sta . a ru kunvianth . e u paʈru ku ra mamma l [h]anu purtat duv a nanna . e nanna stavia bitʃina kasa mmia . i kwannu [h]e vvist k iɖɖa è rikota . torna su jut appriass . e ttorna mi sugnu ffidantsat . pu tannə iə fatigava d estate ooo viarnu eradi a da skola estati a ri vakantsi jia fatia ku ri murituri e ffatigu kû nannuttsu ku ra ʈrebbia a ʈrebbiarə e a met u granu kû #athorə . intsomma fatigava iera pittʃariɖɖu pittʃariɖɖu . k ia ʈruvann i soldə no . e# na vispinu tʃingwand . e ku ssu vispinu tʃingwanda . iera ddʒirannə pi d iɖɖa e passava sembə dâ porta dâ nanna no ppu sə su akkorth i ttsii sə n è akkorth ra nanna ru nannu sə su akkorth tutth e a nanna ke dditʃiva ? a mmia diretthamente u m [h]a mai detthu nendə pik'ki un tʃ [h]e parratu mai ku ra nanna ma ia passava tannə a porta sua ia passava a via via #nendi# pe'ro iɖɖa si gjia muttsikata# kriʃʃia #vidia pu o jia pigliava akkwa o . o a ffarə ammaʃʃata iu jia sembe . e jia par'ra . nu juarnu su rikuat i ddʒenitori sua dâ dâ Ddʒermania dâ Ddʒermania . e tʃ [h]a ritthu nu nu ttsiu tʃ [h]a dditth nannutts o u nannu propia [h]o# dittho i ssì a ta a ssua# . a ta ffiglia dovevi por'ta in Ddʒermania kə kkha tʃ è unu ki tʃi va appriassu no è vvero [h]a ditthu nannutts vab'bo . kkju u menu kju u mmenu [h]a dditth nonnu [h]a dditth a Ddin u nd a guardi kkju . [h]a dditthu pa'pa pik'ki ? . [h]a ditthu ia normalə a ra kasa signu stata semp a gghjukhammə semb# a nonna . sə no normalə pa'pa t# r è kju kalmə sə tʃi dditʃə na kosa a ffa . no [h]a dditthu kissu mi dispiatʃə [h]a ditthu è u ru fattu k è ffidantsat pa'pa tenia nu bikkjeri di vvinu ploppətə . è lli kad u bikkjerinu kom è ffidantsat ?! . #unnitʃ anni no tannə avivi ddʒa kwattordiʃ anni nkuni# ja kwalə kwattorditʃ a[nni] ?! o iu signu nda Ddʒermania k avia doditʃ anni kə sta kuntannə Ddi ?! e fatt u kuntu ! . kwinditʃ anni avi# in Ddʒermania . ntsomma puu . no eri kju pphikkola . ss [h]a purtat n Ddʒermania a mmia subbitu m arriva nu bbiglietthu a suarə kju ppittʃiriɖɖa sua . me fa kapi'ta u bbiglietthu tʃè Ddina [h]addi ghji in Ddʒermania . e kwannu iɖɖa è gghjut in Ddʒermania puu . pu su litikatə na votə ku d iɖɖa e e n 'eramu lassat . torna n amu litigat assai #u ni pigliava . pik'ki iɖɖa faʃia kus'si kwannu 'eramu kwannu ku ku ri suaru ku ll aʈrə amitʃi . ditʃia k eu fidantsat . kwannə jia a ʈru'va sula no . magari a vulia pur va'sa è nnormalə no . iɖɖa diʃia ka ia tignu fidantsat . tu a mmia u mə tuk'ka ka un tiagnu# fidantsat mə faʃia . e mmaniera bbasta ke tti biagnə faʃia ia u staju kju ku ttia e ia mə nə va e mi ni jia# . mi ʈrovu a n aʈra gualjun . e iɖɖa suffrija kwann iə ʈɽovava n aʈra guagljunə no pe'ro kirə periadu ɖɖa ke . u paʈrə ssava pe Ddʒermania iə iɖɖ 'eramu lassat . a suar mə fa kapi'ta ssu biglietth a mmia . [h]e itth mmo si kissa parthe a piardə veramende un a bidi kkju . e io invetʃe a iɖɖa vulia veramend . ia un è ka prima era na kosa pi pi ffissjarə no . pe'ro mə faʃia# iɖɖu ku tutth k l avia ku d iɖɖa ku tutth ka kiri kwinnitʃ siditʃ anni iu tu nun tʃi kridi . [risate] no pentso al treno . [h]e itthu pu tʃ a u ssia i jennaru . a na Bbefana tʃ è na festa a ru pajis u settantadua u settanthaduə . ke tann iɖɖə è partithu . simu ʈrat dô pajis a la fest . po tannu tʃ l [h]ajə itth mmo tu parti t# mmo finants ku ttia no ma tu teni a Ssilvana tun teni a kirə te e a ttia e nissun . iə lass a tutth . infatthə ssa Silvana k u n era kju a kuddʒina sua n aʈra fimmina n aʈra guagljunə ke si kjama Silvana iera bello . dâ ffesta stessu avvanthi d iɖɖa . kiɖɖa è bbinuta a lu pajisə kiɖa Silvana . tʃè era dû kiɖa dû pajisi kiɖɖa guagljuna . [h]e bbinut a a la festa ku kira lla e mi# kumə m [h]a bist a mmia s è mis a ri'rirə . iu sugnu binut duv d iɖɖa guardu a d iɖɖa . a ddistantsa e kkha â port [indicando la distanza] . sugnu jut a Ssilvana [h]e itthu ia a tthia u ti vuagliu kkju . ko'si bbambin [h]e itth ia sugnu fidantsat ku Ddina mmo a ttia un ti vuagliu kkju kira [h]a mis a kkjanddʒə kira s a rri'rijadə . e pu è suttʃessu kus'si ke iɖɖa è partuta nua simu rimastə fidantsatə iɖɖa m [h]a mandat u indirittsu . iɖɖa skrivia kkha . e pua torment a londandza o ti ffa ddimentigɑrə . o ti fa nnamu'ra kkju ssai angorh a mmia m [h]a ffatth u sigunn effetthu . [h]a ffatth innamu'ra kkju ssai angorh . e kwann è rikota a llittərhə tʃ u di'tʃiadi ia k u a vulia las'sa kkju k iu mə vulia ji n Ddʒermania ki llundan i d i ɖɖa u vulia sta . e ia [h]aju ffatth a ddumanda a la a la puliddzia . e sugnu jut a la skola fatʃia u . [h]e ffatthu nu na skola nu nu n istitutu istitutu profissjunɑlə . di ku# mekkanikhu . pe'ro duvi nua prospettivi i ffatiga un tʃe n era . e ku ru tiambu #prissa ssu mestierə . [h]e itth propia na sikuretts . fattsu na dumanda a ra kwestura . e mi ndi vaju a ra kwesturh . kus'si tignu lavuru si oi o ddumani si ʈruavu kumu #ddʒinu mekkhaniku pottsu sembe . mi mi kunddʒedu e fattsu ssu lavuru kkha . iɖɖ era# akkord parra a d iɖɖa kwannu era n Ddʒermania k iə [h]e ffatth ssa dumanda kus'si e kud'di e tutt a ppost . kwannu pu è rikota a llugliu . ddʒa l akkhordu i nua dua ka ia parru ku ru paʈru . ia avia ditʃasetth anni . e ia kwatthorditʃi eh e tu avivi kwattordiʃ anni . e# puarth in Ddʒermania tu . eehm . era ku ddu paʈr . su rikuat i di fferie i ssubbitu ku ra vespa kira mattina bbrrm bbbrrrm avanth a porta sua . e hiɖɖa neʃʃia dû barkunə ʈrasia pe'ro simu vvisti ntsomma a u simu# parrat pik'ki un era sola un era bbitʃina a ʃtɽata no . kwannu pu ra mattina e kiri . ia aspettav u paʈrə ki ʃʃia u paʈru sulu pi tʃi appar'ra pik'ki era kasu mi paria brigogna e ʃʃi . u paʈrə #fatth . si piglia na vespa i nu i nu niputh . e si po ffa nu ddʒiru kâ vesp . kumu s# muʃtɽat ntâ strata l [h]e fermatə [h]e itth as'pe . ki t ʃ è ?! . [h]e itth iə sugnu u fidantsat i Ddina kk [h]a dditthu ?! . tu va spusarə# [h]e itth iə sugnu u fid u fidantsat i Ddina . #[h]a ittə . [h]e itthə mmo ki ni kanuʃʃimu ku Ddina . [h]a itthə no ma ia ku tthia u tʃi parru sa prima no puarthi i ddʒenitori tua tu a ra kas . e iə era ddʒa kundiand pik'ki kissə era kumə# tesinə no . un è ka mi ditʃa no si mi ditʃa no ka mi diʃi tu kə t ammattsu to vetʃi kissu mi ditʃ a mmia puartami# i ddʒenitori tua a la gas . ʈɽi# baju a la gas . priparə a pa'pa e a mamma . #a mmia a la gasa i kira lla no pa'pa [h]a itthə pa'pa tu si patts ! . angora teni siditʃ anni manku ditʃasetth seditʃ anni duve va a la gasa di ddʒenth ?! . [h]e itth a pa'pa o tʃi vvieni o tʃi puarthu la mamma . pu tʃ era# u ttsiu miu vitʃinu . e pu [h]e kjamat a tsiəmə tsi# portatʃillu a tu a pa'pa . tsi Turu [e]ra kunvinth . tannə i makkinə u n a'viamu nissunu ia angora padendə un avia . e ssugnu jut tsiu Turu avia l apitʃeɖɖ a sai l apiʃeɖɖa no l apitʃeɖɖa . a biʃeɖɖ ? apitʃeɖɖ l apitʃeɖɖa sì du Piaddʒo ? eh a ʈri rot a ʈri rota sì . pa'pa s è mis ku ttsiu Turu nda ll apitʃeɖɖ . e mmamma si è mis ku mmia subb a vesp . ma no kira sira dopu dopu na settimana tʃi nd è jut ja . a tʃ è bisognu di ddʒenitori mia e kus'si è stat . pu [h]a bbistu# kum a kira sira [h]a itth ma ttu ke prospettive tiagni dû ffuturu ? ki bbo ffa in futuru ? . [h]e itt i veramende tignu a dumanda e na bbulia attʃit'ta a mmia propiu mangu nu ddʒornu prima m è arrivat a karta . ka ku ra prima e l annu dû settantadua u sittantatria . aviadi ji me presen'ta a Rroma . a ffa u korsu ssiə mmisə . dâ kwesturh [h]e itthu tignu a litthara ke iu a# . a la kwestura kwindi etə nu lavuru siguru etthu na prospettiva sigura etthu a fatiga u mi manga . sikkomu tannu iə nun sattʃə si tu lu sa . iih a pulittsia un era libbera un si putia spusarə sə prima un avia ventisia anni u pulittsjotth . mmo l [h]annu libberathi . pe'ro tannu si prima un avia bintisi anni un si putia spu/ prima puru era a bbintotthu anni pu l [h]annu ʃisə a vintissia anni . allura sokru m [h]a dditthu no . iə u nd aspiatth . pek'ki ia avia sediʃ anni . pe mi spu'sa aju pas'sa e sseditʃ anni [h]a ditth iə t aspetth detʃ anni ntâ kasa mia si pu# voi dua . e pu tegnu aʈri figli appriassu k iɖɖa pur a prima è . a tegnu aʈri figli appriassu sən'no . si spusa# ku la ranna prima a pitʃiɖɖa pu a ranna [h]a itthə no . [h]e itth allura iə un tʃi vaju kju a ra a ra kwesturh . [h]e itt iə pi Ddina a la kwestura un tʃi vaju kkju . lass a kwesturh e kki ffa ? [h]e itth viagnə in Ddʒermania ku tthia . 'ʈrovamə nu lavuru in Ddʒermania e bbiagnə in Ddʒermania ah sì [h]a itthə va bbuanə . e kus'si [h]a ffatth pu iɖɖə è parthutu a d Agust . vers i mme'ta i Agust su parthut# kkha m [h]a ʈruvat u lavurh . m [h]a kjamat versu a finə d Agusth . [h]a ddithu pe ru unditʃi setthembre [h]add essi kkha e pigljə lavurh e u novə râ mattina nu sim partuth . ku ku ru kuddʒinə su ku kissu k era kkha mmo # simu parthutu simu jut in Ddʒermania e ma era kju ppittʃulu o era kju rrannə ? ki ? u kuddʒinu ki ssimu ugualə pe'ro u fratə era kju rannə avia ra makkina #ku ra makkina . e sugnu venutə kkha pe kissu sugnu in Ddʒermania iə pə kissu mi ʈrovu in Ddʒermania . ma puru duvi vua era kus'si ka e per esempiu si tʃi su ʈre suarə per esempiu prima s [h]a ddi ʃpusare a ranna ma prima kiss era prima mmo n è kkju per esembiu mia sorella a pikkola è spusata prima dâ grande dop ma pa'pa avia ssa ssa fissattsjon u paʈre avia ssa fissattsjone eehm e l [h]a dditthə kus'si ma pure iu pi nun lassarə a Ddina [h]e itth iu lass a poliddzia un mə karrikə e nnent pa'pa puru per esembiu sə s iə aviss a kugnata avissa ditthu no . iə vugliə a pulittsia e a d iɖɖa m a pigliə u stessu . ma tannə era guagliunə u ni pindzava e sse kosi u ni faʃʃia po dassi ka tʃ [h]aju fatthə purə iə . pe mmia mportante ki iə staju ku iɖɖa pu . m [h]a dat ssa possibbili'ta ke ʈrovu lavuru in Ddʒermania si # in Ddʒermania . pa'pa era ʈropphu ddʒelus . ma kkha in Ddʒermania kum eranu i primi tiampi eranu diffitʃili ? kumə s [h]a arranddʒatu ? allora mmo ti spiagu sə tu ti . se tu . ehm . ti riferiʃʃi . a ʈru'va u lavuru . tannu un era diffitʃilə u settantadue no pek'ki duvi jii tʃ eranu i port aperth . tʃè jianu tru'va operai e tthutt . ia addiritthurə kkha pa'pa sua prima avia parlat ku ra Siemens . kumə ku# mekkanikhu . e a la Siemens tʃ [h]e itthə sì portamillu kkha . #iɖɖu kkha . kwannə pu sugnu jutu kkha# Siemens no kumə simu arrivati kira mattina [h]a portat a ra Siemens . eeh a ra Siemens m [h]a ditthu tʃ [h]a dditthu noni pik'ki m [h]a dditthu noni ? . pik'ki un tsapia par'ra u tedeskhu . [h]a detthu teni nu diploma tutthu pe'ro [h]a detthu si un tsa par'ra un tedesku# . ehm [h]a dditthu mparatə u tedeskh . e kkwannu si mparat fra ssi mmisi viani torna . e ssugnu [jut] a fati'ga Bbauʃtɛllə a ri koʃtɽuttsjon . a ffa operaju ndô kandiarh . pu [h]e vvistə a ggru . mi è piatʃuta a ggru [h]e itthu . nu juarnu [h]e itth a lu Boliɐ [ted. Polier] puattsu saglie sup a ggru ? . [h]a ditth# na birra# . mɐ vulia bben ssu buliɐ . ia era pittʃiriɖɖə ditʃasetth ann . ma Polier kumə si pek'ki puru paʈrumə era Polier sì ? ma komu si ditʃiva na parola in italianu nun tʃ è ? kapumaʃru forse kapukandiarə kapokantiere sì ma nnua u nu usamu probiu nua itʃimu Puliɐ e bbast . eh partu fatʃia a Rosenheim u Puliɐ o kkha ? . a Rosenheim aah . i Holzner lavurava duvi i Holzner tutta a vita sua . l [h]e kanuʃʃuta a dittha iu . e pu m [h]e mparat ssu kos e ggru s [h]a purtata bbirə ssu ggruista supra [h]e itthu kissu kkha si kjamava Haints ed era di Rregənsbburg . [h]e itthu Haints [h]e itthu mə mbara a ggru ? . ja [h]a itthu . bessə ja fʏɐ miᵪ ɪs gants gut pek iɖɖu u kurnutiaɖɖu pu u vena a pendzjonə putia l# si ni jia e iə# jia a llavu'ra pi d iɖɖu a ffa Übəʃtundn [h]a kapit ? e kkus'si tutti juarni ki nun tʃ era tantu ke fa# kjamava Erriko kɔmm rauf . e jia bumm pu tannu tʃ eranu i i 'rukuli# ku ri rotelli no si guidava ku rə roti eranu kwaʈʈru roti una pi ddʒi'ra . a ddeʃtɽa e siniʃtɽa unu pi kammi'na ku ru karellu e unu pi ghit'tsa Auslɛgə u bbrattʃu e n aʈra ku ra korda # kwaʈʈru rotə tʃ eranu kwaʈʈru kumu nu pikkuli manubri sai kumu su# eranu rossi e i kus'si ti ni vidivi bum bum bum pu ddʒira parə ka pari nu noʃt/ nu maeʃtɽu i musika . m [h]e mbarat a ggru . e a ra Siemens un tʃi jia kkju e e kiru ɖɖa i Regənsburk ehm tʃè t [h]a parratu in dialetthu bavarisə e pendzu i sì e kkha nissunu parrava e kumə v atə kapitu allura ? e pik'ki m [h]e mbarat u tedeskuu ma kissu un era tedesku kissu era bavarisə sì ma kkha tuttə kwandə bbavarisə parranu . ki mə parrava tedesku kkha !? sai u bbavarese allura ? sì ma tuttə kwandə nu parru iu u kapiʃʃu sì pe'ro i par'ra kumə tu mmone iu u kapiʃʃu pe'ro nu lu parru [h]a kapit si tu mi parri bavarisə no iu ti kapiʃʃ a ttia e allura pe'ro# rispunnu pe'ro tuttə no . è kus'si ma iɖɖu pe'ro si fortsava a parrarə ke iu kapiʃʃiss . pek'ke ma tʃ eranu puru kiri ka nun si sono sfortsati ma iɖɖu kissu kkha ssu Aints eh era nu tipu kkjuu . era nu tipu abbastantsaa modernu itʃimu . un era viakkj assai . iɖɖu tannə forse avia na . na ʈrendina d ann . ehm si faʃianu kapirə kumə fatʃianu tutti in tedesku nua no . tu kommən mɪth [foreigner talk] ti vollən [h]a kapit ko'si si faʃʃianu kapire e nua# menu malə [?] kapiʃʃia kapit . ehm . e ntsomm m [h]e mbarat a ggru e pu sugnu rimast a ru kandiarə sugnu rimast siditʃ anni ku ssa dditth pu ko la Siemens nun [h]a kju ? niende kju niente pju pik'ki pu stavia bbuanu [h]e vvistu ka m [h]e mbarat mestierə eh u fisikamente u nd è u lavurava assai tʃ eranu ssi gru ti ripetu ssi gru ku ssi ma'nopoli . kos'si kosa pu su biʃ# kju modernu ke poi# na puʈrona supra . ɖɖâ kabina avia na portondʒina ku ddue kum u ʈram [h]a vvist u ʈram ? . ku kiri manuwelli . e tu stavi bene sedutu # ʈrankwillə . sì tʃe n è ankora assai . è kko'si perfetto
Luz1wDD1 kwandu siti natu ? u kwaʈʈru jennaru millenovetʃendusessandakwaʈʈr millenovetʃendusessanta a Luttsi ? a Lluttsi sì ntô ʃpitalə o nta ra kas ? a ra kas nto ʃpitale nun tʃi sta kkha a Lluttsi ? no un dʒ era un dʒ era un esiste mangu ospitalə a Llutts ti rikkordi #jennarh ? eh sì m [h]a fattha na domanda [h]a ditth kwandu si natu ? eh u seditʃi otthobbre non un t [h]e rispusu iu un [h]e rispusu eh ? kome ti [h]o risposto ? otto na settimana dopo no u tiambi dî muarti u tiambu dî muarti di avulivi sì mmo mi rikkordo #kwandu si nat ? u primu dî muarti dî avulivi . i sugnu dû kwaʈʈru jennaru dû millənovetʃendusessanda iɖɖru a Peʈrini u tiambu dî puartʃ tiampu dî puartʃ kwindi è kaprikorno kaprikorn # [risate] e nu signu bbuanu kaprikorn almenu kredu almenu piandzu iə k è kiss e tenə fratə suarə ? iu ? simu na vəverat . simu ottu maskuli e na fimmina . kwindi a famiglia è bbella ranna . ottu maskuli e na fimmina e kin è a kju rranda u kju randu ? u kju rann è Erriku . i signu u kwarth . e duve stannu mmo tutth i frati ? a sora ? e tʃi ni su duə a ra Ddʒermania . pu tʃ è suarma ke abbita a ffiangu kkha . e n aʈru ke a d Aretts sən'no tutti ntâ tsona kin è a Peʈrini kin è a Bbisignano kin è . ndâ tsona ditʃimu e ke ffanu kome mestiere ? i frati muraturh muraturi sì sorma fa ra kasalinga nua simu muraturh . e voi stesso ke statə fattʃendo sembre muratore ? sì sì pur iə sugnu muraturh nta Luttsi o no a Kastiglione Kastiglione Pis ma è lluntan i kkha ? no na detʃin i kilomeʈri tʃi su . e ll infantsia voʃtra kum era ? . semb a fati'ga semb a fati'ga ll infantsia . [h]e fatto fin a ra tertsa media a la skola ma iə ddʒa kwann jiv a prima mediaa kwann [h]e kkjus a skola sugnu jut a lavu'ra e mmuraturh a por'ta kautʃi a ri muratur pu sugnu jut a ra skola [h]e finit a skola media torna a fati'ga a ri muraturi kwindi su avia duditʃi ʈriditʃ anni k [h]e ndʒignat a llavu'ra iə . parekkj ann e kum è a vita i muraturə ? . a vvita è bbona e muraturə sulə ke ʈroppu pesandə kumu fatiga . kwannu unuè ddʒuvanə nun sə nə sendə pe'ro pu tʃi è ndʒignat a ra vekkjaja kum a mmiə ndʒigna a essi pogu pesand kwaʈʈɽariaɖɖ makɑri nu kwaʈʈrariaɖɖ . e kke si fatʃeva ntû kantiere ? per esembiu se unu kostruiʃʃe na kasa . kumu si fa a ll iniddziu iu a ll iniddziu# mbastava kautʃi a purtava a ri muraturi mmo imbetʃe tʃi ssu i mo# a ka portanu a mmia a kautʃ kinə porta re mattuni kine porta ru tʃemendu kinə porta . tutti ssi kosi kus'si . tʃ è na ddʒerarkia ntû kantier tʃoè kin è kapumaʃtru kin è sì . vui siti kapumaʃtru mmo a ssekondu . pək'ki sə signu a nu kandiere ke è ddu mia ditʃimu ka a dittha #a mmia kiru ka kumandu iə ma si tʃ è n aʈru muraturə iu vaju ɖɖa allur ia# kiru kə ditʃi iɖɖ kissu kwindi tʃ è poku i . i ddʒerarkia tʃ è . e per esembiu vi rikurdatə ankuna kosa per esempiu ka kumintʃa mu kjova ? ke tʃ era bruttu tiambu intô inviernu si fatiga kkha sì o si ffa a pausa ? no si lavura ru stess pək'ki pju u viarnu si a dittha si stipa kju i lavuri i ddinʈr tʃimu# ndonu ku #inɖra pavimendi i vestimendi kissu kwindi #lavuramu u stess . d estate fatʃimu kju i fforh . kiss è na kosa ke tʃ è sembə stat e ssembe tʃi sa'ra ke fatiga puru u viarnu sən'no u viarnu fossimu ruvinati nua muraturi . kwannu si va kjovi# kas . kon gli altri mestieri state kollaborandu per esembiu ku lu stagninu ku ? . tʃ è anguna kollaborattsjone falegnami kini sattʃ ia ? kiri ka fannu kjavi kiri . nua i robba i stagninu i fatʃimu puru sulə pik'ki na vota si sardava ku u stagnu . mmo mbetʃe si si njuvettanu ditʃimu nua ku ra rivettaʈritʃi kwindi kiri su kosə ka ni fatʃimu sulə mmo kwindi ddʒa lu stagninu un dʒ è kkju u falegnamə u falegname e a settimana passata sugnu statə ku nu falegnamə na setthimana a assiamə ku d iɖɖu a mmun'da portha a mmun'da fineʃʈɽi . #mendu bbellu mestiarə ku ru dû falegname ditʃimu putissi puru a m ambian'da . pe'ro mmo purʈroppu sugnu rannu um pottsu kand'dʒa kkju mmo [h]e fa u muraturə e bbast . e rikkordi i prima per esembiu kwandu fatigavatə ntâ kampagna kû paʈru kî nonni kum era ? ki tipi i fatiga ? iə avia detʃ anni a mmattina mbagliava i vvakkh . e gghjia lavu'ra ri terra e kir n ata dâ mattina a ra sir . 'jiamu lavu'ra terrə ku l aratə era kkju rrann i mmiə pi u vutarə un dʒ a rriv/ un tʃ a fatʃia mangu a lu ddʒirare ditʃimuu pək'ki era puru pesand . e tʃ è l appuddʒabuə sən'no un dʒ a fatʃia . gwindi l aju# amu sembə lavurat ditʃimu i kwannu 'eramu pikk . a paʃʃ i vakkh 'jiamu a la skola ni rikku'gliamu mand'dʒavamu kirə ki tʃ era di mmanddʒare pu . libberava i vakkhi 'jiamu dâ gran . a ppaʃʃ i vakkh e kkwannu pua è fatta na tʃerta ura ke vi'diamu ke i vakkh eranu a bbuttə ke avianu manddʒat abbastandza #rikug'liamə . fa'tʃiamu i turnə s u 'jiamu a ppaʃʃ i vakkhi tʃi a'viamu a pulit'tsa nda staɖɖ . kwindii tʃ era puru kwann 'eramu pikkhuli fa'tʃiamu i turni e ke turno vi piatʃeva i kkju ? a paʃʃa i vakkhi u pulittsar ntâ staɖɖa a sta sədut u m# turn era# [risate] a ghjukare o a ra televisjionə kiɖɖə era u megliə turnu ke tʃ èdə . tannə tʃ eranu kiri firmi i Rindin'di ti rikuardi ? Rindin'di Lessi Less Furia . ni min'diamu# sendə# kirə vi'diamu i pa# a sirh . e si vulia ka kirə avia# i turni jia a paʃʃ i vvakkh si vulia ʈro'va a staɖɖa lordu si rikkuglia kiɖu ka avia paʃʃ i vvakkh [risate] un ʈru'vavamu i kosi fatthe e pala# . paʈru voʃtru era severu ndzomm u fratə era severu sever u frat kû paʈr si kuglia ku ri vvakkh e di a lli vvakki a lla manddʒatura u postu un era pulittsat tʃ era sporku ɖɖa kə tʃ era luardu #a televisjone #è possibbələ un è possibbilə a storia kkha . # . na vota nua 'staumu kkha a ffiankhu tann anni arriat e ssutta kkha tʃi stava nu ttsiu di mmi . m [h]a ditth iɖɖ a mmia [h]a detthu ma m [h]a detthu va fa ssu ssu tal #i serviddzi kə vvo ffatth . [h]e itth iu um mi sendu bbuanu [h]e itth iu un dʒi vaju . dopu na pikka vena ditʃi vidi k [h]a kjamatu Paulu ttsiu tu no vo ajut tu va ajut ! iu mbrevə aveddi#fujə . mi vena arriva mi minda nu tandu ntô ku[lu]# . [h]a ditthə k avia fa i serviddzi m [h]a fatthə rikkogli a ra kka iə indʒignə po [h]e avut ffa i sirviddzi . e purʈroppu# iɖɖ [h]a fatigat e a sora fatigava puru kwandu era guagnona ? ndâ kasa . ajutava . no ai di pulit'tsa iɖɖa pek'ke mamma era ndâ kambagna ke llavurava ndâ kambagn ed iɖɖa ai di pulittsarə ai di kun'dza i liatthi avia di kutʃinarə avia di ffa tutthu ddinɖra iɖɖ era kasalinga pâ famiglia sì sì era kas a partə dâ kasalinga iɖa . e kî aʈri frati v ati mbrigatu ʃpissu ? pe ankuna kosa per esembiu i turni o ? . no pik'ki dopu iu era rann dopu ke iɖɖ era partut a ra Ddʒermania ll aʈru fratə mia kkju rann e iə era u kwarthu dopu iu era u kju rann dopu iu ditʃia tu [h]a fa kistu dopu era #iu komandande kwindi iu sendə bbona a kosa . v arrikurdati anguna festa i Lluttsi a festa dû paʈrunatu ? . mə rəkkordu kee 'jiamu a la festa a sira . pa'pa [avia ?] era nu vispinu tutti kwandi dʒi 'jiamu kkha kinə purthava subb u vispin tʃ era tsiamə nd avia ll apa [ape] iɖɖrə e a mugliarə ndâ gabbinə e nuə i frati miə i figli sua tuttə kwandə sup a ll ɑpə e vviə 'jiamə a Luttsi 'eramu kundiandi . kwann jiam a Llutts . 'jiamu a ra festa i Sand Aureliə pu 'jiamu a ra festa â Madonna â Kava . invetʃe si rigorda kumu sugnu spusatu iu è statu iɖɖ . kwann iu sugnu spusat k [h]a ffatthu iɖɖ no kissu m or [non m arricordo] . mi è venutu ka a sera sugnu statə a ra festa purh nu poku pe'ro num mə rikuardu kirə k [h]e fatthə bboh [h]e vut i fati'ga no lo so nuə simu jut a ni spu'sa iɖɖru stava a ra gasa guar'da ll animal sì puru kissu i frati mia tutti kwandi a ra kasa un dʒ è nissunu di frati miə a ru maʈrimon . si tu wardi i fotorafie mmonə i miɐ nun tʃ è nissunu pik'ki era duvi nu dziə guar'da a kasa ku l animalə e i frati mia [h]annu ffa kumbagnia a ssu dziu . sulu Lluiddʒi tʃ è #a ru risturandə# bokh #ropu ke sulu Lluiddʒi tʃ è statu k [h]a ffatthu gamminu . non dʒ è nessun . puru rikuardu kwannu jim a Phaulɐ . a ra festa a Phaula a ra Maronna â Kathina . jiam a pphedi i kwaʈʈru i tʃingu dâ mmatthina di kkha 'jiamu â stattsjonə pig'liavamu u ʈrenu e 'jiamu fin a Kusents . a Kusendza pigliamu n aʈru ʈrenu e ni jam a Phaulɐ na festa era kju kundend i nnua un dʒ era nissun ma sembre San Frandʒisku i Paula ? sì San Frandʒisk i Phaula . po ku mvetʃe gwann 'jiamu â Madonna dâ Katina 'jiamu sembə fin a Kosendzə kû ʈrenu pu o jiam a pphedi pek'ki è pogu sup a Kusendza o [a'v]iamu aspet'ta u pulman gə jia a Lauregnanu a ni portar . na jurnata sana sembə . a parendesi [facendo allusione al fratello di I, che vuole raccontare una faccenda] #inittsia ssa festa no a Mad/ na vota simu jutu a na festa era a Madonna dâ Kadina . la Madonna della Katena ke si ʈrova subb a Kosendz a# a Ddipignan a Lauregnan a Ddipignan . kwandə kuglimu arro vva stattsjoni i Kusendzə pi ni poku pigli u ʈrenu pi ni rikogli kkha tʃ era tthiamph . tʃi vulia fors um paru d ura angora parth u ʈren . tʃ era nu kuddʒinu miə kjama Ddʒuliu kə sta a ffiangu kkha iɖɖu ddʒa era grannitʃiallu jia ddʒa a la skola a Kusendz e kkanuʃʃia li posti duvi tʃ ennu [eranu] i ffimmini . ki si pagavanu duvə tʃ eranu ssi kosi kkha [h]a ditth a mmia tʃi vulia kə 'jiamu na part pe'ro tə sta tʃitth un dirə nendə . [h]e itthə sì ke mə su jut duvi# [h]e itth ja e m [h]a porthatu lla e ɖɖa ogni portha tʃ era na fimmina a sta ddavand a porta kiri ku ri gammi largi kiri ku ri gammi kjusi ntsomma . ki t invitavanu ma iə era nu wagljunə . forsə un avia mangu kwattorditʃ ann un a'viadi kwattorditʃ ann a kiri tiamb un dʒ era mai stat e ssi dzon . ni simu rikuath dopu s [h]a gwardau# iɖɖu no ni simu rikuath â stattsjon [h]a ditthu u paʈri i kuddʒinumə ke mmo barə# ss è morth tsiu Tur [h]a ditthə duvi si stat ? [h]e itthu kundiandu un tʃ [h]e itthə ka simə stat a bid# us ri fimmini . tʃ [h]e itth ka simu stat a Sanda Luʒia [risate] Sanda Luʃia si kjama ra dzona duvə tʃ eranu ssi fimmini iə tʃ [h]e itthe nʈra #uliatth killu lla sa ku è Sanda Lutʃia ki è Sanda Luʃia no ma iɖɖu sapiva ? tʃertu k o sapia Sanda Luʃia era nu è nu Bbegriff Sanda Luʃia no . e iə e iə un tʃ [h]e itthu sekundu me ku a kapu mia tann tʃ [h]e itth iu tʃe ditʃe ka simu stati a bbir i fimmini ttsiuma ni putia mi'na si tʃi diku ka simu stat a Sanda Luʃia tsimə un tʃi kapiʃʃi nendə Sanda Luʃia kine sa ke d è tsiəmə ?! e invetʃe tsiu u tsapia ki d è Sanda Luʃia no [h]a itth a mmia duvi siti stati ?! . torn# a ru figliə ka era Ddʒuliu duvə port ssu wagljun ?! [h]a detth . pu iu signu rimastu malə pek'ki [h]e fatthu ffa na frigura bruttha kuddʒinuma [h]a ka'bi kjudimu a parendes . [risate] iu a Paula mi signu persu era guagljonə kwannu avia na detʃina d annə . pu m [h]annu ʈruvatu sugnu mis e kjanddʒ . ka 'stavamu jiann a ru ma ɑr dû dû konvendu i San Frandʒiʃku ndʒi 'jiamu a a ru mɑrh tʃ eranu i ddʒoʃri tʃi 'jiamu a ru marə purh . e tʃ era fuga tʃ era assai ddʒende . e ni min'diamu a kammi'naumu kammi'naumu avand i mmia avia [h]e vistu a unu k avia a ssessa ddʒakk e pa'pa . #ss a pa'pa jia press i kiɖɖ . kwannu bbi ku iɖɖu si ddʒir un era kkju pa'pa e kin è ?! . e vaju pe ri ddʒendi sign mis a kjanddʒi wa wa e poi kwannu m [h]annu ʈruvatu ne mmɑrə ne ddʒostr . ke dopu è fatta ura ka n a mu ti veni n a mu ti rikogli a ra kas . e n amu passat . mmo sapinnə na pikka# tsapiə . dopu ? dopu puru #per . ma i ddʒoki d infantsi . ki tʃ era ? un tsapia kiɖ imfandzia kwal eranu ? u bakkareɖɖ nuva . spetʃe d estate k a'jiumu kju tiampu pi ghju'ka . allura a mattina jim a paʃʃ i vakkh . ni riku'gliamu amu fatth pettsi dî ligni e d eranu vakkh [risate] e ju'kavamu ku ssi vakkareɖɖ . tʃ 'ajumu misu nu filu e riti'raumu no e 'jivamu lavu'ra a terra 'jiamu kû karru sembə di dʒokkatt fa'tʃiamu merkat e vin'niamu sì kissə kand'dʒaumu e ni kandʒau u joku noʃru kissu è #ni kanddʒau #pi na vakkh . dopu ka fuiti jukatu vai a paʃʃ i vakkh kwindi a jurnata ra mattina a ra sira ku ri vakkhi [h]ai visto . ma vi rikurdatə ankuna vakka maliddziosa kattiva ? . sì tʃ eranu vi [h]a datu nu kaltʃo ke ne so ? . na votaa non na vakkh è stata naa nu vitiaɖɖu ditʃimu . kee . m [h]a fatth arraddʒarh m [h]a fatth arrad'dʒa buanu lur [h]e pijat a ʈridend . e tʃe va# dâ kap . komu avia nda na kapu era kadut nderra tannu mi [h]e ʃpagnatu no pek'khe #abbusku iə . komvintu k avia ammattsat invetʃe dopu è ripigliat [h]e ditth ma menu malə l è juta bbon k [h]e pigliat u vitiaɖɖu pe'ro m [h]a ffatth arrad'dʒa kkju . mbrima# ghjuta kos komə# sen'no vakki ki . tʃ era anguna ke ma [san']no tʃ eranu vakki bravi ditʃimu ke . un ni fatʃ un ni fatʃianu arraddʒar eranu mandzi nua imba'jaumu ditʃimu sapianu ddʒa iɖɖri duvi [h]enu jiri nua n asset'taumu subb u karru . bbasta ka bertsava a ra via ke ddianu [andavano] diritt doi imbetʃe ndʒ eranu tʃerte ka pu tʃerkavanu semb a stertsarə duvə tʃ è erva kju pig'ghja a manddʒare kose era kkju selvaddʒə# . e per mundʒire i vakkhi kumu sì n [h]e munddʒutu vakkh kumu atə fatth ? . kumu fa'tʃiamu pigliamu nu katu u min'diamu sutt a minna dî vakkhi nu ggabellu e tʃ asset'taumu e muntʃia . gni tantu a vakkha mi dava nu kautʃə pi jetta ru latth . i muski ki vinnanu ndâ fattʃ iɖɖi i vakki ku ra kuda ke . mi kuglianu purə . ni mi'navamu ku ri vakki ntsomma [h]o fatto di tutth na bbella infandz na bbella infandziə pe'ro . un ni è mmangatu mmai l affetth u eh e kissu sì e ia mmo n aʈra parendesi [risate] t l [h]e ditth pure in Ddʒermania a nnua un è mmai mangatu l affetthu kissu u n è mangatu nua si ppo ddi k am avutu tutth non abbiam avutu niende pe'ro abbiamo avutu# l affetth . e si vede ange oddʒi eh oi simu tutti kwandi otthu frati e na suari . e si# sta assiamə kju kundend i noʃr/ i nnua un dʒ è nessunu . [h]a kabit ogni vota ke stamu assiamə è na festa . kiss è . tʃ è sembə a skusa pe sta assiamə sembə a skusa pe sta assiamə #s inkunʈr o si kogli Debbora . o tʃ è Markuttso o tʃ è a figlia k è partorita . o [h]a kabit tʃ è sembe sta skusa pi sta assiamə sembə ogni skusa è bbuana . a'viamu pur u toru nu tsualu# a'viamu a'viamu pur u tor . kiru kju malignə . no era moj# kwannu un tʃ eranu vakki kwannu tʃ eranu ri vakki era mandz [risate] . tann era mandz u toru . vi'diamu i vitʃini purthavanu i vakki no pu fa'tʃiamu tʃi fa'tʃiamu na na spetʃ i fatthura no ni pagavanu . e ttʃi skrivimu u juarnu k era stata koperta a vakka menʈri dʒa tsapia kwannu mett i fi'glja ssa vakka ditʃimu dopu novə mes . kwindi n amu passat esperiendz un dzu [non sono] . di tutt i manerə ja . è mmegliu mmo . megliu mmo i kwannu 'eramu wagljunə ange se . tannu tʃ era 'eramə 'eramu tutti kwandi in famiglia tʃ era nu tipu d affetthu mmo ognunu è spusatu kiɖɖə è lundanə kiɖɖə è llundanə allura . puru ka ni wulimu bbenə pe'ro tʃ è sembə a distandza ke . si frika ke ti frika . e vvi rikurdati ankun annat ke per esempiu tʃ era poka erba ke kjuvia poku ? o k era n annu ke ne so kwandu kjuvia ʃpissu o vvi rikurdati ankuna kosa . una grandinata non so . ma na grandinata m a rrikuardu ka un era wagljunə era pikkhulu ia avia binditʃingu bindisia anni ditʃimu ke [h]a dziɣat [zillare 'spruzzare'] tutthu [h]a dziɣat [h]a dziɣat u ɣrɑnu i məlunə [h]a dziɣat i kukuttsə e kissu ma kwand era wagljunə pə kissu . num m o rikuard i kwannu nun kjovia ? . era . era kju ddiffitʃili pe pe l erba ma nnua ditʃimu #i vakki 'jiamu paʃʃi də gra# kwindi . benu malə ssu prubblema un [h]a avutu mai mai avutu pək'ki abbiamo sembə ll akkwa disponibbilə pe inaffiar pi naffiar kwindi eh da tthembo . simu dipenden ʈroppu poku vot un è statu akkus'si sì pik'ki# r akkw ma i tembo #avutu nua ll a ll annu pju ddisgraddziatu ge si è vissut kwi in Galabbria è ll annu ke sugnu natu iəᵪ . u tʃingwandakwaʈʈru a ddʒugno è stata na des na disdetta ke duə mmesi [h]a distrutthu tuttu kumu nu disert a tutth i parth . pe'ro da allora grandine ku'sii è kapitatu ma nnon è statə na gosa ke [h]a ffatthu danni ettʃessivi . sə non è stata . eh sən'noo datu ke nua 'eramu kkha koloni . sotto padroni i padroni si eranu prokurati prouniti ph avirə ll akkwa p irrigarə la kambagna ditʃimu disponibbilə a ra kambagna [h]a kabitu kwindi un amu sofferthu i ssi probblemi kkha i ssofferendzə di ankuna volth no . pək'ki l erva a merika u mmigliu kos vinia annakkwatu ku ll akkwa kwindi . iɖɖru kriʃʃia u stessu . i vakki kiri kju mmandzi ma no poko eh vinditʃingu ʈrenda vakki manddʒaturh i pigliava e i jiva paʃʃi dâ ɣrath [prov. blat 'segale, grano marzuolo' ?] pu i pigliava a mmuska le pigliava a mmuska atsa la kuda ndʒigna a fuji k un ni hermi kkju i vakk . mmo mmo dditʃimu ka ri fimmini piglia a mmuska kwannu i bimu . ka duna pikkha tʃi# ti bekki na muska# [risate] na vota a ri vakkə mbetʃe . kanddʒat i tiamb . altri kosi altri animali purtʃeɖɖi sì a'viamu i puartʃi pure kistu . 'aj [aviamu] i puartʃi amu avut nu pok i piakure . kani kaniɖɖru . nu kavaɖɖu amu avutu na vot . na vota pok poku tiambu amu avut i kunigli purə . animalə n amu avut kwann 'eramu . e serviddziu militare sì l atə fatthu duva ? a Rroma . e kum era ll eʃperiendz ? . pi mmia è ssata n esperiendza bbona kû militar ko'si . kee . pju ke auʈru [h]e kanuʃʃutu na tʃit'ta k on tʃ era mai stata ndʒ aju mai stat a Rroma kwindi [h]e a vutu a possibbili'ta di tʃi jji . dii . i prati'ka ku aʈri ddʒend . magari ddʒendi dû Nord dû Sud ddʒendii . sitʃiliani . dâ Sarddegna ditʃimu . pratikatə ku aʈri persone pu . sə ppu kirə k [h]e ffatth iə [h]e fatth l autista da Rroma pe pe ssetthə otthu misi kwindi un è statu mangu tandu pesandu u militarə k [h]e ffatth iə na mattina ʃinniva râ Ddʒermania [h]e itth voj trov [vaju trovu] a Valeriu a Rroma ru milidarə [h]e arrivat i setth a mattina forse puru brimə sugnu arrivat forse puru prim i setth iə iə era gwardiə kkha faʃianu aldza bbandiarhə ndû kampu dû kandʒiaɖɖu ia [h]e vist a d iɖɖru . iu u ndzistia e iɖɖru iɖɖru un dzi putia mova . pe'ro iu tʃerkavu ru fa rirə . iɖɖru sul attenth fa rirə e iu figli i bbona mamma iu sembə u tʃekkava u tʃi kun'da a bbartsellettha . e iɖɖru fa kî labbri vidia . pe'ro um putia rirə statə dʒitth [risate] era nu dispetthu ke si jiva a farə viagnə dâ Ddʒermania un ti pottsu ffa rirə . ka si# i ssua pik'ki si riria pu mi #au ll arrestə kabitu un sendi #movere ssend in gwardia . tuttu fannu kju ranu . e i sugnu statu u primu de di/ dâ famiglia noʃtra a ffa u militarə pik'ki iɖɖru sə n è jut in Ddʒermania e non l [h]a ffatthu ll aʈru frati mmia ki kju rrannə nun l [h]a fatthu mangu è jut pur iɖɖru in Ddʒermania kwindi u primu sugnu statu iu iə pu assiami a# tuttə kwand . tuttə# frati tutthi kwand [h]annu fatth pu u milidarə iu u staju fatʃiann angora mmo . su ʈrenda anni ka sugnu in Ddʒermania angora staju fatʃenn u milidar . eravate pure tutti kwanti kalabresi a Rroma no no o erano ddʒende i fora i Puglia sì tʃ eranu pugliesii sitʃiliani ma i Pulend puleduni pok . pək'kii a riv/ a maddʒor parthə e'ravamu kalabbrɛs . pe'ro di Kosendza eranu pok a mmaddʒor parthe e tʃe n eranu di Katandzaru e di Reddʒo Kalabbria . pu dopuu . arrivavanu kju ssardi kju ddâ Ssardegna arrivavanu e pugliesi kalabbresi di menu su arrivat pu . invetʃe kwannu mi signu kondʒedatu n e tʃ eranu pogu kalabbresi ka ni venianu kkju . ija pi'ja ku u 'kamiu . dâ # a stattsioni Termini . ku ru 'kamiu pu prima i n abbi'a tʃi 'davamu u 'bbaskulu u 'baskulu era u kapiaɖ bersagliere eh bersagliere no aut autiere . Maruttsu si . ntʃe 'ravamu bbasku e s avia i pas'sa unu pi unu e tʃ avia mindi i sordi ndû bbask . una gosa i vi'vi ? ll akkwa ll akkwa magari . e ttʃ avia mind i ssordi . ndû kapiaɖɖ tʃ avia mind i ssord awura ssu kapiaɖɖə era kjinu . ka a'viamu mis tutti kwandi tʃendu llir dutʃendu lir# u kamiu u gui'davamu bbuanu ni ni jamu bbuanu kwannu u kapiaɖɖu #uglia bbakanth allora ogni momendə era bbuanu pe ffa na frenata bbruska pi ffa a ri semaferə magari [h]a parthə annavota allura tʃi daw u kunʈra bbar# e kissə puru ʃkattagnusə [piccoli, da ragazzi] ditʃimu simu stat . e lli spar'tiamu ku kiru ke tʃ era a ffiankhu kû kapumakkina ditʃimu puru kiru kollabborava . a ffa kiss . e kwandu durava ? ki ? u sserviddziu militare ? i kiri tiamph ? i tannə [h]e ffatthu un annu unnitʃi mmisi e mmiandz [h]e ffatth i ɖɖa ddʒa è abbstandz e tʃ [h]aju laʃʃat . e tʃ era un kaporale tipu severu i kiri ke vi [h]a ffatthu passare dei gwai ? no tʃ era u maddʒhore ke du nua era era stuarthu . i duv era ? era mmo i duv era m u rikuardu komungwe avia da kasa vitʃinu a kaserma . kwannu nua ni min'diamu sup a l altana a ffa a gwardia iɖɖru kû kannokkjɑlə ni gwardava si tʃ 'eramu o un dʒ 'eramu . kwannu vidia l altana vuata iɖɖu vinia . iɖɖu vinia e ni kuniʃʃia n [h]a rrestatu parekkji n [h]a rrestatu i d iɖɖ ku ssu 'metədə 'kavuru parekkhjə votə era kwandu ? [rivolgendosi al fratellu] mmo nun sattʃu duv è . parekkhji voti vinia kû piddʒama un fatʃia# mangu a si mində ra divisa a ra gasa no bbinia kû piddʒama e ni . e ni frikava spetʃe kwannu fatʃia friddu di viarnu . sup a sup a pjantana a kwaʈʈru meʈri d altettsa lui tʃi piglia a bbir poi fatʃia friddu nua tʃek'kavamu a ʃʃinnə sutta pə ni pararə nu poku dû vianth . iɖɖru ni frikava parekk i ssa manerh . solo# l aʈri abbastandza tʃ era nu serddʒende maddʒore di/ k era pugliese di Llettʃe era abbastandza bbravu kirə . kapitanu puru bravu . e vvi kka . i kwannu m aiddi kundʒe'da di ffa ll esamə pə li da a patende dû pulman . eeh u u maddʒore u mi dava nuɖɖu patente pik'ki ll esami fa'tʃiamu a ddʒok . e kwindi u kapitanu sapia ka pe ti dunarə# tʃe n [h]a ffatth i #a r esam un tʃ [h]a mmai# [h]a detthu tu vuoi bbottʃare# un t u dugnu u ni [h]a ffatthu presen'da a ll esamə e nessunu si# pik'ki è ʈroppu# u maddʒorə . e usantse di Lluttsi e mette il nome un sopranome a le famiglie ? sì mhm kwal è il vostro ? Tevisanə per'ke ? kosa vuol dire ? non u sattʃu l [h]annu kjestu a pa'pa non u sattʃu . e kwalke altro nome sopranome diffuso ? Miɖiaɖə eh kwale kkju ? tʃertshosu . nun nun u sattʃ . u Tsahariu u Passariu eeh . nella vostra intervista pek'ki a mamma di pa'pa naʃ'ʃiadi di Akri e ssi kjamava Emilia si kjamava Emilia e a iɖɖa a kjamavanə Miliaɖɖ a d Akri u dikunu Miliaɖɖ e ditʃianu Miɖɖiaɖɖ . e kwindi addi'rivadu u kosu i Miɖɖiaɖɖ . ntisə ma a Lluttsi sopranomi di altre familie konoʃʃete Tardosku pu e Tardosku kosa vuol dire ? signu nu pekkatu nu sa'pi u sarddʒend u sarddʒend magar a n aʈu kjamanu Patakeɖɖa eh kosa vuol dire ? nun non u signifikatu nun u sapimu Paʃkwareɖɖa Paʃkwareɖɖa tʃ è muglierma . muglierma u supranome di/ dâ parte dâ mamma è Paʃkwareɖɖ . u partu u ʃkutu Peppə Nikola . signu tthandi supranomə . a alkhune volthe no su rimasti u ʃkutu pre sembiu no tʃ è tsuppongo ke ssia statu kistu kkha . tʃè a primavera ge si . ddʒermoglianu gli alberi i fjiori e thutth . allora tutt ra natura e è mmovibbəle si tu pigli nu ramu di di albero e ru ddʒiri la ppelle se ne vianə la kortettʃ si ne vianə no e tandu kiɖɖu su i ʃkut e kiru vuol dire in dialetthu vuol dire ʃkutare si ʃkuta . e kissu kkha magari un tsa a parola e ppu gli altri amitʃi l [h]annu pijatu fissu ditʃivanu ʃkuta ʃkuta ʃkuta è rimastu u supranome ʃkut pə kissu puu ditʃimu unu a kiɖɖu ki ditʃi o unu kiru ki ffa ditʃimu unu na vota [h]a ditthu [h]aju kundatu tʃiandu stiɖɖ tʃendo stellə no e d è rimast u supranumə tʃendu stiɖɖ tʃi [h]annu misu nu supranomə tʃendu stiɖɖ kissu unu ka tenə nu nu modu di ffa ru modu di dire na parolə rimana tʃi ssu kiɖɖə ddʒa furb# a tta tʃi vena na palata# ti resta n aʈru ditʃia aju na famə n aʈru bukkhunə eh aju na famə [h]e manddʒatu nu piatts i panə n aʈru bukkhun e ʈre a ʈʈri mmorsi no e allura è rimast u numə ʈre bbukhun . n aʈr è rimast . kuattʃ i rrɑnə no lo so ma kuattʃ i ranu piandzu k è puru na spetʃe i# i . e l è rrimast un numə kuattʃ i ran ma matʃignu un dʒ n è tʃi sono kuattʃii ran# l è rimastu . ma u supranomə ko'si derriva eranə ssi pikkholettse ke . unu ditʃi na parola pu tʃi mindanu subbitu sì subbitu tʃi mind magari na parola ʃʈrana nua simu# nu lekkh . imbetʃe ntʃi ditʃimu l akkha ʃkrivimu lekkh . avete mai pentsato d emigrare ? signu statu a ll estaru iu a ra Svittsera ʈri ani e kum er a vita ɖɖa ? bbon era a Soloturnu mi dika Solotur ma no Solo Turrə k era di solətudine Soloturn è a tʃit'ta ri Ssoloturn . #li fannu u biglietthu pi Soloturr e kiru ɖɖa [h]a ditthu Soloturr no [h]e ditth ia a la famiglia [h]e dditth . nun sugnu sulu iə ma tʃ era bellə . e kome mai a Soloturn ? . kome mai ? kome mai a Soloturn ? sì tʃ eranu i i frati i muglierma tʃ eranu a Soloturn ke unu tʃ è tutth ora# sempre kumə muraturi ? atə fatigatu sì sì # . e kâ lingua kumu v ati arrandʒatu ? . probremmə un n [h]e avut parranu l italianu ddʒa iɖɖ abbastants ajumu u kapukandieri ke parrava l italianu jukava â mbriʃkola a la skupa ku nu mendzujuarnu kwandu mandʒamu jukava ku nua kwindi . ddʒa jukava ddʒa parrava iɖɖrə abbastandza bbuanə jia a ffa a spisə a ri negoddzi e a mmaddʒor parti dî kommessi di di negoddzi li parrava italianu kwindi . pu ku nu pog i frandʒezə ki fatʃia puru ke [h]e studiat a ra skola e ndzomma ku ri manu eh u ni kapiʃ'ʃiamə o ku #rru kapiʃʃ e per'ke siete ritornato ? . a kapu tosth . pik'ki a ra Svittsera ta# o kunʈratthu i . a ll ora i kiri tiambi si fatʃia eddi ffa novə mis i llavuru ɖɖa e ʈre mmisi na# diə kwind a littha ['lettera'] a mmia annu pi annu mi mandavanu lu kunʈratthu kkha . po r anu# ki pu n dzugnu jutu kkhju normau u ko[nʈ]ratthu rrəvava mmarts a mmia kir annu m [h]ann mannat a mmaddʒ . e nun signu jutu kju tʃ [h]e mannat u korratth ['contratto'] arriath . e mmo mə nə pianthu . te nə pianth ? ndzì [sottovoce] . purʈropph . e ma staj bbuanu kkha pek'ke ? e staju bbuanu kkha pe'ro kapatʃi ka mi ʈrovava megliə s era ɖɖa eh piandz i ttia# iɖɖ kissu sì eh ma pu pəkkatu pi i figli pik'ki ɖɖa tʃ eraa kkju possibbili'ta pi i figli . kapatʃi puru kka awuranu . tʃ è figliəmə maskulu lawura ku mmia è apprendista muraturə va purə# ditʃimu . nu nu stipendiu buanu n u tena puru ka piglia ke iu pigliə pe'ro un è bbuan . figliama urtima è kommessa nel negodziu i skarp ma è . è sembə u a ru sordu k è ʈropphu pok . ɖɖa mbetʃi tutt ssi kosi un dʒi su . ɖɖa fatʃia u mendzilə pə pə# nu mmesə tə tukkhavanu kiri sordi i ddava kwandu i mang# i dunanu ogni pikkha jia dammi sordə dammi sordə dammi sord kiss è . kwindi mi ni pianthu pju k alʈri pi i figli . sən'no sə stavanu tʃ eranu alʈri kalabresi ntâ ʃvittsera ? sì oltre i parenti [nickt] ma a mmaddʒor parte eranu di Katandzarh Sambiase Nikaʃtro kiri paisi ɖɖa e kome vi siete trovati kon kwesti ? bbuan . k essenduu . . estranei di kira dzona ditʃimu nua armenu puru k 'eramu/ k on 'eramu paesani k 'eramu kalabbresi kiri di Kosendza kiri di Katandzaru nua tʃer'kavamu a jjirə a kkhordu a ni vuli bbenə nua sitʃiliani tʃ eranu phuru . ni simu vulut bben abbastandz .
Luz1wID1 allora signora kuntatimi kwandu kwandu siti natu ? . il vendottho ddʒennaio tʃingwandasetthi e duve a Lluttsi ? a Llutts e tenete fratə suarə ? solo eh tre sorelle tre suarə duvə stannu mmo ? due kkhwa e una Trebbissattʃ a Trebbisattʃe e kome mai Trebbisattʃe ? . pək'ke llei è stata in kolleddʒo [h]a konoʃʃuto nu ragattso ke abbita a Trebbisattʃe e ppoi si su sposat si è fermatɐ lla . e poi gli aʈri sori so vinuti in Ddʒermania eh eh sì sun vənuti ku ku noi dopo di me kə son venuti kwa e pik'ki ? e pik'ki i ddʒenitori eranu kkhwa finitu le skwolə sun venuti kkhwa ah i ddʒenitori pure mamma e pa'pa eranu kkha pa'pa è in Ddʒermania dal sessant dal sessanta sì kwindi vostro pa'pa è stato il primo sì ke s [h]a migratu sì ehm ke ke llavoro fatʃiva allura ? pa'pa prima lavorava sup ê kandiere e poi è passat a ra posta ed è rimast a la post fin'ge è andat in pendzjonə . e tʃi piatʃiva sti lavuru ? sup ê kandierə nun tandə a ra posta sì e tʃ eranu tandi italiani a ll epuka ? a ll epuka sì adessu mmo nun kju . e ke lavoro fatʃiva ndê poste ? spustavanə i pakkhetthi esatthamend no lo so . e kum [h]a ʈruvatu ssu lavuru a Mmonako pek'ki propiu a Mmonaku pik'ki non n altra tʃit'ta ? nta Ddʒermania mah allura no lo so al allora ô sessanda tʃ eri sta/ tʃ è stata na rikjesta eh su parthiti parekkji personə . ss ora arrivat a ra stattsione tʃ eranu parekkji datori i llavoru ki s [h]anu ʃəlti ss operai e s [h]anu purtat a llavorarə . kwindi tʃ era rikjesta sì direttamente a Lluttsi sì ke ditʃivanu tʃ era rikjesta in tuttha l Italia e pu trammitə no lo so si trammiti l uffitʃu di kollokamendu eh l uffitʃu di kollokamendu robba del ddʒenere e kki vvoleva partire era libbera era libb e pa'pa è parthutu ditʃi[mu] e poi pa'pa sì ttornava pe'ro ditʃimu n en/ pe llavoru un è pju tthornat in Italia . ma kwandu pa'pa vostru [h]a migratu s [h] purthatu pur a mugghjerə ? no no no mamma è vənuta u settandadua tʃoè due anni dophu ddo ddoditʃ anni ah settandadue doditʃ anni dopu kwindi a kkasa vostra siete kreʃʃuti sentsa pa'pa ? per un paju di sì per doditʃ anni kju u men per doditʃ anni kju o mmen e kum era senti / atə sentutu a mankantsa dû paʈru kum era ? sì pik'ki pa'pa prima parti a mmartsə e e ttə [interotta dalla figlia] ja ? sì pa'pa prima par'thi[a] a mmartsə e tthornava a nnovembre tu pigli il kaf'fe ? no no no graddzie . ehm nui an'davamu a skwola e ditʃimu a pa'pa ll abbiamu avutu sembrə vitʃinə e si ni sirvia na kosa ni fa'tʃiamu na littərə a pa'pa pa'pa ni rəspunnia e a vvolthə ni mandava pur i sordi ke nnoi tʃi kje'devamu tʃè pa'pa ange k è statu lundan in tʃerthu modu è statu vitʃinu . pik'ki mandava i pakkhi ? sì kwalungwe kosa nua tʃi pidiamu pa'pa fatʃia rimett ssi# postinu pe ni fa arri'va sse kos . e k v [h]a mandato per esembiu ke serviva ntâ Kalabbria in kiri tiambi ? ma ia adessu num me rikkordu ma kwalungwe ʃokkettsa oppurə sə a'viamu ji a na ddʒita mamma nun sapia pigliava n e a responsabbili'ta allura un dʒ eranu i telefənə nua fa'tʃiamu na litthəra a pa'pa ni fatʃia na rakkummandata subbitu ni rəspunnia e ni fatʃia na rakkummandata subbitu e pa'pa ditʃi dava il permessu ditʃi sì possono andare e pe nnua kistə era na ddʒoia ange se pa'pa non era in gwel istant pe'ro nua sa'piamu k al massimu i dietʃi ddʒorni a'viamu a risposta . ma kist era akkus'si pik'ki lavurava alle poste forse per'ke no pa'pa allura nun lavurava a lle post ah no fatʃiva n auʈru ki fatʃiva ? pa'pa [h]a llavurat ssi [sui] kandieri sui kandieri ku i era kiru tiampu ankora ankora kiri tiamp i barrakki ke abbitavanu ntê bbarakki ? no no no avivanu na stantsa no lo so dov ma era no na stantsa n apparthamendinə eranu kwaʈʈru tʃingwe persone no lo so sə tʃ avia dath a dittha no lo so komungwe eranu tʃ eranu ange i miei ttsii ed eranu/ avianu na kutʃinaa ntsieme e pui mi sembra ke o/ due personi una stantsa . eranu puru luttsitani o altri kalabbrisi ? no tʃ eranu pure altre persone d altri no lo so sə tʃ erano sitʃiliani no mi rikkord adess ma i sorellə vostre su kju grand i vua ? io so la ppju grand li altri su kju pittʃuli sì kwanti anni ? eh kun una mi passu un annu . kon Adriana mi passo tre anni e ko Lutsi mi passo otth anni . e kwindi kwante volte a ll annu [h]a ʃindutu u pa'pa voʃtru ntâ Kalabbria ? per prima pa'pa ʃinnia da par'tia a mmartsu e ttornava a nnovembre poi tornava a Pphaskwa ma dornava mai di due volte a ll anno due volte pe kwantu tempu pu si ferm no a a kwandu ʃinnia a nnovembri tornava poi a mmartsu eranu tre o kwattro mesi# sì a Ppaskwa stava kwinditʃi o vendi ddʒorni ma era possibbile pik'ki lavurava ntê kantieri no ? sì era possibbile ma allura eranu era nu/ mmi rikordu allura tʃi fatʃianu ssu kunʈrattu da nnovembre fin a mmarts o da mmarts a novembre è a stessa kos e stava bbonə u pa'pa voʃtru i primi anni in Ddʒermania ? [h]a vutə ange llui sui probblemi pe'ro eeh lavoru da noi pa'pa era na persona ke non s addatthava a tutth i lavori pa'pa lavoru di kampagna no ll è mmai piatʃuto allora voi# mettiamu i sakrifitʃi# l [h]a ffridata di ppju pik'ki# nu lavoru ke mmagari tʃi ddava soddisfattsjone e ppurtava na famiglia avanth . e a mamma vostra kumu s arranddʒava kî ffigghji ? sula sentsa maritu era diffitʃile no ? tʃertu k è statu diffitʃ . pe'ro pe'ro vann avanth . pigliava na detʃisione ange da lloru mi rikkordu ke mia sorella na volta è ssata malat è statə dovutə rikoveraare e mmamma l [h]a ffatthu tutthu da ssol pik'ki aveva problemi a la gamba e sì ange ke nua skrivim a pa'pa tʃi fa'tʃiamu littərə kos pe'ro ditʃimu a risposta un d arrivava subbətu kum adessu ke t arriva dopu nu momendu tʃi voleva temb e an# mumendu mamma detʃisioni i pijava da sulə e si sindirə pigliare a detʃisjone kju ddʒust . e per esempiu in kiri tiambi negli anni sessanda kome si vivia a Lluttsi ? e no lo so io iu era pikkul aviva ʈre anni tʃè a kondittsione dei fimmini kum era in kiri tiampi ? . kome ? graddzie [rivolgendosi alla figlia che porta il caffè] . no lo so per esempio putivatə neʃʃire kwandu eravatə ddʒa kkju rrandi o sì si mamma ni dava u permessu sì . kwindi per esembiu kâ skola kum era Luttsi tʃ eranu tutti skoli in kiri tiambi ? sì vi dovevate trasferire i nu paisi a ll aʈru ? no no . kwindi fino i skoli ke avete fatth a Lluttsi ? fin a tertsa media e kome eranu i maestri eranu severe sì iu m arrikuardu una una era severissima eh kumə si komparthava e dava ange punittsjoni mmo i punittsjoni num m arrikuardu pe'ro dava punittsjoni pe'ro eranu severə un eranu kume adesso e i duv eranu ? a maddʒor parti eranu tutth i Kusents i Kosentsa sì e si sentivanu pju superiori no no no #ti'ra eranu severə se mmagarə una era un pogu vaga/ vagabondə kiɖɖi si akkurdʒiano opphuru s a pigliava pe ʃʃema ditʃenn# a ffatthi no nun avianə andzi parlavano kon noiə . io mi rikkordu kə kwannu Andrea [h]a jut a ra skola e io era in Ddʒermania Andrea [h]a avuto probblemi a ri pulmoni l [h]o phurtathu in Italia poi sono andat a skwola Natalə su tornɑta e ssono andat a skuola kwand siam andat a skuola è rrimasta a mmaestra . [h]a ddettho prima [h]o avuto te kome a/ kome alunno adesso tʃ [h]o a tuo figlio ka a stessa ah era a stessa professoressa eh pe'ro tʃ è statu sembrə u rapporthu tʃi tena# una kasa a vvolthe ehm tʃi kkjamavanu ditʃe en da nnoi si usa fare a salsa oppuru e salɑmə opphure ehm iu so ffare parekkji robba grigliɑtə ditʃi me li fai me li prepari tʃ [h]o ospiti sì tʃ era tutthu un . un kontatto stretto ditʃamo sì sì abbastantsa stretth e per esempio a vita a Luttsi kome ve la rikkordate per esembiu a ddʒoven'tu vostra a Luttsi . ma iu so stata poko finu a doditʃ anni sì su stata kon i nonni maddʒor parthi . e i nonni ke vita fatʃivanu ? eh ts i il il nonno è era na persona ddoltʃe ku ru nonnu putəvə era rəddʒindʒitu tutth non era pju ssevera pe'roo lo no so io so nnata a kkasa dei nonni era a tedendza mmia andare sembre dî nonn io laʃʃava pur a mamma e e stav kon i nonni . kwindi tʃ era un forte legamento kon sì anke ke la nonna era severa nonnu no la nonna era severssima pe'ro no lo so io tenia sembə kir attirantsa di sta tʃi stavia setthimanə indere . e ke lavuru fatʃiva a nonna ? i nonni eranu kontadini kontadini e kke koltivavanu ? pomodori olivi grɑno tuttu kiru ke tʃ è ndâ kambagna . e tʃ erano/ kwindi tʃ avevano a kasa ntâ Lluttsi e no no no loru abbitavanə in kampagna diretthamend . eh kwindi direttamente vitʃino al terreno sì tʃ avevanu puru muke sì sì asinu tʃuttʃ tutthu avianu i nonni . eh per esempiu i fimmini lavuravanu puru ntê kampi ? nanna no nanna [h]a avut parekkhji figli nanna [h]a lavurat pokissimu ntê kamp nanna lavorava a ra kasa kutʃinava #badar a ri ffigli nonna vera/ ver e propia [h]a llavurato pokissim . ma tthutti i dui [h]annu lavurat pokissim ma i ddʒenere è ko'si ke i fimmini a Lluttsi lavoravano poko ntê kampagni ? prima sì adesso non pju . kwindi e poi tʃ era anke a Lluttsi per esempio tipo ke si tʃerkhavanu i jurnatari ? sì kira usantsa ka si mittivanu ntâ kjattsa ? beh non rikordo ke s è ʈroppu nom m o rikord iu era ʈroppu ddʒovənə pə sintə# kkha n . kwindi a ll e'ta i doditʃ anni ddʒa eravate in Ddʒermania iə era in Dʒermania sì e poi kî ʃkole kkha atə frekkwentate altre ʃkole tedeʃke ? no iə sono stata a na skola italiana a la Feldbekʃulə . era bona kissa skola ? ndzomma era nu passatiamb . e poi per esempiu kû tedesku kumu kumu v atə arrandʒat ? sul lavoro . menʈri ki llavorava ti ti intsegnava pik'ki sə na parola sentidə malə #oi na sa veramendə era pju ffreska di adesso . per esempiu ke lavoro atə fattho ia pri/ appena signu vinuta kkha [h]e dʒignat a nu supermerkhat . era randu stu era grande sì era kkha a Mmonako direttamente ntâ tʃit'ta sì vitʃin a d Arlakking . e ke prodotti tuttho tutth tʃ era ddʒa in kiri tiampi na grande ʃelta sì . atə lavurato kome komessa kumə komessa sì tʃ era un reparto ? nn sì avimu ognunu era nu rəparte spetʃɑl pe'ro poii eravamu puru kapatʃi ke ditʃi prima fatʃim il tuo repart poi fatʃimu il mio a llei non gli inderessava gli inderessava k â ffine â fine serat tu [h]e misə a robb a pposta e d era ordinata e bbasta e tʃ eranu altru italiani ntû supermerkat ? no kwindi non tʃ era no . e kumə atə kanuʃʃutu a vostru maritu ? ma iu sono andata ko llui a skuola assiam io l [h]o konoʃʃuto tʃoè llui è ppju ggrande di mme io sono andata tre anni a dopuskola tʃi siamu konoʃʃut kkha ? no a skwola in Italia sì . e poi kome era lui ddʒa era in Ddʒermania ? no iu iu su vənuta prim in Ddʒermania poi è vənuto llui . kwandu vi siete ʃpusati poi iu ko llui so fidantsata uffitʃalmende il setthandadue a d agosto kwindi l annu ka i so venuta kkwa pik'ki i era ddʒa fidantsat ko llui so venuta pe'ro so venuta a mala voglia poi io so stata un anno kon i nonni . pe'ro dretto ku ri nonni non è kke skappava dâ kasa dâ mamma e andava dî nonni no mamma era era ddʒa kwa e so stata ku ri nonni nonnu s era akkorthu ke iu era fidantsata kun Erriko e kkwanu è ritornatu pa'pa mi rikordu ke pa'pa è ttornatu a Nnatɑle . e nnonnu gli [h]a detthu Ssilviu ti ddevo parlarə ditʃi ke ttʃ è ? [h]a ddettho non non per dirtela a male ditʃi ma ia a Ddina/ a Ddina te la devi prendere . e pa'pa ditʃi ma nnormale Dina io veramende a kasa sono pju kkhalma itʃi ma Ddina è ppju kalma di kwesto io non diskuto ditʃe ajut a ra nonna ehm e è na donnina i kasa ditʃi pe'ro tiene fidantsat ditʃi pa'pa kome tienə fidantsat ?! [h]a ditthu mi dispiatʃe ma Ddina è ffidantsata . eh ditʃiss# m a prendo . mi dispiatʃe ditʃi per'ke veramende na ragattsa talmende brav pe'ro purʈropphu ditʃi è fidantsat e pa'pa m [h]a phurtat in Ddʒermania . io dopo kkwa [h]o ngumintʃat a llavorare pe'ro ko llui mi so sembrə skrittha kwandu su thurnata a llugliu siamo turnat kon# in Ddʒermania mmamma era konsapevolə lui si è presentatə ku i miei ddʒenitori ed è vənutu a ssetthembre è vənutu poi kkwa e du anni dopu tʃi siamo sposath . per'ke pa'pa era severə non tʃi fatʃeva uʃʃiree e tthutthi sti kose e [h]a dettho noi iu era pikkhula kwannu mi su sposat . kwanti anni iu avia ditʃasetth anni kwannu su spusat kom sensattsjone per na ragattsa a kwell e'ta è na grande responsabili'ta sposarsi no ? era no no llo so iu ko llui mi so throvata sembə bbene no llo so io . io amavo sta libber'ta ke a kasa mia non avevo . e mi su spusat . abbiamu lavuratu abbiamu kostruitu due kase ndzieme abbiamu fundatə tandə sakrifitʃi poi l abbiamu fundatə sembre ndziem e kkha i primi anni dû maʈrimoniu eravate nta Ddʒermania sì e po se mi rikkordo bene atə ʃinnutu . in Kalabbria mentre vostro marito stav a kwa no ? io so stata tʃingwe anni in Kalabbr sì dal . a ll ottantakwaʈʈro a ll ottantanove pek'ki poi kwesto per'kee . pek'ke Mauriddziə e Andrea andavanə a skwola ehm . no llo so suffrivano kî ddʒenitori tʃ andavanu tʃ eranu i riunioni dî skwoli i ddʒenitori e nui non tʃ eravamo e no llo so in kwell annu essendo loru lundanə iu [h]e avut na spetʃe non è stata na vera e propia depressione e pe'ro mi sindiva ke i mei figli eranu soli kumu si si fossero orfani da mamma e da pa'pa . e [h]o voluto ʃʃendere e mio maritu m# dat . poi lu llui non [h]a trovato lavoro . e abbiamo detʃiso di tornare kwa e siamo ritornati di nuovo tutti indzieme [h]o komintʃatu di nuovo è stata durissima pe'ro . ma ke lavoro dopo u supermerkato ke io dopu u supermerkatu [h]o lavorato in sartoria per doditʃ anni . e ke tipo di vestiti atə fatthu ? noi fatʃevamo solo kaphotthi kapotti sì era na sartoria propia spetʃalittsata sì . e kapott i llana i llana e eeh kiri so d estate di viskosa tuttho . e tʃ eranu altri italiani ntâ sartoria ? pokissimi pe'ro sì mi rikkordo ke tʃ era kwalkuno ma eranu pok e poi dopu a sartoria poi la sartoria è ffalita kwand è ffallita ia su ʃesa in Italia l otthandakwattro Ddʒenni è nata in Italia e pphoi nienth e poi sono tornata kkwa [h]o lavorato per e kwattr anni a la ʃlekk e poi mi sono mis pi kondə miə . e kirə tʃingwe anni k atə passatu tʃingwe anni erano no sì ndâ Kalabbria kum erano ? . kwesto distakko Italia Ddʒermania ? a mme mi pisa anke ke [h]o voluto andare pe'ro mi pesava molthissimo in ke senso ? pik'ki io da ssola nun era abbituata ehm . poi io sono un tipu ke si tʃ era na festa sia nel paese sia in famiglia ehm nun dʒ era mio maritu io rest preferia stava a ristar a ra kasa da sola ma non tʃoè soffriva molto magari vidiva ll altra dʒende akkombagnat io da ssola no e io ristava a kasa volendier kwei tʃingw anni mi su pesati molto ange ke llui nom mi [h]a fatto passare ditʃamo le festi tradittsjonali Paskwa Natale e a ddʒugnu veniva spess in Italia in agosto era sembrə in Italia novembre era in Italia pe'ro on è ke tʃi potia ji tutt i domenike a kkasa ee a mme ditʃamo ddʒa la domenika mi pesava molto . kwindi tʃ è stau un periodo di solitudine sì kwindi ma pik'ki nun atə niʃʃutu ? per tipu per'ke a ddʒente a Lluttsi parla no no no no di kwesto no o era una vostra detʃisione era una mia detʃisione per'ke eh io mi sendiva sola . e io si mi sendu sola e num mi sendu a un parte a mio addʒu iə so kapatʃe di skoppiar pe'ro a ppjanddʒere . infatthi kwel ddʒorno ke llui partiva non ʃendeva neange sottho . mamma mia sì e infatthi mio suotʃero lo sapeva mia suatʃera lo sapev iu tʃ [h]o due suotʃeri veramende mmeravigliosi e miə suatʃeru itʃe laʃʃatela stare per kwesto ddʒorno laʃʃatela stare basta . mio suatʃeru io so/ mia suatʃerə sapəvə benissimo g io gwel ddʒorno non gutʃinavo lei saliva sopra mi portava il manddʒare pe'ro noʃʃ/ nom mi parlava niende poio la sekonda mattina prima kwandu miu maridu mi kjamava k era rrivatə pu era finitu tutth . tʃoè tʃ era kwel/ tʃ era propio una sofferendza ? una sofferende e io #sofferende di viaddʒi . io fin'ge nnon so ke na persona è arrivata purə Ddʒenni se a sera eʃʃi no io fin'ge ke loro non sson a kkasa no lo so a kasa io non riesko ne a ddormire ne a stare ferma . imaddʒino e poi dopu stu/ dopu sti tʃingwe anni nda l Italia so ffinut# . e kum eranu kiri su stati duri# ku na famigliə eravamu ddʒu# [h]o dovuto rikomindʒare di tuttho da ddzero pe'ro pe'ro tʃ amu fatth i kâ lingua kome atə fatthu ? un è k era un è ke m era/ eh nun è ke era m era dimentikatu moltho ditʃamo no no kwindi subbito avete ripreso sì poi kwandu tu sindi parlare e riprendi/ vieni/ . kwesto ddʒa è stato kju fatʃile sì . e poi dopu kome avete kontinuatu kkha ? poi [h]o llavoratop [h]o mandat i figli a skuola abbiamo fattho sakrifitʃi kin a andava a prendere kin andava a portare . e phoi dopu eh tʃingw anni [h]o lavorato e poi dopu tʃingw anni mi so fattha u primu negotts kiru ke tʃ è mmo ? no è u səkond . è u sikundu ddʒa e u primu duv era ? sub a Immlɐʃtrassə dove ? Imbləʃtrassə eranu i kondittsion i lavuru eranu kju bbelli ɖuaku ? eran/ iu kkwa mi sendu moltho pju a mio addʒo sì era era la ddʒende lla ke n/ non mi andava Sendling tʃ [h]a tutthu n altro popolo per konto suo pik'ki ? no llo so la dʒende è stranaa kum è ? sì tut kom eranu i klienti ? . tʃ eranu gliendi k erano abbastandza ddʒendili ma tʃ erano kliendi k erano e freddii . nnn no llo so invetʃe a ʃleisshaɪmɐ ʃtrassə ? io mi trovo bene e pek'ki no lo so tʃi su altri italiani vitʃini ? no no no no no no no no kwesto no kwest non vuol dire io non tʃ [h]o niend a kke farə kol ristorand no lo so la dʒende è ppju kordialee è ppju/ no llo so forsə . oppure sono kambiata io pek'ke io io sono timida gomungwe a ll iniddzi magari irə/ io mi so dimistrata timida ko lloru fredda lloro allora sta fredettsa l [h]annu mandenuda e/ kkhwa io avevə altri esperiendzə dal primo ddʒorno a mia io mi rikordo ke m [h]a detthu na tedeska il primo ddʒorno i tʃè io nom/ si io non konosko na persona nom parlo moltho ee lei mi [h]a guardata e mmi [h]a dettho resta kome sei . tʃè io non non so ffare kome ti voglio dire a per diri na persona per la prima voltha adesso no adesso ko lloro mio trovo bene tʃi parlo tʃi skertso tʃi rid loro kapiskono se iu un ddʒorno nun vogliu parlare se tʃ [h]o probblemi e io kwinditʃi ddʒorni fa so diventata nonna ee kliendi mi [h]annu porthatu i regalini per mia nipoti sì sì siete diventata nonna iu so diventata nonna eh auguri gradzie e tʃoè Andrea ? sì è sposato ku na . ? Andrea non è sposato konvive da tʃingwe anni ku na di Nnapoli ah ku na napoletana sì kwindi è kontenta adesso sì ke tʃ [h]a nipotini ma è il primo nipotino ? è l primo nipotino . è mmaskulu o è ffimmina ? è na bambina . ehm e poi intendete per esempio kwando parlate kwando parlerete ko la bambina o kome parlerete in italiano o in dialetto lo sapete ddʒa ? e boh ! no lo so . kome tʃi parla mio figlio tʃi parlo i sì sì e per esempio adesso a ʃlaisshaimə ʃtrassə atə dettho ke a pposto kon i klienti ma pure ke tʃ è eh m tʃ è anke kontatto kon gli altri negoddzi italiani ke stanno li vitʃino ? no . posso ange io allora a prima la me'ta di kose no lo sapevo m pot essi k [h]o sbagliatu pure io ke io kon kwel pubbliko non sono riuʃʃit io mi trovo bbene delle persone ma non kon tutti e kkwa è ddiverso io mi trovo kon tutti kwasi s io mangu un ddʒorno la sekonda mattina ditʃi dove sei stata ? sei stata malata ? robba del ddʒenere . pe'ro in ddʒenere atə intentsione i ʃʃinnərə tʃertho in pentsione kwando siete in pentsione io me ne voglio andare . pure vostro marito vuole ʃendere ? sì mio marito ʃenderebbe ange doman . kwindi su kwesto ddʒa sì andate d akkordo non si diskute no e per esembiu kî ffigghji poi kome si vab'be kon i figli fatʃamo kome [h]anno fatto farann i miei ddʒenitori i miei ddʒenitori adesso fanno sei mmesi kwa sei mesi ddʒu io mi trovo na kasa pju ppikkola per'ke kwessa nom me la potrei neange permetthere e vvad e vvengo tʃè io nom posso obbligare i mei figli di ʃʃendere ddʒu e neange i miei ddʒenitori l [h]anno fattho pe'roo neange i miei figli possono a/ pretendere ke io resto kwa no si vva e ssi vviene . e per esembiu poi kanddʒate pure kwest abbitattsione ? sì io kwesta kwesta è ggrande nom me la posso permettere a mmia mi bbasta pure na standza tʃè io/ io mi so ffattha la kasa in Italia ke è non non non tʃ era bisogno per'ke io dai miei dʒenitori avevo na standza pe'ro a mia nom mi piatʃe dare molto disturbo ange dai ddʒenitori non mai un disturbo io amo la mia libber'ta . e per kwesto io ange ke tengo un figliu dove poterei stare pe'ro s io kwesto no l [h]o fattho no lo fattʃo neange# a me mi piatʃe la libber'ta a mmattina mi piatʃe altsarmi presto mi piatʃe dormire mi piatʃe invitare una persona eh io voglj essere libbera . e io [h]o ffattho sakrifitʃi a ffarmi la kasa in Italia ange per kwesto . adesso per esempio kwante ore lavorate al ddʒorno ? io lavoro treditʃi ore al ddʒorno treditʃ ore tʃè di ssolito kwando vi altsate ? io mi aldzo dipende lune'di e vvener'di mi aldzo primə mi aldzo a lle sei e mmeddz l altri ddʒorni mi aldzo a lle setthe . e kwindi poi dipende tʃi sono ddʒorni ke mi aldzo pure prima dipende i lavoro ke tʃ [h]o dipende kwello ke devo farə i dipende komə mi puo ajutare mio marit . e pe'ro è stankante il lavoro ? tʃertu k è stankan pe'ro a lu stessu modu a lu stessu modu ti da soddisfattsione . e siete kontenti sì pe'ro ritornate poi in Kalabbria non avete paura di di ritornare ? no kwesto no per'ke llavorando per un tʃerto periədə poi sendi io ddʒa ditʃamu non è ke avrei bisogno di lavorare tand ormai mei figli so tutthi indipendendi lavoranu io so kondendə ke ognuno di lloro tʃ [h]o un mestiere lavoranu guadagnə[no] pe'ro phurthropphu io tʃ [h]o kwest attivi'ta e no la posso abbandonare da oddʒi a doman ma ehm . fatʃendo sto lavoro per un dʒerto periədə ti stanga . e io sə lo farai lo lo fattʃo tʃingwe sei anni no llo so il tembo ke resto angora kwa pe'ro poi sì kwandu ti stangi ti stangi . ehm ddʒu kwesta mentali'ta kome andate d akkordo ? per esempio la vostra figlia [h]a dettho la mia figlia angora è pphikkhola mia figlia eh io mia figlia dobo ke llei [h]a ffatto la skuola kosmetika io la voglio farə farə un anno in Italia ange ke gliela pagu iu ɖɖa eh un korso d addʒornamendə in Italia e pphui llei kambia a ll iniddziu purə iə era akkus'si pe'ro io ditʃamo kon miei kognati mi trovo . ti devi sapere abbituare no tʃertu ke è una è da nnoi e/ è ddiverso non è ke eʃʃe di kwa e trovi tʃingwanda negoddzi kwesto te lo puoi dimentikare ma mia figlia kol tembo kambia purə . kwindi voi pentsate ke man mano purə Ddʒenni poi sì . av'ra voglia di ʃʃendere in Kalabria per'ke kkwa a mme ra Ddʒermania nom mi piatʃe pju ah per'ke ? no lo so tʃ è ʈropphaa . a ddʒende si lamende tʃi tʃi sono troppo poki# in dʒiro tʃ è ʈroppu poku lavoro tʃi sono troppi disokkupɑti eeh . non è kome prima e poi la ddʒende è skorbutika la massimu adess . skorbutika in ke senso ? tsì per'ke lloru tʃ [h]annu magarii kome ti vogliu dir . ma ttutthi in ddʒenerale tutthi siamo ange noi io nom parlo soltando dei tedeski ma tʃ è kwesta paura ke tu poi restare sendza lavoro da un ddʒorno a domani tʃ è un angoʃʃa sì eh eh kwell un angoʃʃ . no llo so da nnoi è ddiversu se tu resti sentsa lavor pe'ro kkhwa su su kkavuli duri . kwindi kwesto vi da/ vi fa paura sì kwindi kwesta è anke la radʒone printʃipale per'ke la Ddʒermania non vi piatʃe pju no invetʃe prima ke impressione atə avut a prima ra ddʒende era ddiversa era spontanea magari tu tu ti bistittʃavə ku nu datorə di lavoro la sekonda porta trovavi lavoru kwesta kosa non tʃ è ppju adess kweste sikurettse nun nun tʃe l [h]a ppju nessuno . e kwindi in Italia a vita ah io in Italia nun è ke in Italia si sta meglio pe'ro essendu ke ddʒa nun pagu l affitthu di kasa in Italia un poku di kasa tʃe l [h]a kwasi tʃe l [h]annu kwasi tutthi e ttu . togliendu ddʒa kwasi kwattru tʃingwetʃendu dô mendzile e ti/ . ti kkwa ti trovi a ddisaddʒo
Luz2mDD1 kwandu siti nat ? il ventidue ddʒennaio tʃingwandotth sugnu vekkhj a Llutts a Lutts ntû ʃpitale ? no no a ra kasa a ra kas . tann i fatʃianə a ra kasa i ffigli . rikkordi d infantsia kâ nonna rikordi di infandzia ? . tegnu rikuardi kaa si lavurava assaiᵪ . pək'ki uni unika figlia fimmina nʈra na famiglia di . di unditʃi perso/ unditʃi personi pek'khi otthu frati iu nov nonnu e pa'pa unditʃi person . kwindi ejə avi di kuntʃinɑr avi di lavɑri . avia ri frati pikkholi ka a mamma . no kiss e kwann era pikkhula avia i frati pikkholi ka mamma mi lassava i ll avia di kanddʒarə avia di far tutto . e kwindi [h]e lavuratu propia abbastants . angora ? e i kampi nei kampi tʃi andavo tʃi jia ogni tandu . eeh kwandu pa'pa u l aj jutu propia k era f vole/ propia kjinu di lavuru mi kjamava a mmia jia a me'ti erva jia . . a karri'ka bballi i fianə a gghjatti# mignari e ranu tannu si fatʃianu i temugnə ['bica di grano, mucchio' dal greco temonia] . una kafi# eh i temugnə di granu pu si purta/ pu si karrikavanu supra e ka/ e i karri e di supra e karri si tiravanu i temugn e grannə a ll aria ka fatʃianu ll aria ll aria rann e pu venianu a ra ʈrebbia a ʈreb'bia ajutava a ra ʈrebbia puru ka karriava i bballi di paglia tutto kumu si ʈrebbiava a kir epuka ? . kumu si ʈrebbiava ? sì e si tirava u granu denʈr a kosa dâ ʈrebbia so s o u tirava supra e a na parte eʃʃia a paglia a na parte eʃʃia a juska ['loppa, involucro' dal lat. volg. flusca < fuscula] e r aʈra parte eʃʃia u ranu pulitu . e bbe tʃ era na spetʃ i makkina ? sì sì sì a ʈre/ tʃigni eranu tutt li tʃigni ka si portavanu kirə na part kirə a n aʈru portavanu u ranu a 'juskəra e ra paglia . a paglia eʃʃia ddʒa bbella mballuttata bbella eh kwandu 'jiamu ku ri fiarri a pigliamu a retiramu a fa'tʃiamu a katast [dal greco catastena 'mucchio'] . kwindi . alʈru tipu i lavuru i kampi ? e lavuru di kambi t a pottsu dir kos jia dinʈra a staɖɖa ku ri jankh . jia a kuver'na# i jankh i jange . tʃi pulit'tsavade e dava ll akkwa tʃi dava ru manddʒare tuttu kiss ne aʈr . e nta kasa ? nʈrâ kasa fatʃia tutth . lavava stirava lavava i piattha kutʃinava pulittsava tutth . akkuddiva pur i frati pittʃuli akkudiva i fratelli pikkholi mamma i llassava di poki mesi . e d ia m aveddi m aveddi vi tutt ia tʃi fo u latte tʃi kanddʒa i pannolini tannu si usavanu i pannitts di stoffa ku ri fass# impassau parianu kap e kuaɖɖ . si su su kosə luangu akkus'si era kâ putts kap kuaɖɖ parianu tann pe'ro u sa ke eranu bɛllɪ !? . in fond in fond eranu bbelli kuɖɖi n tegnu kwasə nostal'dʒi . komungw [er]anu tiambə bbellə 'eramu tuttə kwandə riunit â tavula a sira kwandu si fatʃianu kiri tavulɑti 'eramu unnitʃi persuni a tavula kjina e ki si kutʃinava ? . si kutʃinava di tutth si fatʃia ra pasta si fatʃianu i makkarun si fatʃianu a pampineɖɖ si fa'tʃiadii a . a patata frittha tutthu tuttha robba ditʃimu e a karni pollu tannu i poll i kriʃ'ʃiamu kriʃ'ʃiamu i polli kriʃ'ʃiamu i puartʃi kriʃ'ʃiamu tutth ma si manddʒava spiss a karne o ? a karnə si manddʒava kju raramendə nun è ka si manddʒava tutt i ddʒorni kumu mmo pe'ro na vota a setthimana si manddʒava sì na vota a setthimana si manddʒava pek'ki avimu i kunigghji a'viamu i polli a'viamu i e si fatʃianu i kosi ki na vota un dʒ eranu i konddʒelatori a karni ka rimania dû majalə pik'ki tʃi fatʃiamu salat pe'ro a salavanə fatʃianu i salaturə tʃi mindianu i kuasti ku e rrikkhji e pu buɖɖianu ka tʃi fatʃianu pampineɖɖ e 'tʃitʃiri e pampineɖɖa ke d è ? a pampineɖɖaa in italianu si kjama . tagliatellə . pampineɖɖa è tagliatelle n 'tʃitʃere si fatʃiva . pe'ro sendza ll uavu solu farin e akkwa e binia tagliata kum a tagliatell era a stessa tagliatell sulu ka ɖɖa tʃ è ll uav e tʃi nu kutʃinanu i 'tʃitʃerə ku ssi kuastitʃeɖɖ e ppu fatʃianu a miʃkjavanu ku ra pampineɖɖ . atə fatt pur a sartsa ? . a sartsa di pomodori sì a fatʃianu pur e komu l atə fatt a kiri tiamb ? . tannu si matʃinava ku na makkinetthaa k avia nu maniku ditʃimu ku ra makkhinettha matʃi'navamu i pomodori ddʒiravi e eʃʃia u suk eeh . e nendi si mindianə ntê buttiggh . kumu mmo a makkinettha è kkanddʒat sen'no u lavoru si fa u stessu kumu mmo ki ndʒ era makkhinetth pek'ki mmo è eleʈʈrika subbitu tʃi m# invetʃe tannə avia fa na fatiga matʃina matʃ . kiss u stessu kumu mmo sulu ka tannu si usavanu butthigli ku ri tippuli ['tappi'] i 'suvaru invetʃe mmo usanu i bukkattʃ . kiss . ankora oi stati fatʃendu ? a sarsa sì sarsa si fa puru mmo . kee ja kwann i pumadori i tiani freski puru ka dd ia kumbrare no ? tʃi fa almenə megljə pek'ki kira kumbrata è propiu a mmia um mi piatʃ . tʃi kanddʒa sapurə a lu manddʒar invetʃ a u pomudoru frisku k [h]a fatthu oijə è ddivers . e per esempio i konditsioni di vita dâ fimmina kum eranu ? . kwandu v ati kriʃʃutu vua ? komu ? komu eranu i kondittsioni dâ ffimmina putia neʃʃiri nun putia neʃʃiri ? ke diritti um pu'tiamu eʃʃ a'viamu e sta a'viamə stare kiri ka ditʃia i ddʒenitore opphuru ku n kin era spusat i maritə un è kumu mmo ka unu eʃʃe si va mand'dʒa na pittsa ku ll amiku o kos no invetʃe tannuu iə m aveddi star pa'pa ma/ nu mə l [h]a llimitatu nendi pe'ro supra na kosa era severə . aveddi 'eʃʃerə aveddi eʃʃi ku d iɖɖ kwann era gwagljunə dopu fidantsata tʃi vanianu iɖɖə a e mamma appriassu un tʃi putia veni/ un tʃi putia ghjirə sulagn ne putia kammi'na manə manu niandə . eranu ddʒelos pa'pa a dâ ddʒelosiə un m [h]a mannat mang a rə skolə mediə m [h]a fatt farə solo finu a kwind elemendare ka itʃi ka sin'no i ddʒuvanotti mi wardavanu . sì iera ddʒielosu pa'pa . e le altre amike potevano andare sì ll amike miə su gghjutə a ffa i skole medie a mmia u me tʃ [h]a mannat me l [h]a pijat assai rara a skola media dopu ka sugnu spusata pe'ro ma non tʃ era n obbligu ? nno non era obbligu fin a kwinda elemendare tannə era obbligu . ehm pu kinə tʃ [h]a vulia e mmannare a ffa skolə medie pe'ro a mmia mmi piatʃia a studiar . pə n uti k avia i frati ka fatʃia lavuri ia [h]e fatthu puru nu korsu di taglia kutʃito . pe'ro a mmia piatʃia studiarə mi piatʃe a llej puru mmo mi piatʃe a llej iu abbasta ka tegnu libbəri lass a televisionə lassu a radio u lassu tutthu mi piatʃe a llejɐ . pu ni simu spusatə a vit è kanddʒat pek'ki pu era sulə itʃimu ku maritumə pu su nat i bambinə si llavurava mmenu di komu si lavurava kwannu era gwagljun iə kwann era wagljunə [h]e lavurat assaiᵪ . nonostante ke poi sono nat i figli si lavorava di meno e prima si lavurava i kkju ? sì pir'ki puru k avia i figli iu me kreʃʃia i figli me posu a ra kas on jia a nuɖɖa parti un è ka ghjia nʈrê terri ne ghjia lavurare fora itʃimu a n uffitʃu a na kosa niand sula a kasa e ri figli e ra sira kutʃinava ka si rikuglia maritəmə dû lavuru . pu invetʃe kwannu dopu . k è suttʃessa ra kosa [la morte del marito] iu sugnu jut a lavu'ra . sen'no primm u lavurava ke lavuru stati fatʃendu mmo ? iu mmo kollaboratritʃe domestika . e lla parlo sempre l italian . num barlo mm sì lla parlu italianu duvə vaju lavoru infatth ioo parlo spesso l italian tʃerte votə puru a ra kas pək'ki mmo è kwestionə di abbitudini kwannu t abbitudini i par'la i nu tʃertu mmodu . sən'no primma u l italianu iu u lu parlava mmai invetʃe mmo #a lavurarə parlu sembre l italian . s [h]e par'ra n dialetthu nun ti kapiʃʃə nuɖɖ . ma state lavurandu sembre nelle vitʃinantse di Luttsi ? signu a Kusents a Kosendza e a Roddʒi Sivirend . e lla a ddʒente forse è kju ffine kju preferiʃʃe parlare l italianu kusendinu sì pek'ki iu lavuru duvi ddʒendee duvi miaditʃi kosi loru parlanu tuttu l italianu kwindi nun è ke . kwandu [h]a dittu na parola per esempio . o magari vi siete akkuarti ke kiri non stavano kapendu ankuna kosa kwando l avete detto in dialetto ? ai meditʃi kistu puru suttʃidiva ? sìi ! kome ditʃi ka tʃerti votə no ti venə purə a kosa di par'la in dialettho pe'ro diku ke [h]a dettho ? e pu tʃ [h]aj repe'ti in italianu parekkjie votə mi suttʃede puru kissu sì sì ankora oi ? puru mmo angora ki tʃerte votə kwannu . parlu italianu pe'ro tʃerte votə pu ti vena propia kira kosa di par'la in dialetthu . e iɖɖə un di [ti] kapiʃʃanu pik'ki u dialettu nuaʃtu a mmia mi piatʃi . ange se non lo parlo assai pe'ro mi piatʃ . maa un un po mangu par'la . ma vi rikurdati a unu esempio kwandu l ati ditthu kwannu lavurava ? sì . k avete ditthu na parola luttsitana e iɖɖi nun kapiʃʃivanu ? eh luttsitanu luttsitanu iu nun barlu pik'ki iu kine mi sende par'ra a mmia ditʃi tu un dzi di Llutts sì pik'ki iu u luttsitanu n u nu u barlu probiə . pe'roo me kapita per esembiu ka tʃi kjedu na kosa . e loru u mi kapiʃʃanu mmo un t u sattʃu dik tʃi kjedu pek'ke tande kose ka tʃi diku parlammə ni 'mindamu fare raddʒonamend e kos . un è ke . ma parekkje kose nun ne nun ne kapiʃʃanu . a Natale Paskwa tʃi su feste kome si festeddʒa kkha a Lluttsi ? . si festeddʒa kom a tutti i part ditʃimu ke si si prepara tutt sse festivi'ta si fannu i ddoltʃi nua per esembiu fatʃim ii/ duwi nua si usa ka u juarnu dâ Mmakulata si fanu i kuɖɖuliaɖɖi si fanu i pitthuliɖɖi i ditʃimu kuɖɖuliɖɖi pik'ki na vota è ssembrə kir si kjamanə in tutth e due mod fatʃim i skaliɖɖi i turddiɖɖi fatʃim a mignolata . eeh priparamu tutt ssi dutʃi e pu duranne a tutth a festivi'ta ni ni manddʒamu tutth sse doltʃi . e a sira si fa si a viddʒilia di Natale si fa da pasta ku ra muɖɖika n tsattʃu see la muɖɖika sarebbe le mollike eh a muɖɖika dû panə si 'frijədə u bbakka'la ke mmo ti diku kumu si pripara si 'frijədə u bbakka'la pu dinʈra l uagliə dû bbakka'la se tʃi mindi si tʃi 'skwagliadə nu pok attʃuga a ssarda . dopphu sə tʃi minda u pane a muɖɖika si fa bbella fina fina fina e si tʃi ddʒira e kira è a muɖɖik pu si fann i vruakkhuli a mineʃta si skwaɖanu i vruakkhuli e si fa nu stratu di di suku nu stratu de vruakkulə e nu stratu i muɖɖika pu torna u suku a i vruakkuli e a muɖɖika fin a si fann a strati kumu na na pasta al forno kum a tipu kum a sagna no ke si fa stra[ti] e pu l urtimu resta ra muɖɖika ku ru suk pe'ro si tʃi mindanu odoru sə tʃi mindanu garofanu sə tʃi mindanu a kaneɖɖa si tʃi mindanu u pepə buanu ddinʈra e kos . eh kiss è u bbakka'la fritthu na vota kissu fatʃianu mmo invetʃe su eʃʃut i spagetti ku ri vongolə su eʃʃutii tutt ii/ tutt i tipi i piʃʃi sən'no u mmanddʒarə ʈradittsionale di Lluttsi era a pasta ku ra muɖɖika a mineʃtra dî vruakkuli . e raa e ru bakka'la fritth e nu bbakka'la dinʈru u suku fatʃimu era nu mandʒare povaru ditʃimu era nu manddʒarə povaru pe'ro era u megljə i tutt kju sapurit vo vivi na kosa [rivolgendiosi alla cognata] no i vo/ . n aʈra kosa per esembio kome si fann i doltʃi ke avete dettho prima kumu si fann i turdiɖɖi ? gli altri i turd i pitthuliɖɖ ? i pitthuliɖɖi si im'pastadə a farina ku ru liavitu e ll akkwa si fa luɐvitɑrə venanə bbelli morbidi e si tʃi mində puru a patata vruɖɖut dinɖra ll imbast si fannu liavitare e pu si frijə dinʈra na bbella frissura [padella] rande i d u/ kjina dd uagliu l uagliu fort sə tʃi mindi iɖɖə kriʃʃə sə virə bbellə e vve si kattʃanu ia fattsu sempi ku ri manu venanu bbelli si fannu i vekkhjareɖɖi i vekkjareɖɖi sunnu ku ra stessa pasta di pittuliɖɖ ii fa panitʃiaɖɖu pu i rapi tʃi mind a sarda e ddinʈrə i kjudə e i frijə puru . ee i skaliɖɖi invetʃe si imbastanu kum i ddoltʃi ɔva farina ttsukkaru tuttə kwandi e si . s attortʃigljanə a na kosa a naa nu lignariaɖɖ . e pu si fa ra tipu dâa kumu tip i skaliɖɖa kumə nu tip i skala e si frija puru ddinʈra ll uagliə u turɖɖiɖɖru invetʃe s imbasta ku . farina uagliə e a e bbinu . si fa imbasta morbidu mmorbidu e si formanu kumu . kum i gnokkhj si fa ru kosu kumu u gnokkhj e pu si frija phurh su puru buanə e kiri s [h]annu ku ru melə i skaliɖɖi si ponnu e siarkulu u melə siarkulu u 'naspuru ka si fa de nu sbattutu di di uavu e ttsukkaru jangu dd uavu e ttsukka[ru] e si tʃi mində di supra . 'naspərə invetʃe i pətthuliɖɖi semblitʃe kuɖɖi . ke pitthuliɖɖi è na kosa salata un è na kosa ddutʃi mhm mhm e kissi su spetʃali'ta i ? sì di kkha e di Natale i Na'ta invetʃe a Paskwa si fann i kukula i kula ki d è ? oh kukula è puru nu doltʃe ke mm . u si fa dinʈru u furnu pe'ro kissu . si si fa ssu doltʃe pu si fa na na kosa longa akkus'si . e si tʃi 'mindədii kumu nu bombolottʃu kumə nu bombolottʃu si kondza . e si si mburna e si tʃi mində n uavə a ru mmiandz . è buanu puru kiru è puru bbɛllu kû ku'ku . e a Paskwa si usa ru kukulu pe'ro sulu u kukulu kinə po ffa aʈri dutʃi ffa pe'ro# na vota tʃe eranu i ku # e na vota fatʃianu pur a kriʃʃɛndi fatʃianu propia ku a kriʃʃendə dû pane u kukulu nu u fatʃianu dutʃi mmo invetʃe u fannu puru ddoltʃ . e per esembio ntâ kjesa kum è ka si festeddʒa a Paskwa fa a settimana santa sì si fa ra settimana sanda si inguminddʒa dû dû juavi sandu . eeh u sabbatu sandu ne/ u sabbatu sandu fann a pritʃessjone . e pua a duminika di Paskwa fannuu a missa . tuttho . Natale invetʃe è ddiversu pik'ki tʃ è ru presepe tʃ è tutth e kose fannu fannu pur a Novena ? a Novena i Natale sì fannu tutthu mmo sia di tsampogni mhm mhm kosu pe'roo tʃarameɖɖi iih infatti no/ nua i kjamamu dzambugni pe'roo i kjamanu puru tʃara/ e tʃarameɖɖi . ka si fannu ku ru kuaju dâ piakura . i fannu puru a Natalu kiss . a festa i paʈrunatu a festa dû paʈru dû paʈrun e di kwal è ? . Sanda Aurelia . ma era na martire ? . sì mi sembra di sì sapete kju u menu a storia no . a storia um m [h]annu mai dittha ditʃimu di kwann . e kwand è a festa di Sand Aurelia ? . si ffa . u primu sabbatu di settembre mi sembra kwinni mmo n aʈru poku . fannə fannu sabbatu e duminika a festa pe'ro tʃi fannu kandandi tʃi fannu tutthu . è na bbella festa . ma Luttsi per esembio ntô misi d agustu e tʃè Luttsi kumu paesi d emigrati tʃi su assai ka stannu fora ? . Luttsi kwasi tutthu Luttsi sta ffora ditʃimu su rimasti poku sunnu rimast ma duvi stannu ? nta Ddʒermania o vannu tʃi n è assai in Ddʒermania tʃi n è assai a Mmodena a Mmilanu ne vannu puru a Ttorinu è na kosa kə si su sparthutə mhm mhm nun è sulu ka vannu tutthə i na parte ditʃimu . pe'ro i kkju assai su in Ddʒermania e a Mmodena e kwandu si rikkuaglianu kkha e sempre ntô mis d agustu ? si rikkoglianu ad agustu si vegnanu a Natɑle si i festə# ad agustu e a Natɑle pu si ni venanu im verie a maddʒor parte sə pu u tenanu lavuru ke tenanu ankunu juarnu libbaru sə ni venanu puru prima . ah sì atə mai pentsatu ad emigrare a jire fora ? u mə piatʃə a me mov a mi infatth tʃ è ssatu maritu ka mi ditʃia sembrə venitinni in Ddʒermania venitinni in Ddʒer un tʃ [h]e mai vut ji mmo i figli mmia dua su a Mmodena . eeh [h]annu ditth oi mə# si spusa Alessandra ditʃi venitinni a Mmoden u tʃi vogliu ji u mə piatʃe a me mmov i kkha a mmia aju kkha tʃi tegnu signu ammientat tʃi tegnu amitʃitsi tʃi tegnu i ddʒenitori tʃi tegnu a ʈre frɑti simu a ra kas tʃi tegnu a kasa a kosa printʃipale pek'ke . ee num mə piatʃe a me movu kwindi un [h]e mai fatth u pentsiaru a me ne ji a n a ʈra part . mi piatʃə a star nɖrâ tsona mia . e duve Erriku atə mai jutu ntâ Ddʒermania ? ntâ kasa sua siete mai stata ospite ? sì adduve Erriku tʃi sugnu stata . u nov . l otthantanovə a Paskwa a Paskwa l otthantanove a Paskwa tʃi sugnu stat . sì a ddʒugnu mi sembra . [bussa qualcuno] a ddʒugnu tʃi sugnu statu ? [rivolgendosi al fratello] in Ddʒermania vertsu maddʒu ddʒugnu eh dopu Paskwa si jutə no simu jutə a ra Frylingsfest e infatthi tʃ era na festa a festa dâ primavera non lo so ke festa è e signu jutə lla sugnu ssata ospite duvə Erriku ʈri gghjuarni e ʈri gghjuarnə duvi ll aʈru fratellu puru vitʃinu lla sembre in Ddʒermania e po vi siti rikuatə ? sì sia jorna sì sì e de tannu nun tʃi sugnu juta kju . e vi piatʃiva ? s aju tʃi stare ko'si kome kosu sì kome turista sì pe'ro a tʃi stɑre sembre no . mi siandu kaa è ddiffitʃile a m ammian'ta pe mmiə #tʃi spiatʃ . nun tʃi riaʃʃ a m ambiantarə lla . forse pek'ke signu attakkata ʈroppə a mammə e pa'pa . e kwindi un ne voglju mangu lassɑrh . e rikkordi kâ nonna kû nonnu ? . atə ankunu rikordu i kunti ka vi [h]a rakkuntatu a nonna ? i na vita e na vota ? . nnoo . i dâ vita i na vota no u mə mə ditʃianu ka sə ll/ a vita era diversa i kum era kwannu eranu gwagljuneɖɖə ke pikkholini pikkholini loru stavanu sembrə mi kundavanu dâ guerra pe'ro un è ka tegnu rikuardi ka mi su rikuardi kus'si svaniti mmoni nun è ke i tegnu presendi . i kondittsjoni dâ nonna eranu ankora kju diversa i kondittsjone vostra ? di nonna ? sì parekkjə divers . era ankora kju severa kum er a vita ? di kwannu nonna sì . ku a nonna parekkju kju diversa era di komu era pur i kwann iə era gwagljuna . a ll edukattsione dei figli rispetto l edukattsjone dei tuoi fratelli ? ma iu nun tʃi ʈruavu differendze ʈra l edukattsjone di frati mmia e di figli mia no pek'ki i figlia miaa ditʃimu su . [h]an u avut a stessa edukattsjone kum i frati mia ditʃimu nun è ka tʃ è tanda differendza pek'ki . a nua kumu n [h]a mbaratu pa'pa nua amu edukat i figli . kwindi . mmo non lo so mmo forse è k/ è kju ddiversa a kosa . tʃè a ddifferendza per esembiu ki tʃ è . ka loru mmo kwandu iu iʃʃia na sira no . pa'pa u bulia e ghjeʃʃ . ku tuttu ke avia fatth i kompiti dâ skwola . aju fatthu ndâ kambagna . u bulia gghjeʃʃ sembə sta a gas . mmo invetʃe mio figliu piglia u figliu suu magari kwann avia ditʃetth anni iʃʃia un dʒ era ssu viatu dâ partə dâ mamma ka um bulia eʃʃ non dʒ aju vietatu a a 'jeʃʃere a figli mia kissa è a ddifferendza pek'kə pa'pa u bulia k avianu niaʃʃ i figli sua imvetʃii . iu no . iu no ponnu eʃʃiri ? iu sì pe mmia ponnu eʃʃi pur i figli mia i fimmini ponnu neʃʃi ku ri fidantsati e kosi iu um mi ni# invetʃi tannu no . tannu vuliann wɑjə ! . avianə ve'ni na wor appriassu se avia jji a ffa na kosa . invetʃe mmo su llibberi ditʃi tu e kiss è ra ddifferendza di . sən'no kumə edukaddzjonə è ssembre kira . e per esembiu a ddʒente a Luttsi kritikava ? per esembiu se [h]annu vistu na fimmina a li dui dâ notta sula subb u korsu ? krithikava prima kritika mmo a kritika tʃ è ssembre un è gghjuta mmai fuori mmoda judikanu ? sì judikanu judikanu [risate] . kwalsiasi kosa . no ke ti venanu su pra makkina ka jeʃʃi e ti rikogli tard o kos su kwalsiasi kosa tʃ è ru judiku ma puru per esembiu subb u matrimonio kwandi invitati tʃi stannu kwandi invitati nun tʃi stannu ? sopra nu modu di festeddʒare sopra nu nun festeddʒare sopra u vestitu da sposa sì sì supra thutthu ankora oi ? angora oi pek'ki mmo ti fattsu nu esembiu frisku frisku l aʈra vota [h]a ffatth a promessa figliamɐ no ? e pu ru juarnu parrava ku Robbertho kiru gwagljunə k è statu prima era â paleʃtra ka/ si fatʃia ra promessa Alessandra [h]a ditthu Maria ke ffa ? festeddʒa ? [h]e ditthu sì mi [h]a detthu kaa ddʒa festeddʒ# rispunnə na fimmina k [h]a ndis [h]a ditthu eh [h]a ditthu rikkittsa peddzendia ka vol ddiri ka unu ka ii . vo ffa ri rrikki è kkju ppettsend i ll aʈr kissə [h]a bbulut ddi pe'ro è ddʒa stata na kritika pək'ki unu fadi kumu lə kumben a d iɖɖu nun è ka unu [h]addi fare kirə ka ditʃanə ri ddʒendə ia almen kwindi t l [h]aj ditth t l [h]aju fatthu l esembiu subbitu subbitu . ri kiss pik'ki iu/ rikkittsa peddzendia rikkittsa peddzen'di u judiku tʃ è sembre iu kwannu a prima figlia un tʃe l [h]aju festeddʒatu ma nno ke pek'ke tʃe l [h]aju avutu festeddʒare k un avia sordu un tʃe l avia festeddʒatu pek'ke u n [h]o vulutu pek'ke era na famiglia ʈroppo granni pur i duv 'jennurma invetʃe kissə de duvə jennarmɐ nu poku [h]a ditthu jennurma sì amu fested'dʒa e tʃe l [h]aju festddʒat . e kwindi m [h]annu ditthu tʃ [h]a judikatu rikkitts e peddzendia #pur i frat ia sulu a ri frati l [h]aju ditthu nun è k [h]e fatthu na/ pe'ro simu assɑi . e tʃ era r iɖɖru pres/ tʃ era Robberto presende tʃ era k [h]a ditthu akkus'si ssa fimmina kwində u judiku tʃ è ssembrə kum è a stessa kosaa a ra promessa è bbenuta una a 'bbidiri a port/ e a printʃipale duvə lavura figliəmə ke llavura a nu bbaru Rubbinə è bbenuta tʃi pur'ta ra torta tʃi [h]a ffatt u regalu a torta apposta pe bbərirə kum era bbistuta . kum era petthinata e kum era bistuta ? e ppu l [h]a kkjamata e tʃ [h]a dat a torta Ales'sa sei bbellissima è rimasta kwann [h]a bbista ke ffigliəmə era bbistuta beɖɖ è rimasta komə si bbella [h]a ditthə poi è gghjut a ru bbarrə l [h]a dditthə puru a ra figlia a ll aʈra ragattsa ka lavura puru a ru bbarrə [h]a ditthu kom è bbella Alessandra kirə [h]a lassat a ru bbarrə s [h]a bulut a bbid a figliəmə kum era kuntsatə pi tti ddiri un è un è# por ru kos i ssi kriterə . pək'ki ad unu non è ka nun è ka iu vaju wardu kumu si vestənə a ddʒendə o kumə nun si vestənu kumu fann a festa o kum un a fa . tʃ è ssembre a gosə . pe'ro almeno era na kritika positiva sì kissə era na kritika positiva pək'ki no un eraa era na kritika positiva pək'ki figliəmə era/ paria bbeɖɖa e vverə . ma tʃè di tipo per esembio kwanti eranu invitati a me mi [h]anno detto parekkji kalabresi ke per esembio su kwesto erano kritikato bisogna almeno invitare un ke ne so tʃentotʃinkwanta pertsone poi l altro [h]a invitato duetʃento pertsone kwindi si fa kju avanti no . subb aa ma kissə kwannu unu ke fa na ggara kumu unu fa miagliu supra u mobbəli si fa d assaiᵪ vetʃe i tʃ [h]e pijat nu mobbilə i vindi milljuni# fatʃimu nu esembiu no ditʃe ah n aʈru k [h]a spu'sa a figlia itʃ ah iu tʃ aju/ kirə tʃ [h]a fatt i vində milljuni iu tʃi fattsu i ʈrenda milljuni a figliəmə u mobbələ sì kissə èdi ka gwannu a kosa è kumu e kistu vena parratu propia in pubbliku ? sì u fannu kus'si nun è ke fannu nu diʃkurtsu propia sì ditʃe pək'ki a figliəmə m [h]a dire# men i kirə kabit m [h]annu sembrə na kosa d invidia ma kissə è invidia pe'ro . un è kritika kissa kissa è invidia . ki ditʃi kirə â figlia [h]a purtatu nu mobbilə i vindi milljunə iu a figliama tʃ u fatts i tand invetʃə kwannu è spusatu Rriku [h]a portatu nu mobbilə di una tʃerta tʃifra kwannu sugnu spusata iu pa'pa [h]a dditthu sə kirə [h]a purthatu nu mobbələ tann [h]a ditthu tu pigli puru tann nun è ka tu [h]a jii avand . kus'si e kumə era iuu figlia fimmina num putia fare putia dir iɖɖ ti ffattsu nu mobbile ki sai kwandu milljun . invetʃe no [h]a dditthu no [h]a ditthu [h]a ditthu fratta [h]a purtat i tandə milljunə [h]a dditthu tu pik'ki l [h]a pur'tha kju assai ? [h]a ditth u stessu priatts . ah kumə kwannə k era n aʈra figlia fimmina k avia fatth u mobbilə pe'ro se per esembio n uamu tʃ [h]a ʈre figghji fimminii o kwaʈʈru figli fimmini è rovinatu no ? tʃertu sì a ssu puntu sì no no è kus'si pək'kii vannu sembrə a ri kosii ad aumendare kwindi ma a la famiglia dâ fimmina kosa ʃpettha ? tʃ è per kwando riguarda le spese del matrimonio del maʈrimuaniu ? kos [h]anno pagare ? unu kumu vo fare iu per esembie a ri figli mia tʃ [h]e datu tutt a biangeria . tuttu kirə ka ʃi vvo pə ra kasa pu tʃ [h]e pigliatu a mobbilia . eeh . e i partu dû maʈrimoniu tʃi pagu per esembiu iu l addobbo dâ kjesa tʃi pag i bombonieri i bbiglietti invito kissə tʃi fattsu iə . e unu kumu vo ffa si iə avia a possibbili'ta tʃi pagava pur a sala u risturandə pe'ro possibbili'ta un a tiagnu kwindi m [h]e vut adegwarə sia supr o mobbile e ssiaa supra e kos
Luz2mID1 kwandu si natu ? . eh ditʃannove settembre novantatʃinkwe novantatʃinkwe ? setthantatʃinkw [risate] farai i trent anni kist annu allura purtropp ma kke purtropp ?! signu fatthu viakkhj e ddai vab'bo duvi si nat ? . a Monako i Baviera ntû ʃpetalə sì [risate] no a la kasa kome si usava allura no era vitʃinu a kaʃʃina kumm a Betlemm . tʃ era nu bue e n asinellu m [h] annu fatthu na poku di kalure ku ku ru jat . ntâ pagghja . no duvi mia un dʒ era a paglia era ʈropphu angora kju poveru lla tʃ era solu lethamə . eh poi nentə tenə fratə suarə ? tignu nu frate e na suarə . nu fratə tiagnə ma kissu nu lu sapiva e pikkhulinu kjattariaɖɖu no no pikkol tʃ [h]a teni ventisett ann e duvə lavora lavora pure kkha a Monako ? sì sì pi râ Saturn Ansa . e a sora ki sta fatʃiendu ? ah a sora mia sorella suarma . ehm . è parrukkhjera . e [h]a fattu l esame l anno skorso no i l [h]a passatu buana pendzu na kosa del ddʒenere mmo nun lu sattʃu sikur . kredo ke l annu skortso l [h]a fatthu l esame mmo . kwando i tuoi ddʒenitori erano nta Kalabbria dik a veri'ta ka un tegnu a pju pallida idea sattʃu k l [h]a ffatthu l annu skorsu ma um m arrikuardu# kwandu si ʃisu l annu skorso ntâ Kalabria ? io ? a ghjennaru a jennaru e kist annu po nenti no signu statu kwaʈʈru settimane in Australia e k [h]a fatthu ɖɖa ? a gghji a ʈru'va ki kwaʈʈru pertsunə# i italiani ke abbitanu lla . eranu parenti ? no familiari no sugnu jut ʈru'va n amiku ed [h]e vistu puru kiɖi kwaʈʈru montagnoli k abbitanu lla ma stannu malə # ah sì sì parranu propiu ma tutthi sitʃilian ma pek'ki stannu malə pek'ki un si ʈrovanu bene ? no si ʈrovanu bene pe'ro si . kumu parranu sono a ddʒenerattsjone tʃè non [h]anno il kontatto eh tʃe l [h]annu ma tenənə tuttə gwandə kiɖɖu kuntatthu viakkju signu ddenʈru a nu lokale era . un nu negoddziu di Tʃi Ddi . tutti i film dâ mafia tʃ eranu dal primu a ll ultimu tʃ era il pa . il padrino e kiɖu era ddʒa nu bbellu film . pu tʃ era Karmelo no kumə si kjamava ? kiri kattsati dî ffilm eh sse i To'to ? no di mmafia sulu di mafia phu tʃ era na ragattsina i ditʃasette anni è bbinuta e [h]a dditthu in inglese wa warda ki bbella kanddzunə sa'ra ki tʃi sa'ra . e avvenn n amiku lla ke parra puru tedesku signu# ʈrat [h]e ditthu Ni'ko ma . ssa parrannu seriamend atə sì kkha angora usanu kira musika sa'ra ki tʃi sa'ra [h]e ditth ma Niko ma l [h]annu kapitu ke in Italia [h]annu fatth altra musika ? angora un tʃ è arrivata allegria sa'ra ki tʃi sa'ra pe'ro tignunu na vota â setthimana tignu l am . ehm la ti'vu italiana e tignunu . nu #a ffiammə tuttə sitʃiliani ka su muarth tuttə kwandə lla su me ssi rrikkjina . ma unu è in Australia a Ssidni . i duvə su su dâ Kalabria ? Sitʃilia sitʃiliani tuttə gwandə simbrava k era in Sitʃila tə l [h]aju ditth #mmingia sintia nʈra nu bbus mingia [h]e etth kumpa Ni# ad'du simu ? kapit 'eramu a Messina e komu passasti li vakantsi ɖɖa ? . ma tu bbene signu statu a ru mare m [h]aju wardat a tʃit'ta [h]aju fatth nu par i ddʒiri i ssa manera kus'si simu jut a bbidi lagi ssi kosi kkha . e ti piatʃiva ɖɖa ssuttha in ddʒenere ? ahm steju pruvannu i gghji lla pi n annu . mmo [h]addi ri'va u vvisum e pu vai lla pi n annu . ma Australia ma kome mai Australia ko'si pek'ki ti piatʃe ? pik'ki mm . na vota ke tʃi va poi kapiʃʃi s un tʃi si ghjutu nu nu# ehm è ddiversu è ttutta n aʈra gos i persunə su ʈroppu ddʒendili sono . ma l australiani o ll italiani tutti kwand no italiani n [h]aju kanuʃʃutu pok pik'ki# italiani ka su a ll esteru pok e nendi infatthi puru kkha un tegnu kuntatth ku kwasi nessunu eh . kiri ka su lla ni sono kiri tipiʃi italiani i na vota ku ra/ ke mi [h]anno pu a maki# ke m [h]annu fare dâ makkina ku ru vratts fuor dâ makkina kiri tipu dâ muntagna ehm . ma lla t [h]e dditth tuttu kwand u munnu# indiani tʃinesi tutti rattsi ka ti po immaddʒi'na è ddiversu è tutt n aʈra kos vedere per kredere . e ki tʃi vuoi fare ɖɖa ke tipu i lavuru ? sə ti diku ki vugliu farə a ll initsiu ti mind a ride mendri kwandu t u dik e dimmelo sì a guida turistika no si vaju lla prima u poi fattsu u lavuru ka fattsu iu kkha [h]e ffatth a skola pe'ro a ll initsiu t #mbaru puru l inglesi ehm . a me a Luttsi si ditʃi figghja feɖɖun# ma va kogli i patate sarebbe tipo va fa n kulo pe'ro ditthu in n aʈru modu no e lla #kogl i mila per'ki ti fannu fa ʈre mmisi tu nun lavora mai fissə i na parti nʈra ss annu e fa ʈri mm ʈri mmisi ʈri mmisi ʈri misi e ʈri mmisi i primi ʈre mmisi s akkogli i mia pi tuarn a bbank i soldi . ehm . e ppu lassu sulu a kuntat a persuna ku m parranu . ne tedesko italianu tuttə gwand sulu inglese t impari u stissu l inglese kiss è ddiversu pe'ro a ll initsiu kwandu mastiki propia a lingua ke pigli i vokabboli ke tu nə un sa t impari a grammatige a ra skola pe'ro è bbuanu# pe t imbari e vokali ma l inglese l [h]ai fatt a skola l [h]e fatte ma sai kome l [h]e fatthe l [h]e fatte in Italia a skola e sa kumu lla t imbari l inglese ? tʃ [h]a mai provato ? mmu tʃi prova . pu iu nun è ke era nu guagljunu tandu trangwillu . a'viumu na . professoressa k era . non tandu normale gradzie . da noi si ditʃa era ghjuta i kap . s [h]a fumat# era kumpletamende patts era era tʃota . ehm infatti kwann iɖɖa venia nu avimu gambetthu di di Luttsi . duvi si tʃ era allenatu Torinu tʃè non è k era nu gambettu . ehm . sutth a fineʃʃtra dâ skola noʃtr dâ klassi noʃtra kwannu venia killa lla ni pighjamu i kos pi# oppuru ghjamu iɖɖa gridava venite kwa venite kwa e nui ni fri'kavamu e juk[avamu] a ru pallun kiss era a lettsjone d ingles signu arrivat a Trendo dopo tre anni d inglese k [h]e fatthu i skoli medie e ia sapia dire a . wɔts jɔr næm ssi katts di kkha ma probiu a ll inittsiu era probiu bbasilaru on tsapia nend . #e lla [h]e itth iə ma sì n è k a Trendu sarannu ddivers kiɖi fatʃianu diskussjoni in inglese ia# letthu ma ki kattsu futth tʃi kapiʃʃia nend . raus m [h]annu kattʃatu m [h]annu mis a ru . a ru korsu . di dei printʃipianti on tʃi kapiʃʃia nendi# . assolutamende pe'ro mamma mia ke ʃkif . e ki kissə è l ingles . e mmo kwandu vai nta l Australia ma mmo na poku parru tʃe lo kapisko kapiʃʃu buanu pe'ro dopu stu mmisi k [h]a fatthu sikuru ke ankuna kosa t [h]a pijatu no sì u sa kwal è u problema ? ke ditʃanu n attʃentu australianu ekku kiss è kiss è ke tu non li kapivi kwannu jia a kjedi magari se kjedi si t u fattsu na domanda tipu duv è ssa ʃtɽata ? a kapiʃʃu pe'ro kum parraunu loro per esembiu pi ddiri . good day dikunu gooday akkurtʃanu tuttu gwandu tʃè un tʃi kapiʃʃi nendi si probiu sta lla# ma ke sta ditʃiann kissu kkha e kistə na vota a ʃtɽata unu tʃi sunnu pu duə tipi kijə lla ka sunnu tipu inglesi ke parranu purə pju bbuanu e tʃi ssu purə kiri kwaʈʈru kiri #kontadini# kontadini su piu . muraturi kissi ɖɖuak l [h]e kjessə a nu muraturi a via un tʃ [h]e kapitu nenthi iə ditʃe jes jes jes pi num fa fijur i mmerda tʃ [h]e itthu ka kapiʃʃia k [h]e kapitu kumu iə sugnu jutu [h]e kjessu a n aʈru un tʃ [h]aju kapitu nendi niandə . e ke ti ditʃanu ma'ma e pa'pa se vai lloro veramende sə stannu dzumbannu dâ ddʒoja ssannu dzumbannə dâ ddʒoja pek'ki finalmente s [h]annu kattʃat no ma u sa ki dd è ? e lloru pendzanu ka . tu te fannu ti ddevi mettere na kosa in testa sekondo me in Ddʒermania ormai è finito . kiru ka eri eri e kiru ka si kiru n è ke tipu fa rikku tu po fa kwakkosa pe ffatti tuoi è ffinitu ormai ka l ekonomia ssu nderra lla ssi nʈra nu statu duvə su kwarand per tʃentu angora kapit su propia freski freski freski un tegnanu niand tignanu . loro tʃerkanu i personə i ll Europa . pik'ki nua sì avimu tuttə kwandə n aʈra kultura formattsjone professjonale sì n aʈra formattsjone professjonalə per esembiu tu lavuri ɖɖa uffitʃu di di viaddʒi . lloro tegnanu du ma un è ka su tandu bravi no pu mmo stannu ntʃignannu l auʃɽaliani pure a ggheʃʃi di l Europa fin a nu par d annə fa l auʃɽaliani tʃè l auʃɽaliani n gghjeʃʃianə mai stavianə in Auʃɽalia si gwardavanə i spiaddʒetti kosi bbast mmo ntʃignanə a ggheʃʃ persone magari ke tʃi ponnu diri kosə possono andarə in Au'ʃɽa/ eh in Europa o nel mondo . balgono oro . pu si imbaru l inglese pu tʃ u [ce ne sono] tandi i kiri ditthi ka llavuranu kon eh ko ra Ddʒermania no oppur ll Italia . sa gwandu valə unu ka parra italianu tedesk eh e inglese ? un t u pu nemmen immaddʒi'na . e kissu è u motivu per'ke sekondo mme lla teni kju possibili'ta di di koʃʃɽuirti tutt alʈru futuro . kkha ormai ki po ffa ?! . e poi kumə t immaddʒini sta vita n Auʃɽalia ? tsumbannu ku ri kanguri vaju llani e iu sugnu mai ssatu na persuna ka si . ehm tʃè . iu kwannu sugnu vinutu kkha a prima vota stava mali pek'ki ma mi spiatʃia las'sa ll amitʃi pe'ro [h]a vistu mi sono affettsjonatu a ra Ddʒermania kkha mmo tegnu nu kasinu i amitʃi kom venissi mai . in Italia ʈranni pi Rroma du mmiə in Kalabbria ma assolutamente ma neanke se mi sparanu tʃi jissi torna lla . iə duvi vaju mi piatʃi pu n tegnu# diffitʃ . ma kissu nun lu sapiva ke frekwentavi le skuole medie ɖɖa suttha in Kalabria un lu sapivi ? mmo lu sa i skoli elemendari magari elemendari tutti pratikamente naʃʃisti kkha pe'ro kkha non sa ki dd è ? . ke a i ddʒenitori mia [h]annu pendzatu ke dopu nu paru d anni sə nə jianu i sutth kum a maddʒor parte kum a maddʒor part brava sulu ka iɖɖi tʃ [h]annu puru pruvat i ddʒenitori pa'pa a llavo'ra lla sa kum è duvi nua si usa angora ke la donna un k [h]addi lau'ra . kosa ka . alkuni piatʃa alkuni no . ehm kwannu [h]annu fatthu kwannu pu è ʃʃisu pa'pa non è ke era abbituatu in Ddʒermania e# sekondo me# in Italia poi ʈroppo diffitʃile è ddiffitʃile . ka si è abbituatu magari ke kwannu lavuri ti torna sembri tʃ è kiru kira distandza fra . fra il printʃipale e la . e ll il dipendente no pe'ro puru kiru rispetth no ? . invetʃe in Italia è na kosa ke assolutamende nun tʃ è in Italia si tiani tu printʃipalə tu sei lu skjavu dû prindʒibalə e basta lla tipu po fa fa e po ddirə kiru ke vvo l [h]e vistə ia kuddʒini mia ka tʃi ditʃi na kosa l# l [h]a minat . ma tʃè . a ggja ma in ke settore kissu na muratura a ll initsiu po un è ka po jiria uffitʃ# no iə tʃ [h]e provat [h]e fatth a domanda pe ghji in Italia ma pik'ki [h]a autu nu periadu i tiamb [h]e itth ma sì mi ni vaju in Italia no . e m [h]annu ditth a mmia ke ia aveddi ffa . n annu di praktikum gratis stogli ma ssati skertsandu iu m mbaru nu lavuru e# fa gratis ia [h]e fatt a skola loru mika fann a skol . ia [h]e finit a skola kkha ku nu unu virgula otth ! m [h]addi pur'ta unu e mi ditʃa a mmia k [h]e lavu'ra pi nn annu e ffa nu praktikum gratis e lauru gratis pi ki ma si tʃuatu ma si sta ddʒirannu pur a kap . assolutamend . no . un è un è pi mmia . e komungwe loru su ʃisi suttha un è ghjuta bbona pu simu sagliut tuttə gwand torna in Ddʒermania . e pi kiss [h]e ffatth i skolə ddʒu . po kwant anni si statu in Kalabbria ? tu le sugnu statu fin a ru novanda lla signu dû settandatʃingu kwindi kâ nonna ku ki ? ma ku mamma prima tʃoè m nu paiu d anni ku ra nonna pu è binut a mamma e po# pa'pa . kwindi ntâ Ddʒermania nendi tʃè l asilo non l [h]ai fatto [h]e fatthu nu paru d anni ma on è ka mə pottsu arrikurdar tʃoè kredu k [h]e ffatthu du ann nu annu d asilu kosa del dʒen . e pu signu jut in Italia pu [h]e fatthu l asilu pure in Italia pi kissu ka avia fatthu n annu kkha due pu [h]e fatthu n asi kwann è kwand anni si fannu l as'i[lu] ? n annu due anni no n [h]e fatthu iə l [h]e ffatthu kkha fforse [h]e fatth no lo so komunkwe n annu d asilu kkha l avrei ffatth e ddue l [h]e fatthu se num me sbagliu suttha o unu sutth . m arrikuardu mmo buanu komungwe l [h]aju ffatthu l asilu si a kkha ke lla m arrikuardu k avia ji a ddormu . kwindi finu a ll e'ta di kwinditʃ anni si statə signu ssatə sutth . ero un kalabbrese al tʃendo per tʃent e ti piatʃivaa ? ke fatʃevi kî amitʃi ma tʃè i soliti kosi kwannu tu naʃʃi nʈrâ tʃit'ta ke naʃʃi in paesinu pikkolo ke magari pure di kambagna no si kkju llibbero . kiru ka piendzu iu ke si pure kju indelliddʒende sei apert . pik'ki tiani . kiri ka naʃʃi in tʃit'ta su kjusi tegnanu 'bidiri sembre mura . ehm . kwesto kiru su i pendziari mia sə tu si natə sembri mura vitʃin a tthia no mvetʃi sə tu naʃʃi e bidə sembre tuttə kwandə apertu ddʒa u tʃerviaɖɖu tuu si apri i kkju . ehm . in tʃit'ta tiani sekondo me poki possibili'ta magari ti diverti a li[vellu ?] kwannu sei pikkolo bambinu kumu ti kome le po fare kwannu si in kambagna kambagna in ke sentsu un è ke avim 'eram mm 'eramu tʃinkw minuti del paese pe'ro . ehm . no lo so eri sembre a kuntattu ku ll aria libbera ku ll aria ka'bi fora kosa ke kkha un . un [kwando uno] è in tʃit'ta un è possibbili si sembe ndâ ʃtɽat . um po eʃʃi fora semb indâ nu kondominiə ka'bi ? . sono stato kundendu k iə [h]e fattu/ ke iə sugnu natu ke sugnu kriʃʃutu inʈrâ in un paesinu puru kwestu sì tʃertu tu abbita ora per te è ddiffitʃile no ma pe kissə [h]e dditthə kwandu sei pikkolino# nu paesinu kwannu si pikkholo no è mmegliu pek'ke almenu tu po eʃʃi fora ke nu ddʒardinu pu ju'ka sembə fora si sembə in kuntattu ku ll aria . kapito ? sə tu sta . [h]a vistu kumə ku su i bbambini i oddʒi ? tutti kwandi in tʃit'ta [h]annu tutti kwandi probblemi di obbesi'ta su tutti kwandi gruassi ka'bi ? ehm . u gghiʃʃunu mai stannu sembə nʈrâ kasa pe ru ku ru kombjutɐ ku ru pleisteiʃən no e tti sekondo ti rende stupido invetʃe nua a'viamu tutti kwandi aʈri juaki ma puru 'jiamu fa'tʃiamu kamb i kaltʃu gare . ku ra bitʃikletta tʃoè kose ke i wagljuni i# non [h]an mai fattho . nua# kwattorditʃ anni ke n [h]annu fattu nu gambett i kaltʃ tʃ amu fattu i ʃtɽiʃʃ amu fatth i porti . ku fratəme per esempio in Italia [h]ai provato ? tu [h]a provato sempre in Kalabbria l Italia è ggrande tʃi sono altri posti è nnormale pe'ro si jia a na parte duvi sugnu i noʃtɽi no pik'ki si veju a Milanu vaju in Sitʃilia opphuru vaju a Na a Napuli un tʃi jissi mai in Sitʃilia nemmenu ma nemmenu se mi sparanu . eh dduvi inderessassi sarebbe stata a Roma . o Mmilanu pə mə ffa l abbonamendu a ll Inder ru diku kjaramende probia al tʃendu per tʃendu il motivo pek'ki m inderessassi Milanu . e ti signu sinddʒeru mikə tə kundə ki a tʃit'ta è bbɛlla pək'ki a tʃit'ta on è bbɛlla pi mmi fa l abbonamendə all Inder ogni setthimana pi tʃi pur'ta un ddʒorno k avrai figli tʃi portei i figli mia a bidi . a partita e ll Inder non è ka avessə ji ndâ Juvendina di voglia ti# eh . ma è tʃi pruavi pe'ro nu kasinu pik'ki si essi ʃɽaniari nʈra n aʈra ʃit'ta puru ke si in Italia pik'ki dopu tuttu warda tu po farə kirə ke vvuo si sembre nu kalabbrese sia a Mmilanu a Mmilanu a Mmilanu al tʃendu per tʃendu non è ke ti trattanu a tthia kumə unu kumə lloru si nə fa ʈrat'ta di unu . di un italianu male pik'ki signu . di Kuzenddzə . è megliə ka mi staj kkha . a Rroma era diversu a Rroma tʃi ssa'ra andatu kju ke volendieri . pe'ro è nu kasinu puru lla ʈru'va nu lavuru . boh devi averee/ avi sembə konoʃʃendze in Italia kosa ke sì sì digono ke nun esiste pe'ro sekondo me esiste pju ke . il famoso kaltʃo in kulo ti serve . [h]a ka' bi e tʃ [h]ai parenti ke abbitano ? no no tignu na . na sorella di mia nonna ka a kjamammu a kanat i Ddʒiesu Kristu pik'ki è na monaka . e tʃ unu ke a kjama suara kanat i Ddʒesu Kristu ma ntsomma no a muglier a kanat i Ddʒesu Krist . na kosa del ddʒenere l [h]e kjamat è ll unik kə kanuʃʃ . kanuʃʃ i l# l [h]e vist nu par i votə ma . sən'no un tignu nu par i kuddʒini ka tignu a kosu a Modena . a Modena un tʃi jissə nemmenu ke tʃ [h]e a ffa ?! . e u riastu dâ famiglia sta ankora a Luttsi tuttə kwantə ? no #tignu nu ttsiu nu frat i pa'pa k è kkha duə sorell i i mamma su kkha e i ddʒenitori i mmamma ki su kkha . tuttə kwandə a Monako tutt a Monako . sì tignu . du kuddʒin i pa'pa ke su a Ffrangofort . sì . e kume vi state organittsando kkha inta ll emigrattsjione vi viditi ʃpissu ? organittsate ku kir i Ffrangoforti gwasi mmai ku kir i Monako spess sì va'bbe nurmali simu simu na famiglia angora da noi kiru nukleo familiare k è fforti eh . ti vidi ku lloru kosi pure bbellə# festi grandi o kompleanni kos ti vidi semb . ehm kwindi ke pentsi della mentali'ta tipu vistu k [h]e kriʃʃutu nta Kalabria poi ku kira differendza ke tʃ è kkha kumə kumu la vidi a differendza kwannu [h]a vinutu kkha a prima vota ? ma e a prima vota u ʃʃok k [h]e avut ia kumu si vistiɐnən i tedesk ed era u primu ʃʃok k [h]e avutu [h]e itth mamma mia komu ke kattsu mi è kapitat ! . mmo . kkha ʈrammite gli omusesswali kkha [h]e vistu ke i tedeski si vistunu buanu su sap# è na kosa brutt a ddirə ma l [h]annu purtatu i rikkjuni kkha a moda primu e ll italiani primu sì ma gwarda kwannu sugnu vinutu ke ma ke kattsu è ghiʃʃutu kissi ɖɖuak ! koloro ke mmiʃkavanu ke tu un ti rendi kond va ti guard i fotografiə i dû novand . mamma mia duvə su tsumbati kissi ɖɖuak ! . ma probriu kose ridikole . ehm mendali'ta . sekondo me ogni ogni munnu è pais . va . nʈrê paesi bavaresi gwarda kumə su lla . un è ke ssu tandi diversi di Lluttsi i duvi viani tu ? [rivolgendosi all'esploratrice] . no no di no no non konoʃʃi un paese fammi sen'ti Komiso . on u kanoʃʃ provinddʒa di ? Ragusa . komungwe da voi un è ke sa'ra tandu diversu# kumu su i paisini kkha . se vvai inʈrê dzone bavares . i tʃit'ta su diversə pe'ro si va a Kuzendzə tʃ è on è ke Kusendzə ssa parrann u mediuevu andzi . i ragattsini . tedeskə sekondu me se vidənə i kosendini si fannu russi . un è ke# su emigrat ki dop a differendza è sembre ssi kosi kwa almenu ll e'ta mia angora . kumu mendali'ta i vikkhjariaɖɖi semb i stessi tʃ è mm tutti kwandi digono è ddifferendza di mmendali'ta a ddifferendza sa ke d è ? ke in Ddʒermania è na kosa kju aperta pju dikono kiru ka pendzanu u dikunu kiru ke fannu u dikunu in Italia ammuttʃanu almenu# a fattʃa davandi a ll aʈri persunə no# ko'si bbelli kosi ko'si kkha . kiss è a ddifferendza segondo me ke tʃ è fra i tedeski . kir aʈri kosi punduali'ta pe'ro su kosi bbumerang a punduali'ta magari è bbella pe'ro po essi puru na pittsa magari se tu kjudi a ri tʃing ke l [h]a kjudi a ri tʃing e tu arrivi tʃingwe minuti ti# in fattʃa in Italia un è kus'si . se arriv a ri tʃingwe minuti# arap a pport ti vennə n aʈra gos . in Italia è na palla pe'ro# kosa punduale . kirə ka ʈruavi kkha . kkha si tʃ è skrittu u bas passa a rə tʃinge tʃinge passa a re tʃinge tʃinge lla in Italia aspetta fin a rə tʃinge bentitʃinge e fforse pass . ma na kosa ka . ka vulia sapire è kwandu [h]a vinutu kkha no u primu juarnu per esempiu kî ʃkoli [h]a kontinuatu kî ʃkolə kkha ? [h]e ffatthu nu korsu i tedesku u primu misə pu sugnu jut a ra skola . e kumu t [h]a arranddʒatu ? kumə era# i primi kwaʈʈru mis stavia tʃitth e askoltav . po [h]e indʒignat parrannu m [h]e libberat pek'ki un è sugnu unu k [h]e parratu sembre pok andz e ppu all initsiu stavia tʃitt a ll initsiu kapiʃʃii kwasi nend pik'ki pua na kosa e fa nu korsu# pe'ro ku ri persone di loru magari inʈrû korsu venə parrat sembre kjanu . kkha . tu kwannu parri ku ri persuni si parra kju velotʃi magari# pur u dialetth . bavarese o kiru ke era en ddʒa teni poss dd ddiffitʃi diffikol'ta sekondo me a par'ra a li kapiʃʃ . e a ll initsiu staviə tʃittu eh e askoltavi imbarav i ssa manera . e kkha [h]a sintutu puru ankuna parola puru in bavarese ? vistu ke si statu a Monaku a Monako un è ke si parra tandu bavares ma tʃi sunnu kiri vikkjareɖɖi ke parranu bavarese e sekondo tu tʃ su pure guagliuni ke parranu bavares sulu ka un ni kanuʃʃi forse ma . tʃi sunnu parekkji parranu bavarese angor si kapatʃi di kapirlo ? sì tʃi vo tʃ è si Niederbayern angora nu lu sattʃu pek'ki . nun t u sattʃu di pe'ro . a kapiʃʃunu almenu kiri i klienti ka venanu kkha a volte ti parranu puru bavarese ? ma sì se tʃi rispunnu pur iə in bavarese ntʃi fissiju in bavarese ku loru . mʏnᵪnəriʃ erst mal no bavarese eh sì è nu kju nu bavarese divers . nu bavarese elegande va infatti e ke tipu di ʃkola pu [h]ai fatthu ? [h]e ffatth a normalə a nɔɪnte klasse pu [h]e ffatthu e [h]e ndʒignat nu par i skolə k o mi su piatʃute pu [h]e fatthu a skola pi ffa d addʒende turistikə . e kkha u lavuru ti piatʃa o ? sì assai ma è kiru ke vulia ffa ma kum è a jurnata normale tua kwandu ti isi kwandu vai a ru lavuru ? ma kira kumə kira ke fannu tutti kwandi a prima kosa ti vai nʈɽû bbagnu ti llavi #a mattina . ehm pu viani kkha ti fa nu kaf'fe a ke ora kumintʃ ? a li diatʃi e pu non lo so sekondu kiru ka tiani se tiani kliendi kosi si tʃi su kliendi oppuru si fa si kjamanu ehm . vonnu tʃerkatu nu viaddʒu na kosa del ddʒenere a ssekondu . ma kume su i klienti in ddʒenere su ? ma sì ka su ddʒentili loru venanu kkha pek'ki vonnu na kosa i tthia un è ka va ttu e tʃi da na kosa a ddʒentilettsa l [h]ann i pur'ta pek'ki sen'no iə dopu tuttu n a# vinniand a nessunu se tu mi ditʃi . ku nu tonu k u mi piatʃi# ti pottsi di niendi e tə na va torna sa ka su ddʒendilə . tʃi ssu kiri ka ti tʃi litiki . ma . ma tu tʃ [h]ai nu stipendiu fissu kkha o vieni pavatu sekondu il fattore no no tignu nu stipendiu fissu e pu tignu pur i . nu pertʃentuale mm sì a pertʃendualə è minima pek'ki avimu u stipendiu fissu nui on on simu pertʃ tʃoè a pertʃentuale è dzero virgula tʃinge pertʃendu i kiru ke fatʃimu è ssulu pi invogliare #ka iɖɖi ven . a pertʃenduale u sa ke d è ? è bbona se vinn assai pe'ro è phuru malamende pek'ki dopu . ahm na vota ka si ka tiani pertʃenduale . sei ko si kuʃtɽett a vinnə assai no ? . e metti kasu ke tʃ è nu kollega ka . no sa pu tʃ è a ddʒelosia sikundu mia ku ra pertʃenduale# ki si tʃi sì ma pik'ki si vena nu kliendə ka tu un dʒi si si magari mo . metti ki un dʒi si no pe'ro è nu kliende ka . tʃ [h]e ʈruvatu nu viaddʒu e kosu tʃ [h]e fattu duə urə i lavuru no . o nu juarnu . è un dʒi signu sekundu me ku ra pertʃenduale kiri lla# supra u ko'ditʃe . dû kollegə nvetʃe i ssa manera . u fa ssulu pi mmia è bbast . tʃ è ppju lleal'ta sekondo me . ku ra perʃendualə tʃ è ssembe kiri metti ka bekki napulitanu# ka ava# nu napulitanu t [h]a ffrikatu# initts . e kwandu ʃindi ntâ Kalabria di solitu ma sa ka tʃi ʃʃindu pogu pik'ki ormai mm . tign i nonni kosi ma nun è nendi kju ka mi tʃi ke mi llega veramendi kju a ra Kalabria . i nonni i parendi ma un tignu kju kiruu . kosu ombelikale l [h]e tagliatu nu paju d anni fa . ehm ma komu mai ? propio konsapevolmente o pik'ki ti kapi'tau ? no è ppik'ki tʃè mm sa ki dd è ? . sekondo è komu nu rapportu sendimendale se nn tu skertsi pe'ro si nun . se tu tʃ [h]ai un rapporto per tandi anni no e dopu kiru rapportu un nd [h]ai pju niende neange un ritʃevi pju niende no . il rapporto si deteriora si . va sembre kju a ss allen'da e a ssa kosa sekondo me . pik'ki dopu tuttu puru ka tiani . na volta ke tu sekondo me si gghjiʃʃutu di . da lla tua terra no . [h]ai ku ssa terra . l [h]annu fattu i sitʃiliani l [h]annu fattu i napulitani tandi kantsoni su lla terra beɖɖa maʈri Kalabb eh Sitʃilia bbella ssi kosi kkha no ehm . na volta ka tu dopu . va sembre di radu sembre kju di rado inʈrû paisi tua nʈra nella tua reddʒone i duvi i duvi si un teni kju kiruu mm . legame kiru legami k avia na vota tʃoè si va sembre pju allendando . e dui mia su allendatu tʃə dignu nendi ke tʃ [h]e a ffa ?! . iə ve lla pe bbidi i nonnii i parendi ka tignu ma tʃoè . si me gward i belletts magari si vaju in Kalabbria me gwardu na spiaddʒa oppuru mm è kumu si jiss in Sitʃilia o kumu si jiss in Puglia . pe'ro on è ke vaju llani mi sindu nu kalabbrese kumuu . kiri ka abbitanu lla pik'ki dopu tuttu nemmenu un signu kju nu kalabbrese kalabbrese komu loru . tʃi sono pe'ro puru kiri abbitanu kkha e si sindunu sulu kalabbrese e parranu sulu kalabbrese e non eh e non s [h]annu mbarat u tedesku mm no lo so na kosa ke è kumu si tu i kanuʃʃi i tipi i kisti ? ma su assai ke kanuʃʃ pju ke altru i kanuʃʃ i miu fratellu pek'ki Andrea . Andrea è kkju kkalabbrese i mmia sì sì assai . e iu mi sində kju kusendinu ma i tuoi ddʒenitori sono pju kkalabbrese o sono anke loro ? ma sai ke un t u sattʃu l [h]a kjedi a lloru pek'ki ognunu si sende poii . nun t u sattʃu ddi . mamma si sende kalabbrese al tʃendo per tʃendu pa'pa kredu puru . ehm . mamma sekondo me puru domani si ni jiss torna suttha ma pik'ki lloru è nat nʈra n aʈra ddʒeneratsjone magari . no lo so è tutta na tutta è tuttu diversu iu pek'ki n tʃè . tutti kosi ka ormai tiagnu legami tegnu kkha ll amitʃi kosi ormai kiri in Italia . eranu amitʃi d infandzia no . ehm . un tʃè ki ni llega kju ku nnua ku lloru i ki si parra kwannu nendi kumu sta kumu nu sta pu# a modi divers a ll initsiu i prim anni era na gos ke mi dava kompledamendi fastidiu . a ll initsiu tʃè mmo sai ke da fastidiu pek'ki signu mangatu du anni no no du anni in ge sentsu ka un tʃi ji suttha pe'ro era u sikunn annu ki ʃʃinniv pu a ntʃe# torna Mauridziu u tedesk e mo mi è rimast ssu numə a mmia sutta Mauridziu u tedesk a ll initsiu mi sindia kalabbrese al tʃendu per tʃend . mo mi sindu italianu al tʃendu per tʃend pek'ki tedesku un signu pe'ro . kiru legami forti k avia na vota . un dʒ è kju . e neange mmo mi m attira jiri sutta di ah wau mo mi ni staj jennu sutta . tʃè relativamende mi ni frika propia si tʃi vaju un tʃi vaju tʃi vaju sulu pî parendi ma sin'no un tʃi jissi prop ma ke pentsi i tuoi ddʒenitori nu juarnu vannu suttha sikuramende speru k u fannu pek'ki . s [h]annu kriʃʃutu a kasa lla è megghjə ka si rikogghjanu lla invetʃe . #nʈrâ tomba . ma si ʈrovanu bbonu kkha ? per mmo ma nnan kredo di sì ma . no lo so dik a veri'ta pik'ki . kredu ke si ʈrovasseru megliu suttha pik'ki ll amitʃi tignanu kkha pe'rp pa'pa tenə ll amitʃi d infandzia ka tʃ è kriʃʃutu no . ehm fra loru è ddiversu pek'ki dopu loru si vidanu sembre pu ku ri famigliə tuttho sekondo me loru si ʈrovanu kju ssutth pik'ki ll amitʃi# i pa'pa su suttha un su kkha .
Luz2wDD1 kwand è si natu ? il vendotthu nov otthandun . eh duve ? a Kkusents a Kosents ntô ʃpitalə #a Kusents tu tenə fratə suarə ? tignu dua suarə su kju rand i ttia ? sì su/ passanu ku una n annu ku l aʈra kwaʈʈr anni . allura si statu u kju kokkulatu dâ mamma skommetto ? sì sia dâ mamma ka dî due suarə allora ka t [h]anu fatth a ttia vistu k eri sembrə u kju vittsijatu kiru kju kkokkulatu ? a kkasa un fatʃia gwasi nendi m ajutavanu lloru a ffa i kosii era l# # . m ajutanu tutth orə a ppi'glia i vvigna suarma i ja ssu imbetʃe . mi ajuta suarma . ssi kosi kkha a ffa i kombiti kwannu m i fatʃia m ajutavanə ogni tseffe# . tu i ʃkoli duvi l [h]a ffatt ? . a Jidora sì Jidora . Ppagghjidora è nu paisi ? sì kkha na lokali'ta di Lutts [h]a ffatth i elementari ɖɖuaku ? elemendari e mmediə mhm e skuole superiori nd [h]ai fatte ? no le medie sembre la ntô paese ? Angjidora e mmo ke stai fatʃendu kome mestiere ? u ffabbru u fabbru sì e duve a Lluttsi ? no a Mmodena a Modena . [h]e fatthu prima kkha pə kwaʈʈr anni a Rros e mmo sugnu jut a Mmodena duvə suarmɐ e ppik'ki t [h]a traʃferitu ? . kkha mankava u lavuru o no u lavuru tʃ era . pû fatt i ll orariuu um pagavanu tutt ssi kosi kkha um pagavanu buanu ? no nu sfruttamendu ke ttʃ è kkha pək'ke a ru Sud tʃ è sembrə ru sfruttamendu tʃerte mattine jia a lavu'ra e settha era mendzanotthe k angora lavurava . kwindi mə nə signu jut la supa ad'du suarma . e stai kju mmegliu a Modena ? sì ti ʈrannu sì mi ʈrattanu buanə l ambiende è phuru diversu . ditʃimu ka staju ku suarma kwindi e iɖɖi kutʃina pi tia sì kutʃina pi mmia . e abbiti puru ntâ kasa sua ? sì . tena na standzetta e mi signu misu iu . e tʃi su altri kalabresi a Modena per esempiu luttsitani ? sì tʃi ni sunu parekkji puru [h]a fatth amitʃitsia ku kisti ? o ddʒa vi konoʃevate ? ni kanuʃ'ʃiamu pək'ki su i kanatii kanatima amitʃi . kwindi ddʒa ka nni kanuʃ'ʃiamu . e l ambiente a Modena ti piatʃa sì o è kju meggju in Kalabbria ? mi piatʃe l ambiende lla è tutto n aʈru ambiand . ddʒoki de ll infantsia ti rikuardi ankuna kosa ? e no lo so # purə dʒite skolastike ke ne sattʃ i juaki 'jiamu kû suari mia kuddʒini mia kugli krita fatʃim i thorthi dutʃi a ritir# ll akkwar rit a kas e tʃi ju'kavamu pu 'jiamu nʈra ll allivi e jiam a ri kugli kartuttʃ k avianu sparat i kattʃaturi . a'viamu fatth una tsimma ['porcile'] ad'du nua tʃ eranu i puartʃ tʃ avemm addʒustata tʃ a a'viamu mis i seddʒi i stipi e ttʃi 'jiamu juk e ddinʈra tutt ssi kosi kkha pu a ni ndi jamu karthon e llotth e jukava a ggolf . eʃ'ʃiamu fora pi'gliavamu nu petts i llignu e gghjiam a ti'ra arandʒinə nannutts ka# pitʃiriɖɖi tʃi ju'kavamu a ggolf a ggolf ko ll arandʒ pu . fa'tʃiamu ll arki ku ri kaddʒ ['gabbia'] ku ri frettʃ e fa'tʃiamu a gara ki a minava kju lundanu fatʃiamu a Rrobbin Ud [Robin Hood] . e tutt ssi kosi kkha . i ddʒiti [h]e ffatthu dua ddʒit . signu statu/ sì dua ddʒit a la kwinda elemendarə signu statu im Buglia . e â tertsa media signu statu a Nnapoli e ti piatʃiva ? sì# era bbɛll kos era kju bbell Napoli o a Puglia ? di/ a Puglia pek'ki ? e n [h]annu ffatthu ddʒirarii nu museo inʈrî ɣotthii . kumə si kjamanu ? . ndê ʃerthi grotthii n [h]annu fatthu vəsətaa i kosi dî kasi i na vota . inbetʃə a Napulə u mə tʃi è piatʃut assai pek'ki ? #njend i bbɛll pe'ro n# simu stati duvə signu statu iu pu aʈrə kosə u ll [h]aj vvist . e pu aʈri juaki makkhjinikkhji ke kwannu ia era pittʃiriɖɖu ditʃimu ka nu pok i kkju ttʃ era . u nonnu ni kumbrava tʃi ju'kavamu . kose tipitʃi dû paisi di Lluttsi ? . un tə vena in mente ? no . ne kosa si mandʒa ne kosa . no ddoltʃi ? per esempiu tipitʃi luttsitani ? eh tʃi ssu ri kukula i doltʃ . i skaliɖɖi vena Natalə kukul i skaliɖɖ i petuliɖɖ ma a ttia/ kwal è per esempiu tuo piatthu preferit ? . əh i makkarunə i makkaruni alla luttsitan mhm e mak pu# tʃ è ra pampineɖɖ ku ra karnə dâ gaɖɖrina nʈrû bbrodu e . magari kwalke storiella kon la tua sorella ? avete litigato oppure ti [h]a diffeso e di llitikarə litikava tutth i juarni spetʃalmendə ku a kkju ppikkhula . un ghjiamm mmai d akkordu ia vulia eʃʃi iɖɖɽa ditʃi no k aju studiare nkumindʒav a mə minare pu kwannu supa kwalsiasi kosa ni mi'navamu sembr pu kwannu magari [av]ia a me ji a ddormu pomeriddʒu u bbulia m addormu kwindi a minima kosa subbitu ni minava d akkus'si mam'mo# m u fatʃia ddormə e n aʈru# ndu mmia kwindi ni mi'navamu sembrə e tʃ era a sorella grande ka defindia sembrə a mmia . pu ku a sorella grande tʃerte volte ni mi'navamu pe'ro i mmenu . ke# ku a sorella pitʃiriɖɖ . e a Natale ? kome passavate Natale ? Natalɛɛ . dopu otth ditʃ# kumind'dʒavamu a ffa ll albberu tutt i indzieme ku ra famiglia . puu 'iamə e stavamu sembrə in ddʒiru duvi mmo duvə nu tsiu mmo adduvə n aʈru pu a vilia ognunu manddʒava a kasa sua e pu ni ʈru'vavamu tutth sutth adduvə nannuttsu era u rəʈruavu nuaʃtr ka 'iamu a da ura a ri nonni e 'ssavamu fin a tthardi . pu fatʃi organit'tsavamu pik'ki è kapudannu adduv avimm jiri sembrə a kasa e nu ttsiu . e pas'savamu kapudannu duw u ttsiu . prima ndʒə'gnəvəmu a ddʒu'ka karti po a thombola pua dopu mmendza notthe nd 'jiamu e bbal'lavamu . fin a kwandu ni ni jiam . non tso un bell regalo ? a Natale ke ti rikkordi sempre ? . su regalə ke rikordo . nu kamiu di vviddʒile telekommandat . ma kwannu m avete regalath avia setth anni m avianu regalatu nu kamiu di vviddʒile telekomandatu e kire m è piatʃutu propia assai . dophu dua minuti era ddʒa rrutth . ke kwannu ku nd davanu i juaki i bambulə dopu na meddza orettha ddʒa eranu rutthi u nonnu era# #a moto ku ra battheriə pu tʃ era . unu k avia #dui sema# . ia avia otth anni m avia porthatu . #tann m avia purthatu na moto . pittʃiriɖɖa ka mundʒiu #pe'ro ka kamminava . m [h]an data sim jut a ghjukari i suari mia i kuddʒina mia . pu i kuddʒini mia tʃi ʃin'niamu du sup u barkunə# fatʃiamu i skavulə . na meddz orettha la muthi'ta# na parthe k [h]aju ddʒa rutth . noi ditʃamu i regali duranu da Natale a Santu Stefanu sì kom me sì ku aɖɖu prima è . meddza notthe ditʃi# i bambulə dî suarə tuə . era nu diverthimend pe rumb i bambulə i suarə rakkonta . tʃi kumbravanu i bbambole allora a ll iniddziu un tʃi vulianə ffa jukare pu magari fatʃianu i serviddzi i suari mia . iu n naskosto jia a da stantsettha loru pijava i bbambuli tʃi tirava i kapiɖɖi ku nu kurtiaɖɖu tʃi kavava ll uakkhji [risate] tʃi tirava e vvrattsa pu kwann avia finitu pigliava nu paju di strottsi di bbambuli tʃi purthava a ri sori mia . e pua ki ditʃivanu ? s ammattsavanu minavanu . kome potevi rimediare kweste situattsioni ? . nend niand kiss era dispetth ke ffatʃia a ri suari un tʃi vuanu fa jukar a ll iniddz i suari tua t [h]annu fatthu puru nu diʃpiatth a ttia ? . t [h]annu rutth ankuna kosa ki ni sattʃ i di ddʒokatthuli tui ? . no pək'ki tʃ era iə miʃkhath kwindi . 'eramu ndziami ka mi rumbianu i ddʒokkathol a mmia # [poss ?] . maddʒ# kə sən'no sə skwaglia e serviddzio militare ? eh nun n [h]e fatth no e sserviddzio tʃivile manku ? mankhu non era obbligatorio ? no eh signu kapufamiglia iə ɖɖru kapufamiglia pekk è orfanu . e kwind u l aj ffatth u mələtarə . ehm ntâ skuola ti rikordi per esempiu na kosa kî amitʃi kumpagni dâ ʃkola ? . sì ia #m a rikkuard . ditʃimu ka a la skola un tʃi jia kwasi mai . mi partia da kasa pə gghji a skola pe'ro rrivava ɖɖanə ti'ravamu sembə filuna kwasi tutt i juarni o 'jiamu a ru paisi o 'jiamu nʈrâ gate# [mosca cieca ?] a ghju'ka a ppallune kwindi a skola [nis ?]sunu wagliunə si permettia a ʈʈrase diʃe eh . kiɖɖera a bbanda k avimu fatth . avimu fatthu na bbanda ka kwannu detʃi'diamu k on nd a'viumu i ʈrasə nessunu #ʈɽasi dâ kasi noʃt . sə najunu i tutti kwant . mmo kinə vinia ku nua kini si ni jia a ra kas . pu tʃerti votə ni nddʒirava ka lloru vulianu ffa filuni . e nua volemu ʈrasi ajunu ʈrasi pu lloru . i kombiti ra kasa un ni fatʃia mmai pək'ki arrivava ɖɖanə ka tʃ è unu ka mi fatʃia kopiarə . a mmattina arrivava a ri otthu a ra skola kwannu vulia ʈrasi tʃi dava u kwadernu ad iɖɖru e iɖɖru mi signava i kombidi k avia fatth iɖɖru e iu jukava ku ll amitʃi a l pallun . e kompiti in klasse ? . ri kombiti in klossi [classe] ni pas'savamu . pək'kii ni mi passavanu pik'ki iu era bbravu i matematikha . kwindi kwannu ʃ era u kombit i matematika passava a ll aʈr . si lloru u mi passanu kir italianu kiri frandʒesi un dʒi passava kiri i matematikha . kwindi mi passavanu . e i professori un se n eranu adunati ? . kirə s# pua sì pe'roo . kwandə votə [h]ann mannat a kkjamar a mmia a ra skola ! kwandə vot ! e sse ti akkjappavano ? ke suttʃidiva ? . a kutʃi# a nota . mə mannavanu du u preside e bbast . pu a suarma mannavanu u prufəssor kjama pək'kə 'eramun inʈrê kossi diversə pe'ro sembrə nʈrâ ssess ku/ skola e iu ttʃ avia na professoressa ke mmannava sembrə a kkja'ma a suarma frattu un [h]a studiatu ditʃi a mmammati ka dumana a vogliu vidi kkhani . kwannu nə ni 'jiamu tʃi ditʃia a suarma un ti permettertʃi di nend a mmamma sən'no ti mignu e ssuarma un dʒi ditʃia nend a mmamma . a səkunna mattina 'jiamu a la skola a proffəssoressa m [h]a mmannat a kkja'ma a ssuarma pik'ki mammatə un è binutə un [h]a potutu bini k [h]a but jji a llavurarə e suarma si ʈrovava a na skus . kwindi tʃ era na tʃerta komplitʃi'ta sì tra i suarə e u frat . ti piatʃe il kaltʃo ? sei tifoso di una skwadra ? sì sugnu sugnu tifosu a Juventus ah dâ Juve pik'ki ? . i kwann era pittʃiriɖɖru tifava dâ Juvendus e . [h]e sembə tifasu/ tifatu â Juvendus . nun tiagnu nu motiwu spetʃifiku ma tu nu ddʒoki a kkaltʃo kon amitʃi ? una voltha adessu nom bju e kosa fatʃevi tʃentrokampista o ? nun dʒ era rualu kumə kapitava avanti im porta difensore tʃenʈrukambista . e ssei stato in Ddʒermania ? . no . kol ko lla tua komitiva a Modena kosa fate kolla komitiva di amitʃi ? angora non tʃe l [h]o per'ke tʃi sono da pogo tembo kwindi angora non [h]o komitiva . e kkwi invetʃe kosa fatʃevi ? kwii . #dipende lu tembu dâ staddʒone . an'davamo in ddʒiru a Kosendza ndê lokali in kwesto periodo 'eramu sembrə a marə 'jiamu ʃʃen'niamu a ru mare a Pphaula a Ggwardia duvə kapitava . o sən'no kwannu u bu'liamu eʃʃi 'stavamu â kasa i n amiku mia . a Rrose nu war'da a television . ti piatʃe . ddʒokare al kompjutə ti interessa informatika ? no . kwalke gruppo musikale un tipo di musika ddʒenere musikale ? mi piatʃanu mi piatʃe Luka Karboni kandzoni ke fa Luka Karboni . e per'ke ti piatʃe kwesto kantante ? . sono kandzoni romandike # sse kose kwa sì ma [h]a jutu a nu kontʃertu i Luka Karboni ? no . sugnu statu a nu kundʒiartu i Marku Masinə . #pu n è ssat a Mmodena simu jut ku suarma nui a bbidə . sən'no kkha ê kondʒiarthu iu ndʒi jia mmai ma se tʃ è a Mmodena# . e ti piatʃe anke Marko Masini ? sì . e se avvessi la possibili'ta vorresti andare in Ddʒermania ? da tuo ttsio per lavoro ? per lavoro per lavoro no . se ne andare . per pas'sa nkuni ddʒorni i ma per lavoro . no . un ti piatʃera ? no num mi piatʃi . infatthi prima tsiəmə mi ditʃiv vinitinni ku mmia in Ddʒermania k avianu #anni tʃi ditʃia sembrə no . ma pek'ke no ? . nn num mi piatʃ ma per'ke sei lontano dalla tua famiglia o per'ke non ti piatʃe ? sì sugnu da# mia famiglia . imbatthi ange a Mmodena i primi tembi un tʃi voləvə andare . poi . ko la skusa ke si sposata mia sorella è nnata a nipotina . e signu jut kju volendieri pə ra niputina . sən'no kwannu tʃ era kanatuma ditʃi puru iɖɖru wiani kkha a Mmodena a sta ndziam a mmia tʃ [h]e ditth sembrə no . mmo kâ skusa dâ nipotina . signu jut . a #jirə fora invetʃe mmo fora a kasa i Ddebborah tʃi stassi almen ? sì tʃi stassi lundanə lundan i Ddebbora kwannu #nua #sembrə ʈrasim kwannu vogliu iu vaju . i duv suarmɐ . kwann esta suarə su ? sì kombindu eh no . ti viene in mente ankuna kosa ke [h]ai ffattho kon la famiglia tua ? una ddʒita kinə sattʃ ia k atə jutu nta na parte i d Italia i na parte di Italia ? no nu piknik . pikkhi nikkhi sì 'jiamu sembrə a la Sila ad estate 'jiamu a ra Madonna dû pitthirutu# o a San Frandʒisk i Paula ku a solita kosa noʃtra i kalabbresi pur'thavamu i makkhini kkjini i mmanddʒare eh kunta ! e kkwindi 'jiamu prima a Sam Mbrandʒisku i Paula a ru santuariu pu dophu jiam a ra kruttʃettha e ni asset'thavamu ɖɖanə sutth i pini e mmand'dʒavamu ku a [f]amiglia mia tutthi ttsiji fa'tʃiamu kwannu ni par'thiamu par'thiamu tutthi kwanth n è ka si parthia unu e mmagari a Ssam Mbranddʒisk si sə vulia parthi unu kjamava a tutthi kwandi par'thiamu tutth ndziamə . e sull alto Ionio un dzi mai jutu dall altra parte versu Trebbisattʃe ? a nuvə Pinni a Ssiibbari 'jiamu sembrə nʈra lu marə kosa ti piatʃe i kju a dzona kira jonika o kira tirrena a dzona kkha tirrenika tirrenika . tʃè kkju ddivertimendu kkha n aʈra parth . e Fferragosto kome passate ? Ferragostoo . a ra Sila o a ra kasa dû tsiu sembrə . im mondagna ditʃimu kwasə . a ru marə un dʒi jamu mmai a Fferragost . un n atthirava propia gghji a ru marə u juarn i Fferragost jimu sembrə â Sila #rust . ah infatthi in/ nelle vakantse di solito kwannu jati in ferie kosa stai fatʃendu komu passi a jurnata ? mmo pass i jurnati stanno ogni thandu ku ri tsiji sən'no a mmaddʒorparthe a kas e duv amitʃi k organittsam a sira pi eʃʃii . kwindi j/ ni riunimu a kasa e n amiku e ppharlamu duv amu ji a siraa . e pphuu nû fratthembu pigljam i makkini e ʃʃinn e jamu nʈra Kkusendze tutthi ssi paesi pittʃiriɖɖi dâ dzon . adduvi niʃʃiti ? tʃè tʃ è nu postu preferitu o na diʃkoteka ke ti piatʃe kju o ke ne sattʃ no jamu sembrə sub u longumarh sub u lungomare i ? Paula ? i Paola per esembiu ajeri sugnu statu sub u lungomare i Bbelvedere a sera prima sugnu statu a Tʃetraruu kwindi un avimu na meta pretʃis . addui stasira jamu lla e jamu ɖɖa . ankora tʃ è molto sì sì [da intervistrare] tʃi manga un bel po fatʃamu na pausa [riferendosi a I che vuole mangiare il gelato offerto poco fa] . e ddi kke parli ? boh sei mmai statu a lu stadiu per vedere la Juventus ? no solo a ra televisione sə vera a Juventus . n argumendu sən'no kkha u ni sbrigamu mmai staser . na kosa bbella ke t è kapitata na kosaa ditʃa no . na kosa ke tti rikuardi del tembə di kwand eri gwagnunə ko la nonna magari kwalkosa koi nonni kâ nanna sei andatu a peska o per i bboski a kkogliere i fungi . ma pentso ai miei fratelli di ke kosa parlano . no tso kwalke skertso kon gli amitʃi ? . no puoi rakkontare tutto kwello ke . tannu kkha um bannu a ra television appunto . kundə i juak ka fatʃi a ru mare la patente la patente la skuola guida [h]ai mmai guidato ? . prima della patente esame . iɖɖru è unu di pokə parole komungwe pe ttʃi ʃʃippha na parola . kwindi vaju i ?! . anke nelle interrogattsioni era ko'si . anke mio fratello è ko'si nom parla mai iɖɖru puru nom parla pe ttʃi ʃʃip'pa na parola gwarda ! . mmo k è jut a Mmodena kwannu s [h]a rikot tʃi [h]e fatthu domandi um m [h]a rrispost a nuɖɖu a nnissunu n [h]a rrispost . io vogliu sapirii tande kose pju tatʃiturni sono pju kkuriosi siamo noi . dai Ma [vocativo di Marco] kus'si ni fatʃimu mendzanotth ɖɖuaku ssu . si mandʒa bbene a Modena le differendza della kutʃina kalabbrese e la kutʃina ? . ti va di parlarne oppure no ? na kosa kə s [h]a mbarat a mmanddʒare a Mmodena kə kka un a provava propia a rikotth a Mmodena aaah ! a Mmodena s [h]a mbarat a mmand'dʒa a rikotth kkha no e nnon kwa ia fatʃiadi di di tiambi di Paskwa fattsu a pastiera è bbuana no ku ra rikotth . mai [h]a vut assaddʒarə fatts a fritthata ku ra rikotth mai [h]a vut assaddʒar kutʃinava ri ravioli ku rikotth e spinatʃ mai lla s [h]a mbarat a mman'ddʒa a rikotth è ghjut a ttʃena kunda lu fatthu ku ! . ditʃi lu tu u fatth kum t [h]a mbarat a mman'ddʒa a rikotth fattʃamu . una sera sono uʃʃitoo parra in dialetth ! signu eʃʃut . u prindʒipal è il mio kognat ditʃimu kanatuma è gghjut a pi'glia# ntô lavuru e pu kiru m [h]a ditthuu un də nə ji a ra kasa ka ti porthu in ddʒiru nɖra Mmodena sim iʃʃuti e simu ʃʃuti ku ll amitʃi i kissu kkhani puru simu jut a nu risturand a mmanddʒare e ddʒa avianu ordinatu lloru avianu fatthu tutth uu u me'nu . portha nu . torti'glio i/ a'spe ravioli ku spinatʃi e rrikottha . iu l aju kattʃat inʈrû piatthu ni sim mis a mmanddʒare pu . dophu unu m era apiarth e [h]e vvistu ka tʃ era a rikottha dopu ka m [h]a ffatth manddʒare iɖɖru nun tsapia ka tʃ era rikottha dinɖɽa e di tannu mi signu mbarat a mman'ddʒa rikotth sən'no prima rikottha dzero . num mi piatʃiva infatthi mmo kwalsiasi kosa ku ra rikottha mi tʃerka iɖɖru ma [vocativo] fammi kira aʈra kosa ku ra . puru mamma ddʒa# pi #tʃikharə . na pok i frat# no fa'tʃe simu stati nɖɽû risturandə a ffis'sia pu simu stat nʈru Mmodena pu simu jutu kurkharə . #ke tʃ [h]ai kwalkosa kwi in testa kome ti sei fattho malə ? . sì tʃ è un taglio ma un nu mi rikkord . a vvoltə diku iu mi rrikordu tutthi aʈri volti ke mi sono fattho malə ma gwello no i kistu ti rikkuard ? kwesta sì kunda al batthesimo di mia kuddʒina . 'erəmu in dialettho 'erəmu duwi tsiuma k avia na spetʃe i sala na standza vuota duvi nua tʃi fa'tʃiamu tutth i festi . pu tʃ era u bbatthesimu e ttʃ eranu tʃerti guagliuni fora ka ggridavanu stannu nivikannə stannu nivikann iu . pittʃiriɖɖu kuriosu sugnu fujut pi jji a bber ku nivikava m [h]annu fatt u sgambetth signu jut a sbattə ku a kapa a na porta i fiarr . e m [h]ann #utu ndi graffiatth [mi hanno messo ?] . kwanti ? due . ntû ʃpitalə ? no duw u miadikə . kunda n indʒidende di dâ bitʃikletth kwann t [h]a tuppat kunʈr a ʈridend . eh avia kwatthorditʃ kwinditʃ anni nooo aspettha aviv novə eh detʃ anni avii detʃ anni . ka məmoriə ka tianə ! . e ditʃamu ka eʃʃə ssu tsima a Ddʒermania . ku aʈru frat i mamma e mmi su jut a kum'bra la bbiʃiklettha iu a prima vota ka [h]aju bbistə na bbiʃiklettha . e i sori mia tʃi# ditʃianu stati supa e m ajutavanu nu mi tʃi mbararə a ttʃi jji pu mi tʃ avenu mbarat a ttʃi jirə pe'ro u m ajunu mbarat a ʃʃinnə . ji o fatts u ddʒiro e ppu avia deʃidə ka thukkhava a suarmɐ a tʃi jjirə . e ppi ʃʃinnə è k [h]a jji# ku tutth a bbiʃikletth e ku tutth a biʃiklettha sugn jutu kû piadə supa na ʈridend . pu m [h]annu purtat a ru spitalə m [h]ann nutu ndî punth . #un kjanddʒi . u mə rikuardu ssə kosə mma [vocativo] .
Luz2wID1 kwindi l importandə ke mi parrati in dialettu per lei io tə l [h]o ddettho da ll iniddziu per lei è un probblema a ll iniddziu tə l [h]o dettho io glie l [h]o dettho ange a lla tua amika pe'ro kwesto è la kosa pju importante eeeh di vedere kome tʃi sono le differendze di una famiglia per esembiu kome la vostra k è emigrata kwindi ke [h]a pperso il dialetto o kwasi no llei non l [h]a pperso llei lei è kriʃʃuta kkhwa lei non non è kke ll [h]a pers sta ragattsa io non l [h]o mmai sapudu per'ke non l [h]a mmai sapuuto kwando era in Italia parlavo italiano um po lo so pe'roo tʃi sono molte parole ke non kapisko lei è vənuta kwa di kwattrə anni . sì tʃi sono tanti parole ke non konosko io allora a ki fattʃamo prima ? prima llei dda ! allura tu kwandu si natu ? . tʃ è se nom mi parli in dialetto non fa niente anke per noi è importante di kapire kwal è differendza okay mm okay u vendikwattru i ddʒugnu de ll ottandatʃing . de l ottandatʃingu sì eh duvi ? a Kkusendz a Kusendza direttamende ? sì sì e pek'ke non a Lluttsi si nata intû l ospitalə ? pik'ki io ormai a ra/ a mamma l [h]annu portatu a ll ospedale meno malə e signu nata lla . eh per esembiu tieni frati suari ? tignu dua ffrath e ss [sottovoce] lo so pe'ro su kju randi ttia ? sì tutti i dui kwanti anni tenanu ? vindi trenda i vvindissia setth setth vendisette e trenda . e ke ffanu komu mestiere ? Andrea lavora a na firma [ted.] ke porta mobbili ll alettrodomestitʃi sembrə lla elettrodomestitʃi ɪs italieniʃ no hoᵪitalieniʃ a Mmauriddʒiu a n addʒendzia di voli e tu kome l [h]ai passatu tua infandzia ? . ki rikuardi tiagni ? i primi anni per esemp kiri in Kalabbriə pua signu stata in Italia skappava sembre dâ kasa era sembə in ddʒiru . fatʃia gridarə Andrea pa'pa un dʒ era era in Ddʒermania . eh pu simu vinuti kkha pu simu stat a ll asilu ku nu kuddʒinu miu fatʃimu sembre kasinu normalə . n infandzia bbella felitʃe [h]a avuto llei sendza probblem . pe'ro fatʃia gridar Andrea vab'be non [h]a avutu probblemi ditʃimu in ma pik'ki l [h]ai ffatthu gridarə ad Andrea ki Andrea s aveddi m aveddi war'da iu skappava e jia a ffa spisa e [h]ai fatto diʃpetti a llui tʃoè sì l [h]ai fatth appost ? no no a me mi kjamavanu e ia iʃʃia kwattr anni ndzomma eh e mmamma pu mi ʈrovava e gridava a d Andre e ah poi la kolpa ad Andrea sì pik'ki iɖɖu m aveddi gwar'da . eh poi si kriʃʃuta puru kî nonni o kom era in Kalabbria ? no tʃ era mamma tʃ e i nonni tʃ erano num m arrikuard m arrikuardu a mmamma e pu simu vinuti kkha . e simu juti subbitu a ll asilu tʃ era nonna n aʈra nonna e ttsiama ka mi gwardava no ? ttsia Franka na vota m [h]a frikatu nu ʃkaff tignu# kkha t [h]a frikatu nu ? ʃkaffu nu ʃkiaffu sarebbe in italianu nu skjaffo e pek'ki ? no lo so no lo so non ti rikuardi kju ? no a mmia e a Mmarko n [h]a frikatu nu ʃkaffu kiru juarnu pe'ro un tsattʃ k amu fatth un era forti pe'ro ni simu nkattsati aha e poi kwandu ti si traʃferita kkha kom era sensattsione a prima impressione ? non lo so avia kwattr anni . mmpff . [rivolgendosi alla madre] mma vulia vveni in Ddʒermania ? un dʒ [h]a mmangu kabit t amu purtat e bbast . no bboh . in Italia pe'ro era bbell . ma pa'pa tua tʃ è statu puru a Kusendza kiru tiampu kiri kwaʈʈru anni o tʃ è stato kwa ? è ssato kkwa kwindi si kriʃʃuta sendza pa'pa pi nu pa'pa sembrə vinia pu kwann era pikkolina un dzapia mmai kin era e u primu juarnu kjanddʒia sembrə kwannu mi kjamava . pu kwann era kju rranni kapiʃʃia ka kir era pa'pa e pu rəkanuʃʃia sembrə a makkina sindia u motore dâ makkina e ʃʃinnia pik'ki aveddi salu'ta a pa'pa e kwannu partia u jia tʃer'ka du a nonna a ra kasa sua pik'ki pindzava ka a nanna m ammuttʃava a pa'pa . n dʒ era e kwindi tʃ [h]ai fatto a meno di tuo padre no ? no [h]a ssofferthu molt kwann iɖɖru partia tʃè kwannu [h]e kapitu ki era pa'pa suffria . m [h]a fatth soffrə . va bbo du anni oohh ! ma era sembrə era semb a kas kwas ogni ssi setthiman ottu settiman sì vinia sembrə papi [ted.] . e poi i primi kkha komu te li rikordi ? m arrikuardu ka 'eramə a ll asilu Marku e iu un tsapimu un kapiʃ'ʃiamu u tedesku fa'tʃiamu sembre kiru ka vulimu ffa ma ki è Marku skusa ? u kuddʒinu mia u figliu dâ suar i mmamma . ke e puru sta kkha ? sì puru sta kkha tenə du anni kju pok i mm k/ du anni kju pikkhul i mmia . ed 'eramu a ll asilu ndzieme Marku pigliava sembrə botte e iu l a'viadi sembrə aju'ta i bbotthi ka pigliava Marko ?! ma pek'ki ? pik'ki si jia liti'ga u ri ranni u spiarthu . sapia ka tʃ era ddʒende k ô jia a ssal'va #dava e nnua jamu lla a l aju'ta . fa'tʃiamu kiru ka vu'liamu pək'ki un gapiʃ'ʃiamu nend e pu a nu tʃertu pundu s è mis a ppar'ra tedesk pe'ro annavota annavota sì è k u m arrikuardu no lo so na vota [h]e mu/ ntʃignat a ppar'ra tedesku poku pok ma kwantu tempu avia passatu pua ? no lo so [rivolgendosi alla madre] mma kwantu tʃ [h]e misu ? tʃingu sia mis tʃingu si misi pik'ki a ll iniddziu num par'ravamu parramu sul italianu pu fatʃianu kiri ʃkifetts ku l ananas wɛh ki ? . ʃkifettse tʃ era u mandʒare ku ananas ma duve intû ll asilu sì tʃ era brodu russu ku ananas e nui jit'taumu sembrə l ananas sutt u tavulu sutt u tav[ulu] pik'ki ni vini umi'ka e pu un ti piatʃiva ll ananas ? wɛ no ntû brodu infatti da kwann i tannu i tannu nun mandʒu kju ll ananas . ke skifu . e kom eranu l esperiendze nell asilu nella skola ? era divertenth . iu tʃ è mhm ? . kunta kunta un [h]e mmai avutu problema kanuʃʃi person iu . signu brava . [risate] poi per esempiu kiri anni ntâ skola eranu kju ddiversi kiri ll asilu i rapporti kî ragattsi kî wagljuni ? . tedeski o eranu puru stranieri skometthu no ? sì o italiani pure . eranu viniənə i tutti i parti ll amitʃi mia pe'ro . sì si kkju ranni pu t imbari kju kosi u su um bendzi tandu a ju'ka pik'ki pu teni i kosi səkonda a skol i ffa t ajuti n aju'taumu ssembri a ni ffa kosi dâ skola . pu ntʃ era Marku era puru n aʈra kosa k on tʃ era Markhu . pu amu kanddʒatu kasa . ehm per esempiu i maestri ntâ skola eranu severi ku tia ? . eranu bbravi . sì era iə k un avia tanda voglia i studi'a un [h]e mmai avutu voglia i studi'a iə um mi piatʃia star a skola mi disturba u fatthu ke staju tuttu tuttu u juarnu assettata a sendə na persun mbah . e poi ki ʃkoli [h]a ffatthu pua ndâ Ddʒermania ah [h]e ffattha hauptʃulə also gruntʃulə pu hauptʃulə pu sugnu nu mendz annu a ra realʃulə pu mi sugnu ʃisa pik'ki un ti piatʃiva ? no non avia voglia i studi'a e aveddi studi'a aveddi init'tsia a studi'a e mi ʃokk m n avia vogljə sign torna a ra hauptʃulə e m [h]e ffatthu kwali . pu [h]e fattu Ausbildung kumu parrukkjer . mi rikordo ke l annu skorso l [h]aju fatthu l esame . e mmo è finitu e mmo vaju fattsu Kosmetikʃulə e kiru esame i parukkjera kom era era diffitʃile l [h]ai ʈrovatu buanu ? era . tandu diffitʃ era diffitʃilə sì pik'ki t avi imba'ra tandi kosi ka mmo un ti servunu kju un ti su mmai servut pu na settimana prima k [h]e fatthu l esame i modelli mia [h]annu fattu n indʒidende ekko kistu m [h]a rakkontato na settimana prima aju avutu kumin'tʃa tutthu da kap tʃè tutth u lavuru i nu mendz annu l [h]e vutu in una settimana e stava ogni ogni nott finu i due tre a ru kombjutɐ . pik'ki m aveddi prepa'ra tutt i fogli pu mattina ti aldzavi modelli tantu diffitʃile è allura sì pik'ki tu [h]a skrivi tuttu kiru ka ffa nʈrû minimu detthagliu appena teni na persona nova kanddʒa torna tuttu kwandu . tʃoè tu fai nu disegnu kum è ke funtsjona ? fa na foto . fai na ehm tʃi fai kapelli o il trukk u trukku le disegna tu provi kon i trukku kausi . pu tʃi ffa i kapiɖɖi e [h]e fotogra'fa kumu fa i kapiɖɖi pua fa nu skittsu kumu tagli per esembiu s u tagli pu [h]e ffa nu skittsu kumu foni e ffa ll ugna tuttu kwandə sia pî maʃkuli ki pî fimmini sì puru permanende e [h]e dise'gna kum a fa e fa na foto kum a ffa e ffa na foto kumu venə [h]e skrivi nʈrû minimu detthagliu kiru ka usi kwandi minudi tʃi stai ssupra i sostantsi mpfrrr . e per esempiu se na persunə è allerddʒika tʃ è ankuna kosa non tʃi puoi fare forse a permanendə nun tsattʃu u kulurə kum è aju tʃer'ka n aʈra pertsuna ka u pu ffa opphuru usu n aʈru prodotthu ke è ddʒende allerddʒika . e a ttia mai è suttʃess ke na persona [h]a readdʒitu allerddʒika ? no menu malə no kissu no . e kwindi per kausa di kwesto intʃidente eranu tre tutt i tre nʈrâ makkina a tutt i ʈri ke voleva ffa kome modelli eranə nɖra na makkina eranu italiani kiri modelli o eranu amitʃi tuoi ? sì eranu due sorellə e nu u ragattsu di na wagljuna . poi k [h]ai fatthu kumə ti [h]e tʃerkatu modelli nuavi poi alla finə l [h]ai ʈruvatu no ? sì i kosi k [h]e ffatthu all esamə l aju fatthu a prima vota in vita mia pikk un [h]e avutu tiampu pi ti ssu'dia è juta bbon . e kom era ki t intsignava tutt ssə kose ? ʈra sì tʃ era maestra mia . m [h]a ajutat pur assai tʃe n [h]a ajutat a nnua assai l urtimu juarnu [h]a datu dû tandu tembu libberu pi ni sbri'ga i kosi ki 'ajumu i ffa i kosi k avimu kum'bra ma ʃkusa te li devi kumbrarə tu ste kose no i paga iɖɖra pe'ro iu signu jut a li kum'bra pik'ki m aveddi ʃʃeglj iu sapia kiru ka mi sirvia pu tʃi porthava u skondrinu e iɖɖa i paɣava e duve vai pi akkatti sti kos ? in tʃit'ta tʃ è nu negoddziu pî parukkhjere . ɖɖa si ʈrova tutth ma tu kome pertsuna normale un tʃi po jirə sì tʃi ponnu ji tutth . duve vai duv è stu negoddziu ? . un è vitʃinu u negoddz i mmamma . ntâ ʃlaisshaɪmɐʃtrassə sì addu tʃ è u Ha El Markt piji na traversa prima e lla tʃ è in tʃit'ta pe'ro k è ddiffitʃilə a lu ʈru'va tʃ è un u sapessi nemmenu spie'ga kir è kkju rann na poku sən'no tʃi su pur i katalogo ka poti ddi si ponnu usarh pottsu ordinar pur i da kas . e ppoi kiru juarnu k [h]ai fatto l esame eri nervosa o kom era la sensattsjone ? era nervosə pu mi signu kalmat kjanu kjanu mi kalmava pu nun [h]e avutu kju tiambu a ttʃi ppend'dza pik'ki un tembu è passatu ʈroppu velotʃ vulava sì pik'ki avi aspet'tha sembrə ka vvenianu lloru a war'da . kumu lavoravi pu su/ doph prima ka kumindʒava a llavu'ra avianu konʈɽol'la kwann [h]a finita avienu konʈrol'la puru e pperdia nu sakk i tiamb . ma kwante erano kwelli ke [h]anno t [h]anno kontrollato ? doditʃi no tre sempre tre e di duv eranu ? eranu di un konsortsio eranu maɪstɐ e lavurunu tutti kwandi a ra maɪstɐɪnnung eranu duə mmaɪstɐ e nn indzegnandə sembə dâ skola ma i kanuʃʃivi ddʒa o eranu nuavi ? no . eranu tʃ è ssembrə nn indzegnandə dâ skola . e poi kiru dopu k [h]e fatthu kiru juarnu ? signu jut a ra/ [h]e mmis i kos a pposto a ro lavuru mi signu rikotə mi signu jut a kuk'ka a ddorm . e pu u juarnu dophu stava megliə . e l annu passatu si ʃʃisa pu ntâ Kalabbria ? no ia [h]e llavuratu pik'ki na kollega mij è juta . si n è juta e un vulia parti prima ka ssapii i risultati mamma è partutha du juarnə dopu k [h]e fatthu l esamə . e pu a mmia u marti m è rrivatu u risultatu i ll esami e ia un nd [h]e lassatu prim i l e'sa[me] ts tu m [h]a lassatu dopu l esam no mma nnemmenu vinia u sattʃ k un vəniə pu iu u m n [h]e pututu ji pik'ki [h]e avutu lavu'ra pikk un dʒ era nissun ka llavurava . e pu [h]a bbulutu a tə ni jiə s iu m era jutə in Italia pu un avia saputu ki rrisultatu avia avutu sikkumə avia m era un tʃ avia fattha tinia . no lo so stava male pu m aveddi ddi a fratima invetʃe akkus'si la litthara l [h]a apertha iu pu [h]e kjamatu . erano kontent i ddʒenitori no ? sì . sì . e mmo ke stai ffatʃendo nu lavoru normal ma nt una parrukk parrukkjera sì . ma ndzieme ku alʈri kollegi sì simu kwattru kollegi kwanti ore u juarnu fai ? nove dietʃi dipende kwandu lavoru tʃ è . dî otth e mmendza a ri setthe e mmendza pu si ffa sembə nu kwas sembrə kkju tard . kwas . e poi si kutenta dî kondittsioni i lavuru ? sì sì signu puru kundenda ke tignu lavuru . lla è bbell a llavu'ra pik'ki un denə nissunu ka ti kommanda . pik'ki un dʒ è u ʃʃef simu sulə nua . pi kkiss e lavuri indzieme ku altri italiani ? tʃ è na mendz italiana l aʈra è tedeske una è kroat e ti ʈrovi buanu kî kollegi ? sì ti trattano bene ? sì . e voi kanddʒare per esembiu nu juarnu ditʃamo il posto dove lavori tʃi vvo rimanere ɖɖa ? no lo so mmo vidimu mmo vaj fattsu a skolə e pu si vid n aʈra vot a skola Kosmetikʃulə no ? mhm e ntâ Kosmetikʃulə kwal è a differendza ki impari kosi nuavi ? vizaʒɪstɪk un tenə niand a ke ffa kon i kapelli t imbari Gəziᵪtsflegə . la puliddzia del visu ndzomma . kumə ʈrukkhare . kumə si fann i krɛmə e u massaddʒu . kose el ddʒenere un denə niand a ke ffa ko li kapiɖɖ invetʃe lla t imbari kwasi tutthu sopr i kapiɖɖi na poko a puliddzia da vvisu puru pe'ro non tandu poko . ma tʃi lavuri kome parrukkjera e kontemporaneamente tʃi vai a skola di kosmetika ? no lo so mmo vidimu [h]e par'ra ku ruu/ ku ra ʃʃeffina mia no lo so ankhora . sən'no lavoru n aʈra parth pik'ki [h]e llavu'ra mhm tʃerto Miʃʃɛl [rivolgendosi alla piccola cugina] è na nipotina ? a kuddʒina mia in dzekondo grado a figlia i kuddʒinəmə . kwindi si kundenda i kondittsjoni i lavuru sì e poi di sera kom pass i seri ? eʃʃi ? il tempo libbero in ddʒenere esko i jeʃʃə sembrə mi ʃagu a vver# kkha dinʈr vvai kkjanu aspetth [rivolgendosi alla bambina] . e kkjud kjud a porth ka se sedənə par'ra mmo #n ata vort . e per esempiu kist annu ʃendi ntâ Kalabbria ? sì due setthiman o na setthiman # un mmo vidim mma mmo vidim . si um pottsu ʃinn n makkina un ʃinnu # pik'ki vvo addʒustat . e kom è ʃʃendi ʃendi kâ makkina ? sì ku a makkina mia ma ʃendi sula sì e i tuoi ddʒenitori starannu sulə ? no ʃinnu ku lloru . pik'ki sulu u viaddʒ angora u n [h]e fatth u prima viaddʒu vugliu ffa ku pa'pa . pik'ki è a prima vota ke vaju sula in Italia . pu kwannu mi rikugliu un ti kjam . mika ti rikogli sulə ?! e nno tu ti sta du settimanə in Italia . tu ti fai tre settimana ko'si# n sanda patʃ mhm mhm [nel senso di no] . lo sai ddʒa se ti danno libero o kome t organiddzi ku ? u ditʃimu nua kwannu ni pigliamu libbaru pu tʃ u ditʃimu i ferie i ditʃi'diamu nua nua ditʃi'diamu tutth nta kiru negoddz kwann unu [h]addi lavu'ra kwannu unu si va a ra kas . kini rapi kini kjud tutthu nua fatʃimu . kwindi puoi detʃidere anke tu la dentro ? sì iu detʃidu kwannu vogliu avi i feriji parru ku ri kollegi sə lloru su d akkordu sən'no mu vidi kumu fatʃimu ni mindimu d akkhordu e ppu kjamamu a ʃʃeffina e tʃi# . e per'ke fai la skola di kosmetika kome ti è venuta l idea di i farə kistu ? iu pri prima vulia ffa a skol i kosm/ a skol i kosmetik prima ffa parrukkjer pu m [h]annu ditthu ka m [h]e ffa prima a skola i parukkjera pik'ki è mmiagliu pi mmia pik'ki tʃ [h]ai kju possibili'ta ? sì pik'ki pu pottsu ffa ʈrukkhu e kapiɖɖi era kju fatʃilə a ʈru'va lavuru . nda l Italia nun per l komu lavoru un tʃ è nd è ? un dʒi vugliu ji in Italia #lavuru# . iu nun aviss u lavuru sì ad'du aviss ssu lavoru ?! m aviss jji a Pusarol no# ʈruvatu ad'du Emma ?! k on tʃi vena mmai na na tʃitʃero noo ! e adduvə ?! ditʃi ma adduvə ?! . puru Robbertu ti pigliass# ma tu kini sa ke Robbertu mi pigliassi ?! kwalə Robberthu# u ti piglia ka si dâ Ddʒermania ia tʃ [h]e parratu ddʒa ku kira lla nu ti fa ffa nendi Robberthu è ll uniku ka ttaglia ! in giru salo nɖra kiru salonə è ll uniku ka tenə na fuarvitʃe !! e si viniss a fuarbbitʃe . si iu un dagliu due tre anni ma un tsattʃu ta'glia kkju . un [h]a kapitu tu kist ! no #dumannat iu# iu ddʒa di kosmetika t #ʈru'va . si tʃot si tʃ è ssu Robbertu ka taglia mika sulu Robberthu ma nta Lluttsi tʃ è stu Robbertu ? sì a Lluttsi è dd akus'si si tu ten u salonə tu si kiru ka tagli sən'no un taglia nissun . ll aʈri fannu tutti li aʈi lavuri pe'ro un daglianu si tu un dagli nu par ann un t imbar/ un sa ffa kkju . pu tʃi nə# lavuru# pe mbaratu a ta'glia # non ti preokku'pa parə ko# tu ssu lavuru ka tu u sa ! . ma iu num mi vogliu jji# . è nnojosu in Italia pək'ki ? pek'ki n dʒ è nnend i ffa um pu ffa nend ad'du va va ti wardanu parrannu mamma mi kwandu parranu ! . e ke parranu ? tutth . va fa kwaʈʈru meʈri ɖɖa da kasa Ddʒenni è gghjiʃʃuta Ddʒenni è jjuta lla Ddʒenni è juta lla . ti vidanu ti ʃpianu puru sì tutthu va a ra putiɣa kum'bra kosə ah pik'ki ki tʃi vva ffa a ra putiɣ ? . u nonnu# ogni vota# va va u nonnu skerts . u nonnu skertsə ?! vai a kumbrə kakkos pə ti pulittsa a ttia a kas ke tʃ [h]aj a ffa a la putiɣa ? ka ti vaju kumbru iu i kos . # mi rikkuagliu a ri dui dâ mmattina ku kuddʒinuma pik'ki vi siti rikoti kus'si tardi ? ma ri dui dû pomeriddʒu# ka ki m addi suttʃedi a mmia a ra putiɣa ka kiru kwaʈʈru meʈri su . no . wardanu sembrə kiru ka ffa adduvə va ku kinə va ku ki nun va mamma mi . kkha un gwarda nessun kkwindi ti sendi kju lliberə kkha po ffa kiru ke vua pure tʃ è bbellə i na partə sì pe'ro un tʃi sapissi viv i iʃʃiss patts nfatthi kwandu signu in Italia signu sembə ad'du nua a ra kas nu niaʃʃ a sirə mmo pomeriddʒu ffai sembrə adduw nuə tʃi tʃi sunu tʃi su par nu par i urə ke rresti sulə a ra kas . pu a sera ghjaʃʃu . e per esembiu duve jeʃʃi tʃi su posti duvə o nun vai vai fora ? for i Llutts dipende adduvə mi porta kuddʒinu pik'ki ji eʃʃenn kû kuddʒinəmə pe'ro a Lluttsi u tʃi ssamu kwasi mmai a Luttsi paisi mmai un dʒi simu mmai e ki tʃi da Kosents Kosentsa kanuʃʃi posti belli a Kosentsa duvi vai posti preferiti tua ? tʃ è u pabb iu pottsu eʃʃi nu poku tʃ è u pabb pu jamu a ra diskotek pe'ro a diskotek e ffwori Kosents tʃe n è una Kosendza si kjama u m u rikuard kira è bbella pe'ro si paga dietʃi ejuru di entratə mhm pur# a vendunu sul entrata e dintra i bevande kustanu kustanu poku pe'ro si paganu puru nu bbakardi kola lla ti kusta du ejuru e tʃingwand e kkha tʃi vonnu unditʃi ejuru kosa del ddʒenere sia setth ejuru e ti piatʃe a Kosentsa neʃʃiri kû kuddʒinutə sì ti diviarth pe'ro n è un è kumu kkha a Kkosentsa s un tenə na makkina um po ffa nendi imbetʃi kkha sentsa makkina ti po mmova u stessu ki un tʃi su i meddzi lla meddzi un tʃi ssu tʃ è u pulman ka passa ogni mort i papa . ogni morth i papa . e Kkusentsa kome tʃit'ta kum a vidi ? è bbellə Kusentsa sì è na bbella tʃit'ta . kissu sì tʃ è bbellu ad'du nua sì ka ttʃ è bbellu pe'ro . kwindi ti piatʃiva kju Kosentsa ke Lluttsi per esembiu komu post i lavoru manku s iu me n avissa ji in Italia mə nə jiss a Kkusendz per fare tutto pi tʃi vivi pi tʃi lavu'ra kwindi è megliu Kosents ka Lluttsi sì pik'ki Luttsi è nu paisi a mə u tʃi sattʃu #tʃandʒi pe iss ma poi a Kosentsa a ddʒende nun è ko'si pettegola un ti kanuʃʃanu num ponnu pettigo'la um ponnu ddi nenth e a Luttsi a situattsjone per esempiu tu si na fimmina no si figliai na persona ditʃamo no e kwindi kumu li sendi kwestu ʃparrare se a ddʒende poi ti ʃparra ki va/ pik'ki m u dikunu a mmia nʈrâ fattʃa . o si sendunu tʃ è u siandi prop o tu si i figlia i i Erriku u figl i Ssilviu . u niputə i kira lla e kira lla e kir urtima vota ka t [h]e vist tenia utth anni mamma mi kwindi kwesta kosa ti sekka [rivolgendosi alla madre che entra ] # sembre ti ditʃanu i stesse kos sì pik'ki su persunə ka iə pu un i kanuʃʃu un sattʃ ki tʃi kumin'dʒa un i kanuʃʃu un sattʃu kin è pikk un tʃ [h]e signu vissuta lla un dʒ [h]e mmai vissuta ku kwaʈʈr anni ke m# m arrikord ?! tʃerto invetʃe a ttia ti kanuʃʃanu sì t [h]annu vistu kriʃʃiri ? sì a mmia mi kanuʃʃanu ma iu un kanuʃʃ a llor pu m parə bruttu tʃi diku un tsattʃu kin è . poi kî nonni tʃ [h]ai un rapporto buono sì . e kum è a nonna ti rakkonta ankuna kosa dâ ddʒoven'tu sua o kom è ? no kissu no mi rakk mi kunda dâ ddʒuven'tu i pa'pa mi [h]a kundad assai kosi i pa'pa dî ttsii mia . kissu sì . pe'ro dâ ddʒoven'du sua kwasi nend pe'ro è bell a sta ku ra nonna pek'ki ? kosa no lo so è bbello a vidi sembrə avand port a nonna supra kira seddʒ u nannu ka fa finda kumu dormu pu ti fa spa'gna pu t assiatth i lla e pu si parri . è bbellu forsə pəkk un a vidu sembrə ka a vidu una vota a ll ann e nun tsattʃu kwann vot a vidə kkju . mbeh . e kwindi ntâ Kalabbria i donne pu si mindanu sempre for a porta si fann a sartsa ndzeme no ? pur a Lluttsi a fanu no ? sì sì a mattina a ri tʃingə dâ mattina è ddivertende a ffa a sals e la fai pure tu ? sì e kumə a fai ? . si llavanu i butthigliə si llavanu i pumador pu si taglianu i pumador . pu si . si minda si minda ra matʃin/ si mindanu nʈrû salə tutt i pomodori pu si mind a mmatʃi'na . e u fai nʈra na bagnarola rann kwannu i lavi nɖra ssa bagnarola lla i mind dinɖra dinɖri butthigli ku basiliku e peperondʒinu . pu i kjudi e ffai kutʃi'na . e ssai kutʃinare a lla luttsitana ? sì ke piatti sai fare ? . mmakkharoni i mmakkharuni kum è kə li fai ? . è ppasta fatth a kasa fattsu l imbasto pu pigliu u fiarru e buk a pasta kû fiarru mhm i makkarun i fusilli li sattʃu farə pur i a . mmo mə vogliu mba'ra fa tagliatellə i tagliatelli su diversi sì si fannu ku ru bastunə kû bastunu kû bastunu e kum è ke li fai kû mattarellu fors no kû bastunu bastunu bastunu tʃoè lo avvolddʒi attorn u bastun sì a ru bastun fin a kwannu si fina fina pu l avvolddʒi pu si taglia pe'ro nu ssattʃu ffa angora ki ? no li sattʃu ffa a pammineɖɖa a pammineɖɖa pa'pa u sa ffa sì ? pa'pa m addi mba'ra a mmia ia mə vugli mba'ra a ffa pamineɖɖ ma tʃi ni mindi ll ova dinʈr ? dipendi kum a fa si a ffa kû ra'gu sì si pu a ffa pre sembiu ku verdura nua fatʃimu ku piselli ku bbrokkholi un tʃi mindim ova kwindi tʃ avi nu bastunu i llignu eh invetʃe du fiarru u fiarru sì kiri su i makkaruni ntʃi ditʃia ka iu sattʃu ffa makkarun puru iɖɖa ssa ffa mmo ti rendi kondu ka iɖɖa sa ffa makkarun e mmia mmo kalabbresi ka è . i ʃalatielli pure ki ssu i ʃalatielli ? i ʃalatielli kavatielli no so kom i kjamate voi . son na spetʃ i past ke si usa in provinddʒa i Katandzaru no kissu u ni fa i ʃalatielli . ke altro tipo di piatto sai fare ? a luttsitan patati fritth . past e patath i nvetʃe a mamma past e patat . e tʃ è ankun aʈra spetʃali'ta i Luttsi ka ti piatʃa ? i doltʃi . i kukula ka fa i ? kukula ki ssu ? eh eh ddoltʃ i Paskwa . adesso li [h]ai fattho a Paskwa ? iu ni sattʃu ffa ts a nonn i ffa a nonna l [h]a mannat eh .
Mil1mDD1 kwandu si nata ? u vindiʈri e llugliu dû settandasetth dû settandasetth i duve ? . a Kkusents a Kusentsa ntô ʃpitale o a ra kas ? no a ru spitalə a ru spitale e tenə fratə suarə ? sì tiagnu na suari e nu frati su kju randi ? kkju pikkol i mmi su kju kju pikkoli sì kwanti anni [h]anno ? a eh i tignu vindisetth anni suarma vindi . kwaʈʈru e fratima vindi dua . eh kome rikkordi d infantsia kosa ti rikordi di amitʃi ? tʃ è ankuna kosa ke ti è rimast in mente ? no eh . veramend nannuma kwannu mi portava nʈrê terri a kkogli alivi pu jamu kogli palumeɖɖə nʈrû kambu e ni ditʃia vi dugnu mille lire dutʃiantu lire a palumeɖɖa . ditʃia va kogli palumeɖɖa dâ dî melandzani kus'si dî melanddʒani pu# arri'vavamə a ra kasa i tʃendu liri u ni dava ah no no era sulu na skusa pe ni ffa koglii i palumeɖɖ kumu si rakkuglivanu ? ssu su tʃerti animali ka ma/ ka manddʒanə i melandʒanə kwindi su danniferi pe llaa/ pə ll uarth allura ni dava tʃerti butthigli i vinu vakante pigghji i palummeɖɖi eranu supaa . sup aa melanddʒana o sup a foglia jimm a pi'glja a palumeɖɖra e a mandimu dinɖra a butthiglia e pu si tapphava ku nu tovagliolu ku na peʈra akkus'si palumeɖɖi kolombe tʃ è no e palumeɖɖi su no no palumeɖɖi suu insetti ah mmo farfalle ? no nemmenu farfalle suu . kumu na kottʃinella na kuttʃinella . pe'ro nun è kira russa e pək'ki a russa nun fa danno è kkju ggrossa la kottʃinella# dannifika palumeɖɖa a kjamamu nua i fogli e i melandʒani si fatʃianu ddʒalli . sì# pu i tappanu ku na pettsa una kos # . i aʈɽu sì pi'javamu ll alivi kû karru ku ri vakkhi . eh oppuri kwann kun'dʒiamu i majali 'jiamu ndâ mandʒatura e po ndi 'jiamu a #morsa #supra o karro ni liti'kavamu sempre ku sorma ah sì pik'ki ? a ra kasa pik'ki n a'viadi pulid'dza semb a kasa kwand 'eramu pikkhulini . n avianu sparth i servittsi e iu ntʃi ditʃia a sorma nd ɖassa su fa puru ka iu makari si kunderra fa'tʃiamu akkus'si pu ia fatʃia n aʈɽa kosa pu iɖɖa s inkattsava ditʃi avi fa kira pik'ki [h]a fatthu kir sembə liti'kavamu ah sì puru . sì sì altro dei lavori sui kampi . ee ssup ê kampi . e pua ki si kunta dall infantsia ankora ? . kwannu jamu kogli allivi vab'be ma ssembre . a e pu jamu sembre a ri festi pa'pa bballa bballi liʃʃi . valdzer tangi a tarandeɖɖa e kumə si fa a taranteɖɖa ? . è nu pogu diffitʃili spie'ga si si dzumba [risate] . unuu si dzumba mm . si minda nu piadə avandə n aʈru arriadi ku i manu nddʒindi . si muavinu si mow u fiangu akkus'si e pu si ddʒiraa . semb nduarnu a nnua pu ni pigliamu ku ku l aʈru a bbrattʃetthu . e atsa a ɣonna e ssi vendulia [risate] . e ddʒirannu e kissu kkha . e ki parti fa ll uamu ? kwandu si balla a tarandella ? fa no fa i stessi passi dâ fimmina ni ddʒirammu sembre nduarnu . mhm ballə ddʒirammu sembre nduarnu ʈra ʈra nnua no appu kkwann na fimmina movə 'atsadə a ɣonna kus'si u maskulu si minda i manu arret i spaɖɖe grutʃe e dzumba ku n aʈru passa a n aʈra via . va# kju . pua per esempiu kumu vivianu i fimmini ? prima i na vota kum era a vita di fimmini kundittsjonata ? iə mi rikuardu ka me ditʃia nanna ka si stava sembə ndê terri sembrə s akkudianu i i figli a ra kasa akkus'si un dʒ eranə i divertimendi ka tʃi su mmo ditʃi k era sembre sakrifikataa . ki non so . putianu neʃʃiri i fimmini ? no no ekku kistu vulia sapiri no no avianu i sta sembi sott u sutt ordinə dû maritu lla . u maritu era u paʈrunə dâ kasa kummandava tuttu iɖɖu kiru ka kummandava iɖɖu tʃi ditʃia avianu i ffa um putianu pigliare na na kosa i kapu sua a diri iu oi fattsu satarə kosa no aveddi semb u sott a avia semb sottostarə u marit lu paʈrə u paʈri kwannu u paʈri si eranu fidantsati magari un tsi putianu mangu assit'ta vitʃinu ka si tʃ avia assitthari sembi n aʈru mmiandzu . eeh e sikkomu nun tsi putia eʃʃi si u paʈri magari era ddinʈra loru num putianu jiri fora ntsulə o vitʃe versa . akkus'si . non si putivanu neʃ ʃire no no per esempiu sa vulivanu jirə ntô tʃinema ? on esisitia [risate] nun esistia tʃinema un esistia na festa . ma frati per esempiu se vulivanu neʃʃire subb u korsu kum [h]annu fatt ? [h]annu mandat i frati darriatə ? dâ guagliuna o kum era ? . kumə kan i gwardia ? sì semprə sì maa non tand i frati na vota eranu propiu lloro . jianuu i eh un si fidavanu tandu dî frati a mmaddʒor parti dî voti jianu o a mamma appriass a u fidantsatu o propiu u paʈr . ke u frati ditʃi pik'ki [h]annu pindzat ka tʃi davanu sord e si ni jia . in ddʒiru no e kkwindi jianu a mamma o u paʈri . dî fidantsati kist a mmia# fa pu invetʃe [h]annu indʒignat a ffa nu pok kju via libbera ditʃi ti mann a fratta appriassu e i ddʒenitori ndʒignavanu a star a kas . #mmo pe'ro si eʃʃe sulə a mmaddʒor parte di ragattsi dî guagljuni ommai eʃʃunu sulə ma poi i vitʃini kritikano no sì e kunta stannu ndî fineʃʃʈɽi kunta no pək'ki a mmaddʒor si fannu sempre pə ri vitʃini pək'ki sən'no pu kritikanu eeh ka ditʃanu i vitʃini ? eh pu i vvitʃini magari# unu judikanu no sì ku ku ll aʈri ditʃi jeri [h]e vvist a figlia i tann magari ka ajiadi è stata ku kiru a kira #parti pu a vutʃi ddʒira arriva a ri rikkhja dî ddʒenitori dâ mamma dû paʈru kiru ki è akkun[tsanu ?]# juarni ddinʈra . ma ddʒustu pə ri sembə pə ri ddʒendi . e a fujatina ankora esista . maa ogni tandu angora tʃ è sì pək'ki angora mmo ntʃi su ddʒenitori ka a pendzanu kumu na vota kwindi . si ffa ogni tandu tʃ è kin a ffa angorh e pua ka suttʃede ? una vota ka na fimmina [h]a fujuta ku n uamu ? eh na vota k è fujuta ku n uamənə u paʈru un a vo bbedi kkju . eh davviaru kunta kunta kum è ssa kos . no lo so magari e si ni fujə u paʈri è nu disonore pe ra famiglia no un è kkjuu è na famiglia ka mmagari tuttə kwandi ddʒendi ka wardanu stuartə tʃè m [h]a kanuʃʃutə kin è kirə itʃ kin è ? è ka a gwagljuna è ffujuta ku nu wagljunu e kkwindi è nu disonoru no eeh u paʈri datu ka a ffiglia [h]a miss a vukk a mm u m [h]ə missu a ra vukka dî ddʒendi nu a vo bidi kkju un a attʃetta kju ntâ famiglia no ma sempre pâ tutth a vita sua o tʃ è tʃ è kinə pu a la fine magari kwannu naʃʃənə i nipo'ti/ i kwaʈʈrariaɖɖi ndzomma vuannu vi'di i niputi kosa akkus'si . si ravvitʃi'nanə ma è ssembe nu legame pu n è ssembre kumə prima nun è mai kumə prima tʃ è sembe kira kosa di amor e odiu pu ka'pi pendzu ma na guagljuna k [h]a ffatth a fujatina pua ka ffa ? tʃè rimanə sula no sta ku ru marit ku ru guagljunə pu ma a mamma pu a mamma è sembre salutat pu a mamma rakkogljə nu pok e kkju a bbotə puru a llu mmuttʃunə dû marit . pək'kii . no pək'ki a mamma sta sembii kju llegat a ra figlia no e kwindi pu n fa werra dinɖr a famiglia magari a ra figlia a parra pe'ro l [h]a par'ra sembə a r ammuttʃunə dû maritu num po ddi avand u maritu ojə [h]e vvistu a Maria per esembə oppuru l [h]e ndisa sən'no u maritu u bbo ka ti send a figliə . kissu nun si [muavə ?] #pə n uamu tʃi ssu ddʒendi ka angora u fannu pe'ro nun tsu kkju kumu un tsu assai pertsunə ja ka a pendzanu kus'si e kumu vidi tu a vita a Lluttsi mmo è kju mmoderna ? sì sì . mmo è kwasi nu kumu supra kumu l Altitalia ddʒa pe'ro è kkanddʒa sì di Lluttsi a Kusendzə ddʒa kkanddʒə e pək'ki i guagljuni magarii . i kkha eʃʃənə semb i mmenu a Kusendz/ i Kusendz oppuru i Kusendz i vannu semb kju assai part i diskoteka kkha invetʃe nu gwagljunu eʃʃe si va mmandʒa na pittsa ku ll amitʃi oppuru va a ri festi paesanə . va tutt al pju a nu bbar e si vvivə na bbirra akkus'si diskoteka pok e nendi invetʃe a Kusendza ssi kosi vannu kju ndâ diskoteka a bballare . fannu kju assai ttardə sən'no i guagljunə i kka rakkuagljənə a ri dua lla è kapatʃi ka# un si rikkogli kum è kju u mmenu kumə supa kumə Norditalia a Kkusendza invetʃi kkha no . è sembre nu poku kju rristretthu n è kumu na vota è sembre kjuu kju ʃʈring a kosa kjuu . #kju tʃ è nu rispetth i kju mbaʃʃ i ddʒenitori sì eh si si rispettha di kju l opinionə dî ddʒenitor ja sə u ddʒenitorə ti ditʃi na kosaa t u l askol# si pik'ki ki pu i ddʒenitori nun sunnu kju kumə na vota nu ddʒenitorə na vota nun ni fatʃia geʃʃə mmo invetʃe ti ditʃe di rikkuagljətə a mmendzanotti allora tu ddʒa ditʃi tannu ghiʃʃimu neʃʃi a mmendzanotth ti rikkuagli invetʃe a Kusendz si ndi frikanu poku di . de ll opinione dei ddʒenitori de ll opinione dei ddʒenitore kkju ttʃit'ta eh k è kju ttʃit'ta . tu l [h]a ffatth i ʃkole kkha a Lluttsi sì i skoli elemendari e mmedi kkha a Lluttsi superiori [h]e ffatthu ʈri mmisi a Kusendzə [risate] ke skuola eeh ll istituto professionale pe assistendza infantsia pi/ ddivendava pratikamendi si mi diplomava maestra no mmaestra e dindr ê spitalə #alə #tritʃe kiri ka magari ssannu nʈrâ materni'ta ku ri bambina a mattina #to nʈrô spitalə robba i kissa kkha ti piatʃiva ? . allura a kosa dd akku'di bambini sì mi piatʃiva num mi piatʃiva lu studiu eh vab'be ma tu noo pottsu ffa na parendesi ? li piatʃia magari li fosse puru piaʃut pe'ro purʈroppho diʃamu purʈropphu [h]a kanuʃʃut a Ivan e pu lu studiu nu li piatʃia kju [h]a kapit ? mm no ma Ivan era dopu no ma u studiu era no kwannu [h]e kannuʃʃut ad Ivan era era a ru lavuru ddʒa eh Ivan nun dʒinɖra kû studiu u studiu puru pik'ki kkha nun era nun era na skola seria lloru ditʃivanu ka davanu i llibbri invetʃe e'ravamə arrivat a me'ta anno angora un tsi vidianu libbru era na skola statalə u libbru i libbri t u 'davadə u statu . e invetʃe era a me'ta di anno e libbru un a'viamu e u prufəssurə t inderoɣava lu stessu ti davanu sembə voti bbassi a tutt a klasse [h]e itth iu prima ka mə bottʃanu lloru pə kurpa lloru iu mə arretiru mamma ditʃi va a n aʈra skola ma a mmia propiu num mə piatʃia a studi'a kwindi ditʃamu k è stata na skusa i libbri kus'si e pu [h]e indʒignat a llawu'ra ma kke lavuru ? eeh parukkjera a parukkjera kira è a passioni mia in kwannu era pikkholina [h]e lligata pi sia anni . pu . pu [h]e avutu un allerddʒia pu tʃ è statu u fidantsatu u kwaʈraru su stata fidantsata e d [h]e ɖassatu e pu sugnu jut a ffa# [h]e fatthu nu korsu# signu spusat e mmo bbast fin a mmo # e ti piatʃ a vita ɖuaku ? . a Mmodena sì . kju ddi kkha ia [h]e sindutu tanti vutʃi kuʈrariu konʈru a Modena konʈru l Altitalia nnoo invetʃe iu mi ʈrovu megliə ambiandi . è kkju bbella la vita lla tʃè puru kumu kulthura magari tu . non lo tso kwaa nt nu negodziu lla tutti ddʒendili tutti ke invetʃe kkha appena ke ti salutanu propiu sə tuu sə tu magari ʈrasi e ditʃi bonddʒornu tʃ è kinə ti rispunnə tʃ è kine nun ti rispunnə invetʃe lla a Mmodena appena ʈrasi venanu buonddʒorno e intsomma si kkjuu kju aperta kju kju apiartu kumu mendali'ta puru . è kkju kkommodu i kkha tʃi su assai kos ke mmagari kkha un tʃi ssu nun . o è kkju libbaru intandu vannu ô bulingh ekku lla si a ru bbulingh e kkha iə [h]e mai vistu nu buling mai in vita mia [h]a ditth Ivan na vota# buling [h]e dditth ki d è u bbuling ? pe ti ddi invetʃ iu invetʃe suarma kkha è kkju pikkhola e mmia o fratima è pikkol e mmia kkha u buling# [h]a na tʃerta idea ke ddʒa ni passamu kwaʈʈr anni . kwaʈʈr anni iə e ffratima pe'ro ddʒa ʈra mmia e ffratima ddʒa tʃ è a differendza va bbuo iɖɖu è puru maskulu poti fari kju ? sì . sì sì kkhaa lla un dzi lla un dzi distingue a Mmodena maskulu u fimmina su tutti lla ne rannə ne pikkholo o unu tianə detʃ ʈriditʃ anni unu tena #anni si vvo jeʃʃi jeʃʃi . kkha invetʃe esist angora tutth ora a ddifferendza ʈr u maskulu e la fimmina e kira dû maskulu lassalu sta kapitə invetʃe a fiminina add essi sembi kju kju rikuat a ddinʈr angora mmo un è kumu na vota ma . pok e poku a gosa tʃ è ssembre rimanə sembre ka a fimmina addi ssa dinɖra o maskulu po ji ki vola ditʃimu purə si jeʃʃi ru maskulu teni a libber'tha rikkogliti kwannu vvo a fimmina massimu a ll unɐ addi essi ddinɖra e si sta kju sì è kkju ritirat no eh pu magari un di ɐn ti fa neʃʃi kkhju invetʃe tu# [h]a star a kas . kiss ma kkha a Lluttsi duv u puntu d inkonʈru î ddʒuvani ? tʃi ssu du dua dua parti a de guagljuni dû paisi s ingonɖranu a lu via di San Frandʒisku è na/ a villetta tʃi kjamanu pe'ro parte dei guagljuni ka so a lu paisi i guagljuni dinʈra a kambagna kumu simu nua akkus'si e si ʈrovanu a ru biviu di Llutts tʃè mendz a ʃtrata lla tʃi u riʈruavu dî . dî wagljuni dâ kambagna ka pu sə si dʒugn addʒundʒanu i wagljuni i Rose Montautu Bisignanu vidi ankuna differendza i kiri Rose i Montautu kumu komportamentu kumu mm no no kju u menu è kirə kapiʃʃanu buanu sì ange si rivali'ta ki ne sattʃ ia ma veramende nu pokuu ku ri rositani tʃ è kira rositani ku n tann si# pik'ki ki ssi ditʃi i rositani ? ma no è na kosa i kii . non lo so a nui un ni su thandu simbatitʃi pik'ki ? ki si ditʃa ? no nendi magari viri a na wagljuna ah kira è di Rose ma è na kosa nn ndâ kapu noʃtra sən'no un tenə nendi a ke bbidə Rose ah ditʃi kira è di Rose lassa sta ma i rositanu sunnu du stissu pareri i vua magari ditʃanu i luttsitani sì sì sì sì [h]annu kira di Luttsi tʃè pe'ro un è mmai suttʃissu nendi ʈra Rose e Lluttsi pe'ro è tʃ è ssa kosa . tʃ è ssa kosa Rose e Luttsi nu nu bbannu tandu almenu i wagljuni notanu nu u sattʃ . tʃ è ssa kosa akkus'si ke . e pure simu kombinandi [confinanti] ditʃimu simu lla sunnu lla tʃ è ssa kosa no llo so pik'ki nə sattʃ pik'ki . kundami nu puaku dû maʈrimuaniu kkha a Lluttsi kome l uso mmh kome kurredu kome preparattsjone ah u kurredu u ndʒignanu ka n aʈru poku na fimmina è indʒinda è ddʒa indʒignanu a tʃi ffa u kurredu pe kwannu si spusa iə era propia pikkhola nua a'viamu sia anni ku suarma pa'pa ni avia ddʒa kumbrat a kbatteria i kasserola . eeh sì sì ddʒa avianu ndʒignatu a fa u kurredu lindzuli llinu kottone tutt ssi kose kkha iu signu arrivata a me spu'sa spusata# ddʒa tutt iu a ku kwattuarditʃ anni mamma avia ddʒa finitu mi fa u korred ka pu m [h]a kjina a kasa sse kose ka nun tsi usanu pe'ro pə ri ddʒendi itʃ ah armenu tʃi vuannu dietʃi par i lindzula ah almenu tʃi vvooo duditʃi tuvaglji i llino duditʃi aʃʃugaman i llino pu tʃi vuanu dua dua misal i ssia dua misal i ssia dua mis i otthu dua misal i duditʃi pu tʃi vo kiru buanu di linu kiru rikamat kiru jangu ntsomma pe ingia a kasa #kosta nu mes # #a tsita metʃi # la jeʃʃimu patts kkha si usa ka a Luttsi si usa si kkha a sokra dâ fimmina tʃi dava a vista janga eh si skambianu loru la promessa d aniallu a mamma dâ fimmina kombra l oroloddʒu a ru maskulu e a mamma dû maskulu kombra lu kundʒiarthu a ra fimmina u kundʒiartu eh u kundʒiarthu è sarebbe kollana a ddʒirakollu brattʃaletth aniaɖɖ e rikkhjini tutt i stessi kumə è a kollana kum è u ddʒirukollu su l aʈri pettsi i stessi sì e tʃ è kinə tʃi mində phuru vitʃinə l oroloddʒu sembə d oru kissə kkha . e kissə si kjama kundʒiarthu ke u oo . loru la promessa# invetʃe u maskulu si piglia ddʒirukollu u krutʃefissu kumu vvo ah pur u u maskulu si piglia kundʒiart sì un è propiu nu kundʒiart kiru dû maskulu nun si kjama kundʒiarth kiru dû maskulu è ssulu oru si pija ll oroloddʒu d attʃaju kiru buanu e si pija u ddʒirukollu brattʃaletthu mmo n è kunddʒiarthu kunddʒiarthu è kju dâ ffimmina . kus'si . e pphu nendi . per esempiu kumu te rikkuardi u maʈrimuaniu . i maʈrimuani kkha si fannu bbɛlli nel sendzu ka s imbitanu invitati si fa assai imbitati inviti i ttsii pariandi lundani . al# menu i kuddʒini dî mmammi i ttsii dî mmammi tutt ssi kosi kwindi veni na . la la sala kjina kwande pertsune kju u menu ? eh iu a lu maʈrimuaniu miə su stati tʃendusetthandatʃingu persunə pe'ro era unu dî kju ppikkholi tʃ è unu dî maʈrimoni kju kkha fannu i kiri randi kwandi tʃi ssu ? eh arrivanu# tʃingwanda persunə tʃi n è statu nu maʈrimoniu ka tʃi su statə kwaʈʈruʃiandu tʃingwetʃendu persunə eranu emigrati o komu ? bbeh tʃi ssu tutthi kwandi tʃi ssu li emigrati no i sposi sunnu luttsitan tutth i kkha pe'ro pu invitu u vitʃinu inviti ll amiku dû vitʃinu ka t [h]a t [h]a presentat a sira prima magari ditʃi dumani mi spusu viani a ru maʈrimoniu pe ti ddi kwindi si fannu ssi maʈrimoni randi . kwindi si fannu ssi maʈrimoni viri na sfilata pu tʃi si fa a sfilata a la sposa a jiri dalla kasa a lla kjesa sì iu kkha ll usandza ver e probia di Lluttsi nun a sattʃu iuu sattʃu usandzə ke ffa nanna ma nun sattʃu sa era l usandz e Lluttsi pək'ki i magari maritəma è di Lluttsi pe'ro ll usandza k [h]e ffatth iə a ru maʈrimoniu iɖɖri un a sapianu iuu . sokrama per esembiu m [h]a purthat a vista janga #a ru maʈrimoniu kundzat ddinʈra nu inɖr na sporta ka ll imbitati l [h]annu vista eeeh pu iu [h]e pijat a vista janga e me su jut a bbesti è arrivatu marituma dopu a kasa mia ku ll invitati sua iɖɖru un avia vista ankora ssa vista janga no ? no no pik'ki porta mmale eh lo so eh allura sokrəmə è eʃʃutu prima [h]a fattu# inʈra kamera i prandzə iɖɖru ddinɖra a kamera e lletthu [h]a pijat a veste #ntâ makina è venut Daniel pi nu po s [h]a pijat u marituma dâ kasa# nun [h]a vist menʈri ki iə m vestia iɖɖu s [h]a jutu a/ duvi mmia ee [h]a bbrindatu ku tutti invitati sì pariandi ma kiri kju ʃtritti no tutth tʃèe tu fa o bigliettinə d invitə ditʃi a ri kwaʈʈru simu a ra kjesa kwindi i ddʒendi sannu ka a ri ʈre [h]annu ssa a kasa tua tʃi ppo binire u pariandi kju ʃtritthu kumu tʃi po biniri unu ka . l [h]a invitatu pək'ki è parend a nn aʈru tʃè unu è ll invitatu ka detʃidi si vva sulu a ra si va a ra kasa o si va a ra kjesa o a ru/ tu inviti inviti tutth a jurnata ditʃimu ja kwannu ndʒigna u maʈrimoniu pu è unu detʃide lo/ iɖɖ kwannu vo jjir pu jji puru sulə a ru risturand a mmand'dʒa e kkwindi un è stat a ra kjesa n è stat a ra kasa oppuru ditʃi iə mə vogliu vi'di tutth u maʈrimoniu vaju â kasa dâ tsita staju fin fina finiʃʃ . [h]annu fattu pua a serenata a ttia a sira ? sì dopu sì pe'ro a mia è ssata na serenata partikolare pək'ki signu juta direttamenti nâ sala a ra kasa e mamma k iu kkha kasa un ni tegnu ka sugnu a Mmodena e kkwindi ddʒa u sapia invetʃe a kosa kju bbella kwannu unu tenə a kasa kkha magari i sposi si vannu kurkanu po u tʃi arrivanu pək'ki po tʃi su i skertsi ka fann a kasaa # ke tipu di skertsi ? ma ffannu di tuttə a ttsiama na vota tʃ [h]annu mis u kardiɖɖu sutth u liatthu u kampanieɖɖu di vvakki sutth u liatthu magari vi kwannu si kurkanu si sendə ssu kampianiaɖɖu ka ssona kwindi tuu i sposi pu [h]ann a pi'glia a ni kat'tʃa u kampaniaɖɖu pək'ki sin'no un ponnu dormə magari pu tʃi mindanu tsukkaru ddinʈraa dinʈrô liatthu kwindi kanddʒanu torna u liatthu pək'ki tʃ è u tsukkaru e bbruʃa opphurə kinə sattʃu mindanu tandi bikkjeri i dd akkwa tandu bikkjerini i dd akkwa di di/ dâ porta all ingresso ka tu kwannu arap a porta u purtunə rannə pə ʈrasi rinʈra kwannu rapi kiri/ tutti i bikkeri s abbukkanu kwannu tu# kogli ll akkwa e kkogli prima i bikkeriaɖɖi e poi kogli ll akkwa kissə pə tʃi ffa perdi tiamb a ri sposi kus'si . na vota ka su ʈrangwilli ka si vannu kurkanu #mmo amu finitu invetʃi dopu nu poku ka su kurkat ehh ve# u kambaniaɖɖu fin a kwandu nun si altsanu dopuu tandu fora kandanu ee pu# pe fa spagett si fa a spagettata si si ku a skusa pi prepara i spagett sì in ddʒenere u sposu #u sposu ajutatu dâ sposa kiru juarnu addi kutʃi'na u sposo ajutatu dâ sposa ee kutʃinanu pu si mmanddʒa si sta n aʈru pok assiamə pu ffinalmendə bbeh mmo jatəvi kurkatə pu a ra finə su stangi . ekkutʃi kkha . e pu atə jutu intô viaddʒ i nottsə o atə statu nn no no iu nun [h]e fatth viaddʒ i nnottsi iu pu iu sugnu jut dormi a r albbergo kwindi a mmia [h]annu fatth a serenata kkha di mamma amu mandʒat i spagett pu signu jut a r albbergo #eranu e a Rrende . num mi rikuardu tandu ma n albbergu kus'si tre stelle ma no n era tandu karinə . ee nendi amu durmutu lla pu a mattina amu jut â mamma kutʃina# pu si venanu a mmand'dʒa kinə simu statə purə k era ll una sin'no av# man'dʒa û ristorandə ma nui ni simu spusatii a prima di ddʒen a unu i ddʒenaj a prim i ddʒennaj kwindi eranu tutti kwandi era a festa kwindi i risturandi kkha eranu tutthi kjusi allura amu telefunat a mamma kutʃina ka# mmandʒamu pu simu stati kkha na settimana simu stat a ra Sila sì ddʒi'ra akkus'si e ti piatʃiva ? sì ah appena si spusat è tuttu bbellu è bbellu puru ka sta ddinʈra lu stessu è l euro è eurufolia dû maʈromoniu kwindi puu ni simu salit a Mmodena kwannu ni simu salit a Mmodena è indʒignat aa# . a kosa ka magari pu marittə si vva vva lavura tu l aspetti tutt u juarnu ka si rakkogli tʃi prepari tutti kiri belli tʃenetti# pə nun si ffa kkju pu t i skottʃ a ffa # pu a vita normale
Mil1mID1 allura kuntatimi nu puoku kwannu naʃistivu e dduvi ? l annu u mis u jornu o ke ? sì sì l annu u mis u jornu u vintunu jinnaru dû millinovitʃentukwarantasetti e dduvi ? a Miletu Paravati Paravati anki se u stessu komuni komunkwe risulta Miletu non è ke . e per esempiu kwanti sorə fratə ddue soru . frati sugnu sulu iu bbasta nun tʃ è simu tre in famiglia simu su kkju ranni i vui ? no u primu su iu u primu su iu e i sori kwant anni tʃ [h]annu tʃ è Erminia kiɖa i Militu ke fa oddʒi propiu u kompleannu è ddu anni kkju pikkola i mia Kontʃettina ke poi jamu u visitamu nvetʃi sette anni kkju pikkola i mia e iu su u primu . oddʒi fa u kompleannu Erminia . e kwandu si spusaru i sorə ? . kwandu si spusaru ? si al'lo k aju m u fattsu u kuntu ora kwandu si spusaru n momenth sugnu potremmu dire forsi sessanta sessantottu pentsu ju ka si spu'so Erminia e l altra l auʈra Kuntʃettina . mo nun m u rikuordu kwandu si spo'so iɖa sittantasei sittantasetti sittantasei sittantasetti na kosa de l dʒeneri sì sì e i unn è u maritu i sorəsa . di kista ka abbita kkha ? sì è sitʃilianu è sitʃilianu puru si pure sitʃilianu dâ pruvintʃa e Palermu sì Kjusa Kjusa Kjusa Sklavini mi pari ka si kjama u paisi komunkwe provintʃa di Palermu si kanuʃiru si kanuʃiru kka puru iɖi . si spusaru in Italia pe'ro si spusaru sì si spusaru in Italia e ora vivunu kkha puru iɖi ma unni si spusaru a Militu o ? ah in Sitʃilia Paravati a Paravati a Paravati sì sì a Paravati ô paisi nosɽu e u paʈu vuosɽu era d akkordo ka sì sì tuttu andatu tuttu d akkordu sì ? sì a kwei tempi nun tʃ è stata a figghja no no nun tʃi furunu probblemi i nessun i nessuna due le parti no probblemi nun tʃi ni furu ma u pa'pa puru s emigrau kkha nta Ddʒermania u patə vuosɽu no no mio padre vinni kka sulu a vvisita kwandu naʃʃiu Domeniku me figliu Domeniku . e kwantu tiempu stetsi kkha u pa'pa ? e kwalkə misi s u fitʃi mi pari no kwalki misettu s u fitʃi kku a nanna kku a nonna ? sì sì sì sì vinniru i dui vinniru tutti i ddui sì e ppo kwandu si fitʃi a kumunioni iɖu mi pari ka vinni puru vinni puru tutti ddui n aʈra vota no tutti ddui sì e tʃi piatʃiva kka ? sì me paʈri un stetʃimu attenti kiɖu ɖa dʒirava kka ntrê dintorni e tʃerti voti diku viri ka tu kkha ti perdi sta attentu no no ritʃi nun ti preokkupari ka nun mi perdu pik'ki nun è ka s alluntanava assai jia kkha ndô parku jiva ɖa ɖa ɖa ntsomma me paʈri stava bben volentieri me pa/ me mamma poverina era nu pokettʃeɖu kkju kartʃerata intə pik'ki kiɖa era abbituata u neʃʃi u parra kkâ ddʒenti kkha a ddʒenti nun è ka kku nuaʈri sulu e bbasta ma komunkwe è andata bbene . e kumu furu l infantsia kka suttha ntâ Kalabbria nta Kalabbria ? iu [h]e vutu n intantia infantsia abbastantsa trankwilla e felitʃi poss/ putimu diri per'ke nun è ke o avutu probblemi non abbiamo avuto in famiglia infantsia [h]o fatto a skwola lementari ô paisi poi . dopu dâ skuola elementari fitʃi i skwol a Vvibbu . [h]o fattu u stitutu professjonali a Vvibbu a puru pigghjai u diploma dopu ki finiva i skoli . ditʃott anni mi pari ka kissi ditʃassett anni mi pari ka finivi . un annetto e ppoi ffft su partitu ppâ Ddʒermania . kkha . tʃ avevo a sperantsa diko a ddʒugnu sun vinutu . a Nnatali mi ndi tornu fattsu se misi e ppo mi ndi tornu . nvetʃi di se misi passaru du anni e nun turnai nenthi ô paisi . e dopu di du anni ora ni passaru trentottu mi pari ka sugnu trenta trentottu . eru vinutu ppi sse misi si ppo kanuʃʃimmu a mugghjeri kwa in Ddʒermania ? in Ddʒermania sì ma nun a parti kissu iu ddʒa nel . kwandu stetti stetsi tʃinku anni mi pari sulu no ka . ma ki fatʃistivu kka nta Ddʒermania ? . ki ffitʃi nta Ddʒermania kumu professioni kumu kome professjoni inkomintʃai inkomintʃai a lavorari ntâ fabbrika dâ birra per'ke tʃ avevo un sakku i paesani ki lavoravanu ɖa e allora mi rivolddʒiva a iɖi riku si mi ʈruvati kwalki postu i lavoru pik'ki iu vinni a ll arrembaddʒu kkha sentsa e mi tʃerkaru n postu i lavoru e steppi ntâ fabbrika dâ birra ddu anni . pe'ro a tendentsa era sempri i truvari kwalki altru lavoru ke ppju meno s idditʃia . a kiɖi skoli ki fatʃia iu no . e dopu ddu anni mi ndi jia a lavorar ndâ fabbrika della Bbraun ka fa'tʃiamu dʒiradiski u reddʒistratori ettʃetra ettʃetra allora tʃ era puri a firma Bbraun kka a Frankoforti ora nun tʃ è nun tʃ è kkju e ɖa mi pari ke steppi ddu anni ddu anni e mentsu . dopu mi ni niʃʃivi puri i ɖa . e jivi nta na fabbrika metallurddʒika . in un labboratorio fa'tʃevamu analisi . al metallu u metallu della fonderie a fonderia ndi mandava na prova na provetta nui #tʃi la fa'tʃiamu na fattʃi pulita supa o 'torniu poi a min'tiamu ntê makkinari e nta trenta sekondi ndi vinia n analisi kompleta di trent elementi komintʃandu . trenta elementi nta trenta sekondi ni viniunu e nta kiɖa fabbrika steppi unditʃ anni . ora dopu unditʃ anni a fabbrika a kjusəru pik'ki era na fonderia kwa vitʃinu ô ô paisi si possiamo diri e allora nun putia stari . ki reklama i na parti ki reklama i n autra e intsomma l [h]anno kjusa . ndi mandaru a tutti a kasa . sentsa non tʃ è statu nienti da fari reklami ettʃetra ettʃetra dimostratsjoni nienti da fari detʃisu fu detʃisu e a kjusəru ma kwant avi kwant avi stu fattu ? e ora da unditʃ anni unditʃ anni so rimasto li e ora da ventidue venti'tre anni ke lavoro ô uttantadue è statu trenta martso de ll ottantadue pir' ki u primu aprili . de ll ottantadue stessu ke era un vener'di kumintʃai a lavorari nta st aʈra fabbrika ki mi trovu tutt ora e ormai kwasi avi venti'tre anni ki mi trovu nta st aʈra fabbrika e sta kkju bbonu i i prima a ll initsiu oddiu eranu sunu ddu kosi diversi pik'ki ɖa fatʃia analista ô metallu fa'tʃiamu analisi ô metallu ntô labboratoriu nvetʃi kkha fattsu montaddʒu montaddʒu ke è tuttu n aʈru ramu fatʃimu trasformatori e tutta n aʈra kosa i trasformatori elettritʃi trasformano i korrenti da l ppju pikkolo a l ppju grande ke ttʃ è e ora passaru venti'tre anni . fino a sei sette anni fa ndi ʈruvammu bboni ora kâ krisi ke ttʃ è mi ʈrovu malissimu molto male molto male e i kapi ki stannu ditʃendu ? na fi/ na fabbrika pikkolina simu kwandu nkomintʃai iu a lavorari 'eramu sessantatʃinku pirtsuni e ora nun semu manku vinti ditʃottu ditʃannovi pirtsuni e u ristu u litʃintsiaru ? . ki è andato via non fu mai ppju rimpjattsato o ppe vekkjaia o ppe malattia o ppe ntsomma ke è statu kwalkunu puru litʃentsiatu non è stato mai ppju rimpjattsato . mo sta gghiennu mali a fabbrika statʃimu fatʃennu kurtsarbait in italianu nun mi veni kassa integrattsjoni kassa integrattsjoni pe'ro ad ore fattʃamu fino a mentsijornu lavoramu . e l aʈru ni paga a kassa integrattsjoni i ddu uri ddu uri e mentsu ndi passa e ddʒa avi kwaʈʈr anni kwattr anni e mentsu ki fatʃimu sta vita e stamu tirandu fino alla pentsjone fino no fino a pintsjoni finu ka nun ma a ditta kuntinuava a ad essere aperta pik'ki pu'o ddarsi ki da un dʒornu a ll altru ditʃi nun tʃ a fattsu kkju bbasta via . kissu è u u probblema komunkwe stamu andandu avanti ugualmenti no . kissu dopu a pintsjoni ankora tʃi manka n aʈri sette anni per andari in pintsjoni tʃi voli un pokittʃeɖu i tempu ankora . kwesto è tutto per il momento ora non lo so altre domande e i primi tiempi i primi tiempi komu furu kkha era diffitʃili . è stata dura mu s integra no no komu integratsjoni non o avuto probblemi pik'ki essendu ddʒovani ka tʃ avia ditʃott ditʃannove anni ditʃannove anni non [h]o avuto probblema pu'o assumigghiava a n tedesku kwindi si ero ero bbjondu si tʃ avevo kapigliatura un po bbjonda bjondo skuro probblemi d integratsjoni nun eppi . a lingua ? a lingua sì a lingua è normali a lingua epp u m amparu pik'ki ma komu s imparau u tedeʃku ? a lingua ? sì ku nu mpoku d interessi . kee tʃ avia di ddʒa da ll initsiu ki ssendo ddʒovane non è ke statʃia inta niʃʃia intsomma konoʃʃia aʈra ddʒenti pik'ki ndô postu i lavoru ndê primi anni lavurava sulu kku taliani tʃo'e kalabbrisi ma i undi eranu ? i Paravati tutti i Paravati Militu nd avia tʃinkwanta pirtsuni a kiɖi tiempi ah tanto ɖoku in kiri thiampi kiɖi tempi tʃ era kwasi mentsu mentsu paisi no pik'ki u paisi komunkwi tʃ eranu minimu tʃinkwanta paesani ɖa ntâ fabbrika dâ Bbinning . ee abbitavanu pe'ro nê . abbitatsjoni dâ Bbinning stessa dâ dâ fabbrika stessa tʃ avea i kosiddetti prefabbrikati barakkə komu i kjamavanu loru i barakki i barrakki kjamamu pe'ro io non [h]o vissuto ndê barakki no no io ddʒa da ll initsio mi ʈruvai n appartamentino n appartamentino due stantse eranu na stantsa e mentsa privatə e [h]o vissuto sempri n privatu ddʒa da ll initsio e sulu i ssa manera mi potti puru mparari nu pokittʃeɖu . a lingua . ddʒa da ll initsio inkumintʃau ad avere interesse a a sbrigarmela da me sentsa avere tanti aiuti a ll initsio è normali ke i m akkumpagnunu a politsia i presidiu m akkumpagnunu di ffari i dokumenti m akkumpagnunu [h]o avutu bbisognu di kwalkunu si nno nun tʃ a putia fari eh poi tra leddʒeri un poku i libbri ʈra kwa ʈra lla l uniku errori ki fitʃi ki nun jiva a skuola ppi mi mparari a skuola professionali i kka o a skuola a skuola tedeska per imparari a lingua tedeska a skriverla a leddʒerla a leddʒerla non [h]o probblemi pe'ro se aju m a skrivu oddiu non è fatʃili pir'ki a skuola n a fitʃi a skrivu komu a parru pratikamente no se aju m a skrivu pe'ro probblemi non ne [h]o avuti nne di integratsioni sono stato sempre attʃettato bene da tutti no non tʃi sono stati probblemi e organittsastivu puru ki alʈri kolleghi i Paravati o kum eradə ? no a ll initsio a ll initsiu abbitai kku n auʈru pik'ki poi tʃ era nu kollega k era k era ke aveva statu ô paisi ritʃi va prima tu viri kom è a situatsjoni ʈrova na stantsetta na kwa na lla e poi mi fai mi fai sapiri ki vegnu puru iu . e ppê primi ddu anni abbitammu mi dividia mi dividia l appartamentu ku n auʈru puru iɖu studenti tʃo'e studenti k avia finutu a skuola e era raddʒionieri iɖu ma puru iɖu nô primu primu ʈri kwaʈʈru misi lavorava ntâ fabbrika dâ koka kola per'tʃo iu purtava a bbirra a sira a kasa e iɖu purtava a koka kola . poi . io non ni vivia kwasi mai birra e iɖu nemmenu e sikkomi ni sirvianu i buttigghi vakanti tutti i jorni per avere n auʈra vota kiɖi kjini tʃerti voti a jit'taumu a bbirra per aviri i buttigghi vakanti kiɖa ki pu'tiamu regalari amitʃi konoʃʃenti ma amitʃi konoʃʃenti ki avia iu kiɖi tempi eranu tutti ki lavoravunu ddʒa ndâ Bbinning n avianu iɖi ddʒa a a bbirra sua komunkwe e ppo a kiɖi tempi a a bbuttigghia dâ bbirra tʃ avia nu stemma spetʃali ke era fatta propia per l operai a bbirra era uguali tʃertu nun è ka sa putianu vinniri non si poteva vendere eh se nno s a vinnia tʃ era/ tʃ era skrittu unferkoifliᵪ haustrunk haustrunk unferkoɪflɪᵪ non si potia o Ddio tʃ era kwalkunu ku fatʃia ad esempiu ad a ddʒenti privati ku'si amitʃi ku'si non tʃ era kwalkunu ma i nuaʈri tanti voti tanti voti a jit'taumu ntô lavandino per averi i bbuttigghi vakanti mamma mia a kiɖi tempi a ki tutti i jorna nvetʃi ora kambiau l organittsatsjoni dâ fabbrika naturalmenti dopu tant anni ora tʃi dunanu i bboni na vota ô misi e pponnu jir tʃ a pigghjanu kwandu vonu no tʃi rununu ʈri kwaʈʈru kaʃʃi nun sattʃu ô misi e non [h]annu probblemi tutti i jorna a purtari a kasa ssi bbuttigghi ke kwannu fa'tʃiamu i turni ke a ll initsiu fatʃia i turni ɖa a sira fina e e novi e detʃi si lavorava non m arrikordu bbonu . avia tutti i siri se bbottigghi i bbirra a matina vakanti e a sira kjini# . ma komunkwe eranu ddu anni u fitʃi ddu anni u fitʃi ssu ssu lavuru . e per istruire ke tʃ eranu tutti kisti paesani no komi lo fatʃevanu in tedesku oppuri tʃ era kwalkunu ki fatʃeva tradutsjoni na fabbrika ma ndâ fabbrika lli si lavorava e bbasta nun tʃ era bisognu tantu dâ lingua d istruttsjoni nun tʃ era bisognu no no no pik'ki ognunu avia u so post i lavoru sapiri k ava u fatʃi e bbasta ʃtɽuttsjoni probblemi di lingua tʃi n era poku e poi oddio dopu tanti anni poi . kwalkosa a ditʃianu puru iɖi nkuna manera no . poi tʃ era tanta ddʒenti kkju antsjana di me a kwei tempi ju eru u kkju figghjolu i tutti ki arrivai frisku frisku dâ skuola pratikamenti e nun . e tanti probblemi nnu nd avia kiɖi ka iɖi m ajutaru i primi jorni m ajutaru poi dopu ddu anni ʈri anni vinianu iɖi nda mia mu ditʃunu torna veni a ll uffitʃu u ntʃi parri pik'ki m a sbrigava ddʒa iu int kwasi ddu anni m a sbrigava kkju megghju i kiɖi ka vinniru prima sì sì sì no non [h]o avutu ssi probblemi nun l eppi . i probblemi ki sugnu a ll initsiu kissu si sapi è normali è na kosa normalissima nun è ka unu vatʃi ndâ na terra straniera . e poi u tedesku addirittura ke nun è fatʃili e pretendi k ava u kapiʃʃu puru u parra ma kjanu kjanu kjanu kjanu kjanu kjanu e kwanti voti kalastivu nta Kalabbria duranti tuttu stu tiempu ? ntê primi ddu anni i nenthi i nenth e nun tʃi mankava u a Kalabbria u paisi a mamma u sì mi mankava pe'ro si è normali ka mankava mamma ma ppe primi du anni poki volti . ppoi . da kwandu si spo'so sorma . ppo tutti l anni na vota l annu finke non non naʃʃiru i figghji a ll initsiu k iɖi eranu pittʃiriɖi tʃo'e iɖu pik'ki l auʈru naʃʃiu dopu si anni tʃi ija ddu voti l annu a Ppaska e in agostu in agostu sempri ma komu kâ makina o sì allora kâ makina sì allora kkâ makina non avia probblemi e iɖi venunu ankora kâ makina i figghji non è ke ora avi na poku r anni na detʃina d anni a sta parti ke nun vaju kkju kâ a makina va sempri ku ll aeriu anki pik'ki è ttʃi fatʃili i Haan no sì no no Frankufurti Frankufurti i Haan non ji/ non non ankora nun jivi mai no nun tʃi jivi mai pik'ki tʃerku u fattsu i voli di ligna ppju ppju ke altro e ppoi tʃi sugnu anke tanti e ttanti auʈri ki fannu puru tʃerti voti offerti ultimamenti nun tʃi n è kkju offerti pik'ki avi un paju d anni ki vaju ku l Alitalia sentsa kambiandu a Roma oppuri a Milano direttamenti a Lametsia ku l Alitalia nun va direttamenti a Lametsia sì vvaju ku i privati si a te ij o komu si kjamunu loru # . kwelli fanno i voli diretti ma l Alitalia nun vola direttu nemmenu a Lufthants . o kambi a Roma o Milanu e komu kanuʃʃistivu a mugghieri ? a mugghieri . allura era nta gli anni sessantanovi sittanta iu dopu ki finia i lavorari e mi ndi ija a lavorari nta nu ristoranti nta na pittseria a pparti nta na pittseria si ke labborioso e fatʃia ero ddʒovane per'tʃo non era non era n probblema di kwesto kka no tʃertu a vint anni eh . no kwandu ndi kanuʃʃimmu nd avia vintidui vintitri . e nta na pittseria . e lei tʃ avia . u tsiu a tsia ke lavoravanu in kutʃina . e un annu dô ditʃembri sessantanovi vinniru u tʃi fanu visita i parenti ospiti kkha pratikamenti no e vinniru u tʃi fannu visita e iu era dietro ô bbankuni ʈrasia sempri in kutʃina ntsomm e ndi kanuʃʃimmu i kiɖɖa manera ɖa e primi sguardi furu ɖa poi . dopu si stabiliru kwa vinniru ppi visita ma ppo si stepparu kwa ʈruvaru un postu i lavoru e e bbinniru a lavorari duvi lavorara iu ntâ firma dâ Bbraun komu ni parrava prima sia iɖa ke a mamma e puru u frati . e ɖa ndi frekwentammu . ntsomma ko'si sentsa esseri fidantsati kollegi i lavoru ppê primi tempi poi iu jia a kasa sua ntsomm kanuʃ'ʃi a famigghia kanuʃ'ʃi ô frati era amitʃi amiku kû frati e ko'si naʃʃiu kjanu kjanu kjanu kjanu ntsomm . naʃʃiu ku'si ni kanuʃimmu ko'si poi . e poi avia vintitʃink anni kwandu ndi maritammu ma unni vi maritastivu ? ndi maritammu a Missina a Missina in Sitʃilia sì sì ô paesi sua sì . e ppo u viaddʒu i nottsi u fitʃimu u ritornu ppi viniri a Ddʒermania e kiɖu fu u viaddʒu di nottsi komunkwi ndi firmammu un poku ndi firmammu jimmu a ntâ dzona di di Nnapoli jimmu a Kapri jimmu a Sorrentu jimmu ntsomma nta kiɖa kosta ɖa nu poku ndi firmammu poi tʃ avia parenti a Firentsi . ndi firmammu puru nu paru i jorna a Firentsi ntsomma nun è ka fitʃimu u viaddʒu di ritornu komu di solitu fatʃimu abbiamo perso na poku i settimani no intsomma ndi valiu komu viaddʒ i nottsi kiss era . e ki si rikorda l infantsia pretʃisamenti i joki per esempiu a bbo i joki ki fatʃivinu tutti i kwaʈrari a kiɖi tempi interessante bbo nu i joki ki fa'tʃiamu nuaʈri i maskuleɖi tantu a televisioni a televisioni iu avia sei sette anni kwannu nkumin'tʃo u ven a televisjoni ntô paisi ma parramu i kwannu nun tʃ era a televisioni ju'kaumu o kâ 'pittsika ki è sta pittsika a sa ki je a pittsika ? no a pittsika era n pettsu i bastoni . vakanti e kwasi sempre di lignu di luara kiɖu è bellu duru a fini tʃi fa'tʃiamu nu nu poku a puntə e ppo tʃ a'viamu n aʈru pettsettinu di lignu ko'si pikkolinu ki avia punti i tutti i ddu lati e allora avendo a punti kun kist aʈru lignu tu putivi pigghjari i kkha u fatʃivi saltari in aria saltari in aria e ppoi kku l auʈru pettsu i lignu u pigghjavi si tʃi riuʃʃivi ma tʃi riuʃ'ʃiamu sempi e o mandavi a na tʃerta distantsa e ppo si misurava si misuravanu i distants ku a mandava kkju luntana magari vintʃia no e ppo aʈri aʈri joki di figghjolu di kwaʈraru tʃ avemu tutti a kiɖi tempi ke era usantsa a rota dâ britʃiketta sentsa raddʒi sentsa nenthi ke fa'tʃiamu u tʃirku no k u fa'tʃiamu a rotaramu a kaminari a kurriri ntê ʃɽati komu oddʒi potrebbe sembrare ridikulu ma a kiɖi tempi kue ki l avia era ddʒa kwalkosa nun è ki l a'viamu tutti iu makari l avia k avia nu parenti ka fatʃia ki riparava i bitʃikletti e allura m a fatʃia dari kwannu tʃi ruppia kiɖa ɖa ma nun tutti putevanu avi la . eh komu ddʒoki a palla a palla normali kiɖa non è ke tʃ era u fattu di di . u fattu dâ palla di kwoju nun l a'viamu da da ragattsi . eeh tʃ era ma mamma ke era sarta e i pettsi ke rrikugghjia i fatʃia i ritagghji no i mintia assiemi e makaru jukavamu ku kiɖa ɖani a fa'tʃiamu poi ntsomma kon passari dû tempu vinniru puri i palli makari se nun era di kwoju palli kiɖi i ɣumma si ddʒokava o stesso no poi kwand era makari unditʃi duditʃ anni tʃ era pure kiɖi i kwoju kiɖi k# . e ppoi eru mpegnatu puru kâ skhola non è ke sikkomi andavo a Vvibbu jia da matina dê setti . avia u partu pik'ki l autobussu m altsava e setti menu kwartu robbi del dʒenerə a ll ottu passava u bussu a ll otthu e mentsa ddʒa viam u 'erumu a Vvibbu per'tʃo . da l e'ta di unditʃ anni fino ki finivi era sempri a Vvibbu pik'ki fitʃi a media ppju tʃo'e fitʃi u professjonali e l industriali prima tre anni ppju tre anni ntsomma a passai a ddʒoven'tu m a passai sempi ɖa a Vvibbu poi turnava poi dâ dâ skola ai primi anni k iu ankora eru ragattsinu . ppi nun stari propia ddʒokandu paisi paisi mi ndi ija ke tʃ era vitʃinu a nu auʈri nu nu nu fallignami . e mamma mi itʃi vattinni ɖa ku'si nun stai ntâ strata a Paravati a Paravati no lla dove abbita a sorsa no no a Paravati Erminia puru abbitava a kiɖi tempi abbitava puru a Paravati e mi ajutava ɖa tʃo'e jutava stava ppi nun stari nta mentsa ʃɽata mi mintia ku iɖi fatʃia i tavuleɖi fatʃia kwalkosa ki a kiɖi tempi fatʃia u vankareɖu u vankareɖu ankora l aju i ke è u vankareɖu ? u vankareɖu ki è ? ki è ? . u vankareɖu è adduvi si si . si pu'o s assittava unu ɖa subba no era pikkolinu pikkolinu pikkolinu na pankina na panka era possjamo kjamari na pikkola panka e sikkomi era pikkolinu na pankarella e s assittavanu na pankarella no ero ero figghjolu iu no pi'tʃo non è ke pe'ro sikkomi m u rikurdai ka mia moglie u vitti purə no kissu ki fatʃia kwand era kwaʈraru i ddʒenitori miei non nno bbrutʃaru ttʃè nonostanti era mal fattu non l [h]anno mai buttato ora non tʃ è kkju komunkwe . e kiɖu era u vankareɖu nu pikkulu vanku na pikkola pankina pikkolina pikkolina fatta i mia . e no statʃia ndô paisi e mi ndi statʃia sempi ɖa nta nta kiɖu finu a na tʃerta e'ta ppoi ppoi bbasta poi kwandu mi nkumintʃaru i vitsi ke makari unu voli u vatʃi ô tʃinima ke voli u vatʃi a dʒukari a karti kwa e lla ma a tʃinima tʃ era a Miletu o tʃ era a Miletu tʃ era a Miletu tʃ era poi kwandu diventammu kkju grandi etthimu makari 'jiamu puru a Vvibbu ka a Vvibbu tʃ era kkju . nd ava ddui o ʈri tʃ era kkju ʃelta nvetʃi a Militu nd avia unu sulu era vitʃinu ô kumuni a kiɖi tempi mo nun tʃ è kkju mank a Vvibbu a Militu mi pari ka ora è kjusu i kjusiru mmo a Militu a kiɖi tempi tʃ era unu a ll apertu d estati e n auʈru kjusu ke . e bbasta kwesto era fin'ke poi nun mi ndi vinni in Ddʒermania ɖa a kosa dû paisi nun è k [h]o vutu tante tante . esperientse tanti kosi ke [h]o vissutu sempi ka mi passai tutti kka kâ skola avia pokissimu tempu per andare . in dʒiru . tʃ è u tsukkuru ? [rivolgendosi alla moglie] . e a vita per esempiu a Vvibbu kum era la a vita a Vvibbu era stressanti pik'ki su kkju freddi i kiɖi i Paravati no no nun è ka iu a Vvibbu tʃi vivia iu fatʃia viaddʒava kû bussu tutti i jorna e tʃ era stressanti ka aju u vaij a mattina a ll ottu passava u bussu e ddui partia n aʈra vota da Vvibbu ppô paisi per'tʃo non è ka iu tʃ avevo tʃerto# ke poi iu ero sempi a Vvibbu makari puru kwannu nun jia a skhola era sempi la a Vvibbu u kanuʃia megghju megghju i Paravati u kanuʃʃia pik'ki poi kwandu makari ankunu jornu nun 'jiamu a skola ki a mari'naumu a skola . e allura ʃin'diamu n dʒiru nta nta nta tutti i vineɖi nta tutti i kosi a kiɖi tempi nun era komu mmo ke nd avia assai paisani ki ti virianu si nun jivi a skhola ti mintivi ɖani ddʒiravə bellu trankwillu ogni ttantu tʃ era unu ka makari avia vinutu u fatʃi a spisa i nkuna manera ke vinia ku u bussu ritʃia Antoniu ma tu nun ghisti a skhola no neʃʃimmu prestu ʃoperu neʃʃimmu prestu no ʃoperu ni fa'tʃiamu poku a kiɖi tempi ma neʃʃimmu prestu oddʒi e i maiʃɽi i professori kum eranu eranu kkju severi i kiɖi i Paravati no a Paravati a kiɖi tempi nun tʃ era la possibbili'ta di averi i sti skuoli ki diku iu no m ora ora i fitʃiru ora no pik'ki pintsandu dû sissanta sittanta . kwant è u sissantatre finivi mi pari sessantatre sissantakwaʈʈru finivi pir'tʃo a kiɖi tempi a Paravati nun nd avia ankora tʃ era sulu l elementari i lementari a fitʃi a Paravati e puru u prufissuri era i Vvibbu ki ʃindia tutti i matini kkû kkû buss a kiɖi tempi ki kum eranu visti i vibbunisi ? nun tʃ era probblema nun tʃ era probblema non era una rivali'ta Militu Vibbu non tʃ era no no non era komu Paravati e Militu . Paravati e Militu m ati kuntari i kistu no no nienti di mpurtanti pir'ki Paravati e Militu . sikkomu simu lu stessu kumuni ma tʃ era sempi ma spetʃi di rivali'ta eh tra Paravati e Militu difatti . unu dî primi ki tʃi maritau . ku unu militisu fu sorəmə Eminia unu dê primi u sekundu mi pari ka fu era nu skandalu no nun era nu skandalu ma ntsomma a kiɖi tempi voglio diri tʃi nkumintʃavanu ddʒa a vitʃinari m pokettinu ma prima no prima . tʃ era a frontiera ɖa era Militu e ɽa era Paravati e ognunu ppa affari soi ttʃo nonostanti kja'naumu tutti i merkati tʃo'e tutti i merkole'di ki fatʃianu merkatu a Militu . paravatoti nkjananu a Militu a pperi a kiɖi tempi a fari kiɖa spisa ki magari . a Paravati nun tʃ era a kiɖi tempi ora frutta e verduna tʃi n è a tutti a tutti l angoli per'tʃo ssi probblemi nun tʃi sunu manku ora mmo o stessu nkjananu a Militu ppi fari a spis nkjanu puru iu kwandu sugnu n feri jamu ô merkatu u merkatu i Militu è interessanti nun tʃi fustivu ntô pari i jorna ka o no no ntô merkatu no è interessanti per'ke è grandissimu tʃi pigghja due o tre pjattsi ki sugnu a Militu kiɖi grandi a kkus'si vitʃinu a kjesa sì da da da dâ kjesa di Santu Rokku a ffiniri a ll auʈra kjattsa ki tʃ è da parti dâ sɽata ɖa vitʃinu ô komuni ɖa vitʃinu ô kumuni tuttu tuttu merkatu da parti i ɖa tuttu merkatu intsomma è grandissimu e ndô tempu estivu kwandu tʃi sunnu tutti i turisti ki venunu e nuaʈri puru no i sɽanieri i straneri e tʃ è un sakku i ddʒenti e a parti il fattu ka nda kiɖu periodu aumentənu ku i prettsi pik'ki ttʃi sugnu i stranieri no i turisti e komu fatʃiti kû prettsu komu fati ? a bbo per akkattari na kosa kiɖi dû paisi komu per esempiu sorma non [h]annu probblemi kwandu magari tʃi vaju iu eeh oddʒi komi oddʒi nun si usa kkju litikari ppô prettsu nun si usa manku ɖa si per kasu apra a ukka u ditʃi ma nun è possibbili farla menu ddʒa ti guardunu bbruttu ditʃi ma tu i ddu veni ? pik'ki . Ddʒermania ka finiu si sapi ka nun è ka amu pummu ritʃimu a Ddʒermania è finita è finita i sordi pe'ro fat/ komu lavoru komu sordi komu tuttu finiu a Ddʒermania ma kwesto ddʒa puru prima u finiʃʃi nui 'eramu abbituati a un tʃertu tenori di vita kkju tiratu nvetʃi l italianu no l italianu spendi anki si nnun ttʃi ll [h]a spendi non a non nun viristi mai n italianu ke domandau na parti per esempiu s [h]a u akkatta akkatt non tʃi nteressa si avi i sordi ndâ taska o non l avi ntâ taska pedutʃ è a taska . da peruddʒ# non tʃi nteressa se m akkatta akkatta e bbasta e makari o ora tʃ [h]annu a makkina ddu ʈri makkini i kumpagni mei di skola ki fitʃimu a skola assjemi sugnu moltu kkju sistemati i mia ki mmi ndi ivi a ll estaru makari . abbitandu lli standu lli ntsomma [h]annu vissutu a vita ke ttʃ è lli ku insegna ku ku kwa ku lla ku fa ki ntsomma stannu molto sono benestanti ditʃamu no benestanti ma nel suo pikkolo .
Mil1wDD1 allura kuntatimi nu puaku kwannu naʃʃistivu ? naʃ'ʃi u millenovetʃentukwarantadue ventottu ddue kwarantadue ma duvi a a Mileto [h]a mu parri u dialettu a Militu sulu in dialettu u militisi grazie eh da ragattsu m avantsava sempri nta Melitu n epuka# de pikkulə 'eramu n kampagna . a'viamu i vakki e intsomma e dʒirava ntâ kampagna sempri . fino a ll e'ta di ditʃott anni â kampagna poi jivi a Milanu puri a Mmilanu istivu ? stetti due anni lavurava nta Mmilanu due anni po nun mi pia'tʃiu kkju e mi ndi vinni kkha e nun ghjivi kkju . vinni kkha e lavurava kkha . pu [h]o presu il militari ma duvi i militari ? i militari prima a Na Napuli a Mianu . duapu kira fas# a Missina . jivi a Missina si fitʃi ʈri misi e ppo jivi a Katania si fitʃi lla u militari kwinditʃi mis . me'ta ma in funtsioni di autista o no no u militari semplitʃi mi militari semplitʃi mi militari semplitʃi infanteria karrista si fant/ karrista ntsomma eri poku ɖa fa'tʃiamu istruttsjoni fa'tʃiamu/ lavo'raumu fa'tʃiumu u militari fa'tʃiumu . ma vi piatʃiva Missina Napuli Napuli fu poku ʈri jorna nun è ka # sì i e poi nu è ke/ mi mandaru subbitu/ viatu a Missina fatʃisti u karru u karru sì u rissi mmo hatʃimu u karru no fitʃi tri misi i karru a Missina e poi jiv a Katania fiʃi u militari normali . a ll aureonatika fu no no no a fanteria era a fanteria sì . era no n inkarriku karrista no di divisu n karrista fanteria artiglieria diversi kompiti diversi . noi infatti eravamo in kwella kaserma karristi fanteria . e tʃ 'eramu na/ n aʈru u mi rikordu adessu komunkwi era na ʃkwa/ 'eramu tri tri . nun mi rikuordu l auʈru kom era . kumintʃai ɖani vinni kkha po jia lavorava . poi kanuʃ'ʃi a iɖa ma sempri a Militu no a Paravati vi kanuʃʃistivu a Paravati Paravati iu ji u lavuru ɖani no e ko'si per kasu ʈri voti #fidantsati# ma iu era ndetʃisu un è k era tantu . ma fatʃiva vidiri a iɖa no ditʃi# . ni akkordammu ma jistivu duvi u paʈri a sì e lavorava ɖa vitʃinu i duvi abbitava iɖa no kunta kuntatʃi komu mi kanuʃʃisti komu ki mi domandasti ki u m u skorda# . kwandu a kanuʃʃivi no kanuʃʃia a ddʒa l avia vista no al'lo pemmu fattsu konoʃʃentsa . jivi ɖa issi signorina aviti ɖa n ab'battarə [accendino, fiammifero] . [h]ai kapitə ? [risate] e ira ha ha skap'po subbitu vatʃi mu vijə n abbat'taru ka volia u fuma e iu num fumava# n abbatta[ru] po fumə . skappava i# n abbatt[eru] kwandu ni kanuʃʃimmu simu na kasa era ku paisa #me so#r mammasa . e finiu fidantsatu uffiʃali . dopu n annu ni spusammu e kum era u sposalitsiu maʈɽimoniu ? u maʈɽimoniu fu na ka/ n kasa un era nu maʈɽimoniu komu ntʃi vai ô risturanti mmo . sim i kasa a'viamu u ni sposamu i sira e phoi #a sira faʃimu# a tʃeremonia n kas . e si fatʃiva # ni maritammu a sira di sabbatu fu ni maritammu sabbatu sabbatu pomeriddʒu pu a sira fa'tʃiamu a tʃeremonia no kî #mmitava ntʃ era luppin tʃitʃiri . vinu . tuttə likwɔrə tandi diversi kosi no bevandi# . kiss eraa divers i mmo n aʈɽu ambient i mmo un era komu mmo ke vann ô risuranti vann ô . allora si usava ko'si pu a possibbili'ta un tʃ era #mej ke ntʃi ravanu tanti soldi . e l operaju ke lavorava un è ka fatʃia . fitʃ a kas a fitʃi sulu n è ka . purʈɽopp sta kasa kkha sì prima u ntʃe nd era prima abbitavu sempri a Militu a n aʈɽa part a n aʈɽa kasa k avia nda famiglia na stantsa mendza un è ka 'eramu # sì eh duvi abbitava prima po ssamu sempre kkha sì sposai era sempi kkha kwandu mi sposavi . ma l inittsiu abbitava kwand era skjetth abbitava ô/ undi genitori mej . na kasa pikkhula . un è ka/ allora allora a kasa un è kumu mmo . na vota nta na stantsa è na famiglia in setth otthu personi . un è n ka mmo invetʃe . na stantsa ku'si pittʃuatth ni fatʃiva kju grandi . viri a sta kosi kkha l [h]e fatth tre vot tri vot a mirifikavi [modificavo] . tri vuat u kwattru fors . na vota kwa ntʃ era a a a kutʃina e kwa ntʃ era na stantsett prima kkha ntʃ era a kutʃina dopu modifikava fitʃ a kutʃina kkha e e kkha na stantsetth . dopu ka mentivu ankora fitʃi u sta/ u stantsina ɖa a kutʃina e ɖa . dopu rupphiu kkha a pareti fitʃimu n unika n unika n unika sala . e sempri modifikava semp poi kkha na vota era diversu tʃ era n aʈɽu rivestimentu di plastika mmo fitʃ i llegnu semp sempə #itʃeru semp kwalkosa kkha kandʒasti u paviment ddinʈɽa kkha tʃ era u pavimentu i n aʈɽa manera allora iu kambiava fitʃi dui anni fa . s [h]o stari fermu u staju mai sempri ki fari sugnu n/ . ma komu lavuru ki stati lavurandu ? e mmo staju fandu fatʃimu fattsu u muratore karpinteri ferrajolu kiru ke kapita fatʃi tutth dov aju u lavuru ki tʃ è di fari u fattsu stu lavuru a diri un impresa no ke fatʃi lavuri pe tutt i tipi i lavori fa skavi di fognatura di akkwedotti fatʃi kostruttsjoni fatʃi tutth . e lla ka sugnu# nkuna parthi . vaju a Nikotera lavura a Vvibbu lavuru due anni fa jivi a Vibbu fatigava a Miglierina# Katantsaru Pittsu ntsomma ddʒiru tutti i bei paisi a Serra diversi vandi tutti u mi rikkordu nun è ka tutti duvi vaju non tutt i paisi e v arrikordati ankuna kosa ka suttʃeriu ke no so ntô kantieri ? #l annu passat fattə nu po probblema per esempio mi padre mi [h]a rakkontatu tante kose ke anke lui era muratore no kiru ka fitʃi kiru ka nun fitʃi ab'beh fare diverse kose ma a vita nê kantieri è pure interessanti ah ntê katieri è triste sì sempi u/ i kistə pariudu kkha ka iu lavoru fora ô suli nefi'ka# du minut . mbrutt na volta ku lavurava int tʃ era megghju eranu n aʈri tip u lavoru ntsomma è purʈroppu u lavoru i muratore è dduru è dduru pik'ki . è pure riskjos . e infatthi l annu skorsu mi ruppivi u peri katthi dû ponti e mi ruppivi u peri . e stepphi tre mmisi ntê infortuniu . esta llonga du mmisi kû ddʒissu . ma ntû spitali spitali poku e/ stepphi tri ghjorna un è ke poi jia media jorna mi tajava o ddʒissu mi turnava n aʈɽu jorna poi . avimu pur a fotu ke mort# e komu suttʃiriu ? e menʈɽi lavorava si ruppiu nu nn nu tavuluni e katthə e kiri ki è tre meʈɽi i auti . e katthi in kjinu no katthu kû peri kû taloni mi ruppiu u taloni . purʈɽoppu un è ke . n aʈɽa vota ka ti karissi ntâ ᵪjumara mu ti# ah sì sì ad Akwaru puru tʃ era na fognatura semp a nu fjumi ɖa fa'tʃiamu nu pontheddʒu u a far a fognatura a fatʃimu ntâ ntâ parete de/ dû ponti . n 'aumu skavari fa'tʃiamu nu ponti par'tiamu sutt a ᵪjumara fin a ll altettsa ke fa'tʃiamu a ra fa'tʃiamu nu ponti di . u bukammu ndî putrelli u fujava subba u tavaloni e ni menthimu tubbi dâ fogna . menʈɽi ntʃi jet'taumu u tʃimenthu tʃi ruppiv una paret e ka'ri nâ ᵪjumara mi petts/ mi pettsiai [da pezziare 'rovinare'] subba kkha a manu . tand allora mi va/ mi su vagnat vagnava tutthu e poi m aju u kompru nu paju i pantaloni mu akkatth . a manu tannu fitʃaru dui punti non tso . ma tʃ era u dutturi tʃ era ? tʃ era nu rottori di rottori ɖa di d Akkwaru u rottori lokali . m u medikavu e mpignava du punt e poi e kontatimi nu puoka dâ vita ka fatʃistivu ntâ kampagna nta kamp/ a kampagna i ddʒenitori fatʃia/ jia tsappava le hi[jia ?] lavurava k aratu kî vakkh . fatʃia/ metemu ranu . u hatʃemu migghju e jia lavurava fatʃimmu fennə levammə fin e dui u ntrettʃamu no so se kapiʃʃə si nturtʃurava no e si si fatʃiva a ma/ fatʃiva va manna [fascio di fieno intrecciato] dû fenu a manna ki d è ? a manna dû fennə [fieno] . u fenə hatʃimu/ fatʃimu a palla nun è a bballa un è a ba/ a manna d1u fen i bballi grandi no era ntortʃigliati mmo invetʃe no ntrittsata . e si si kugghjia tre a ttre . si fatʃia na na d una fila trettʃuta no tʃirka tre metri po si votava due tre volti e venia ntortʃigliata . kissə mangu iu a sattʃ ah ka fatʃia kus'si sì sì i i i kira manera a manna puru a padotthula hatʃia i kira manera pe'ro a manna vɐnia kju kogghjutu e avia stare kju/ n avia lu spatsiu mu mu si konts . e sen'no a manna fatʃia volumi u va# s e ma# matʃina si kogghjia fina fina e stava pulita a sti magina nd eravamu ntâ notth . ki u jornu era rasp [ruvido] un si putia ntrettʃare . ntrettʃavu poi kuntsamu karri'aumu . man'thiamu ntô pagghjaru [capanna di paglia] kon'tsaumu poi d invernu ntʃ u du'navamu ê vakki u tʃ u mandʒanu po metemu u ranu . i jorni misi ddʒugnu luglia fatʃiva kaddu kû kuttsuni kû kuttsunui . u kuttsuni ki d è ? u kuttsuni sarebbi na faltʃi . si kjamava kuttsuni ne kuttsari sì kuttsari sì . po metemu po jiuu/ u kogghjemu a mannitʃellə po poj u le'gaumu pu fa'tʃiamu po fa'tʃiamu a di i timunieɖɖi [mucchi di fieno] pittʃotti pikkolini a kun'tsavamu sa era virdi u ʃʃampram [lo stendevamo] kugghjemu a rotula ntorna e sikkarə um po fa'tʃiamu tumunialli dopu kar'riaumu ntê a na parthi ntʃi fa'tʃiamu u kjamamu l aria nui . e po nkjana fatʃ/ fa'tʃiamu i timogni grandi . dopu vania a trebbia u ʈrebbi'javamu ma kumu tebbiastivu ? kwal era u metudu ? i metudu u metudu era ka i trebbi i kattʃava a ll initsiu kattʃava sulu a pagghja libbera kus'si l aratu kattʃava n aʈɽa parti dopu ntʃi va a mballatritʃi ki sikomu u tempi ki u u a/ a pagghja a mballava neʃʃe pe/ bballə bballi . o ranu neʃʃia n aʈɽa part . pe'ro tʃ era u lavuru i fa non è ka komu mmo ke u pigghja a . amu mu si vota ô timognu mu jettha subb a ʈɽebbia subba ʈɽebbia killu tagghjava i regni [covone di grano, cal. gregna] mu mentha ntâ ʈɽebbia ke ntʃi voleha# tʃ era killu karria a pagghja . kiru kattʃ u pinnə kiɖu sekka u ɣranu kiɖu ranu u pig'ghjaumu u karriau u ka minth subb u karru ntʃ era u karru subb u karru fatʃimmu un è ka ntʃ a'viamu a makina u kamiu amu u karru konts/ emu u pur'taumu ô pais pui si kontsau ntê kos ntê tʃistuni [cestone da serbare grano] i kjamu ntê sakkh . # e pu per esempiu fatʃim u pani man'dʒaumu a vita era diversa era triste un è ka na vita komunkwi si stava bbeni a vita emmu diversi i emmu tʃ è kkju . kumu si ditʃi ? . ndi kanuʃʃimmu i kkju mmo tʃ è lavoru e kas invetʃe na vota lavo'raumu pu sa sira neʃ'ʃeumu for jo'kaumu ku i kumpagni nun tʃ era televisioni nt era era divers trutta n atra kosa e ki jukastivu ? ju'kavamu ê kumpagni ju'kaumu non tso a muttʃateɖa ju'kaumu a kumu si ditʃi e paɖi 'eramə e paɖi a ddʒukare #e skertsare no a satarə unu subb e n aʈɽu no m u rikordu kom e kjamamu a kavallina a kavallina . u kavallutts #fatʃemu a satavamu subb e n aʈɽu no e jia a passare e ntsomma eh era na vita poo 'eramu kuntenthi kiji tempi ɖa un era . kkha ndi kanuʃ'ʃiamu tutth e mmo vatʃa e lavora ri rikogghja a kas . tʃ è ra televisjoni nun tʃ è/ ssi ddʒovani si# . è ddivers . komunkwi . e purʈɽoppu mmo i tempi su diversi i ddʒovani i mmo vannu . pentsanu diversamenthi tʃ è skura oi e vena domani . un è ka pentsanu . a ll indomani itʃi ven u dove s inkuntra lavoru no ka se no vogliu u lavoru vaj ntâ kampagna e fattsu na kosittʃeɖa fattsu pumadoru fattsu pipi fattsu a faddʒ/ a suriaka diversi kosi kukuttsai itʃimu e sira kwandu ma rikogghju jamu levu pok i dd akkwa e mbeveramu si fitʃi ʈɽovari sen'no# m aju mu spittʃu vaju ɖa mu levu ll akkwa u bbivəru kiri kos pe'ro #fannu ntʃi voli l akkwa l akkwa pjovana ntʃi voli akkwa assai . propia ia aju l abbitudine aju u vaju non tʃ è l akkwa korrente ntâ kampagna i kira manera [h]a kapit e kwindi eh purtroppu su fattu ko'si invetʃi be# n avuʈɽu ʈɽankwilli mi si rikogli ntʃi kampi anni vɐn ntô korsu fanu na passijada ntô bbarrə u ntʃi pija na bbirra iə mvetʃi a rikkogghju a birra sa a vogghju m piju a kasa m a mbivu u m arrivə e lavuru . mə kustə i menu #ʈɽankwillu . e v arrikurdati ankunu jornu propiu spetʃali dâ infantsia voʃʃɽa per esempiu ke ni sattʃu a voti avi puru ntâ kampagna i ʃkurtsuni i serpi ah kiɖə nd avi tanti serpi an serpi [h]a voglia i serpi na vota a vot su nʈɽittsati sugnu na poku akkoppiati su perikolosi kiji un è ka na vota jimmu ntâ kampagna u nkjanamu i lligna . ntʃ era i lligni i muntamu# u fatʃimu lutʃi no . menʈɽi kat'tʃaumu i lligni i suttha nd avi tri serpi . una una una grossa ka è ko'si una kkju pikka e n aʈɽa kju pittʃotth angora lavura ɖa dinʈɽa ija s è misu a gridari gridari gridava #mbravati #gridari . p e mmattsammu ma kumu li ammattsasti ? onoria# kâ tsa/ a tsappa kâ tsappa tagghjastivu a no i mbak'ka kus'si tagghjari no . ddʒirava a tsappa noda parte de #tʃi mpis la kanna ma eranu viperi ? no no viperi on nd avi kkha n nui . serpi normali normali nun sugnu ndi kapiʃʃi kwant è u serp serpi normali ma nun su velenosi no nun su velenosi na serpa ko'si è iu pentsu# kkha u nd avi serpi velenos . #sugnu nasperi ma non nta ll akkwa ma kiji nun nd [h]a pok kiji su perikolos l asperi ma n aʈɽu serpi non kwandə vot tampai e #na serp puru mmo si fa iɖa si vida na hikana# simu kâ makina si menth u grida ntâ magina ki ti fa a serp nenthi grida k avia na serp [risate] . iu tenaria na# mi# dassat mi da n impressjone ma poi . sì nd avia magini . iɖa . ma i kosi tanti iu num mi rikordu mi rikordu puru kosi kuntatʃi# iru kalabbrisi# . e militari e militari kî figghji simu/ ji u hatiga a matina kwandu kwand tuttu pittʃotti i figghji no iri ntʃi rava a matina avia di jiri kwandu me/ a sira dormianu u juarnu nun tʃ era a matina si vigghjavanu e kwaʈʈɽ n aʈɽa vota ku mmia iɖi #mbaʃerava# iru i rispigghjava# a matina e kwaʈʈɽu# ku mia . vidi a kista kkha kwand era pittʃotta . vatʃ u kurka nta sta stantsetta kkha num volia u ntʃi lavava ntʃi lavava nô u mendz u letth . spagnava mi spagnava si spagnava rrivai siritʃi kwandu mi rikogghjia #subb o tapphetu i spagnava ntʃi gri'daumu #nterra a porta# eh se/ a vita . e a Milano kiri dui anni no ? dui anni dui anni . lavurava nta l edilidzia ntsomma fatʃimmu kostruttsjoni tutti lavuri duvi abbitavi ? abbitava abbitava a Settse Ssan Ddʒovanni . ma ku altri kalabbrisi o ? no kalabbresi 'eramu tutti diversi pek'ki iu abbitava nâ pentsjoni eranu diversi signori i Militu nd avia di Ffoddʒa nd avia di Bbari tri o kwaʈʈru 'eramu . eranu . tri divers 'eramu assiami paisanima no #lavuravu mai kî paisani . a Mmilanu sempri ku forestieri e mmegliu mi ʈɽovava . nun avia pi diri ku# nui kî paisani nd ava bbravi sempi . e komuntʃastivu u llavuru du muraturi a ditʃotth anni jia a Milanu po kjanu kjanu lavurava kî muratori poi lavurau ku kiɖu poi tʃ era puru u kapumastru ? sì sì sì ki ntsegnava sì u kapumastru m ntʃi mpara iru un è ka deve imparare . u deve essere irə ke/ ka [h]a mu warda mi fatʃi e fatʃi iə infatthi lavurava a Milanu lavurava sempre ku nu maʃɽu kwandu iu mi ndi vaju a kasa kumu rienʈɽava mu vol a mmia . kwandu se na vota mi ʃʈɽopphijava a mani kwandu #rienʈɽai u lavuru ke vol a mmia . kwess #ur fatʃia a mmia kiɖu maʃɽu . si vida ke oddʒi . 'jiamu jiva trankwilla era d akkordu pek'ki nfatthi fa'tʃiamu . mentir i finestri nta i mura . finestroni a mintir a nu stabbilimenth . e mi mant a mmia kâ pistola u sparu i i tsankhi no i muramu vaju n amura mvetʃe se i muri si dispara kâ pistola e si si murava sì sì . sparava a pistola mbukav o ferru ntô pilaʃʃ . era nu kapu di finestroni grandi pilaʃɽu pilaʃ . ntsomma eh lavoru lavurava sempi iu sempi sì mbranu# [a Milanu ?] pu falliva puru #tʃenti no ku sempi l innutʃenti# na vita ɖa ke fatʃia attentsjoni sembre muratori un è ke . fatʃia tubbi iu mi vidia ku ri tubbi fatʃia tubbista n atu bistai iu persunalmenti lavuravu kî tubbista . ma iu m arrantʃu fattsu ti fattsu l impiantu d akkwedo/ u bagnu fatts ti fattsu# a lutʃi a menth eh ma iu mi addatthu iu m addatthu tutth nun è ke sugnu professjonista e sti kosi pe'ro . m arrantʃu tʃerku u m arrantʃu . ma pure imparastivu di altri kristiani sì ntʃ era lavuravu ku diversi personi ku diversi maʃɽi nun fatigava ku unu sulu . ia sempri ki lavuarav ku nu maʃɽu sempri tʃirkava pareri . issi mai anke sapia megghju ri kiru issi sempri jia sempi ku'si . issi mai ka iu a sattʃ . iu gward/ iu sempi wardavu komu fatʃi pik'ki ognuna persona lavorammi diversi i n auʈɽu . iu lavurava ku kiɖɖu e gwardava komu lavurava kiɖu lavurava ku kiɖ aʈɽu gwardava komu fatiga kiɖ aʈɽu . aj un [h]e mai parlatu iu um parrava mai avia sempi u metudu . semp u metudu kju bbrevi #trovu iu . eh purʈɽoppu iu su ko'si a mmia mi fattsu i affari mej non vogghju ki sapiri . adduv lavur a dditth a fidutʃa m avanu a mmia ndî operai poi vaju d akkordu ku tutth nun è ka tradiʃʃu a killu ke magari è vagabbondu kiru ke vatʃi u mbivi o kiru ka . ke sugnu nun è k ebbə wardari tutth i kosi . nd dev essiri anke un pilastru . e sen'no komintʃa a 'meʃʃere e persone ke komintʃanu e kiɖu vatʃi si ndi vatʃi ddʒirandu e kiɖu nun fatiga e kiru s akkjappanu ku tutth . #e si kapita un è ka è ordinə# lo so da mio padre . no a mia invetʃe in fattʃa# vaju d akkordu ku tutth . pu . nun tʃ èdə nun tʃè tutthə d akkordu . iu pratikamenti nui #fitʃe# fatts ku/ nkarrika a mmia pe'ro inkarriku on l aju . un è ke voju/ pe'ro u lavoru svolddʒiu . l ati ki sarria# fatiganu . mitinn error . pe'ro un è ke iu mi tegnu mi tegnu superiori vaju iu u lavuru #bonu lavoru mi fann a assistenthi viri ke lavuru iu invetʃi lavuru . lavura l aʈɽu assiam a mmia . pe'ro iu vatʃ avanti avanthi kammina lovor infatthi . iu #si voli u fatʃi dumand a mmia kumu kumintʃa ma lavoru . ma mmo jimm a Parmi oddʒi nd [h]a ddʒornu jia a Nikotera nd [h]a ddʒornu fatikava kkha a Militu nd [h]a ddʒornu . semb in ddʒiru mi mandanu . ma forsi si# ka ja mu a kos a Polia . kwindu lavoru ja duv è Polia ? Polia vitʃinu Kuringa ntso[mma] ntsomma . è lunthanu allura ma komu fatʃiti aviti nu kamiu ? no no av avi/ a'viamu i firguntʃini aviv no firgoni ki/ aviva divers firgoni jamu kkha a Mileto e poi kâ makina a Militu ntʃi minta tʃinku minuti pos a makina e parthimu ku i meddzi soj kû furguntʃinu furguntʃin sì avi ʈɽi kwaʈʈɽu furguntʃini un è ka nd [h]a una e su diversi skwaʈɽi un è ka simu uu/ simu kinditʃi operai . un è simu# jamu ʈɽi kwaʈʈru a na parti ʈɽi kwanʈʈɽu n aʈɽa dui n aʈɽa parti po# l autista [h]a lu kamiu# ma vui fatʃiti l autist ? no no no iu non ê ê meddzi non vogliu sapiri iu . iu nun in kasu d emerdʒentsa rispostu nkuna/ nu furguntʃinu ku# pogu na vota ma mmo . na vota 'eramə 'eramə tri operai allora al limiti son si n autista um benia iu po spostava iu s aju u vaju a Vibbu se aju u vaju a Pregalia ma nu jornu du jorna ma ɖa ke nu mi piatʃi a mmia u fattsu l autist om mi piatʃi mai . eh sugnu su kiji ki su attakkhati u fa u/ u vanu u ffanu l autist . purtroppu . e ma per esempiu prima a Militu kum era ? tʃ era skola n kampagna o ntâ kampagna no skoli skole ntô paisi eranu tre kasi tʃ era na kasa vitʃinu a Raffraddali kkha prima vota tʃ era subbitu# era na kosa i vvekkhj era bbass i na skola da na skola era . kkju avanthi a n aʈɽa par/ a n aʈɽa ruga via Ospedali n aʈɽa skola era . in via Ospedali tʃ eranu n aʈɽi skoli kkju avanth tʃ era a Signoriə du signoliə da Rokk . tʃ era a via Duomu tʃ era puru ɖa du skoli . e skola eranu tuttə spars un eranu a na part ma skuole elementari ? era lementhari r alimenthari aliment/ po fitʃiru# i meji [medie] fitʃiru i meji kkha duve i fitʃiru mmo na vota tʃ era i meji na vota a kwinta elementhari massimu avia ma i ddʒenitorivoʃʃɽi v [h]anu mandatu a skola o eranu kunʈɽari ? a ʃko/ no mi mandaru mi mandaru ma sulu ka ke iu a skola un è ka/ tant iu [t]ant volun'tha on jia . ivi grandi du anni on jivi . du anni mi bbottʃaru iu a skola era duru sulu kiju sulu ki mi piatʃia era a matematika . a matematika a matematika sì no tʃ a ntsegnanu ai figghji pur iu ntʃ mparai pur a iɖa a matematika e pik'ki propia a matematika ? e no so mi piatʃia nfatthi fattsu u muratorə #u tʃervellu puru un è ka fatʃi kuntu #un è ka su muratorə sulu nta na kari devi fari nta muru# ntʃi menth a n atu du meʈɽi kubb detʃi meʈɽi kubb n meʈɽu kubb devi fari kunth . usualmenti ku kwant è a stantsa non kwant è detʃi meʈɽi kwaʈɽati vinti meʈɽi kwaʈɽati a kira misura tʃè la matematika un# ka fattsu ku kû telefoninu kumi si ditʃe ku a kalkolatritʃe kalkolatritʃi iu fattsu mentalmenti kâ pinnə fatts u kunth ankora ntʃi rieʃʃu pua nun sattʃu si domani ntʃi rieʃʃu ma oddʒi kome oddʒi si rieʃʃu # iu nun pu ssu fatthu kkha matematika . possu l unika kos sen'no a storia ddʒeografia no non n a timpava# kwindi no no no è skottʃant magari nkuna poesia ma m a mparava ankuna kiju mi piaʃia ma aʈɽi kosi ma in kiri tiampi tʃ eranu puru militisi per esempiu ddʒenitori militisi ke num mandavanu a skola tʃerti figghji nd ava nd ava ki n mandaru sì nd ava e eranu piuttosto i fimmini ke num mandavanu ? noo dʒeneralmenthe anke . poveretthi ke nun nd avanu so/ morth i famə nun è ka a skola un i mandavanu a skola elementari per'ki u mandavanu ntâ kampagna u fannu servitsi u fanu lavuri un è ka u gwardanu i majali u gwardanu i majali u gwardanu i krapi u gwardanu i pekuri ntsomma tʃ eranu pure pekurari ? sì sì na vota nd ava as'sa pekurari due tre pekure due krapi na vota pe sempiu latthi nun è ka kumu mmo ku jia/ ku vatʃi u kattha a mattina passava u pekuraru u kraparu ntʃi va tʃi mand u latth . kasi pe kasi kasi pe kasi no tutthi kkatthavanu kiji ki stavanu beni non è kka u kat'thavamu tutthi i avvukatu i professuri katthavanu ntsomma tutti sti benestanti un k era malatu un akkattava ma nui . e tʃ eranu kwesti venditori puru ki vindivanu tʃe n era poku poku na vota na vota ntʃ ava poku na vota ô mərkhatu 'jiamu . mərkhole'di . pu man a mmanu se men# . mmo ntʃ era . na vota fatʃianu i hi/ i fiku sikkhi si kaliavanu i kog'ghjiamu mi si spak'kaumu i misimu subba i kanittsi subba a . m a kja'maumu a lloddʒ a loddʒa fa'tʃiamu fatʃiamu u menthemu sempe tʃinku sei lligna attseppat ntâ terra po men'thiamu i traversini e fa'tʃiamu a loddʒi talunu# ankora subbə ku la ligna fa'tʃiamu a loddʒa subb ê fiki kjantimu subb ê kanitts [cannicio per seccarvi frutta] u tʃi kalianu kiss pu a vota kjovia skappammu ʈɽa'siamu intha poi tira ll akkwa si mmukkhavanu e po li jet'taumu poi avia u jia pemmu i vutammu e se# l aʈɽu latu . pek'ki sennoni nun ntʃi skuravanu no e si ra# . po i kogghjianu i fatʃia e po fanu u ntʃi kkatthanu . po ognunu ki katthavanə a kwinthali tandu e a kwantu vindistivu i fiku ? ma tantu hatʃ u# . a ʈɽimila u kwinthali . un ti kogghji kiru kwintali i hiku non non ndi vatʃi u# kalia u# allora a kij tempi volen ma tempu ntʃi vuliva pe kog'ghjiri nu kwintali i fik ? . e dipendi kwantu kwantu nd avia u not ntâ kampagna fikari fatʃianu i fikari nd ava u nota po mmo vindiva a kwalkhunu mu nota enu kampagni tumənat i fikari assai nta nu misi e fatʃia nu misi undi fatʃia tʃinku sia kwintali u kwintali dipendi â kwanti'ta k avia e n alberu i fiku kwantu kju u menu kwanti ma di fare n/ . nantsi kwintali no na kil trent . pe'ro ti fannu fiki na fikara fatʃi/ kogghji kwaʈʈɽu tʃintali i fiku 'jiamu kô panariu u kogghjimu . a vota pe'ro si kogghjianu# ogni ʈɽi gghjorni si kogghjianu i hiku ʈɽi kwaʈʈɽu jorni si kogghjienu kogghjemu a na parti pu 'jiamu a n aʈɽa parti pu 'jiamu u pigghjamu a una vanda i tʃerkhamu 'jiamu a n aʈɽa vanda i tʃerkamu 'jiamu avanth arreth# itʃi kkha on ni kogghjamu i so'stavamu dintra a nu juarnu va 'notati sì# ka di fortsa# votat un nd jianu nu kî kaʃʃitt dopu tʃi votavanu po si kalian po si kugghjianu . e si skassavanu subba a kannittsa ankora restavanu kju kogghjuti no e fa'tʃiamu l aʈɽi e sempri # ddʒi'ravamu semp e sembə na vita ma ki . suttʃeriu per esempiu ka unu katthi du nu fikaru ? ke a mmia a ddʒente mi sempri rakkontava o pa# no iju non kogghjia# nun katthi mai a katea o paʈɽu non ti rikkordi ? no no io/ . no num mi rikordu su #kas ke kwa tʃi sono pure brutti intʃidenti sì fortsi nd ava ki karunu dâ fikara dâ tʃirasara dâ alivara# ntʃi ammattsanu puru . loita# u sotʃeru i i Maris subb a fikara . massaru mass Nikola â luvara/ â luvara [olivara] katthi â luvara #ammat'tso . a llivara no u miu katthi dâ fikara mi rikkordu ka nui 'eramu figghjoli e ntʃi stoppə [stetti] nâ fikara e kkatthi ntô menʈɽi kogghjia i fiku no e pu m u inkjanamu ɖanə un è ke ntʃi potianu a meditʃina i makina u jianu ku na tʃuttʃ u misimu lla subba u nkjanammu a kas . e tannu nu kortsu# i kostati ntʃi hitʃaru pju iu m u rikordu kattha dû karrubbu u statʃi pju kwandu katthə# ô #gattuparu eh ntʃi fitʃi puru i ntʃi mu# kostata ntâ fikara . e na vota pe'ro era bruttə eh na vota farmatʃi katthi# puru vejə# . i u kugghjammu kû karru nkjanammu a kasa . mu vaju a Vibbu ku a magina ô setthanta ô settantha fu ô setthanta fu iju ristau puru tsopp pe'ro ntʃi è fortunat na vota pruv# l okkhj . si gghju# na bbutta# a ll uakkhj . era pure a Vvibbo e jia sei gghjorni a m u ʈɽovu n jornu nun jivi restau pentsarus pikk on jivi . nd avia a pressioni mu hatʃi pekk om vinisti ? e arrestava kkû pentserə . è abbituatə è #na kos i abbitudinə no jia mu ʈɽovu ke ditʃi [h]a mu biri #si anguna kos . jia a motu jia kâ #moti mu allora kiji temph antsi l a'viamu # ka r avia a Paravati u ben iɖu tutti kwant ntâ mototʃin
Mil1wID1 signura kumintʃamu kumintʃamu kwannu naʃʃistivu ? iu naʃʃivi u vintunu unu tʃinkwantakwatth o tʃinkwantakwatth e duvi ? a Paravati e no a Militu no a Paravati a Paravati kwantu sorə fratə tenə ? e simu ʈri ma soru Erminia ma soru ma fratellu Antoniu e iu e i rikordi d infantsia . e i rikordi kom eranu i joki kiddi ka fatʃistivu nta kasa i ddʒoki ddʒo'kaumu kê kompagni di skuola kwandu jia a skuola ddʒo'kaumu assiami poi fitʃi fin a kwinta elementari pik'ki kkju avanti non tʃi ivi e . e ppoi imparai nu nu mestieri tessia tessia tessitritʃi . e dopu fitʃi fin a ditʃannov anni tessia e dopu ditʃannov anni vinni kka in Ddʒermania subbitu sì e vi maritastivu nta Paravati mi maritai a Paravati pe'ro ma maritu u kanuʃʃivi kka dopu ke vinni kka in feri da mia ma kugnata e ka nun ndi kanuʃʃimmu ku ma marit ma a kugnata ki ku Lutʃia kkha ku ku me fratello vinniru in feri a Paravati no una de kkju dʒuvani di sì ri tutti sì sì kkju pittʃotta ia a kkju pittʃotta viniru in feri ritʃi ki ffa tti nni veni ritʃi na poku in Ddʒermania ritʃi ku nnui issi pik'ki nno e vinni in feri kka ppi kwantu tempu ppi kwantu tempu ? avea vinutu par u misi no poi nu misi sunu trent anni ki stu kkha nun mi ndi ivi kkju ka poi mi misi a lavorari dopu n annettu kwasi ʈruvai lavoru ko'si e mi misi a lavorare e poi nun mi ndi ivi kkju ki kosa stati fatʃennu mo komu prufissioni ? mmo nenthi fattʃu lavoretti ko'si privati non fattʃu nenthi prima lavorai ott anni nta Nekkermanni a fabbrika Nekkermann no ee lavorava komu ndô kontrollu tʃè lavori ko'si spedittsjoni e ɖɖa sutta kum era a vita prima ? in Kalabbria ? e kom era eeh veramenti nun è ka iu fitʃi tanti tanti kosi pik'ki dopu dâ skhola mi misi a lavorari e ghjinta kjusa kon a kiɖu nun niʃʃia mai pik'ki me me pa'pa nun mi lassava sulamenti 'jiamu a missa a o katekismu e bbasta non è ka neʃ'ʃiamu kwannu fatʃemu kwakki passeddʒata ko'si poi a kkasa eeh e bbasta se no dinʈra e ma ati potutu neʃʃiri puru a Miletu o sulu a Paravati ? sikkomi ki tʃ erano na spetʃa e frontera no sì a Mmiletu jiva ô merkatu sin'no ka jiva a Militu 'jeumu sulu u merkatu ogni merkole'di tʃ era o merkatu e 'ghiemu ku me mamma e n a fa'tʃiamu a pedi e komu imparastivi a tissiari . m imparai sikkomi tessianu i kuddʒini mei no kista fu na dʒenerattsjoni prima fu me nonna na tsia mia ke poi kista muriu a tsia Kuntʃetta puru si kiamava e poi tessiru i kuddʒini mei e dei kuddʒini mei poi tʃi ivi iu a mpararmi mi mparai a tessiri e ki tissi ki tissia fatʃia kuperti e poi servietti tuvagli i tavola ku'si kosi ko'si e kumi si fatʃiva tʃ era na spetʃi e teknika sì a'viamu un telaiu no di legnu fattu u tilaru u tilaru tilaru di legnu . e ni min'tiamu ɖa e tis'siamu tʃi vola a forts . a fortsa e fa'tʃiamu i kuperti e tʃ era ankun alʈra kosa nta Kalabbria per esempiu ke v è rimastu impressu ka ankora oi vi rikurdati e ki tʃ era ogni ttantu 'jiamu ntâ kampagna ku me mamma nd al'tsaumu prestu a matina e 'ghiamu arrikug'ghiamu kwandu tempu dê fiku ha'tʃiamu u kug'ghjiamu i fiku kwandu tempu d alivi kug'ghiamu alivi e n al'tsaumu prestu e poi ndi riti'raumu a kasa . e kistu kka fa'tʃiamu sta sta vita kka ko'si no non è ka ati nu pettsu i kampagna i fora no sì avim a a'viamu a terra sì è un pokettinu distanti i n kampagna ma kkju menu duvi sta ? . e ffora fora paisi a li ppa Kumparnisi komu si va ppi Kumparni ppe ra ssutth e n a fa'tʃiamu a ppedi pir'ki prima nun è k a'viamu meddzi nun tʃ era nenthi no n a fa'tʃiamu a pperi a'viamu a portari tutti kosi n testa kugghjamu alivi i ndi purtamu n testa kugghjamu i fiku e ndi purtamu n testa e e kus'si poi ndi pur'taumu a kasa e fa'tʃiamu na bella rakkorta 'eramu dʒojosi per'ke non ndi mankava nenthi no pik'ki 'jiumu ndâ kampagna kugghjamu tutti kosi nun ndi mankava nenthi ditʃamu a'viamu sempi kwalkosa a kkasa me pa'pa lavorava fatʃia l ettritʃist . eh . e 'stavamu bbeni nun è ka ni mankava nenthi e si rikorda per esempiu a vita dê fimmini kum era prima dda sutta nda Paravati ? tʃ era ankuna differentsa ad oi per esempiu se e sì normali nun è ke kissu ritʃia pik'ki fino a ki ghjera rinʈra ma paʈri era puru ddʒelusu nun ti fatʃia si ? eh nun ti fatʃia neʃʃiri u jamu n dʒiru ke iu ija ô katekismu ki ku ll amitʃi poi dopu rô katekismu vu'liamu u ni fatʃimu na passijata no 'jiamu/ appena mi viria ma paʈri pʃ a kkasa mi fatʃia . ke era ddʒelusu . ee iu mi ritirava mi stava dinʈra e bbast . poi u ttempu di/ prima prima mi rikordu ke ankora kampava a nonna mia no e era nta nu lettu tʃink anni se anni stetti ntô lettu . e a'viamu ghiri ppimmu mu tʃi kutʃinamu kiɖa ma mamma ankora kusia ka fatʃia a sarta no e mi mandava a mmia ritʃi vai tu parti i mia no e tʃi kutʃinava n poku i pasta e po mi ritirava rinʈra n aʈra vota e sti kuosi ku'si mi rikuordu si no nun è ka iu ebbi n infantsia ku sapi komu iu no e a Paravati tʃ è ankuna festa ankuna kosa i spetʃali'ta e tʃ è a festa dâ Madonna î l andʒelu ogni annu fannu a festa dâ dâ kjesa fannu a protʃessioni ? sì fannu a prətʃessjoni e kista kka era a festa nosɽa prima kwannu tʃ era sta festa nɐʃ'ʃiamu e ni fa'tʃiamu a passeddʒata a sir se nno aʈri festi e spetʃali'ta per esempiu i kutʃina kosa si kutʃinava prima no e mmi rikuordu kwandu fa'tʃiamu a festa kiɖa ma mamma fatʃia i tagliatini i i tagliatelli a mmanu no tagghjareri tagghjareri . e e ppi nnua era festa pik'ki e nun è ka i fa'tʃiamu sempri na vota ogni ttantu e ghjera na spetʃiali'ta ppi nui no fatʃianu a karna kkû suku e tagliat/ tagljareri rok . eh . e ndi ndi diver'tiumu akkus'si e a Natali Paskwa tʃ è ankuna kosa ka si fatʃi ankora oj a Paravati si kutʃina ankunu tipu i dutʃi i kosi i durtʃi bbo ki tʃ eranu a Natali ki fannu nda nui i pij i pij sunu i pij ai sta spetʃiali'ta dê pji . e ssi nno si mandʒa ki ssattʃu fanu u bakka'la fannu ki sattʃu si normali komm a sempri ee kosi akkus'si fanu no e ogni kwantu ʃinniti ɖɖa sutta ? e iu vaju na vota l annu sempe d agustu sempre d agustu o a llugliu ku'si e vi piaʃi a voi ? Paravati o viriti ankuna differentsa i prima Paravati i trent anni fa e va bbeni è kambiato nun è ka è kkju komu prima no . ormai tutti l amitʃi ki avia io . ssu tutti ki komu si ritʃi nun ndi kanuʃʃimu manku kkju pik'ki ognunu avi a vita soi e io kwando vado la nun è ka ne neʃʃ assai staju a kkasa a puliri a fari jamu ogni ttantu ô mari ma se nno nun è ka neʃʃ nun vaju a nessuna parti e gli amitʃi ssi nni nkunʈramu ku'si ni parlammu se nno non tʃ è kkju kiru kuntattu komu prima . e si perdiu a kosa ki tʃ era na vota nun tʃ è kkju . ma per esempiu oi kwandu va a lu merkatu komu parlati tʃè komu fa ad avere i kosi kkju kkju poku ? kkju poku si a buon prettsu ditʃamu litikari o ankora si litika ? e litikari ku sapi litikari si ma nui ormai semu abbituati kkha non è ka iu sattʃu kkju litikari iu vaju sempri ku m/ ku sorma ô merkatu no a ekku ku Erminia e ku Erminia ka kiɖa sapi i prettsi e a kanuʃʃunu ankora e kkju ditʃamu pik'ki sta sempri sì sì iɖa iɖa si litika si si fatʃi sapi tirari no nvetʃi iu non konoʃʃendo i prettsi si bbaju sula makari mi mi fannu no m imbrogliunu ditʃamu e s aju kkattari na kosa vaju sempi ku sorma ma ati ntintsjoni i ʃindiri kwandu siti in pentsioni kwandu ditʃamu kwandu sugnu in pintsjoni spetʃalmenti marituma voli u ntʃi ndi jamu ma nta Sitʃilia o nta Kalabbria ma kasa è ɖa si nda Kalabbria e nta Sitʃilia no un a viti no nda Kala/ nda Sitʃilia nun avimu kas a fitʃimu nda Kalabbria tʃi ndi jamu ɽa ma komu komu fatʃiti ppua kku i figghji ristanu kkha i figghji o ee kissu e un probblema poi pik'ki i figghji sikuramenti stannu kkha . nui tʃi ndi jamu dopu ka pigghja pentsjone marituma tʃi ndi jamu i figghji si bonu u vanu u ndi ʈrovanu komu fatʃimu mmo ka jamu nui ɖɖa na vota l annu venunu iɽi e ndi ʈrovanu . armenu ndə ritiramu avimu a kasa ɖɖa ki fatʃimu kkha ?! . pik'ki poi a stari kka a pagari nu sakku affittu poi i sordi nun abbastunu . e i primi tempi kka a Frankuforti komu furunu diffitʃili no ? no ppi mmia n poku diffitʃili pik'ki nun sapia parlari no ma ssi nno tʃ era ma kugnata me fratellu kkha nun è ka mi ʈrovai mali . steppi m a passai bbon ma u paʈri ki dissi kwandu kwandu ditʃistivu mi vogghju maritari kkha nda Ddʒermania fora l Italia ku nu sitʃilianu e kû sitʃilianu kissu no e nun è ke nun disseru nenthi no m aviti dittu ke era ddʒelusu era ddʒilusu e e poi sikkomi e lui era sikuro ka iu era kku ma frati kkha nun è ka era tantu ka si kanuʃʃiru puru sì sì poi vinni kkha si kanuʃʃiru e allura . akkunsentiu ka mi fatʃia fidantsata e pi spusalitsio kumu l organittsastivu ? u spusalitsiu tʃi ndi immu in Kalabbria fitʃimu in Kalabbria ni sposamu ɽa . tantu i ddʒenitori mei organittsaru tuttu ristoranti kjesa tutti kosi loro [h]annu fattu no . kwandu immu nui era tutti kosi pronti e n aprili ni sposammu o ventitʃink aprili ni sposammo dopu ddu anni no ddu anni di fidantsamento ddu ann e mments . e e nni sposammu . ni sposammu in Kalabbria poi fitʃimu n auʈru kosu in Sitʃilia kku i parenti soi fitʃimu puru in Sitʃilia una sekonda un sekondo maʈrimonio un alʈru nun ghjimmu in kjesia pe'ro no ntâ kjesia no na festa ko'si in sala ko'si sulu ma kome n maʈrimoniu pik'ki fitʃimu assai kosi puru ma u maritu vuosɽu i unn è ? . iɽu è dâ provintʃa i Palermu i Palermu propiu provintʃa provintʃa si kiama Kjusi Sklava u paisi Kjusi Sklava e kumu si kapiʃiru per esempiu u dialettu kalabbresi kû sitʃilianu veramenti a iɖɖu u kapia u kapiʃʃia io pe'ro kwandu jivi ɖa sentia a ma soddʒira nun tantu a kapiʃʃia . ke parrava un pokettinu kkju stretta no . e tʃerti paroli eunu diffitʃili m i kapiʃʃ poi kjanu kjanu pratikandu m u mparai . e vidi ankuna differentsa ʈra a Kalabbria e a Sitʃilia per esempiu i paisi Paravati o u paisi dô maritu vuosɽu tʃ è ankuna differentsa ? a differentsa tʃ è pir'ki iu a mmia mi piatʃi u paisi miu e iɖu ntʃ abbituau ô paisi miu ntʃi piatʃi puru Paravati ka in Sitʃilia kwandu 'jiamu a Paravati tʃi pigghja a makina e ddʒira vatʃa a tutti i part mvetʃi nda Sitʃilia tʃi statʃi rinʈra e nun neʃʃi propiu e pik'ki ? e ki nni sattʃu tʃi piatʃi kkju a Paravati . e per esempiu kwandu jati a lu mari duvi jati jati su lu joniu o sul tirrenu ? undi jamu tirrenu era ? . Bivona Vibbu Marina iu nun vogghju u vaju luntanu pik'ki viaddʒari m annoja per'tʃo tʃi vaju ɽa vitʃinu e viriti ankuna differentsa ʈra Paravati e Mileto ? . Mileto è un pokettinu kkju grandi nun sattʃu iu bboh i personi sugnu puru n pokettinu diversi e in ke sentsu ? e ki ni sattʃu iu in ke sentsu diversi ? e bboh sugnu nun sugnu kom o a kosa i Paravati sugnu kkju kkoglienti Paravati nvetʃi Militu nun tantu sunu kkju e m pokettinu sì ma pik'ki su tutti kkju rikki non lo so sa'ra propia karatteri non lo so si sentono un poko ppju mportanti bbo . nvetʃi# Paravati ɖa simu # nvetʃi ɖa a Paravati sugnu kkju semplitʃi i persuni no su e kanuʃʃiti puru Vibbu komu tʃit'ta o in menu tʃo'e per esempiu va bbene a Vibbu nd jamu ko'si ogni ttantu kiɖu fratima fitʃi i skuoli ɖa ma pe'ro iu nun tʃi ivi non è ka u kanuʃʃu ma mmo ki ghjamu in ferji ogni ttantu tʃi jamu fatʃimu na passeddʒata ko'si si uʃamu u po kwandu sentiti i paroli vibbunisi kom è o a tʃit'ta i Vibbu ke impressioni vi fa ma veramenti nun aju tantu kuntattu non lo so è una tʃittadina e è megghju di Paravati e di Militu no . pe'ro differentse bboh . non aju kuntattu kî personi di la e nun pottsu sapiri komu sugnu tʃ è ankuna kosa ke vi piatʃi i Paravati spetʃalmenti per esempiu# ke vi manka kka in Ddʒermania a trankwilli'ta mi manka a kasa pir'ki ɖa na bella kasa bellu ʈrankwillu ɖa undi abbitu iu nun è nun tʃ è tantu rumori allura ʈrankwilla kwandu vadu lla mi vogliu stari bella ʈrankwilla rinʈra e manku vogliu uʃʃire andare in dʒiru . a kasa manka sen'no i parenti pratikamenti pik'ki i parenti sugnu sempi ki mankanu no pe'ro komu alʈri kosi no e per esempiu kwandu ʃinditi nda Kalabbria ki fatʃiti ntê vakantsi jiti duvi parenti o komu vi organittsati a jurnata i ssolitu kum è ? . di solitu a jurnata mi altsu e mi mentu a puliri pulidzu a kasa primu a prima settimana si sapi no mpena arrivi ɖa puru ka sorma nda aiuta puliʃi n pokettinu prima di andari puliʃi non è ke ʈrovu tuttu sporku pe'ro iu poi komintʃu a ffari i finestri i porti puliʃʃu tutta a kasa n auʈra vota belli feri belli feri sì poi na settimana andiamo in Sitʃilia a si pure e ogn annu na settimana dietʃi ddʒorni na kosa ko'si andiamo in Sitʃilia e ni passamu ra pe'ro ra io kjusa kkju kjusa di Paravati ? su kjusa si kiama Kjusa û paisi e iu su kjusa di Kjusa pik'ki non esko mai ɖa nun neʃʃ jamu a visitari i parenti ko'si i na kasa a n aʈra ko'si pe'ro no ma maritu ogni ttantu ntʃi nni vannu ô mari . ma sikkomi è luntanu ɖa è luntanu è luntanu iu nun tʃi vogghju n tʃi vogghiu iri . e mi staju rinʈra ku a soddʒira mia . e komu parrati ʈra di vui ? e noi ni kapiʃʃimu iu parru kalabbrisi e iɖa parra sitʃilianu e ndi kapiʃʃimu . se no poi a dopu ritornamu n aʈra vota in Kalabbria stiamu n aʈri ddu settimani ndi fatʃimu n pokettinu di mari ko'si o jornu dopu mantʃatu tʃi ni jam ô mari . e bbasta finiʃʃunu ko'si i feri nun è ke kwandu jamu mantʃamu a pittsa e ogni ttantu niʃʃimu u jamu ô ristoranti da sorma jamu tutti i siri a lu ristoranti duvi jati i solitu tʃi ankunu puostu e sutta San Kaloddʒeru ɽa a San Pieʈru San Peʈru komu si kjama kiɖu ristoranti vitʃinu Paravati ɖa sì ɖa sutta a San Peʈru nun è luntanu . e a maddʒor parti n arristamu ku sorma ku Erminia . tʃi nda sira ɖa tʃi ndi jamu ɖa e stamu intsemi pir'ki di solitu alʈri parenti nun è ka nd aju ddʒenitori mej moriru tutti dui e per'tʃo iu mmi ndi vaju ɖa a sira komu finim i mantʃari tʃi ndi jamu na sorma n poku e stamu ntsemi si rikorda ankuna kosa ki ki rakkuntava i nonni kum era a vita prima ? na vota sì . e na vota komu mi rakkontau ma mamma non è ke tʃ avianu u mantʃari pe'ro a stentu ditʃamu nun è ka tʃ avevanu propia tuttu no tʃi mankava u mantʃari . pik'ki komu ritʃeva ma mamma ritʃeva a nnui u pani nun ni mankava pik'ki se no so paʈri era mulinaru no si ritʃi si fatʃia/ avia nu mulinu e a farina l avianu sempi e non tʃi mankava per'tʃo ritʃi u pani l a'viamu nui l aʈri l aʈri suffrianu a fami ritʃi rakkontava sempri ritʃi poverini kwandu fa'tʃiamu u pani venianu tutti kwanti ka ndi volianu n poku no kwandu u fatʃianu ndô furnu pe'ro ritʃi nui nun nun è ka soffrimmu tantu a fami e d auʈri kosi nun mi rakkontavanu nenthi pik'ki iɖi stavanu bbeni soffriva me mamma ka tʃi moriu tanti sorelli ritʃamu tʃi moriru a sì ddʒovani sì tʃi moriu na soru ka era si kiamava Kuntʃetta dopu parturitu tʃi moriu tʃi moriu doppu poku tempu moriu tʃi moriu a soru . da pikkolina ditʃamu tʃi nni moriunu n aʈri ddui . e soffriru kiɖa ma mamma rakkontava a ddʒoven'tu mia m a m a fitʃi sempi vistuta i nniru sempri piandʒendu tʃi moriu u paʈri puru ddʒuvani ma ankora si usa u niuru si si usa ma in Kalabbria non tantu ora no no no ma u luttu per esempiu a mmia mi dissiru ka fannu viniri puru i kjandʒenti ke su ddʒenti ke vena i fora e ki kjandʒi a ki fannu/ i pavanu pemmu tʃandʒanu ? sì undi nui nun si usa ma prima pents/ a San Pietro i Maida sì no nui pentsu ka no dda nnui tʃ eranu propia kiɖɖi ki sapianu tʃan'dʒiri ma kiɖi kû vankali u sapiti ku d è u vankali kû vilu nigru ka si mettono le donne ke ditʃamo stanno in lutto non si konoʃʃe ppju ma kiɖ antsiani ankora ntʃ u mentunu kiɖu makaturi makaturi sì ankora tʃ u mentunu i vikkjareɽi ma komi ddʒovani nun tʃi ni mentunu kkju nniru . pik'ki [h]e vistu iu kwandu mori kwalkunu na vota tutti tʃi mintianu a kamitʃetta nira mmo è kapitatu ɖa kwannu mori kwalkunu vannu a missa ku'si ô funerali normali vistuti ddʒenti sɽana i sɽani i sɽani sì i parenti propia no i parenti si vestunu i niru no almenu kwantu ntô funerali poi . poi nu su togljunu subbitu nun pentsu ka u tegnunu assai . e e kkus'si
Mil2mDD1 allura signura kuntatimi kwandu naʃʃistivu e duvə ? . nɐʃʃivə a Militu semph Paravati pe'ro frattsjoni di Militu di Militu . il ventisei ventisei febbraio del kwarantanove millinoviʃentukwarantanove ma si diʃi febbraiu ntû dialettu vuosɽu ? febbraiu nun è akkus'si ? fevraru fevraru frevaru bo iu veramente [h]o dettu semp/ dissi semp frevaru febbraiu mo no lo so kom . tenə frati soru ? sì nu frati e na soru sunu kkju pittʃuli i vua o su kkju grandi ? no mm . fratima è kkju è kkju grandi e mia e sorəma e kkju pittʃott e mia . e per esempiu i ddʒenitori vuosɽi ke fatikavanu ke . mama fatʃia a a sart . e pa/ miu kome aju u diku ? paʈrəma paʈrəma . lavorava nta l enilli [ENEL] ntâ lutʃi . e tʃè kum era a vita prima ke . ki ati fattu kkha a Militu ? . e a vita . era na vita normali . non lo so kome devo dire kome aju u diku . bboh . era na vita semplitʃi . era semplitʃi 'erumu kunthenti nui kum era . u nd a pas'saumu bbona . nui nun ndi mankava nenthi . ke pa'pa mio lavorava . mamma puru nun ni mankava nenth . e a mamma vosɽa lavorava a Militu stessu ? sì a Paravati lavorava kâ makina ekkola . ku kiɖa makina ɖa kutʃia e ki kutʃia ki tipu di vistiti kusiva ? vistiti kutʃia faɖɖali kutʃia a kammiʃetth a gonna . fatʃia puru vistiti i sposa addirittura sì . e kom era tipu a kirkustantsa i vita prima . kome ? ke ? i konditsjoni i vita a Militu kom eranu la nos/ la nostra era bbona . kiɖi tempi ki nda van'tsaumu nui nun nd i mankava nenthi . a'viamu tutthu ringrattsjandu a Ddiu . ma aviti puru l uortu sì a'viamu a kamphagna puru fa'tʃiamu a i terrenu fatʃemu kwakkosa ppi nui no u tirrenu fa'tʃiamu kwalkosa pe nnui no ? . pi kwantu man'dʒavamu nui nun è ka nun bin'diamu komu nd avia ki bin'dianu no . pe nui stessi famigliari ma ki si koltivava nta kampagna vuosɽa ? i pimadori . a faddʒola a suriaka kjamamu a suriaka . i tsu/ i kukuttsi . ki aʈru fatʃia# nu pok i ranu . u granu . i tʃitʃɐri . eh . a suriaka a dissɐ no ? . i maruna . ma kiɖi i pani o kiɖi i mɐluna i panə i maruna i panə eh . ka vitʃinu a nnui tʃ era a ᵪjumara e abbi'tavamu/ abbivirava pa'pa miu abbitava/ abbivirava ku ll akkwa dâ ᵪjumara . kwindi nun tʃ eranu probblemi di no no sittʃi'ta ki mankava l akkwa no ki skarsiava l akkwa kiɖi tempi nosɽi no . ma l infantsja vuosɽa komu va rikurdati ? . iu m a rikordu bbona . sì . nun a'viamu a televisioni nun tʃ era kiɖi tempi ki nda van'tsavamu nui nui emu kwaʈrari nun tʃ era a televisjoni pe'ro dʒo'kavamu a kampana e pɐʈruri . e nutʃiɽi . u dʒoku kistu era nun tʃ era/ kun'taumu u faraɣuli . si e ki sarebbi i faraguli ? i faraguli i na vota . i rakkhonti e . è kistu e komu si jukava si jukava ntâ sɽata o si è# ntô pasteɖu ju'kaumu e nuʃiɖi a kamphana ntʃi faʃia a ments a sɽata . e 'jerumu kwattru ragattsi kwattru figghjoli no e ghju'kaumu a kampana . ju'kaumu a korda pi ghiun'thavamu kissi eranu i dʒoki i na vota e kom eranu i tempi dâ skola per esempiu dâ maesɽa vuosɽa komu va rikurdati a maesɽa vuosɽa ? a maesɽa mia m a rikuordu era severa ? e intsomma sì sì solamenti l ultim annu o avutu nu prufissuri ntâ kwinta ki minava puru botti ntê mani kâ bakketta ni minava e pik'ki tʃo'e ke kosa tʃerkava u n impara nui 'eramu testardi ki nun vu'liamu u mparamu e tʃerkava u n impara . e pua a riniʃutu sta signora pi fa impara sì sì sì ankuna kosa ke ki avia volon'ta impa'ro ku poi no kê minati e oddio . ku avia volon'ta inse'gno ku no no pare ka tutti ma kista i duv era a voʃɽta maestra ? . e nun mi rikuordo mo u paisi nd avia i Vibbu n avia puru i Militu ka ki bbiniɐnu ma mo nun mi rikuordu ku eranu avi nu mundu d anni per# . pe'ro iɖa parrava italianu o parrava in dialettu ku no no parrava in italianu sì sì . 'eramu nui ki par'raumu u dialettu pik'ki non è ka na vota on no sa'piamu mo fatʃimu ankuna paroleɖa ko'si ma no . e iɖa kapiʃʃiva puru u dialettu ? sì sì era i sti parti nosɽ nun è ka vinia ku sapi i dduwi u sapia puru u dialettu . kwindi se per esempiu i vagghjuntʃeɖi parraunu u dialettu ? sì sì kapia kapiʃia kapiʃia sì sì . e per esempiu kom era la vita dê vagghjuntʃeɖi tʃo'e dê fimmini prima a Militu era dovevanu stari ntâ kasa kjuse sì sì sì kjuse in kasa per'ki na vota ntʃ era non tʃ era nenthi da duvi# a'viamu u jamu pe'ro solamenti ko mio padre ki non potia iri mankə non potevo uʃʃire . no nun putia iri a nuɖa banda . e k ati fattu ntâ kasa ? . fatʃemu lavo'ravamu fa'tʃiamu u dʒorninu fa'tʃiamu lavo'ravamu a ll untʃinettu . ee kistu . iu ntʃi passava a fila a mama kwandu lavorava . lavorava kû iɖa ajutava ko fets ankuna kosa no o fatʃia lavuri i kasa ka a mamma lavorava . iu kutʃinava lavava fatʃia tutti sti kosi ko'si poi a ditʃannov anni mi maritai . e kom era u ʃposalitsju kom v a rikurdati u jornu dû sposalitsju bellu bellu u maʈrimoniu preparativi komə si fatʃiva sì fatʃia ka komə si fatʃia ku sakrifitʃi tutti e i hitʃimu . sì è statu bbellu sì u maʈrimoniu ma kom s organittsa u maʈrimoniu duvi vua a kiɖi tiempi a kiɖi tempi no ô ristoranti in kasa ntha kasa nthâ kas ki si fatʃiva ? tʃi fatʃia u likwori ku u fatʃamu in kasa puru . ee fa'tʃiamu a #tʃitʃergalia i luppini ee ki auʈru ? i panini [sottovoce] . i panini sì puru i panini sì a pitta magari iu sattʃu kom ma no i kiɖi da kwandu mi maritai iu no no . tʃi fatʃia ko'si poki kosi tʃ eranu i doltʃi . u vinu . e bbasta ko'si pentsu bboh . e komu kum era a festa dû maʈrimoniu ki si fatʃia ? e abbastantsaa abbastantsa bbona . tʃ eranu i kumphetti pas'saumu i kumphetthi tʃ era fa'tʃiamu i bbombonieri a guantiera dî dultʃi intsomma na vota era ko'si mo vannu ô ristoranti ma na vota fa'tʃiamu tutt in kasa . e tʃ era puru a musika a bbanda dâ musika ? no no no tʃ era u dʒiradiski ki suonava a ddʒenti ka bballavanu inta kasa stessu sì sì ntâ kasa stessu sì . ppi na settimana veramenti pi na settimana tʃinku jorna na settimana tʃi fatʃia festa a ku'si tantu pik'ki ? . ki vanianu a ddʒenti purtavavu i regali e fa'tʃiamu festa allura nun era sulu nu jornu no no no no si festeddʒava propriu duranti na settimana sì sì sì po all ottu jorni 'jiamu a missa e niʃ'ʃiamu a ll otthava tʃi ditʃia kkha 'jiamu a missa fa'tʃiamu l ottava e poi tʃi finia a festa . e kum era nta kjesa ki si usava no nenth u previti ditʃia a missa e bbasta ko'si . po ottu jornu ristauru kiusi ntâ kasa [sottovoce] a sì sì otto jorna fa'tʃiamu era/ 'eramu semph kjus ntâ kasa . dopu u sposalitsiu dopu u maʈrimoniu . duranti i primi tʃinku jo/ jorna i marit/ di maʈrimoniu no . ristava semph kjusi in kasa nun putia nun si putia niʃʃiri nun niʃ'ʃiamu no ma vui sula oppuri manku u maritu ? puru u maritu puru u maritu ati stari ntâ kasa sì sì . nun tʃi faʃivanu niʃiri e nenth s aspittavanu visiti s aspittavanu visiti no vinianu a ddʒenti u ndi fatʃianu visita e nui nun pu'tiamu niʃʃiri . a interessanti kistu magari mmh finu a mettsanotti l una . e u viaddʒu i nottsi sikuru ka no no kwali viaddʒu i nottsi tannu tʃ era viaddʒu i nottsi . trentatʃink anni fa trentasei . almenu iu non ghjivi poi si ghjianu l atri non lo so . e pua kwandu a naʃʃutu u primu figghju vuosɽu ? a prima/ prima figghja mi naʃʃiu il ventisette novembri dû sissantanovi poi . e kwindi mi skurdai kwandu v ati spusatu iu mi maritavu ô sissantottu sissantottu kwindi un annu dopu sì un annu dopu mi naʃʃia a figghja poi ô settanta mi naʃʃiu n auʈru/ mi ni naʃʃiu n auʈru u sekundu ô sittantatʃinku mi naʃʃiu u tertsu e ppo basta duranti ke eravu suli nun manku u tsitu nun ti vasava ne nenthi [risate, perchè XI suggerisce temi di cui si potrebbe parlare] e kuntati kuntati signura nun vi parati vrigogna mi rakkumandu kkju kkju parrati megghju è . no no non si putiva ʃiri kû tsitu suli no no no gwai si u paʈri ndi ʈruvava suli kû tsitu manku sup u kortsu na passiata no no iu non . gwaj su sì ka ponnu va ssu [ride] . e komu komu ati fattu u i kanuʃiti komu ati fattu tʃo'e lavorava vitʃinu a kasa mia ka iɖu fatʃia u muratori fatʃ u muratori e ndi kanuʃʃimmu kosa sta fatʃennu ankora sta hatikandu sì sì sì ankora lavura si sta lavurandu ankora sta fatikandu sì . e nenthi ku'si ndi kan/ ndi kanuʃʃimmu ko'si iɖu lavorava iɖu lavorava nta na kasa ni vittimu e ndi kanuʃimmu ko'si dopu n annu . ni maritammu mbaʃʃati mbaʃʃati [piccole lettere d'amore] biglietti sì . u peʃi d aprile per esempiu ke si manda ku na kartitʃella no . ma no iu nun ndə fitʃi i ssi kosi veramenti . a pparola a pparola a pparola si tʃ era na viʃina ke ndi mandav/ purtava i mbaʃʃati no tʃ era na viʃina sì ke fatʃeva da intermediario sì sí per'ke pua è diffitʃile no ? . poi iu era i Paravati iɖu era i Melitu kwindi ntʃ eraa nu bellu po di eh distantsa tʃ era a distantsa nun è k abbi'tavamu vitʃini no . e komu v arrikurdati tuttu kistu tʃo'e in konfronto ad oi ku i tʃirkostantsi i d oi komu pi na kosa era megghjo na vota pir tʃerti kosi megghju na vota pi tʃerti kosi megghju mo . per esempiu ki ni so iu solamenti sup e figghji ka mmo su ʈroppu libberi i figghji mo su ʈroppu libberi . non [h]annu rispettu no ppe ddʒenitori no ppa kka e nno ppa ɖa ppi nenthi tʃ a bbari sulu a iɖi stessi e bbasta . nvetʃi na vota a'viamu kkju kosa ppê ddʒenitori i rispit'tavamu di kkju i ddʒenitori tʃ era kkju affettu . mo è tutta n aʈra kosa kandʒaru i tempi . tantu tantu kandʒaru . e per esempiu komu ati fattu kâ figghja vosɽa kon l edukattsjoni putia niʃʃiri o a dukattsioni fina ke era pikkolina tʃ a ntsignai poi komu kriʃʃiu fitʃi komu vuotsi i testa soi . vu riku kandʒaru i tempi e kandʒaru puru i personi . ma iɖɖa statʃi kkha a Militu ? sì o s emigrau no no è kkha a Militu lavora puru ma è kkha a Militu ki lavoru fatʃi ? lavora na nu negotsju . ki vendi kameretthi . per esempio il dʒoko tu [h]ai detto ke dʒokavate a kkampana kom è kwesto dʒoko a kkampana ? tʃi fatʃia u disegnu suba a sɽata . e ku na peʈra tʃi tirava na peʈra suba nto ntâ kosu no nta komu si ditʃi . ntô tʃirku k a'viamu fatthu ko'si s a s a peʈra ija n tʃenʈru pu'tiamu minari se ppoi è ntâ krutʃi nun pu'tiamu minari avia u vatʃi n aʈra ragattsa u joka a n aʈra figghjola no e si fatʃia ko'si ma sulu femmine eravate ? no puru uguali no ma di kkju eranu i fimmini ki ghju'kaumu a kampana sì e tʃ eravate altri dʒoki se non sbaglio ai detto altri dʒoki no ? oltre la kampana e paʈruɽi ju'kaumu e paʈruɽi eranu tʃerti peʈri ko'si pikkolini no e una i pighiava ntê mani e ghjukava e paʈruɽi . a fossera era e nutʃiɖi tʃi fatʃia na pikkola fosseɖa ntâ/ ntâ sɽata no e una i minava ɖa intha . si ndi si ghjianu tutti eranu tutti i nosɽi si pu ndi ristava a'viamu u fatʃimu kû jiritu ko'si si riuʃ'ʃiamu m i man'davamu ntâ fossa eranu i nosɽi sen'no jia l aʈra figghjola e ghjokava e tʃi pijava iɖa ntsomma ku vintʃia pighiava i kosi . e i dʒoki kisti eranu e senti tu [h]ai detto ke tuo padre era molto ridʒido kon te ma kon la sorella minore ? si uguali uguali uguali puru ku fratellu miu kkha puru ku fratima era/ . era propia karattiri ko'si e bbasta kom eranu i ddʒenitori prima i se per esempiu se dovete fare propiu konfronti i ddʒenitori i mmo ? per esempiu parrandu i militisi i ddʒenitori militisi i nna vota . ma u sta ditʃendu eranu eranu i mei almenu i ddʒenitori mei poi nun è ka eranu tutti uguali nd avia nd avia puri na vota . e antsi tʃ era pa'pa miu ki n avia una di fronti tʃ è stannu figghji mei . nun è ka eranu tutti uguali pa'pa miu era rigorosu supa e figghji tʃi tenia ke è na kosa inkredibbili . si ditʃia ki a mentsijornu avimu u simu inʈa a mentsijornu a'viumu u 'eramu inta . non tʃi mandʒa a mentsijornu a'viamu u simu inta . si mi ditʃia ki iu nun aju u neʃʃu ku kiɖɖa figghjola iu nun avia u neʃʃu . ma pik'ki pik'ki u paʈri era kunʈrariu a kista figghjola si non tʃi piatʃia ma tʃ erano per esempiu amitʃetti ke non tʃi piatʃivano si si nd avia ki tʃi piatʃivanu nd avia ka no no nun è ka ku tutti poi era . putia niʃʃiri nun è ka nun putia niʃʃiri pe'ro 'jiamu a missa 'jiamu ô katekismu kissi eranu i dʒoki/ i kosi i na vota ki pu'tiamu iri i divertimenti ditʃimu per diri i divertimenti . ma si nno nun tʃ era aʈri almenu iu nun ni sattʃu aʈri divertimenti kwandu m avantsava iu . allura nta missa kistu era possibbili pi niʃʃiri ? sì a missa sì ma iu sa abbitava vitʃinu kwaʈʈru kasi . a missa era komu i kka ku n thuni e iu abbitava vitʃinu no nun è ka ava u fattsu tanta sɽata u vaju a missa . kistu nun era proibbitu no no a missa no # [sottovoce] a missa e a ra kasa si a missa era a kasa ? a missa e kasa missa e a kasa nun è ka pu'tiamu iri a ppasseddʒu ki sattʃu no no skortʃatoja ki ni sa tu . [h]ai detto ke durante il tuo matrimonio avete preparato anke likwore doltʃe kwali per esempio i doltʃi tʃi fatʃianu e kome si kiamano i na'katuli i na'katuli ki si fatʃianu fritthi ke d è i nakatuli komu si fatʃinu ? i nakatuli . tʃi mpastanu tʃi fannu a mmani no e na kosa ki tʃi fatʃa a mmani . ki tʃi fannu tʃi mpasta kâ farina . tʃi mentunu l ova u tsukkharu poi tʃi filanu e tʃi frijinu . ku l ogghju ntâ padeɖa no . e tanti kosi ki una kkju sapia kkju ndi fatʃia . e a Paskwa ad esempio kwalke doltʃe tipiko della Paskwa del Natale ? sì i pipə . i pji kû kampanaru e kosa kosa sono ? e na na pasta ki ntʃi fatʃi tʃi mpasta puru tʃi vonnu tanti tanti akkontsi no u tʃi fannu . e poi tʃi mpastunu tʃi fannu e tʃi fannu ntô furnu tʃi menti a marmellata u rotʃinu a mustarda ritʃunu tʃi faʃia i rotʃina . e tʃi mantia nta kiɖi doltʃi poi tʃi mantianu ntô furnu e tʃi mpurnavanu e a Natale ? e u kampanaru tʃi fatʃia nu bellə kosa grandi no e poi tʃi mantianu l ova kurura na bella kurura a kurura no e tʃi mentia ku tʃi mintia unu uovu ku tʃi ni mentia ddui kwantu ndi volianu tʃi ni potianu mintiri kkju bbuonu era ku ddui eh e ddu ova si . a Nnatali son i korrikkhji . si fannu puru kiɖɖi su semplitʃi kâ farina sulu e ppo vonnu fritti fatth a kuɖɖureɖa e fritti . a Natali . a Paska e ppi . no lo so pe'ro . e ppua aʈri usantsi tipu i Militu ke si fatʃi per esempiu festa sagre patrontʃiniu di . ee kkha fannə a festa a sagra dâ karni . dâ trippha dâ trippha fannə a sagra dâ trippha e komu si fatʃi tʃo'e ki spetʃali'ta si fatʃi a ʈrippa a kanuʃʃu si pe'ro kî patati tʃi fatʃi a ʈrippa kî patati . m brodu kî patati . pe'ro suba a kjattsa o sub sì sì sup a kiattsa sì tʃi fannu i taulini ognunu . ma s avi pagari o sì sì ntʃi paga sì . tʃi paga poku tʃinku detʃi 'jeuru a vassoju non lo so kwantu intsomma . poku kos . e alʈri tipi i pasta i Militu i fileɖa si fannu i fileɖa e komu si fatʃi e puru semplitʃi tʃ impastanu e tʃi filanu po ntʃi fannu ku fusilu ku da na# ma tʃi si mintha l ova no no sents ova iu i fattsu sents ova poi tʃi sugnu i tagghjareɖi ki tʃi fannu ku l ova . puru ntʃi fannu a manu no poi tʃi tagghjanu e ntʃi kutʃinanu ma tʃ è puru a pasta kû ferru ? kiɖi ka si menthunu u filu i ferru i fileɖa su kissi i fileɖa pe'ro iu ni fattsu kû ferru iu i fattsu kû tenatʃidu . kû fusiɖu fusiɖu no . e ki sartsa tʃi si minta ki si mintha ntâ sartsa ? a ponnu far kâ karni a ponnu fari kû pəmmadoru sulu kû basiliku basili'ko . komu si fatʃi ki ? sì a sartsa komu vena preparata ? ee tʃi fannu i pomodori pumadora tʃi kutʃinanu i pəmadora tʃi passanu e ntʃi fatʃi u suku oppuru a bbuttigghja [sottovoce] oppuri kâ butigghja sì . duranti l annu fatʃimu i pum/ i pumadora no a sì kista interessa a mia tantu kwannu per esempiu ia per esempiu stu paisi ka kanuʃʃia tʃi fannu u kosu a sartsa no tʃi si menthunu intâ ʃrata e duvi vua ? sì ko'si puru fannu pâ strata jeu a u/ u garatʃi e i fattsu ntô garatʃi no . kugghjimmu i pimadora kî vitʃini pe'ro vitʃini i kasa o vui sula no iu iu iu e maritumə fattsu prima i fatʃia kî figghji kwandu avia du pittʃiriɖi mmo i pittʃiriɖi un tʃi su ka lavoranu e i hattsu iu e marituma approfittu di dominika kwandu simu tutti ddui ke non vatʃi u lavura . e li fatʃimu ntsemi e komu fatʃiti ? vonnu prima lavati i pimadora po kutʃinati oppuri si vonnu i fatʃi krudi una no i matʃina ntâ makina e poi i menthi ntî bbuttigghji de wug'ghji . metthimu ntê bbuttigghji i tapphamu sup u kos a kwaɖara sì a kwaɖɖara grandi ee kissu vogghju sapiri sì sì a kwaɖɖara a kwaɖɖara grandi ntʃi menthi e ntʃi wugghjunu un ora un# tʃi ugghjunu na ura e poi tʃi stuta o lutʃi e fi'ni ɖa ma tʃi si menthi u fuoku i sutta no kû sì sì kû lutʃi vamu nua u ugghjunu na ura ku kiɖu lutʃi semphi ki pija sì kû ʈripuadi . tʃ è nu ʈripodi grandi . tʃ è nu ʈripodi grandi tʃi menthi a kwaɖara ɖa subba tʃ è tʃ impittʃiku u lutʃi e gugghjanu . ma kissu dopu ki ntʃi finunu tutth no dopu ke tʃi finiu tuttu u lavoru . tentu tento in dialetto se avissi si vui avissi potutu . fussi ita nta Ddʒermania kû vosɽu frati no frati vosɽu si ? mi piatʃia u vaju sì ma purʈroppu nu vinni na vota per'ke no ? vinni na vota vinni a Ddʒermania ma per'ke non si è trasferita anke lei ? e no marituma lavura kkha po a marituma un tʃi piatʃi u vatʃi dʒirando . no no non tʃi piatʃiu mai . aju u figghju a Mmilanu nom bola u jamu u ʈɽovamu ka itʃi iɖu amu veniru ka iɖu nun fir u vatʃi . da ragattsu fu a Milanu kwand era figghjolu sì fu a Mmilanu no . nu poku i temphu poi tʃi ni vinni e nun jiu kkju e kwantu tempu ata passatu a Milanu ? iɖu ? sì e non lo so nun sattʃu si stebbi na para d anni tri kwaʈʈru nun sattʃu prima m u kanuʃʃu iu iu n o kanuʃʃia ankora kwandu iɖu era a Milanu . e komu vi piatʃiva a Ddʒermania o kom era sì era bbona sì era bbella sì . stebbi ottu jorna . ma viniti kkju spissu nta Ddʒermania o sulu na vota no na vota na vota ivi sula in ʈrent anni na vota sula ka u frati statʃi fora ee puʈroppu sulu na vota . vulia u vaju ma/ ttʃ è a famiggjia kwandu ka tʃ eranu i figghji pikkolini kwandu ka non potia iri ppi na kosa kwandu ppe n aʈra no . ivi sulu na vota ka tʃi hiʃi a prima komunioni . Erriku no Domeniko o Erriko no Erriku fu tʃi hiʃ a prima komunioni allora ko'si ivi . e kwali differentsi ati notatu nta Ddʒermania in konfrontu a kka ? . kiɖɖu poku ka te vistu makari o Ddiu ɖɖa è tʃit'ta kkha è nu paeseɽu ntʃ [h]a a differentsa komu no . tʃ [h]a a differentsa tʃertu . ma pe iu ki su abbituata kkha veramenti mi piatʃi kkha . su abbituata kkha eh . ɖɖa non lo so si tʃ a fitʃaria u staju bbo puo ddarsi puru di sì . era inverno o estate o nivikava kwandu iu ivi ɖa nivikava a kumunioni . a sì mi rikordu ki kiɖa matina 'erumu pronti e fora nivikava . ɖa ɖa sì a Ddʒermania kwi a Mileto nevika ? ogni ttantu propia komu lu pjan'ti kwindi non era una novi'ta per lei ? no no no ma la dʒente kome le sembrava ? . normali normali ɖa a Ddʒermania bbo ki sattʃu . iu vitti a fratima i figghji e ra mugghjieri nun è ka poi iu ivi ki sattʃu kom è bbo non lo so . per il matrimonio tu [h]ai detto ke si festeddʒava tʃinkwe o sette ddʒorni ? poi tʃ era il matrimonio no prima il matrimo/ prima u matrimoniu . poi si festeddʒava in kasa ntâ kasa e tu ai detto in kjesa dopo tʃinkwe o sette ddʒorni si andava in kjesa poi si tornava di nuovu in kjesa ah si tornava e per'ke ? un altra volta un altro no no no no solo sentivamo solo la messa e bbasta sulu a missa e bbasta e non so era sempre la domenika il matrimonio sempre si no no iu mi maritai i sira i sabbitu e ppoi si deve andare la domenika suttʃessiva ? sì ma è ko'si sempre ku volia mmo pentsu ka no non sattʃu ma era sempre ko'si tutti si dovevano sposare il sabbato sera no sabbato duminika ko/ komu organiddzavanu a jurnata no . o sabbatu o dumenika . e mo kissu parrammu prima mo [suggerisce] ah sì sì prima mmo ah sì prima ntʃi s ingava# ntʃi faʃeva u fidantsamentu no tʃi vonnu portava a fedi e ppo dopu unu ntʃi maritava # ma il marito tʃo'e il fidantsato portava l anello a te e tu lo portavi sì e io lo portavo sì si vitʃeversa sì vitʃeversa si e dove non so dove l [h]ai komprato kwest anello ? kwi in paese oppure si usava andare a Vibbu a Vibbu a Vibbu a Vibbu si immu a Vibbu tantu u komprammu vi piatʃi Vibbu komu ʃit'ta ? o notati alkuna differentsa in Melitu Vibbu i ddʒenti komu su sì è kkju mpopolata a Vibbu no . e kkju tʃit'ta . nvetʃi kkha è n aʈru paisi ki sattʃu bbo . e una ogni paisi ki va usi ki ʈrova ditʃimu nui ma la ddʒente sparla in kwesto paese oppure lei si trova bene kwi ? no iu mi trovo bbeni . parra parranu tutti ogni paisi non è ka . eh . paisi sunu tutti uguali . iu pentsu ka puru a Ddʒermania parranu [risate] . magari ma lei non so [h]a un rikordo partikolare dell infantsia ke rikorda ? in partikolare non so kon la nonna magari e io mi kurkava kâ nonna ntô lettu kâ nonna ntô lettu grandi kî 'ʈrispiti l avia a nonna mia u lettu e mi kurkava ku iɖa . ma la nonna era vedova o ? sì sì . a nonna era vedova ka u maritu tʃi muriu k avia i figghji pikkolini itʃ ka ntʃi muriu a kwarant anni u maritu a nonna mia e ntʃi las'so tutti i figghji pikkolini . ma ntâ gwerra muriu ? no no muriu pâ malatia dô kori era malatu i kori e ki fatʃiva komu prufissioni ? fatʃia nuu/ u mugnaju komu tʃi ritʃi u mulinaru u mulinaru ? eh fatʃia nu mulinaru komu kosu sì e a nonna era kasalinga ? a nonna fatʃia puru ɖa dava dava da fari puru ntô mulinu sì . poi ntʃi mparou l arti puru ê figghji avia n aʈri du figghji maskuli lavuravanu puru ku iɖi dappoi iɖu muriu e ntʃi las'so l arti ê figghji . lavoravanu ɽa ntô mulinu puru . e dalla nonna ke kosa fatʃeva kosa fatʃevate voi ? . ma kâ nonna per'ke era ko'si bello per'ke rikorda ko'si ee ki sattʃu iu 'eramu figghjoli ke/ è a nonna ki ndi kuntava i favuli i faravule kwandu ditʃi viniti viniti kka figghjoli ka vi kunt a farauleɖa e sapiti una ? a mmo no mmo nun mi rikuordu ma mi rikuordu faravuli ka mmo pari tʃi le kuntati ê figghji iu . i faravuli propiu no . e non so vi vitsiava un po la nonna ? sì sì mi n ava [dav] i sordi u m akkatt u ttʃukkulatu pammu m u kurku ku iɖa no sì sì mi n ava a me mi n ava sempi i sordi ma era la mamma di di mia mamma la mamma di tuo padre invetʃe ? la mia di mio padre non tantu iu mi rikordu ka 'eramu lunthani kkju lunthani e poi era era kkus'si ki sattʃu iu mi volia kkju bbeni a mamma a nanna i mamma a mamma i mamma e kon gli altri kudʒini non so vi vedevate okkasionalmente a Natale o sì sì sì no no sempri abbitavamu vitʃini si ndi vi'diamu sempri si . no kê kudʒini ndi vulimu bbeni . e sono emigrate molte persone da Mileto ? . si tanthi . ma da molti anni o sì sì . tantu tempu tanti anni fa sì ma le sue amike ad esempio i suoi kudʒini sono emigrati anke o sono rimasti ? ma i amitʃi mei non tantu no . nu poku mi pare due ʈri ma no no i kuddʒini mei l aju tutti kkha poku su ki sugnu a du sugnu adduvə sugnu ? kiɖi nta Svittsera adduvə su i i Tedori ɖa . sono a Bordigera a Bordigera ma si nno i kuddʒini ki m avantsav iu l aju tutt kkha . su tuttə kkha a Paravati pe'ro no a Miletu a Mileto non [h]o nessunu ma per esempio kon vostro padre voi volevate uʃʃire oppure vi spagnavate di mi spagnavo avia paura iu mi spagnava i paʈrima iu per'ke kosa ? e ki sattʃu iu ke poteva farvi ? no non fatʃia nenthi ma sulu ka a'viamu u san'thiamu e e nun 'ghjiamu a na vanda se ditʃia ki nun avimu u jamu nun 'ghjiamu . no ki ndi minava a me non mi mi'no mai u pa'pa miu nun è ki mi mi'no na vota . pe'ro iu o sinthia kî paroli ki mi ritʃia ritʃi tu nno tu ɖani nommu vai . e u sinthia e nun nun jia ma tu volevi o ? ma non tʃ era manku dove andari duvi 'jiamu nun tʃ era kwandu fatʃianu a festa ntô paisi ma si nno duvi 'jiamu nun tʃ era tʃinema nun tʃ era nenthi nenthi . iu a kuosi miu vuleva neʃʃu kî kumpagni mei u vaju u dʒiru u joku u fattsu ko'si ma iɖu mi da per esempiu mi dava n orariu tu fin e tʃinku fin e sei pommu ti nni veni ntâ kasa ditʃi mu rienʈri nun è ka putia stari finu a tardu . e la skuola per esempiu tu l [h]ai fatta kwi a Mileto o sei dovuta andare a Paravati fin a kwinta non ghjivi kkju avanti iu dovevate andare lontano oppure no no a Paravati tʃ era nta o paisi stessu poi nvetʃi i medi eranu a Miletu avia u nkjana a Militu unu u vatʃi i medi ma finu a kwinta tʃi fa'tʃianu ntô paisi e vua ati volutu kontinuari kâ skhola o no no ka iu a skola nun mi piatʃia nun vi piatʃia ts . no no ii fin a kwinta ppi mirakulu e bbasta . iu komu skola nun era bbrava nun mi piatʃia . u studiu a mmia mi piatʃia u fattsu i lavori in kasa per esempiu e mu lavu kutʃinu passu u ʃrattʃu e vaj mu pulittsu a kasa . e la tovaglia in bagno l avete rikamata voi ? no no kiɖa l [h]o komprata sì . fa'tʃiamu aʈri kosi nui po una vota non tʃ eranu manku sti kosi i mmo . tʃ era aʈra robba no aʈri kosi i fari . iu veramenti fatʃiva u dʒorninu . rikamava . e l untʃinetthu . poi vi riku aiutava a mmamma ki mamma lavurava fatʃia a sarta . a maiʃɽa no fatʃia a maiʃɽa i kusiri . e iu aiutava a iɖa tʃi fatʃia akkhjetti tʃi passava a fila tʃi #battia# u 'refiku [orlo di un panno] e kissu fatʃia iu . ma tʃ eranu alʈri vagliuna ka lavoravanu sì avia i diʃʃipuli mamma sì sì avia i diʃʃipuli tanti diʃʃipuli avia sì sì n avia kwaʈʈru tʃinku . diʃʃipuli i diʃʃipuli i diʃʃipuli si kjamavunu na vota no . sì . ma eranu sempi vaglioni dû paisi sì sì figghjoli rô paisi sì Paravati sì di Paravati mhm . po man manu ntʃi sposavanu tʃi maritavanu no e ndi vinianu aʈri ma sempri [h]annu stari tsitelle le i vagghjuni ka vinivanu duvi mamma vosɽa no no si dopu maritati nun ghjianu kkju no ognunu po ntʃi maritava avianu i figghji nun ghjianu kkju puru ka kusianu ppi fatti suoi a kasa si tʃ avianu mparatu l arti kusianu a kasa ppi fatti suoi ma nun jianu kkju a maisɽa . ma tʃ era il salario all epoka per esempio ke erano i vagghjuni vagliuntʃeɖi ka lavuravanu duvi a mamma vosɽa tʃi dava i sordi no no no no ts na vota no kiɖi tempi manku nu dʒelatu tʃ akkattavanu . no no . kwindi tʃi fatikavanu ma sentsa fatikavunu u ntʃi mparanu l arti na vota ki tʃ avianu mparatu l arti ognunu tʃi ndi ia a kasa soi e ntʃi fatʃianu tʃ imparavanu lavoravanu pa kkuntu soi . e kosa non so kwale di kwesti lavori ti piatʃe di piu ? a mmia ? lavori di kasa ma i lavori di kasa kwello ke ti piatʃe di piu ke ti sei kontenta di fare si ee tutti kosi io fattsu ntâ kasa io reddʒiʃɽu a kasa iu kutʃinu aju u lavu aju u stiru su kosi ke aju u mi fattsu puru ka nun ti piatʃunu nommi mi fai pikki una avi na famigghja a mi fatʃi . tʃo'e i figghjoli ki bbenunu ra pemmu u lavuru no i ddʒenitori venunu e i rakkumandunu ranə nun è ke i kjamava iɖa no oddiu venunu i ddʒenitori e ntʃ [r]itʃianu m a pigghji a figghjama u ntʃ impara l arti sì vinianu i ddʒenitori sì e puoi kwandu unu s avia ʃpusatu e vulia kuntinuari a prufissiuni komu a putia far i ? a fatʃia ntâ kasa soi poi ma pirki mo na vota ki tʃ avia mparatu l arti no a fatʃia ppa kkuntu soi avia i klienti iɖa e lavorara ppa kuntu soi nun avia bbisognu u vatʃi dâ maiʃɽa kkju na vota tʃ avia mparatu e fatʃia iɖa pe'ro na fimmina putia lavurari ? sì sì sì kissu non era proibbitu no no no ts a fimmina putia lavorare ma ke professjone potevano avere le donne kwa a Militu i na vota ? ma ognunu di kiɖɖu k avia sarta ki ni sattʃu sì sì sarta sarta sì tʃ era maeʃɽa i skwola ki sattʃu nkuna maeʃɽa i skola # ma nun nd avia nun tʃ era nenthi no kiɖɖi temphi nun tʃ era nenth e nelle kampagne forse ntâ kampagna sì kistu era ammessu ntâ kampagna sì sì sì u lavura ntâ kota kwandu ntʃ era a vindemmia ndignava una ntâ vigna putia iri u ndigna . ma eranu puru jurnatari poi i fimmini no lavuravunu alla jurnata sì si mittivanu nta kiattsa kom kom era stu diskurtsu ? no nun nd avia no ke bbuskava abbuskava i kuosi ppe konoʃʃentsa sì sì . una i kanuʃʃia e jianu per esempiu jamu nâ kummari ka ndi manda a figghja jamu nô kumpari ka ndi manda ko'si nô vitʃinu ka veni u nd ajuta . ma sentsa pagari pe'ro ndi navanu nu panariu i ratʃina kwandu 'jiamu kwandu ndignava pâ vindemmia sì pâ vendemmia no . 'jiamu u ndi'gnavamu e ndi navanu nu panariu i ratʃina e bbasta kiɖa era a paga . sulu ka ni hitʃaru u mantʃamu invetʃi ni navanu i/ ndi navanu i sardi a ntsalata . i pipi arrustuti . fatʃianu u mantʃamu nda tʃerti pentuli grandi . nthê limbi [scodella di creta dal greco] nthê limbi kiɖ i terra . sì . e ppo dopu ndi rinkjianu u panariu i ratʃina kî mani pari kâ furkhetta ?! kî mani sì sì si mantʃava kî mani kom era ? no no a sarda nda ravanu nta na foglia di ratʃina no nta na foglia da viti . ognunu tʃ a menthia nto pani e ntʃ a mantʃava ppo tʃ eranu i patati bolliti patati ugghjuti ti kattʃava nthê limbi ɖa ntsalata si si tʃ eranu tutt kosi e kwando provo e komintʃi u fatʃi i pumaroru i pomadoru kwandu #a kumintʃi a fatʃi a kuntserva ? kwando ? a settembri sì a settembre puru a mmo a mi'ta d agostu di ɣugliu d agustu mmo ntʃi pu'o fari # a kuntserva sì e ntʃi kogghjunu i pəmarora belli maturi . maturi duvi akkattati i pumaduri ? iu veramenti i fattsu iu ka aju a kampagna allura u terrenu tʃi sta si aju u terrenu nu poku i terrenu e mi fatts i pəmarora vaju e mi kogghju e i fatʃimu nui . sì . poi nd avi ki i kkattunu ô merkatu vannu ô merkatu all ingrossu i ripieni tʃi fannu a sarda# ma kwanti kwintali ? . i kwanti kwintali fati ? io ? io persolmanti non lo so# ndi fatʃia tri kwaʈʈru ddui unu sa kwann kwandu ndi kogghju fora . kwandu ndi kogghju ni fatʃimu ma a fatʃiti na vota sula a sarsa o kkju voti ? no no e ddu panara tri panari a vota ndi kogghju ddu gabbie/ ddu kaʃʃietthi . poku a poku komu mi kogghju m i fattsu ah kjanu kjanu pik'ki iu m arrikuordu ka tʃi su tʃerti ke si fannu na vota sula kiɖɖi ki i kkattunu kiɖɖi ki bann ô merkatu e i kkattunu i kkattunu na vota ni pijanu nu kwintali ddu kwintali tri kwintali sekunnu kwantu tʃi nni servi e tʃi fanu na vota iu ki i kogghju ntâ kampagna mia i pigghju i fattsu a poku/ nu poku a vota no e ke tipu i konservi ka fatʃiti ? puru kû ? kû pipirieɖu ? no no a fattsu semplitʃi iu po u pipiriellu tʃ u menthu kwandu fattsu u suku vasili'ko e i kuosi sutt ogghju fatʃiti ? sì sì i pəmmadora i melants/ i melandʒani i fatʃimu sutt ogghju sì . e i pummarori sikki puru tʃi stannu ? sì sì sì tagliamu i pəmadora se u tempu nd a porta nummi kjovi e re fatʃimmu sikki . kugghjim alivi fatʃimu l ogghju a puru sì puru dû terrenu vuosɽu si dû terrenu miu si a kwindi [h]ad essiri grandi ? no grand assai nun è pe'ro tʃ è sulu suluu i lu'varitʃi sən'no fatʃimu l ogghju e nu pokitʃeɖu i terra ppi kwantu fatʃimu pumadora . sì . kwandu finiu u ʈravagghja mamma vosɽa ? u lavura kwannu finiu u lavura mama ? mamma finiu ki e l uokkji ajutar u lavoru sempi poi l ultima s arriti'ro pik'ki num bidia bbona no . pemmu tʃi fatʃi kiɖu lavuru tʃi perdi a vista tʃertu ki stankunu l okkji sì tʃi stankunu l okkhji allura no . kwanti anni aveva ? avia # no kwandu tʃ arriti'ro ra/ mai mamma non è ka tʃ arriti'ro tʃ arriti'ro ka poi man mano e ppe primu ka a ddʒenti non kusia kkju ka a rrobbi tʃ i kkattava kusuti . e pe sekundu poi ognunu tʃ imparava nd avia assai sarti no e a rrobba tʃ a kuseunu iɖi e mamma . nun kusia kkju ma sen'no si iu per esempiu tʃi ritʃia m a kusi na gonna m a kusiu finu all ultimu jornu ki prima o muori . mi kusia i gonni a mmia sì kwindi a rrobba nun na ta kompratu mai kusuta ? io no no fin a ke bidia iɖa mi kusia iɖa sì sì ankora aju ddu gonni ki nun mi i misi nenthi ki mi kusiu iɖa
Mil2mID1 kumintʃamu ja tu kwannu naʃʃisti ? io nove ddʒugno settantakwattru kwa nta Ddʒermania a Frankoforti a Frankoforti sì tenə frati suorə nu fratellu pikkolinu e kwanti anni nd avi ? kwant anni avi ? sei anni kkju pikkolinu iu n aju trenta ventikwattru . e ki stai fatikando ? iu sugnu tekniku d installattsjoni robba hai fai e ti piaʃ stu lavuru ? se e kuntimi nu puoku kumi su i kullegi tʃi su italiani kalabbrisi no pju ke altro su tutti tutti tedeski tedeski altri stranieri turki ma italianu sugnu l uniku . kwannu ti isi a matina ? . versu l ottu e mendza l ottu e mendza e kwandu arrivi ɖa nta ntû lavuru e reʃi kum è u jornu normalmenti komu lu passi ? e dopu kə mi aldzuu mi sbrigu pi gghiri a llavorari e deʃi kumintʃu a lavorari prendu . a robba ke mi servi pə fari i u il dʒiro per'ke sono im aussəndinst non sono dentro nell uffitʃo stai a dʒirari kâ makina ? vaju dʒirannu kâ makina vaju ndê klienti fattʃu servittsio dei klienti direttamenti . e ppoi versu a sira verso le otto sono a kkasa di nuovu . è fatikusu ? e abbastantsa sì . kwanti kilometri ka fai ntâ jurnata ? . fff dipendi tra/ se rimangu kwi a Frankuforti . detʃi kilometri kwinditʃi kilometri venti kilometri se poi vado pju lontano sì fannu sikuramenti tʃentu tʃentutʃinkwanta puru dutʃentu kilometri ô jornu . e nun è na kosa diffitʃili dʒirari kâ makina ku tuttu stu traffiku kum è a situattsjoni kkha ? no no no no . nun è ka inkonʈri nu sakku i makini ? tʃertu i makkini tʃi sunnu u traffiku tʃ è pe'ro . na vota ki unu è abbituatu u fattʃu ogni gnornu nun è n probblema e nun ti suttʃiria mai na kosa ki ti rimaniva impressu u tempu ? no no ts nenthi e da kwant anni ke stai fatʃennu stu lavuru ? e sunnu unditʃ anni mmo . in aprili sunu unditʃ anni ah kwindi ki ki skholi fatʃisti kkha ? iu fitʃi skuola elementari normali grundʃulə poi la realʃule poi [h]o fatto fitʃi komu si ditʃi in italianu ausbildung fitʃi formattsjone professjonale ekku dʒustu tre anni e meddzu di tekniku e ppoi jivi/ fitʃi direttamenti nta stu/ nta stu negotsju ki vindiamu robba ai fai il tekniko d installattsjone . kumi kanuʃisti a tsita ? a karnivali [risate] eh komu fu eh a karnevali n inkuntrammu a karnevali eeh ammentsu ê karri ammentsu ê karri ammentsu ê karri ira era ke ma duvi a Mmagontsa o kkha nta no no kkha a Frankoforti a Frankoforti tʃ eranu puru . du voti i karri na vota a duminika e na vota di marte'ri e nte ka/ karri di marte'di era a# Frankoforti iɖa era ki fatʃia a gardamedʃən . e iu era unu unu rû rû pubbliku vistutu puru in in . i karnevali e n inkontramu e ɖa fu a prima volta . poi siamo uʃʃit insieme in diskoteka kwa e lla e poi e di ki 'erutu vistut ? iu di polittsiottu ʃik . di politsjottu kome ? di politsjottu italianu o no polittsjottu tedesku eeh ri verdi verde e l uniforma italiana è diffitʃili a trovarla . e nno periudu râ skola komu komu ti ʈruvasti bbeni trankwillu sentsa probblemi tʃ eranu figghioli italiani puru ntâ klassi no ntâ klassi mia no tutti tedeski no tedeski eranu eranu i minimi eranu minimi i tedeski i kkju stranieri a sì ? sì al'lo komu parra tu kon gli altri ? in tedesko . eh skuola tedeska ognunu parlava in tedesku pe'ro 'erumu na venti ventiʃinku personi si puo diri ke forsi dietʃi kwinditʃi eranu eranu tedeski tutti l atri eranu stranieri o tuurki jugoslavi marokkani italiano pe'ro a skuola kalabbresi naturalmenti . tʃ ai puru amitʃi italiani kalabbrisi kka ? . niʃʃivi kalabbrisi no italiani sì . per esempju i feri komi kom i passi i feri ? ma i feri si puo diri ke kwasi ogni annu nt agustu ʃinnemu in Italia a Paravati na vota ki tʃi sunnu i ddʒenitori ke [h]anu a kasa sì ma kwannu ʃinnievu kwandu kwand eri ankora pikkulo no ? kosa fatʃevi durante le ferie ɖa ki fatʃivi ? iu ɖa jievu j aju i kuddʒini niʃʃia kî kuddʒini in dʒiru jemu a dʒokari emu Rosella ? Rosella per esempij la kudʒina poi tʃ era u kuddʒinu Domeniku Fortunatu # sì sì kiɖi ɖa sunu ki frekwentu di kkju ssai sì e na vota ke semu in Kalabbria tʃ è u mari pju ke altro jemu ô mari sempri altra robba e ti rikordi i joki ke fatʃisti kî kuddʒini tuoi ɖa sutta ? dʒoki no . l annu skorsu kum eranu i feri kumə li passati ? kort troppu kuarth pokə e kwanti kwanti jorni tre ssettimane soltanto l anno skorso assolutamente troppo pju stressanti pik'ki ʃinnennu kâ makina ddʒa si perdi ddu jorna kâ makina a ʃinniri e ni kjanari u tempu ki t abbitui ki ti a ʃinnisti kâ makina ? sì sì invetʃi i ddʒenitori tuoi ku l aeriu ku l aeriu e kwantu tʃi metti kâ makina ? ah venth uri pju u men . dumila kilometri . e ke ti piatʃ i kkju dâ Kalabbria per esempju dâ dzona tua o se non andate al mare ki fatʃiti ? . ki fatʃemu fatʃemu ki fatʃemu kwannu emu in Italia unu vatʃi in dʒiru ke/ kê amitʃi ki s inkontra ki tutt kwanti tutt l amitʃi i ll eta mia sunnu tutt kwanti nel nord a Mmilanu a a Firentsi . a Mmantova a Torino e ognunu in agosto ʃende vatʃi ndâ a famigghia sua e tʃ inkontriamo andiamo a mandʒare andiamo a bbere andiamo soltanto a parlare . tʃinema pok e nniente . ki jukasti ? kwannu eri eri figghiolu ? in Italia ? sìi kka oppuri in Italia e i dʒoki kə/ ki si fannu aaa dʒokari a palluni ni iri fora dʒokari a kompjuta . dʒoki pentsu normali . dʒoki antiki kom/ komu l avia pa'pa mio nun tʃi n eranu nun ni kanuʃʃu nemmenu iu [per]tʃo . i dâ nonna o dâ tsia ti rikordi ankuna kosa ke ti rakkontavanu ank una kosa kiɖi fatʃendi ke kiru ka si fatʃiva prima ? no sti kosi nun par'raumu kwasi mai si puo diri sattʃu kiju fatʃia me nonna ki lavoru fatʃia me nonna u lavoru ki fatʃia mio nonnu kistu sì ki fatʃia ? ma nonnu era elettriʃʃista e me nonna era sarta pe'ro kum si ditʃi a sarta ? sarta maiʃta maisʈra sì sì vab'bo mai/ maisʈra è kwandu una è diplomata kwa e lla e pe'ro era sarta a kjamaunu tutt kwanti maisʈra pik'ki sə/ ntô paisi sapia ke era a maisʈra pe'ro maisʈra tʃi n è di tanti kwali'ta kiri dâ maisʈra spitʃifikata sì ssalatta [di sarta] sì tʃ è sì pe'ro kwannu m arrikordu iu i kwannu ʃʃin'di iu eranu sempri pentsjonati nun è ke lavoravunu pju . ti piatʃaria ghiri in Kalabbria o lavorari nta Kalabbria ? no no no na vota ka iu naʃʃivi kka a Frankoforti skuoli kwi a Frankoforti per andari a fari i feri sì per andari a festeddʒari andari in ddʒiro kon l amitʃi sì per andare a vvivere a lavorare pentso ke no è tutta un altra mentali'ta ma tʃ è anki una differentsa per esempju kwandu kon Rossella kwandu va a fatikari iɖa ? a vita sua tʃertu ki tʃ è differentsa pe'ro kwandu tʃi sugnu iu ɖa in feri normalmenti [h]annu puru iɖi feri in agustu tutti kosi kjusi tutti non lavora nissunu tutti tutti libbiri e tutta n altra vita . non/ komu lavorunu . nun è ka la so iu non sattʃu komu ki fannu ki nun fannu pe'ro ddʒa automatikamenti la/ a mentali'ta è tutta un altra si unu va ɖrint ô kumuni ti servi kwalki dokumentu kwalki kosa ava iri ntô dottori e tutta tutta n altra mentali'ta pe'ro kwando sono io in Italia sunu tutti in feri pir'tʃo è tutto kkju kkju libberi kwindi fatʃisti puru kwakke eskursjone in altre dzone dâ Kalabbria o kanuʃi sulu tipo Vibbo e i dintorni ? solo sulu i dintorni e kwando vai a lu mari duvi jati ? tutti tutti i mari vitʃini ki tʃi sugnu per kwestu kâ magina nu jornu kkha nu jornu ɽa nu jornu a n ata parti ki ti piatʃi kkju u joniku o u tirrenu ? no u latu nostru naturalmenti e ki sarebbi u latu tirrenu ? sì e l ata parti no a l ata parti sì Pittsu a Tropea a Nikotəra è tutt tutt un altro mare pju pulitu pju pju kaldu tuttu n ata kosa nella parte pju ffondo è kkju fridda l akkwa no a parti nostra è kkju pulita e l atra parte kom kum è ? e tʃ è ie statu du ʈri bboti pir'ki nun anki pur i parenti mei amitʃi mei nu num bbonnu u vannu stannu andu andu semu nui dû latu nostru e bbasta kiɖɖa para i voti k amu jutu . o mari è kkju ffriddu u suli amvetʃi u ʃindi nta ntô mari u su a sira si ndi vatʃi inthê muntagni tutt all inkontrariu per'tʃo non non era la parti nostra ditʃamo ko'si e a sira kumu kumu ki fai kumu ? a sira jamu in dʒiru normalmenti in dʒiru sì in dʒiru e ki fatʃiti in dʒiru e ni n inkuntra/ n inkuntrammu a Mmilitu per esempju tutti kwanti e ki fatʃiti di ki parrati e kumintʃamu a parlari ma di ki di ki diiii di tutt kosi di no sono kurios no nun tʃ è nenti nenthi da naskondere di tuttu e allora kunta kunta komintʃamu poi kwal è il tema dopu kwannə non si vede un anno di ke kosa si parla ? e ki fatʃisti ki nun fatʃisti ki lavoru fai sempri i stissi kosi e naturalmenti si fannu i skoli a ki puntu sunnu si sunnu spusati si tʃ è ddʒa figghi si sunnu no kosi dʒornalieri intsomma e po si de/ si diʃidi ma parrati di politika per esempju no no kwali politika politika no no ri sport ? sì tʃertu kaltʃu sì kaltʃu sport ogni ttantu sì tu sei tifoso sei tifoso ri na skwaʈra italiana no kwali italiana io di aintraᵪt Frankoforti natʏɐliᵪ sbagghjai ʃbagghiai non è vero . e isti mai a na partita i Frankoforti ? no no solo in tiv'vu solo in televisione solo in tiv'vu in uno stadio di pallone mai e fai nu sport pratiki nu sport ? no prima sì adesso non pju e prima ki fatʃisti ? prima fatʃia dʒokava a bbasket e fatʃevo judo . vi piatʃiva ? sì abbastantsa . pe'ro motivi motivi di tempo ma pir'ki judo kome mai propio judo e non tekvon'do e no non lo so puddʒilato kome mai ? . per'ke non/ non avea nessuna intentsjone di u tʃi minu a kwalkunu tʃi dugnu botti ma di avere la almenu la possibbili'ta di . di di di miᵪ tsu ferteidigən difendere di difendermi sì mu difendu tantu per per fare kwalke kosa a ditʃamo ko'si poi . tu li poi lavori ausbildung kwa e lla non tʃ era pju il tempo e lassamu stari . adesso per esempju initsjand/ lavorando fino all ottu râ sira na vota ki si a kasa avantsi a televisjoni e basta e stoop e viri per esempju alkuna differentsa tra i mentali'ta tedeʃki kalabbrisi kwandu ti ʈrovi sutta ? ke noti kome modo di vivere kome mentali'ta ? il modo di vivere io u kanuʃʃu sultanto nell estati tʃerto per'tʃo il u modu di vivere è tutt un a/ è tutto un altro nell estati kwando a ddʒenti è pju libbera pju pju rilassata sunu tutti in feri . kwannu kwannu vannu a lavorari sikuramenti a vita è a stessa komu kka pe'ro iu nun a kanuʃʃu . e per esempju vidi ankune differentse rispetto alle alle usantse kiɖu ka stanu kutʃinandu kiɖu ka stanu festeddʒandu i festi i vab'bo da sutta è kkju familiari a kos kwa in Ddʒermania è kkju fridda a situatsioni infatti veni a mandʒari kka ddʒusto nun è ke siamo a kasa di so mamma semu a kasa di mea mamma ppa mandʒari per esempju tuttu è kkju familiari n ata kosa ppju kalda ppju tutta n ata kosa . a situatsjoni tʃ è ankuna kosa ke ti piatʃi kkju i mandʒare kalabbrisi spetʃali'ta ki spetʃali'ta tʃi sunu ? a nduja per esempju a nduja è na kosa propia tipika kalabbrisi pe'ro nun nun potrei diri ke tʃ è kwalkosa ki mi piatʃi di ppju ɖa sutta in Kalabbria pik'ki kka nui a in kasa mandʒa/ mandʒamu a stissi kosi mandʒamu alla kalabbrisi alla kalabbrisi alla missinisa ɖa na kosa ki kutʃina me mamma per'tʃo automatikamenti mandʒamu tʃ è sempri a stissa robba ritʃamu o mandʒu ɖɖa sutta o ma mandʒu kka ppi mmia è uguali sì sikuramenti i sapori sunu tʃ è tuttu n auʈru sapori pek'ke . si usano altri sapori gli ingredienti sono ppju naturali eventualmenti si sente ke si nota ke u sapuri è tuttu i n auʈa manera pe'ro u mandʒari è sempri uguali e tʃ è anki una kosa ke ti piatʃi i kkjui i l auʈri kosi de de la/ dâ kuʃina ? no iu mandʒu tuttu si pu'o diri l unika kosa ka nun mandʒu è u pumaroru e komu fai sentsa pomodoru a mandʒari sentsa salsa ? spagetti komu komu allora nun ti mandʒi a salsa ? vuoi kiɖi bianki spagetti io non mandʒo il pomodoro ma a sarsa se ? ko'si si la salsa si s è passata sentsa simenti sentsa polpa sentsa aaa sentsa agglju sentsa tʃipolla no no agliu e tʃipolla sì sì sì fatta al sugettu sì i pe'ro nun tʃi dev essiri nne nu nu simentsu e nemmenu per esempju a o kapitu e nun tʃi piatʃi u gustu a polpa nun a voiu propia se voi propia passata fina fina allora sì ma io propiu pomaroru pomaroru no lo kwanti vitsi kwanti vitsi ma l uniko pe'ro l uniku vitsiu kissu è non fumo non bevo almenu u pomaroru las'satimilu stari ma ntsumma . e ma kwannu kanuʃisti a riɖɖa iɖɖa è kwa de Hessen no sì di Frankoforti di Frankoforti propiu di Frankoforti i suoi ddʒenitori kome ntsumma komu a pinsaru komu readdʒirunu ma tʃ [h]a dumandari a iɖa no a mmia e vab'be ki è ma poi nun tu rissi iɖɖa ppu ddopu no kî ddʒenitori suoi nun aviti mai parratu no nun tʃ era mai probblemi pentsu ki nun mai tʃo'e annu attʃettatu dal primo momento a e kalabbrisi oppuri sì sì non tʃi sono mai stati diskussioni oppuri ddomandi anki ppi kuriosi'ta no ditʃi ee ke ma sono venuti a trovarvi in Kalabbria i suoi ddʒenitori ? sì son ddʒa anke stati li e tʃi piatʃiu kom è kwal è stata l impressjone e si era ppi iɖi pensu ka nun si nni iunu kkju in Ddʒermania iu nun viria l ura u si ni tornanu e iɖi poi nun bulianu nun bulianu u partunu kkju nun bulianu u partunu kkju okke ke bellu [informante parla in tedesco] . . okkei allora la kosa è andata jiu bbona a kosa a sì sì manu mali e ppo pentsu ka mi vidunu kkju komu frankufortesi ka komi italianu tʃertu kissi akkus'si ddomandi i fattsu iu ddopu e ki proddʒetti avete per il futuro ? aviti proddʒetti oppuri normalmenti tʃè kom è per esempju i ma maʈri ma paʈri mi kiesi ma kwando vi sposate ma kwando vi fate kwando ee ke è nessuno ve lo kiede iɖɖi da kwandu vi siete# ritornati in Kalabbria nessunu ve lo kiede sì se è ppi kissu dô primu jornu e infatti subbitu subbitu per esperientsa ti riku iu no no ee proddʒetti javi kwant avi javi nov anni ki semu ntsemi nov anni ki siti ntsemi ? sì nov anni ki simu ntsemi un annu e mendzu ki semu fidantsati ah propia avete fattu u fidantsamentu komu si usa dalle nostre parti no no ppi diri a viri'ta nno tutt un pokettinu ppju straordinaria no ntô kompleanno mio ddu anni fa nell estati tʃi/ tʃi retsi aneɖu e ntʃi rissi fitʃi tʃu [h]o detta tutt kwanti da oddʒi in poi ppi farla komuni ppi farla offittsjell semu fidantsati ko'si si stannu kueti tutt kwanti pe'ro ko'si sannu in attesa ditʃi unu ka è fidandzato è in attesa no tʃo'e io kiedo in kwesto sentso no pik'ki è è una kwestione di mentali'ta kka magari una tʃit'ta grande kome Frankoforte nun tʃi sunu probblemi a a konviviri nun tʃi sunu sti probblemi no no nvetʃi lla sarebbi kwasi impensabbile ddʒustu la konvi/ e allora voi kome la pentsate in kwesto sentso kwa voi non konvivete assieme opp/ sì a vab'be allura nun tʃ è bisognu ma abbitati kka o abbitati n auʈra no a kasa nostra ah ah okkei kapito [h]o kapito kwindi voi per voi non tʃi sono diskussioni di kwesto tʃo'e non v invogliano sempi a all initsiu sì v invogliunu sì all initsiu tutti kwanti o i ddʒenitori soi o i ddʒenitori miei parenti a anki i ddʒenitori soj a stissa anu a stissa mentali'ta sì sì nonostanti sono tedeski pe'ro a mentali'ta tʃertu dopu nov anni no vab'bo mo javi ddu anni ke semu fidantsati mo pe'ro kwest annu ni spusamu per'tʃo non a vi spusati ddʒa pe'ro ki proddʒetti avete no nienti di partikolari . e duvi vi spusati ? kka a Frankoforti kka e kwannu a maddʒu a maddʒu ddʒa tuttu prontu vestitu prontu ki è all italiana il vestito oppure nno kanuʃʃu u vestitu no tʃertu kiɖɖu un no po/ ddʒusto ma avete ʃelto tutte ee fate l invito sì sì l invito all italiano sì se vi sposate sekondo il diritto italiano oppure ti sposi sekondo il diritto tedesko ? no kome diritto tedesko tʃerto [h]o kapito pe'ro a festa poi all italiana tʃertu duv è ? tʃo'e na nu ristoranti italianu ristoranti italianu sì prima kkha ô kumuni prima ô kumuni di matina ô kumuni poi in kjesa e poi a sira ô ristoranti a festeddʒari . [h]o kapito e ki si mantʃa lu sapiti ddʒa aviti ddʒa prenotatu sì u me'nu tuttu prontu tuttu prontu sì u me'nu ddʒa è tuttu fattu [h]o kapitu me'nu italianu e ô ristoranti italianu si mantʃa all italiana e kalabbrese o no all italiana . kumintʃa ku ll antipastu antipastu all italiana poi tʃ è u primu pasta sekondo di karne un sekondo di peʃe propia n me'nu dâ dâ Kalabbria e dalla Siʃilia tʃ è tʃi sunu i parenti ka venunu sì ma su tutti nvitati ka veni ka in Ddʒermania venunu sì invitati sonu tutti poi se vvenunu se vvenunu ppo si viri no ma tsia Erminia pentsu ka veni i kuddʒini puru tʃertu poi se veni Rossella si vuoli pu'o passari pure da noi si tʃ è okkasione e poi il viaddʒo di nottse ke lo fate oppure non lo fate kwest annu no pe'ro lo fate prima o ppoi prima o ppoi sikuramenti pe'ro sikkome si sposa pure mio kuddʒino un paio i settimane ddopu ama ʃindiri e tʃ è suo kuddʒin na settimana dopu poi tʃ è mio kuddʒino ma kwale kuddʒino Domeniko u frati i Rossella u frati i Rosella a Miletu si spusa puru pit'tʃo automatikamenti a iɖɖu puru si spusa eh kwanto tempu è ke stannu assieme loro ? eh ddu anni ddu anni pentsu a situatsioni è un altə ɖɖa dopu ddu anni si sposanu dopu nov anni intsomma eh ormai e nui nni nni passammu novi . abbiamo saputo alkune kose interessanti sì ma tʃi mankano i minuti komu ti mankanu i minuti sikkome lui parla velotʃemente kwindi lo puoi fare iu parlo velotʃi ? . no no allora mia kuddʒina Rosella kome parla e su parra iɖa komu parra komu parra iɖɖa kkju velotʃi molto kkju velotʃi para ka o pigghia ô trenu kwannu# tsia Erminia è ankora kkju velotʃi se ? sì sì sì no non direi no no non si nota a mmenu iu nno notu pe'ro kwannu parra me kuddʒina si . u militari un nu fatʃisti nun l a fattu uuu fatʃisti no io sono rimandato kon dispentsa per'ke residente all estero po na vota ka iu sugnu kka a Frankoforte skuoli lavoro kwa e lla automatikamenti io sono dispeso un po ti dispiatʃe oppure t anno fatto un favore ? nun nun mi mankau ppi diri a veri'ta e komu fai a sapiri se ti manka si nun l a fattu e per'tʃo non saprei diri se tʃi voleva o no a me non m e mankatu . le servono trenta minuti kwindi anke se ne fa ventisette no e fatʃemu all inkontrario per'ke kosa vi servono a voi kweste kose ? siete pronti ? no mankano tre minuti no no siamo pronti dai a a per'ke adesso ora ka a ta kuntari vui mo a per'ke non lo puo dire lo stesso skusa non lo puo dire lo stesso lei è innamorata della Kalabbria è amante della Kalabbria del dialetto kalabbrese sì pe'ro parra nu dialettu troppu strittu troppu strittu mamma mia
Mil2wDD1 allura ke kuntami nu puoku kwannu naʃʃisti ? . in ke sentsu . e kus'si ma . il ditʃot/ vab'be ditʃottu martsu sittantatʃinke ah sittantatʃinku sittantatʃinku allori si piʃʃi e si kkju dʒovani i mia alkunu jornu kkju dʒovani i tia kisti i provastivu ? [rivolgendosi alle esploratrici] iu puru sono del settanta/ settantatʃinkwe vab'bo tenə frati suorə ? sì ddue ddue una sorella e un fratello e su kkju ranni i tia ? nu frati e na soru sì piu grandi di me kkju granni i mia sì e kwanti anni tenənə ? una trentatʃinkwe uno trentakwattro . eee tu ki rikordi ankuna kosa dall infantsia tua ? . ki ti piatʃiva ki nun ti piatʃiva boh . e ki ni so ʈri dʒoki dʒokare sì tʃ era un dʒoko ke kja'maumu pittsika e kum era ? funtsjona n pratika tʃ è u bastone di legnu . ku n pettsu pikkolinu di bbastone no fatto a sempri a forma di penna no punta di kwa skjattʃavamo kwesto rotolava e poi mi fatʃevano pittsika . erano due bbastoni uno pikkolino e uno grande si ntsegnau sulla punta no kwesto poi fatʃeva un altro kolpo e e altri joki ? ee a mmuttʃateɽa sarebbi naskondino . si ki fatʃistivu ? kwannu jukavasti kome ? ki fatʃistivu kwannu jukavastivu alla muttʃateɖa ? . e ko'si il dʒoko konsiste di naskondersi sì e tʃ è uno ke fa la la tana si ditʃe a kome si ditʃe sì . e poi bisogna trovare tutti gli altri . alʈri joki . aa nel periodo i Natali [h]ana i nutʃiɖi e ke sarebbe ? sono delle notʃi pikkoline nottʃoline no no nottʃoline ee komu si kjamunu i nottʃolini sono altre komunkwe notʃi pikkoline no ke si skjattʃavano kol dito . a Natale kwesto tʃ è tʃ è una bbuka . bisognava metterle nella bbuka # e u sattʃu . i kompagni tuoi atə mbrigastivu spissu ? no no sono bbravo iu . poi altri joki nenthi no non me li rikordo . i kompagni tuoi kom erano erano sempri i Paravati o i Miletu no di kkwa del nostro rione kkwa di Mileto . rione kattoliko . e nta ʃkhola kom era ? . ki si rikorda a maestra era severa no no no no non era severa . fatʃeva kantare skuola l innu natsjunale . tutti kantsoni italiani . e minava puru ? no no no no ts . a dissi una parola in dialettu ? nui parramu kkju in dialettu ka tia alla fine almenu fatʃimu u tentativu nua . non è fatʃili . i skuoli superiori l [h]ai fatti o sì sì e duvi ? dʒeometra sono diplomato dʒeometra sì e duvi a Vvibu sì a Vvibbu . parrantʃi de l anni dâ skhola di kwanti voti ti rimandaru kwantu voti mi rimandaru ogni annu sìiiii . italiano e storia non andavo d akkordo ko la proessoressa aa e pik'ki iɖa ki ti fatʃia ke lei era faʃista e io komunista per kwesto . voi ke siete faʃisti o komunisti tʃentrali nessunu . tʃentrale rossi rossi almenu rossi . vab'be ke ora in Italia non è ke sì infatti il komunismo non è piu pe'ro . tʃ è sempre una differentsa . ed è iskritto ad un partito sei iskritto al partito ? sono iskritto al partito e kwandu ? sono sono segretario del diesse kwa a Paravati non a Mileto tʃ è una sessione a Paravati e a Mileto e kwandu t iskrivisti ? . kwanti anni fa . ehm spetta tre anni fa tri anni fa . tri . ma dint a la skola ? no no a la skola è un n assotʃattsjone un partito dove si diskute di politika diskutimu dû kumunali provintʃali nattsjonali di tutt tutta a politika in dʒeneri e kwali sunu i probblemi di Mileto ? probblemi i Mileto ee tanti ma probblemi sotʃali tipu k avi probblemi a ddʒenti kwali sunu i probblemi ? e ie un po tʃo'e sono . di kosa diskutete ? troppi tassi ekkə . in Italia tʃ è l itʃi da kosa è l itʃi ma parla spiagalu in dialettu . i tʃi tassi# imposto tassa eee komunale sul subba a kasa immobbile sulla kasa subba a kasa . e appuntu poi tʃ è a spattsatura rifiuti spattsatura poi tʃ è vab'bo l akkwa i soliti kosi no si paga tanto per'ke sono in base ai komuni e# all alikwota [h]a pagari no e nô stu komuni è kkju altu di tutta l Italia kwasi si alikwota e pik'ki ? pik'ki e ma un tʃ è sord . . nun tʃ è sord . ki ditʃi di u kka l alikwota ? ee l amministrattsjone komunale la dʒunta la dʒunta komunale . è di sinistra o di destra ? . nne akkwa nne piʃʃi . e i listi tʃiviki no mettunu personi destra sinistra tʃentru e fannu kwindi kwesti kwa non sono nne akkwa nne peʃe non valgono niente listi tʃivike . e tʃ è ankunu tentativo ppi risolvere sti probblemi i l akkwa i spattsatura ? tʃ è ankuna kosa per esempiu tʃ è la divisioni dâ spattsatura no no per kwesto si jetta tuttu si jetta tuttu komu è sì e poi loro buttanu tutto skarike abbusive il komuni no tutti skariki abbusive e kwindi per kwesto non è ke fanno la rakkolta . in dialettu nun vi rissi nenthi komunkwe vagliuni figghjoli i figghioli sunu di sinistra o di destra inta la skhola ? . nta la skhola sugnu n pati di sinistra . pe'ro dipende da dall e'ta . tʃ è stata il mio periodo kwasi tutti di sinistra mentre kwelli un po piu pikkoli . tʃ era aaa . vab'bo tʃ era un/ sì in pratika eranu tutti di destra tʃ era l Alleantsa Nattsjonale kumu si kjamava kwel partitu alleantsa dʒovani na kosa del dʒeneri . k eranu tutti di faʃʃisti kka kiɖi di destra il movimento sotʃale movimento sotʃale pe'ro tʃ è u movimentu sotʃali ke sono di dʒovanile no dʒovanile . è statu un epoka ke kwand è natu stu movimentu allora tutti sono andati la kwalkuno è rimasto . e nta la skola si diskute di politika ? . kwandu tʃ è pausa u stissu# . kwando tʃ è la pausa sen'no . rikreattsjoni . ma t a rikuordi ankuna dʒita skolastika k ati fattu nta skhola kî kumpagni kî prufissura . alla tomba di# no non tʃi sono mai stato . no nein . non rikordu . e ki parliamo piu ? ki fatiki ntâ fatika per'ke a soru soru sorəta m [h]a dittu ka fatikavi ntâ krutʃi russa sì allura kuntami nu poku i kistu no per'ke sikuramenti ke tʃ [h]ai un sakku di kose i rakkuntare no # o ʃbagghju e non so tanti kosi no . tanti kosi no ee . fattʃu l autista . di l ambulantsa . eh . kwannə vai u fatiki komu a ke ora ti itsi kwannə a ke ora no fattʃamo orari fai i turni . sì dalle dietʃi alle kwattro dalle kwattro alle dietʃi di sera . ma kissə ogni jornu o no kwando kapita kwandu mi . kwannu ven u turnu miu sì . ma kiss è na kosa volontariatu o è na kosa a parti ka fai o a fatika printʃipali ki tenə tu ? no no no nun è a fatika printʃipali a fatika printʃipali sono elettritʃista in tʃentri elettritʃi duve fatiki kkha a Miletu a kkuntu miu a kkuntu tuu sì . eeh kistu kkha i krutʃi russa è nu lavoru dal dietʃi di lugno fino al dietʃi di settembre due mesi in pratika . part taim . poi duranti l annu pe'ro fattʃu volontariatu sì volontariatu e kissu periodu i luglio settembre pik'ki propiu per'ke tʃ è ʈraffiku si tʃ è pij intʃidenti esidʒentsi piu esidʒentsi . kkju ne/ kkju netʃessi'ta e pik'ki spiegami nu puaku pik'ki tʃi su turisti per'ki pju ddʒenti pju turisti . per kwesto ma turisti o emigrati ? . emigrati pju ke altro sì emigrati . il volontariato u volontariatu durante l anno fattʃamo di tutto da trasporto di persone . ke eskono dell ospedale ki neʃʃunu dô spitali finu a kasa . ke magari non possono viaddʒare kon la makkina no . poi dialiddzate dialiddzate probblemi di reni dialisi sì . sempi ki [h]annu probblemi kon la barella no . ʈrasporti in dʒeneri poi pure privati duv è u tʃentru ppi la dialisi ? dialisi l ospedali Vibbu Nikotera Serra Tropea . e Soriano . Vibbo due mesi ke è kjuso restauru . dialisi . e ki st annu tʃ eranu molti intʃidenti sɽadali suba l autostrada ki tu no autostrada no [h]ai assistito . su autostrade noi non andiamo solo sulle strade normali . sulu suba kiɖ sɽatali kiɖa a ditʃottu ma ppa kosi gravi nun kjamanu a noi kjamunu ô tʃentuditʃottu noi magari di assistentsa andiamo kome sekonda ambulantsa . noi fattʃamo trasporti menu gravi no . pik 'ki non abbiamo un mediko a bbordo# solo un infermiera ko'si un mediko no . e per il volontariato pigli i ve viekki viekki vekki . kome non [h]o kapito fate kwalkosa fatʃiti kwalkosa ah ko i vekkhji ko i vekkhji misuramu prissioni in dialetto misuramu a prissioni . ehm ki fatʃimu . ko'si . assistentsa agli antsiani ne fattʃamo se tʃe la kiedono si si nd a kiedunu a fattʃamu . i klandestini non tʃe nne sono no in dzona nostra no non tʃe nne sono . Soveratu se la krotʃe rossa si okkupa di emigrati klandestini kwa no kwa non sbarkano non tʃe ne stanu . Sitʃilia ma kwa no . posto trankwillo la nostra è diffitʃile da arrivare . e rikuordi dî nonni per esempio i nonni t [h]anu kriʃʃutu a ttia ? no kriʃʃuti no . il nonno Miko Domeniko . è kwello la sono io tʃi sono pure io . ehm è vissuto . viviu l ultimi ddu anni i kkhani a vita soj era kkha . insiemi a nnui . ma prima ki fatʃiva komu fatika nannuta ? . operaio enel operaiu lutʃi . pe'ro tanti anni ke infortuni sul lavoro e kwindi poi non lavorava piu . tanti anni ke non lavora . e tu kuntava ankuna kosa ke ti rikuordi dâ vita i prima dâ vita i na vota ? kuntava tanti iɖu ma nun mi rikordu e no . nun mi rikordu . ki kuntava u nonnu mamma ? ah ? u nonnu ki kuntava ? ki kuntava . farauli kuntava i faravuli bardzilletti# no nun mi rikordu . dâ gwerra no eeii lui era mussolinianu . nun tʃ è jia d akkordu jia d akkordu ku Mussolini no vab'be . ddʒa ê tempi i mussolini ɖassava u portafogghju supra a finestra no a tokkava nuɖu e a porta aperta e la porta aperta iɖu ditʃia sempi ka vuleva u tornu a li tempi i Mussolini eeeh akkus'si ditʃia a sira tʃ era a ritirata . m'be ma non sapeva bene le kose kome andavano poi al nostro paese kwa nei paesi pikkoli il faʃismo non è ke si è propio molto vissuto . mentre nei paesi grandi invetʃe di pju . eranu un po pju libberi . partetʃipau alla gwerra ? no no non mi risulta a fitʃi a gwerra u nonnu ? no no . è pju pikkolo . nun era molto vekkjo tʃi vindia ntʃi vindia l ova ê tedeski . a gwerra n a fitʃi pe'ro tʃi vindia l ova ê tedeski tʃi vindia i pipi ditʃia iɽu . e tʃi ləvava u latti e pik'ki n a fitʃi a gerra pikk era pikkolinu ? . e n a fi/ e kwant anni avia e diʃott io diʃannovi pe'ro a sekunda gwerra a putia fari sikuramenti . po sikkomu iɖu era surdu i na rikkja no a era invalidu forsi pentsu k appuosta nun era nun era riformatu riformatu per kwesto tʃ era il motivo . adesso lo sappiamo . invetʃi a nanna a nanna era sarta sarta si fitʃi si maisɽa maisɽa ddʒustu . maisɽa . e ki ti kuntava ? . a nanna ka kon mia sorella andava d akkordo no ma pure kon me ma . kkju kon lei . la mia ragattsa fa la maisɽa puru kkha a Miletu ? San Kaloddʒeru San Kaloddʒeru è kkha vitʃinu dietʃi kilometri ʃendendo verso Paravati poi tʃ è San Kaloddʒero kwanti anni tenə vintitʃinkwe vintitʃinku . kwantu su vinti no vintisetti . e vi viditi ʃpissu niʃʃiti spissu ? tutti i ddʒorni tutt i jorna sì . e komu parrati ʈra di vui e in dialettu no no antsi lei no lei anke kwando magari parliamo in kompagnia tʃerka sempre di . di korreddʒermi l italiano ah mmo u mutivu mo lo sapemu u po diri ka ka tsita nun tʃ a rikuogghji mai no kom e tempi miei ka nun era paʈruna u neʃʃu ee i tempi to ku Mussolini e nannutə mussulinianu iɖu è libbiru si rikuogghji kwannu voli fatʃi kiɖu ka voli . apposta po mi tʃerkavu o torna ô tempu i mussolini e dai ppâ libber'ta ke ttʃ è ke è troppu . e tu komu vidi a kondittsjoni dâ fimmina per esempiu konditsioni ? tua fidandzata puo niʃʃiri nun puo niʃʃiri sì sì sì neʃʃi sempri si è kriʃʃuta kkju alla moderna sì sì . moderna . sì . ki ditʃimu kkju ? e kwandu parri in dialettu no kwannu kwandu ku r iɖɖa n dʒeneri in dʒenere . tʃ [h]o n amiku ke kwando veni kwandu veni nta l estati mmo tʃi ndi jiu e infantsia primi nov anni della nostra vita eravamo kwa no e parlammu sempri in dialettu ni 'nviamu messaddʒi in dialettu pe'ro iɖu u sapi kkju di mia iɖu è a Milanu pe'ro u sapi kkju di mia forse l abbiamo inkontrato l altra volta e viene spesso kwi la prima volta tʃ era un ragattso di Milano ma forse è un kudʒino no un kudʒino kuddʒino e nta la kasa no . a kasa kwalki parolina ko'si ogni ttantu pe'ro dialogari mai . a mamma [allocutivo] . ogni tantu u parramu u kalabbrisi nui komu ? ogni ttantu u parramu u kalabbrisi e pik'ki ku mmia ki parri l italianu ?! e kistu ku nua parra sulu italianu finu a mmo tu italianu sta parrandu ? no . #kalabbris . sì k [h]a mu parra # buon lavoro [alcune persone della famiglia presenti rivolte ad un estraneo ke sta andando via] . duv sta lavorannu ? [rivolto alla madre] . tʃi passa l uogghiu a avvukatu ki# . fatʃistiru nu rossu akkattu . allora . ditʃi ka vanu fora u kogghji alivi# mm kwandu ? eeh kwandu kumintʃa vaju fora u kuogghju alivi arrimmattsa ku na manu tʃi teni i ku l autra arrimmattsu a no nun è veru na vota mo no kkju arrimmattsari rakko/ sì sì sì u prim annu nun si pija ankora ra u figghjuleɖu no allora ku na man ntʃi tinia e ku n auʈra tʃi issi i ssa manera tth# l anima i mammasa vi paranu tutthi libberə ntʃi issi iu pemmu minu no allora# ma tiniti a reti ? sì i suttha tʃ è a riti sì sì sì a riti tutti loru prima no ? prima no ma i tempi i rittsi i paʈɽi noʃʃri i riti tʃ evuru sempi . prima u ndi l avianu i vikkhjareɖi noʃʃɽi i riti un tʃ eranu avianu u koglin ê mani . mmo ntʃi su i riti . pe tantu tempu pents ka avia na ʈɽentina d anni kkju no ? k avia i riti mhm sì .
Mil2wID1 allura akkumintʃamu dai jam komu ti kiami skusa ? mi kiamo Antonella Antonella ke bel nome allora Anto'ne dimmi kwandu naʃʃisti ? naʃʃivi a ddʒugnu del settantasette ma kka nda Ddʒermania o in Ddʒermania in Dʒermania a Frankoforte e parla bbeni u dialett Antonellə tenə avi frati suorə aju nu frati kkju grandi i tia o kkju pittʃulu kkju pikkolinu pikkolinu nun è kkju pittʃiriɖu kkju pittʃottu kwali ʃkoli frekwentasti kka nta Ddʒermania ? prima fitʃi i l elementari nta Kalabbria fitʃi nta Kalabbria ? e lementari dâ prima klassi a kwarta klassi poi detʃ anni turnavu nta Ddʒermania . e fitʃi a kwarta fina fin a detʃima ma nun era diffitʃile i primi tiampə nta Ddʒermania ? e tʃertu ka eranu diffitʃili e a lingua nun sapia parrari u tedesku eppə mu m imparu tutti kosi n autra vota se e kum era l integrattsioni ki aʈri komu fatʃisti a mparariti u tedesku ? e e ku l insegnante pe skuole private e m u nsegnavi akkus'si . e nta Kalabbria kriʃʃisti kî nonni kriʃʃivu kî nonni si tre anni fitʃi kî nonni e poi mi ni jivi nda ma tsia a Militu #un anno e poi ritornavi ku a tsia Erminia ku a tsia Erminia sì un annu fitʃi ma kku Rossella tʃ era Rosella tʃ era Domeniku sì tutt nsemi kriʃʃistivu nsemi sì sì vitʃin û nannu e ki jukasti kwandu jukava kwand era da mia nonna dʒokavamo fora ka a kampana a muttʃ/ komu si kiama muttʃateɖa muttʃateɖa sì sì a bitʃikletta niʃʃia dʒokava pe'ro era pikkolina iu a iu avia i iri presto ô lettu e sei e setti avia mi kurku per'tʃo fora statʃia poku . mi fatʃia i kompiti a nonna m ajutava a nonna ? a nonna m ajutava sì . kwindi a nonna nun era analfabbeta no no sapia propiu leddʒiri skriviri si sapia leddʒi skrivi sì sì era bbrava m akkumpagnava sempi a skola mi purtava semp e u rapportu kâ nonna kom era komu na maʈri kom è ? ppi mmia era komu na mamma sì per'ke a mamma era pikkolina e poi kwann nun nu kapiʃʃia kwand era pikkolina poi manu manu ke kriʃʃia sintia a mankantsa di mia mamma e vottsi u ritornu indietru e vottsi u ritornu inta Ddʒermania sì ma era detʃisione tua di ritornare nta Ddʒermania o ti fitʃiru io volia u vegnu puru pe'ro era su i ddʒenitori mei ke mi mi purtaru n atra vota indietru pik'ki avian iɖi avianu ntentsioni u ritornunu nta Kalabbria e ppo nvetʃi ristaru kkha e nun valia a pena u rimanu sula ɖɖa ssutta . ee duvi duvi frekwentasti a ʃkola a Militu o a Paravati ? tre anni a Paravati e un anno a Militu kwal era a differentsa tra i dui paisi tʃè Paravati è nu kumuni i Militu pe'ro . iu differentsa nun nun ni nutava ppi mmia era stessu . era pikkolina e tannu nun kapiʃʃia a differentsa ddi grandi iu viria tutti kosi i stessi . e i feri i feri ɖɖa ssutta kwandu era feri d estati komu li passasti ki fatʃistivu ? l estati ppi mmia eranu sunu bbelli a mmari suli kaldu pik'ki kkha in Ddʒermania l estati fa skifu per'tʃo nun vidia nun vidia l ura ki veni l estati u mi fattsu tri kwattru settimani sutt o mari volia semp u neʃʃi festi mandʒari kî kû kuddʒini sempi fora èni tuttu diversu èni in Kalabbria èni pokitʃeɖu tristi per'ke na l invernu tuttu isolatu tʃi sunu poki personi fa freddo nu nun poi neʃʃiri fora invetʃi nta kkha nta Ddʒermania tʃ è ppju movimentu d inviernu # kwa siamu a Frankuforti e kwannu vinisti a Frankuforti kwali furu i tui primi impressioni ppi mmia era tuttu novu ma ki è ti piatʃiu subbitu oppuri ma komu tu ni ʃʃisti kkha ed gghiera tuttu novu ? sì niʃʃia kkha pe'ro era pikkolina mika mi rikordawu fitʃi l asilu poi mi ndi ivi a tʃink anni se anni mi ndi ivi sutta nta Kalabbria poi a detʃ anni ritornavi e al'lo komu furu sti mpressioni ee ebbi paura pik'ki nun sapia u parlu ne a lingua tuttu novu e ebbə mu m imparu tutti kosi n atra vota fu diffitʃili su subbitu vab'be nta nta nu n annu m imparava a lingua imparasti sì ma un annu ppi gli adulti subbitu ma e kwandu vinisti nta Kalabbria tʃè per esempiu per fari i primi ti fai i primi elementari kum era era a ll inversu no tʃè per esempiu eppə mu m imparu u skrivu ki nun sapia u nne skrivu u ne leddʒu nun kanuʃʃisti i vaggliuni i figghjoli kumpagni di skuola i kumpagni i ʃkola futuri ditʃimu nun ni kanuʃʃisti ? adesso se ankora konosko kwalkuno ? no prima kwandu jisti nta Kalabbria ki ti fai i primi elementari ditʃimmu i kanuʃʃisti #i skuola no tʃertu ke l avia sì ma nun ni kanuʃʃisti eranu puru novi no tʃertu ki eranu nuovi pe'ro man manu ke andavu a skuola poi ni kanuʃ'ʃiumu poi 'eramu nta nu paisinu pikkolo si kanuʃʃianu eranu ne vitʃinantsi e parrasti u dialettu ? tʃertu parrava dialettu e kom parrava dialettu e a maistra ka tʃè era severa kku vui per esempiu se parava se parrasti in dialettu fra di vui ? par'raumu u dialettu sì kâ maestra puru iɖa puru ? puru sì si parrava dialettu a maestra Nella si kiama ankora ankora kampa ankora tʃ è era i Paravati ppi kkistu parlava a tʃertu mi rikordu k avia u tʃi portu u pani a kasa puru a karta iddʒenika sempi fatʃia a stissa strada e poi par'raumu semp u kalabbris sempre abbi'taumu vitʃini 'erumu vitʃini sì ma inta a ʃkola no nun parravanu u dialettu o puru ? nun mi rikordu ntâ skola non lo so e oi kwandu kwandu kali nta Kalabbria kum è a sentsattsjoni ditʃimu per ferie . per ferie è bbellu pe'ro per vivere non non me la sento piu andare ddʒu a vivere per sempre e kom mai ? per'ke ormai mi sono ambientata kwa tʃ [h]o il ragattso tedesko vivo kwa e non lo so non mi va di vivere ddʒu a Paravati . un paese pikkolo e non mi tro/ non mi trovo bene ditʃamo un altra parte per esempio kome Roma Milano a l nord de ll italia tʃerto tu puoi konfrontari Frankoforti e Milanu nun puoi fari n konfrontu Frankoforti e un paesino pikkulu non è ddʒustu nel paesino pikkolo non mi tʃi trovo bene no tʃerto e poi anke per kome si ditʃe per gli sbokki professionali tuoi no non so kwello ke fai ki mistieri fai ? io [h]o fatto bʏrokauffrau ekonomia e kommertʃo si ditʃe ? be ekonomia e kommertʃo e kwando studi all universi'ta no se tu ditʃi ekonomia e kommertʃio in Italia è kome dire [h]a fatto una formatsione professionale kome assistente per esempio uffitʃo no . pe'ro per il momento non lavoro sono in tʃerka a allora auguri eh auguri gratsie ma kome posso dirti [h]ai proprio un obbiettivo pretʃiso di kwello ke vuoi fare oppure tʃo'e ke kos è ki ti piatʃi fari si minta in italianu pe'ro u dialettu [a] parrari aju parru u dialettu nun mi veni u parru u dialettu ma pik'ki nun ti veni ? pik'ki nun mi veni e mi devo sfortsare se parlo kon mia mamma sì mi veni u parru e tu parra ku mmia parra ku mmia in dialettu allora pik'ki nun ti veni pikki parramu di kosi di mistieri di kosi professionali ppi kissu nun ti veni # e vab'be allora parliamu parramu di kosi privati allora per esempiu tu ti rikordi di storielli ki ti kuntava ti ditʃeva tua nonna ti rikordi #u nonnu u nonnu ki mi kuntava nun mi rikuordu nun ti rimani kompletamenti nenth no ma kwal eranu l impressioni tʃo'e pju non lo so ke avevi kwando kwando stavi in Kalabbria ? tʃi sa'ra kwalkosa partikolari ritʃi ma ke bbello pe'ro kwa non tʃe l [h]o sta kosa gli amitʃi ke avevo li vitʃino tʃe ero sempre fuora dʒokava e kissi su kosi propia positive per te ppi mmia sunu si sunu kosi positivi e komu mai pik'ki dʒokari fuori è positivo si pik'ki kwa kwa mi manka kwa ognuno è dentro e nun è per esempio ke tu eʃʃi e sei subbito fuor/ e si subbitu fora no nvetʃi la niʃʃivi fora ed eri ku tutt e personi ke eranu assittati davanti tutti ke skertsavano ridevano e nvetʃe kwa sono tutti rinkiusi tʃ è ppju kontatto ditʃi tu no tʃ era ppju tʃ era ppju kontattu sì a vistu ddʒa tʃè komu ti kutʃinava a nonna eh sì kiɖɖu patati ki kutʃinava a nonna ? kutʃinava kunigliu di patati pasta tʃ avia i koniglietti e poi pasta karne i soliti kosi ti piatʃia komu kutʃina no ? sì sì kutʃinava bbeni patati# i patati eranu bboni sì . e nvetʃi kka na kosa analogu nun l [h]a ʈruvatu per esempiu tu ritʃi pik'ki una fatʃennu ku l amitʃi makari kka per'ke la mentali'ta tu ritʃi è diversa tutta diversa si pe'ro una l amitʃi i puo ʈruvari l ambienti ke vuoli no mika s a ʈruvari l amitʃi sì ma ognunu kkha fa a vita sua nun è kome nun è kome ddʒu kwa pentsunu tutti a se stessi non lo so una deve korrere sempre dietro invetʃi li si nkontri tʃ è un punto diko vado all/ vado a piattsa tʃi inkontriamo stasera e semo tutti a la piattsa e tʃi inkontriamo tutti la e invetʃe kwi devi telefonare devi kiedere kosa fai kosa non fai# kwa e lla invetʃi la se tʃi sei tʃi sei se non tʃi sei okkei nienth invetʃe kwa devi sempre korrere dietro . per far per inkontrarsi non tʃ è un punto tʃerto tʃerto sì [h]o kapit [h]o kapito ma oi per esempiu kwando ʃindi in ferie nta Kalabbria komu v organittsati a sira per esempiu ʈra di vui amitʃi . tʃè tʃi s inkont si passa kâ makina per esempiu kwandu finiʃʃi di/ dû mari s inkontra ee tʃau ki fai stasira ni nkuntramu tu itʃi sì kkha ô murett okkei tʃi sugnu e ndi kuntramu ô murett e poi ognunu ognunu passa # u murettu e a Militu e a ppjattsa e Paravati no ki s inkontranu i ddʒovani ognunu passa passa da sula no vidi se tʃ è kwalkunu ditʃi se tʃ è kwalkunu ke interessa rimani si nno si nni va e pua ki fatʃiti per esempiu a sira kwandu kwandu ʃinni in feri ? . si ddʒira kâ makina . si pas'sia #tʃè si passeja . propio oddʒi kome oddʒi tʃ è u passeddʒu ankora sì sì tʃertu domenika# domenika sera si passia ma non sulu a domenika ogni sera tʃ è u passeju ogni sera tʃ è u passeju ogni sira # ma viri ankuna differentsa per esempiu a per esempiu komu komu si neʃʃi in Italia komu si visti in Italia e kumu si vistanu i fimmini kkha nta Ddʒermania kom è ? . a moda per me meglio in Italia prima arriva in Italia e poi arriva kkha per me in Ddʒermania la moda è in Italia per me i ddʒovani in Italia si vestono ddʒa i viri ddu anni prima ku i vestiti ke ebbi mmo portanu ora kkha i ragattsini vab'be ma kistu sta kambiandu makari kkha dipende si vai dipende ee dove sei Frankoforte kome tʃit'ta grandi makari ma senti ma komu komu kanoʃʃisti ô to tsitu ? tramiti n amika mia lavoravunu ntsemi e m apprisintau e poi ni kanuʃ'ʃiamu subbitu ni frekwentammu kwant ava ? kwattro aspetta adesso a mmaddʒo ne deve fare kwattro anni kwattr anni a vistu kwattr anni a maddʒu ma ke konvivete assieme oppure sì sì abbitamu insemi sì sì n appartamentu . e nessunu ti ditʃi ma kwandu vi ʃpusati kwannu vi ʃpusati e ogni ttantu tʃi sunu #kwandu ti sposi ogni ttanto tʃi sugnu sì # è nu nonnu ddʒuvanə . e proprio li propia noti a differentsa di mentali'ta tʃ è a differentsa sì e kwal è a differentsa ? kwal è a differentsa [h]a ddʒa avutu ankunu fid/ un tsitu anki italianu prima ppi far no ah [h]o kapito i# è statu puru tedesk kwindi è diffitʃili fari a differentsa a per esempiu i i figghjoli k [h]annu statu sempi nta Kalabbria ka ti kuntunu stori ke è diversu per esempiu sta libbe'rta ka nun forsi nun tʃ è un nu sattʃu tʃ è tʃ è tʃ è dovi ddʒu nta Kalabbria si tʃ è a libbe'rta ? tʃertu ka sugnu sugnu diversi ormai kandʒaru puru ɖa nta a Paravat i ragattsini konvivunu pure kome kwa si kome kwa ? tʃertu ki tʃi sunnu puri ke konvivono per konto loro no ognuno sta a kkasa dei suoi ddʒenitori no io non si tʃi sunu tʃi su i ragattsi sì ma nelle grandi tʃit'ta ma no nelle pikkole tʃit'ta veramenti okkei nun tʃi sunu i ragattsini ki si nni skappanu di kasa ah skappari di kasa tʃ a statu sempri ma no a fujitina ditʃi iɖa a fujitina kistu è kiaru ma no komu kka ke vivunu kwi in patʃi trankwillamenti ma a fujitina ankora oi tʃi su da ke mondo è mondo e ki ni piensi per esempiu ri stu fenomenu no a fujitina ki ti pari ? . ognunu fa kiɖɖu ki bboli è libbero di fari kiɖɖu ka vuoli kistu è kiaru i ddʒenitori nun sugnu d akkordu allora si ni fujunu ma tu tu personalmenti ki ni pensi ? . eb'be iu me ne sono andata puri a ditʃott anni da kasa me ne sono andata pe'ro io va bbene sono skappata pe'ro piano piano prima o dentifritʃiu poi kistu poi kiɖu piano piano me ne sono mi ndi jivi puru io pe'ro era diverso pik'ki semu in Ddʒermania è diversu a ritʃi se fussi e si . va bbeni allora . per esempiu i proddʒetti ke tenə ppâ vita ki proddʒetti tegnu ? sì ke trovo un lavoro di spusarmi prima o dopu mi sposu e poi o intentsjoni non lo so di rimanere kwa oppure di trasferirmi a un altra parte in Italia dipendi dipende se tʃ [h]o soldi non [h]o soldi si nno kwa mi trovo bbene . e per esempiu sogni da vita per esempio farti na kasa nta Kalabbria o na krotʃiera viaddʒo nel mondo tʃi su tanti kosi a kasa tʃe l aju a kasa tʃi ll [h]ai e tʃi ll aju tʃi l avimu a kasa sì è grandi sta kasa ka tʃi ponu abbitari tutti oppuri tre piani tʃ è piano terra primo piano sekondo e tertso piano u garatʃi e pikkolo dʒardinetto t a rikuordi ankuna kosa in infantsia per esempiu ki t è rimastu impressu o . na kuosa nu jornu spetʃali . kwannu katthi kâ bitʃikletta suttʃeriu pik'ki katthi ddu voti kâ bitʃikletta sì sì fu nu poku prima ke mi fitʃi a prima kumunioni sperddʒava tutta a fattʃ idu nun tʃ era me mamma era ntâ kampagna io era kô pa'pa u pa'pa si stava guardandu a televisioni prima ke tʃ era puru tu iu tʃ era tu e l atro Domeniko ni fa'tʃiumu ddʒoketti i'tsaumu u stertsu e poi a'viamu u tokkamu a Domeniku mi sembra e poi# e katthi n terra e spriddʒarmi ku a kâ fattʃ in terra . durau nu misi du misi kwantu kwantu fatʃisti ? . u mi passa #kurau n terra era nu nu nu mostru era ke tʃè a spreddʒau tutta kwa kwandu sugnu arrivata jeu dâ kampagna e non tʃ era ditʃi k [h]a purtatu u prontu sokkorsu nun si venda nenti menu male nun si vida nenthi e poi appena l [h]o vista sembrava um mostro# a fattʃa tutta spreddʒata . e diko mmo kwesta veramenti rimani fattha no . e poi u dottori mi [h]a datu na na kosa ditʃi signora ditʃi nun tʃi fatʃi veniri a a krusta no ditʃi sin'no poi ti rimani a tʃikatritʃi iu de/ devo fare mattin e sera mattina e sera kwesta kos pommu ntʃi u ntʃi resta sempre a karne viva fhatta no . e ku'sii kurandola bbeni ntʃi è rimasta bbene a fattʃ sen'no . doveva bere kâ kannuttʃ ki nemmenu poteva bere tantu ki ghjera fatth ma a prima komunioni a fatʃisti o stissu ? se a fitʃi o stessu se pe'ro si vidunu i makki sì si viria ku ra makkhj
Opp1wDD1 ki ti diku ? kwandu kwandu naʃʃisti ? eh allora na'ʃi naʃʃiv a Mili/ a Vvibbu antsi e a novembre dû millinovitʃentusessantanovi e ntû spitali allura ? sì ntô spitali l infantsia a passavi kkha a Militu mia tsia la sorella di mia mamma lei è sorma vi ? [saluti, entra la zia che abita in Germania] lei è la signora ke abbita in Ddʒermania [saluti] . parrati parrati kuntami nu puak tenə frati suorə ki ti kuntu ? sì ddu frati su kkju pittʃuli i tia ? kkju pikkoli mi veni stranu parlari kon te pik'ki tu parli stu dialetto ma iu nun parlu un poku mbiskatu u kalabbrisi mbiskatu mbiskatu si pe'ro kkju dzona di Krotone e infatti ke ke nui nun è ka parramu ko'si no no infatti parra strana parra strana ppi nui kwindi aju du frati kkju pittʃiriɖi i mia e unu è a Bustarsitsio e lavura nta na nta na ditta nta nna fabbrika fa l operaiu e mi veni stranu parlari dialettu e l altru è kkha e mmo sta lavorando sta lavurandu ntâ krotʃe rossa io invetʃe lavuru nta nu tʃentru kommertʃali le Tʃikale le Tʃikale in un/ nta nu negotsiu duvi vindimu kamerette pe bbambini e kameretti Moretti mi piatʃe pik'ki su a kontattu kî bbimbi kî figghjoli kwindi sikuramenti mi piatʃunu è un bel lavoro e poi e poi ke dirti sei a kontatto kol pubbliku si a kontattu kû pubbliku kwindi è un lavoro ki ti duna a possibbili'ta o ai essendu a kontattu kî personi di d imparari tanti kosi e ke dirti pju kosa i ʃkhola kome passasti i tempi i skhola . guarda passaru troppi anni pommu mi rikordu komu passaru i tempi i skola skola guarda skola media sikuramenti skola elementari e skola media sugnu l anni ki mi rikordu no anki i skoli superiori allora skuole medie e skuole elementari i fitʃi a Militu belle bel periodo begl anni i skholi superiori invetʃi i fitʃi a Vvibbo il litʃeo ʃentifiko . eeh pure begl anni sì naturalmente l anni dâ skhola su sempi belli una si rikorda sempi l anni dâ skhola l esperientse le ddʒite le tutte ste . e niente poi dopu dû litʃeo ivi all universi'ta a Nnapoli pe'ro . non sono arrivata/ non arrivavi ô puntu duve avivu u rrivual punto finale no e pik'ki ? ti rinkriʃivi ? no no e vab'be tanti probblemi unu arretu all atru ki poi mi purtau a konklusjoni ki ero kwasi arrivata/ avia kwasi arrivatu o traguardu pe'ro poi tanti kosi una arret all altra ki mi fitʃiru u perdu forse il kontatto kon la real'ta anke tʃo'e nun sattʃu u ti spiegu po a fini tʃè kwello ke mi [h]a fatto prendere kiɖu ki mi fitʃi pijari a detʃisjoni finali è stato ke [h]o avuto probblemi ko le persone dell appartamento kon le kwali abbitavo e kwesto poi mi portao pimmu pigghjawu a detʃisjoni mi ndi vegnu a kasa di kontinuare a studiare pe'ro poi in real'ta è finita la e kwindi finiu ɖa finiu ɖa . ma purtroppu ki ti fitʃiru kissi pirtsuna i maltrattamentu ? nun eranu seri ku ttia ? no no seri pe'ro mmh allora io kanddʒavi tanti personi per'ke sono rimasta a Napoli ristava a Napoli otto anni kwindi kanddʒavi tanti personi e alla fi/ a fini sono andata i u abbitu kû personi vitʃinu a Miletu di un paese ke si kiama Da'sa Da'sa Da'sa perfettu eh kanuʃi guarda iu non eppi probblemi mai ku nuɖu di da Bbasilikata da Kampania eppi probblemi ku kiɖi vitʃinu a Militu kapito kwindi meglio kissi non eranu # eranu tamarri gwarda noi nui vi'viamu nta ll appartamentu non abbiamo kal/ nun kalkolammu ke si s akkjappavanu tra iɖi per'ke erano due sorelle e un fratello e prima stavano insie/ abbitavano insieme nta lo stesso appartamento poi s akkiapparu tra iɖi kwindi poi si dividiru kwindi poi ndi pijammu nui nta l appartamento e soru eppumu probblemi nui kwindi non kalkolammu di l initsiu ka kisti ni puteanu portari probblemi kreari probblemi e poi è statu n insiemi di di kose ke purtroppo pe'ro non non non fu sulu kissu naturalmenti fu fu puru probblemi ke [h]o avuto kon un esame e poi intsomma era probblemi ku nu prufissuri o sì sì ma kistu kom era non è na persona bbona tʃo'e nnno bbo forse pigghjava mali io non lo so forse u pigghjava mali io non lo so poi era un prufissuri ke kwandu ti vidia nta l universi'ta ti prendeva kwasi in dʒiro no tʃo'e ti tipo ke kwando veni u fa l esami oppure sti kosi ko'si kapito ke ti ti skuttia pigghjava in dʒiru ekko ke ti spindʒiva era esami di petrografia si kjamava petrografia ed era prova skritta orale e poi prova di labboratorio a'viamu u esaminamu i rottʃe e dire kome erano formate e poi nienti . eeh ditʃamu ke è andata bbene sia la prova skritta all initsiu mi jiu bbona mi veni sempi di parlari in italianu per'ke non mi trovo . nun aj diri ditʃamu ditʃimu ditʃimu ee ma non mi veni infatti u parlu in dialettu puru l altra volta iɖa sintiu pik'ki nun mi vinia abbiamo fatto tutto pe'ro il diskorso no il monologo ditʃimu no u fitʃi e kwindi fitʃi a prova skritta poi a prova di labboratorio e mi putia akkuntintari dû votu ka mi avia dato in real'ta io poi avia u fattʃu a prova orale e la prova orale lui m [h]a m abbottʃatu mi bottʃau e poi ogni vvota mi sputtia kwandu mi vidia nta l universi'ta e kwindi intsomma poi per me fu nu blokku kwindi sta kosa mi blokkau nu riuʃiu kkju u vaju u fattʃu l esami kwindi no/ kapitu tu magari ke si nta l a/ [h]e bistu esperientse nde l ambitu universitariu mi puoi kapire # sattʃu a la longa sta kos kiɖu ki puo suttʃi'diri kiɖu ke pek'ke magari unu ke ghj è di fora non ti kapiʃʃe no per'ke non [h]a avuto non eppi sse esperientse e kwindi è strano per uno ke non [h]a avuto l esperientse nell ambito universitario è diffitʃile ka ti kapiʃʃ kwando tu gli ra/ tʃi kunti sti kosi è diffitʃili ka ti kapiʃʃi invetʃi una ki [h]a kkju sperientsi nell ambitu universitariu sapi kiɖu ki ghj è i prufissuri ʈra iɖɖi manku su d akkordu no infatti a volte tʃi su puru i liti bistittʃi si pigghjanu ppi nenthi sì sì sì ki n è kkju forti e ki ne a kkju autori'ta sì sì ke poi pure a livello politiko si grattunu gli okkhi sì sì sì a tutti i parti è o stesso poi a Napoli ke è n universi'ta troppu grandi troppi skritti kwindi troppi probblemi ma tu duvi abbiatavi a Napoli ? ma propriu tʃentro storiko via Duomo via Duomo a u sattʃu perfettamenti sì sì tʃentru storiko via Meddzo Kannone dove tʃ è duvi tʃ è l universi'ta e ti pigghjasti nu n appartamento appartamento i pirtsuni privati ? ke t [h]annu datu in affittu sì sì sì sì jivi ku n amika mia ki era ku mmia a/ l ô litʃeo e iɖa è ankora ɖa ke studia arkitettura ma ankora nun finiu ? no tʃi manka l ultimu esami e a tesi ma vi sintiti ? sì sì sì lei è di Dinami di Dinami mmo è kwa ndi sentimmu jeri mi kjamau sì sì sì e tʃi piatʃi a Napuli o e vab'be ormai è ssuefattha ormai nun tʃ a fatʃi kkju pik'ke poi Napoli ti ti opprime komu tʃit'ta ti opprime è troppu konfusjonaria è troppu ddʒa komu parranu ti ti fannu mamma mia troppu . eh ab'be pe'ro tʃo'e è bbellissima e kome tʃit'ta è bellissima poi puru i napoletani . tʃo'e na vota ki ti kanuʃʃunu sugnu disposti ti rurunu puru u kori ti ajutano sunu bbravi si pe'ro tʃi sono le/ tʃi sugnu/ ttʃ è a bbrava ddʒenti e ttʃ è a kattiva ddʒenti komu a tutti i parti . subbivi/ eppi l esperientsa di due ʃippi kunta kunta kunta du ʃʃippi kum era komu suttʃiriu ? allora na vota mi ʃipparu l orekkini e komu fitʃiru ? e stava kamminandu e arretu a mmia mi ntisi minthiri i manu sup all okkhji e iu all initsio pensava ke era n amiku miu ditʃi forsi ankunu ki voli m u fatʃi nkunu skertsu e invetʃi mi misiru i manu nta ll okkhji e poi mi tiraru mi skipparu i rikkini e mi tiraru ma nun ti fitʃiru mali no no per'ki m i apriu propriu erano tʃerki me l [h]a sbottonati m i sbuttu'no arretu e m i tirau e non eranu eranu d arddʒentu nun eranu manku orekkhini di valore e doppu pratikamenti io ero sul sul era supa a strada printʃipali mi fermaru mi pigghjaru pratikamenti vitʃinu a n inkrotʃu kisti poi skapparu subbitu pa l inkrotʃu ntô vikolettu e i personi ki ghjeranu ɖa subbitu m ajutaru tʃ era na signora ki mi rissi t akkumpagnu a kasa vo mu vivi nu bikkieri d akkwa #subbitu e kistu kon l orekkini e ppoi a truvaru i karabbinieri no no menu mali ankora peddʒu sa venanu iɖi e ppoi invetʃi n atra vota mi ʃipparu a bborsa e tʃ è l avevo ko'si a trakolla e sub a na vespa passaru e a tiraru e s a purtaru # e a via San Biadʒio dei librai a mia mamma a na ʃippata a via Duomo a via Duomo dove tʃ è l arkivio dello stato sì sì sì a nu l angolo a bborsa a trakoll ʃipparu e per fortuna ke si è/ ke si rup'piu a bborsa per'ke se nno mi tiravanu mi traʃinavanu a kissi su kapatʃi i tuttu sì sì sì rup'piu e per fortuna iu poi arreri delinkwenti ntâ burdza un avia nenthi a polidzia nun arrivau pe'ro no tu non [h]ai fatt era na sira ka tʃ era a polidzia per'ke era era di sira ed erano fermi . a piattsa San Domeniko . iu arrivavi ɖani e ntʃ u rissi guardati ka tali ntô viku mi ʃipparu e iɖi mi ritʃə vab'be e ki putimu fari ? tʃ avevi tʃ avevi i dokumenti ntâ bborsa o no on avia dokumenti nun avia ne dokumenti nenthi avia sulu tʃinku mila liri mi rikordu tʃinku mila liri e nu portakjavi ke tʃi tenevo pik'ki mi l avia regalatu fratima kiɖu da pratikamenti tiraru a bborsa e poi kiɖu ki tʃ era da inta katthi katthi u portakjavi i kjavi tutthu katthi allora n tʃi pigghjaru nenth un tʃi pigghjaru nenthi tʃi pigghjaru sulu a bborsa sulu a bborsa e ppua a jettaru sikuramenti sikuramenti sì e kwindi sen'no va bbe pô restu veni a kontattu ku tanta ddʒenti a Napoli di tutti i ddʒeneri di tutti i ku kiɖi dî bassi pik'ki poi u tʃentro storiku è na dzona e kwindi di bbassi io poi ultimamenti abbitava nta via Duomo si pe'ro traversa dei Tribbunali via dei Tribbunali dzona di spattʃu kwindi ni vitthi i tutti i ddʒeneri a purə i spattʃu fannu ɖa a sì i ma nun su ttʃi su napulitani ka ttʃi abbitanu su ekstrakomunitari o di tutto no no puru napulitani puru napulitani puru napulitani poi ntâ strada dove abbitava io fatʃianu u spattʃu i napoletani e nu jornu fitʃiru na retata arrivaru un mundu di polidzia e e perkwisiva appartamenti kosi e tʃi purtaru nu sakku di ragattsi ma tu avevi u vidi i mammi kom è ka si difendianu i figghji munnettsa laʃʃamə u figljə tʃi fatʃia tʃo'e proprio vidivi tutt i ddʒeneri sì sì sì . è molto kolorita e t a rikuordi ank un altro episodiu i i stu tempu ka si stata a Napuli e no vab'be in parti/ di partikolari no tanti kosi ki mmo non tanti pikkoli ah eppumu na brutta esperientsa puru all initsiu kwandu imo pik'ki nun pigghjamu n appartamentu siamo andati in pentsjone . kwindi a'viamu na stantsa nta na kasa ku napoletani a'viamu u bagnu nostru a stantsa nostra e a kutʃina nostra pe'ro iɖi eranu sempi dinta a stantsa nostra nô bagnu nostru e a kutʃina nostra kwindi kontrollavunu puru kiɖu ki kutʃi'navamu n aprianu i 'pentuli ndi skoperkjavunu i 'pentuli e vi'dianu kiɖu ki kutʃi'navumu kwandu vi'niamu kkha in Kalabbria e tor'navamu a Napoli ditʃianu ki portastivu da Kalabbria ni portastivu ankuna kosa ppi nui ? poi avianu na figghja di kwinditʃ anni ke avia ddʒa na figghja pikkolina ki ni portavanu semph da nnui u tʃi guardamu kwindi tʃo'e fu propiu na brutta esperientsa infatti dopu un annu e mendzu tʃi ni immu i ɖa e tʃerkammu un appartamentu sì skarikaru sì infatti tutti i kosi ka nun piatʃivanu a iɖi sì sì sì infatti guarda proprio e poi bboh poi naturalmente pure bell esperientse persone ki kanuʃʃivi tanti ragattsi tanti . vab'be poi nta l ambitu universitariu l amitʃitsi ki si fannu su tanti l esperientsi ki ti restunu su tanti ti rikordi i kosi belli i kosi brutti tanti anke se a maddʒor parti dî kosi forsi i kantʃellavi pu forsi pek'ke è ʈroppu alla fine poi inkonʃo kantʃella la vita nun era trankwilla no no nun era trankwilla pik'ki ddʒa a tʃit'ta nun è trankwilla poi l ambiente universitario nun è trankwillo e kwindi tʃo'e devi pa l universi'ta di Napoli pimmu va avanti [h]a mu mini kaltʃi gomitat/ tʃo'e n tutti l universi'ta ma forse a Nnapoli a maddʒor raddʒone pik'ki propiu poi rakkomandatsjoni kosi tʃo'e poi nell uni/ nella fakol'ta dove duv ia io tʃi furu puru indaddʒini da parte del tribbunale [h]anno inkwisito pure dei professori per'ke l esame di fisika # sì sì l esame di fisika e pratikamenti u skrittu 'jiamu semph u fatʃimu tretʃentu kwattrotʃentu persone e passavanu semph detʃi kinnitʃi vinti massimu e poi furu tʃi furu indaddʒini e [h]annu/ arrestaru puru u prufissuri pik'ki si vin'dianu l esami intsomma si kapitu . è kwesto . poi ki ti pottsu diri kkju mmo staju kkha mi skordavi Napoli e bbasta staju kkha in Kalabbria e duvi u passasti i feri finu a mmo ? fin a mmo ? alkuni jorni ivi ô mari . poi kkha ku tutti sti festi ki tʃi sugnu [h]a mu mandʒi in famiglia kwindi ti ʃɽoppiji tʃi fu n mendzu agustu a festa i Santu Rokku sì u ditʃassetti u ditʃannovi u ditʃannovi pe'ro kkha u festeddʒamu duminika skorsa mmo dominika prossima è a festa i Sam Portunatu portanu i Teppisti dei Sogni a sì portanu i Teppisti dei Sogni ? Teppisti dei Sogni ? sì sì invetʃi a Santu Rokku purtaru a Luka Barbarossa u kanuʃi tu a Luka Barbarossa ? no no ma ki n è kantanti kantanti sì i a partetʃipatu puru a San Remu sì vinni kkha invetʃi a Kala'bbro i Rikki e Poveri a Rikki e Poveri kiɖɖi i kanuʃʃu mendz agustu mendz agustu e kwindi vab'be i vakantsi fin a mmo in famiglia n jornu o mari vo u mbivi na kos ? [rivolgendsoi all'esploratrice] va bbo ankunu dʒiru a Tropea i solitu ko'si non mi spostavi steppi kkha nun jia a nuɖa parti in dʒiro kwa in dzona mmo su in feri fino o dui i settembri mmo vidimu st ultimi jorna kiɖu ki . ki fatʃimu e bbast ni jamu fora a ttsappamu a terra fatʃimu a salsa puru fatʃimu i pomodori puru nui ko mamma mia komu fai a salsa spiegami un pokitʃeɖɖu ? komu a fatʃimu ? a fitʃimu forsi na ditʃina i jorna fa mmo amu u turnamu a fari prossimamenti sti jorna . kon i/ kî pomodori ke kjanta mamma mia [h]ai kapito kwindi i kogghju gghja/ i kogghju ddʒa mo amu u #a fatʃimu prossimamenti e neenti lavamu i pəmmadora poi kattʃamu i semi . poi non li/ n e kutʃinamu noi i kutʃinamu krudi krudi kâ kosa krudi si perfettu kâ makinetta kâ makinetta poi i mbottigliamu e i wugghjimu basta kistu su pomodori tripodiu sì sì u fattsu kû tripodiu kû gassi no no kû lignu ah alla traditsjonale sì traditsjonale sì sì s appittʃ o/ kû lignu u lutʃi# i ligna u tripodiu e gugghjimu i buttigghji kwanti buttigghji fatʃiti ? e non lo so kwant kwantu ni fatʃimu mamma ? sekundu trenta kwaranta tʃinkwanta sessanta sekund i pimmadora sekund i pimmadora pik'ki su pimmadora ke a infatti ki pigghjati a lu uortu sì ekko brava tʃi su tʃerti famigli ka fannu tʃentutʃinkwanta buttighi no no no ppi tuttu l annu kiɖɖi i kompranu na vota i kkattunu i kkattunu nui invetʃi avimu i pomodori ki kjanta mamma mia kwindi# pe'ro fatʃiti kkju kkju voti i fatʃimu tʃinku sia voti ah sia voti tri kwattru tʃinku kwattru tʃinku sekundu i pomadori ka kugghjimu pik'ki su pok a vota kwindi fatʃimu kwattru tʃinku dipendi ma kwanti kili pigghjiati di l uortu vuosɽu ? beh ba mmo pents ka na tʃinkwantina i kili i kogghjivi parekki si pe'ro tʃ è puru tantu lavuru eh u sattʃu lavuranu #su poku ka kogghjunu nu kwintale ɖa . pe i pianti ki kjantaru avianu u kuogghjunu kkju pomodori kapitu invetʃe na tʃinkwantina di kili pentsu li kugghjivi e fatʃiti ankun alʈra ankun alʈru tipu i konserva ? a konserva i pipi e komu i fai kisti ? e non lo so kistu iu# nun nu sattʃ u stissu dî pumadora u stessu dî pəmadora ? lavi i pipi puoi tʃi kattʃi i semi i tagghji i metthi ntha nta l akkwa tʃi wugghjunu na ura du uri ntâ 'pent/ aspetta ntâ koɖɖara ntâ koɖɖara ntô kuɖɖareɖu ntô koɖɖareɖu i menthimu u si wugghjunu e poi i 'matʃini poi i matʃini komu a salsa di pomodori e poi i mbottigli e i fai ugghjiri puru e ti veni ti veni a salsa di peperontʃino ki kwandu fai a pasta tʃi ni metti nu poku e intsomma insaporiʃʃi insaporiʃʃi a pasta oppuri kwandu fai a salami a pittsa tʃ a menthi i subba ko'si e tu ke ke ti piatʃe komu mandʒari i militisu i pavarototo kutʃina traditsjonali forsi ki m a mandʒu volentieri su sulu i fileɖa i fileɖa i fileja kon pomodoro fresko kû pomodoru frisk anke si kkha tʃ è a tradittsjoni s i fannu kê tʃitʃi pe'ro a mme mi piatʃunu ma i fileɖa i fa kâ manu tʃo'e i fa nta kasa ? sì sì sì kasarettʃu sì sì kasarettʃu u fattʃu ka farina akkwa farina e bbasta s impasta nenthi ova no no no no nenthi ova kiɖi su i tagghjareɖi e poi si fannu ku komu si kjama mamma kô kusiru ku ra'natʃinu [dal gr. donaxinos, stelo o canna dell'ampelodesmo graminacea], in altri dialetti dunácinu] lana'tʃidu l a'natʃidu ke è ? na pjanta ki fila fila akkus'si #a ll agriturismu# tu ku kiji fatʃi a ku ku nu bastunu kû ferru no ku nu bastuni i lignu t u fatʃi viriri mmo aspett tanatʃidu si kiama kiɖu tanatʃidu danatʃidu ah nun nu sapiva tanatʃidu iu danatʃidu i kosi i legnu nd avi stuttsikini longhi akkus'si vedi ? sì sì sì kanuʃʃu sì sì s infilanu kkha si fannu ko'si kû danatʃidu sì sì ma si kjamanu ʃilateɖɖi duvi a Vena di Maida si kjama ʃilateɖɖi oʃilatelli dipende dove sei in kwali dialettu ti trovi sì sì sì infatti i fileiɖa i fileja fileja fileiɖa fileɖa dipende duvi si pik'ki a Tropea a kjamunu fileja o Nikotera sì sì po kka fannu puru a sagra a Filandari a Filandari fannu a sagra dî fileɖa tʃi sono alʈri tradittsjoni i kkha i Militu ? traditsjoni di ki di ki dʒeneri ? di traditsioni festi sagre kiɖu ka si fa l annu Natali Paʃkwa allora ehm Militu è u paisi dê matʃellerie dâ karni infatti tʃi sono tʃ è u mattatojo è famosu Militu pâ karni ntô passatu era ma karni i puorku o karni no no di di vitieɖɖu di vakka di vakka sì sì infatti tʃ è u matʃellu ti diku ed è famosissimu infatti tu passando noti ka nta strada printʃipali su kwasi tutti matʃellerii tʃi sugnu un sakku di matʃellerie e na vota n avia ankora i kkju pik'ki è famosu propriu pâ karni kwindi kka karni e trippa e fatʃianu a sagra dâ karni e dâ trippha ki mmo non fannu kkju pe'ro pik'ki si pirdiu ku l anni pe'ro prima fatʃianu a sagra dâ karni e dâ trippa du anni su du anni ke n a fannu e kwindi in effetti Militu kistu è non è ke non è nu paisi novu pik'ki fu distruttu dû terremoto kwindi u re no settetʃentu pure settantatre e puri dʒografikamenti vidi non è non [h]a non [h]a non [h]a molto di antiko è retʃente avi poku e nnenthi . di Militu vekkju ristau sulu u ruderi da i mura i suritu si kiamanu arristau sulu nu muru nda lu vekkju duomu tʃ era na vota mmo e ppoi tʃ è a dzona arkeoloddʒika ke tʃerkaru u rekuperannu eppiru fondi dâ komuni'ta europea e 'fitʃiru i skavi arkeoloddʒitʃi pe'ro poi alla fine s abbando'no tuttu pik'ki nun tʃ è nuɖu ki si anteressa poi a fini no si tiraru fora di valorittsari e kwindi poi s initsjanu i kosi e si lassanu a me'ta . e kwindi storia un è ke sia molto ab'be Miletu antikamenti fu kapitali normanna . kapitali normanna infatti fu epp u primu koniu dell Italia meridionali il primo koniu di moneti . sì eh a ll epoka dî normanni millettʃentu milleddutʃentu era importanti poi invetʃi u progrediʃʃi regrediu e kwindi mmo è propiu dzeru e a kondittsjoni dâ fimmina komu a vidi mmo pik'ki l alʈru dʒornu si ti rikordi ammu parlatu kâ mammata i kondittsjoni dâ fimmina sa ponu neʃʃiri sa nun ponn neʃʃiri no vab'be mo mo è propiu . tʃo'e simu sempri nta nu paisi e kwindi a fini a mentali'ta è kiɖa pe'ro i ragattsi i mo [h]annu molta libber'ta ponnu neʃʃiri trankwillamenti propiu nun tʃi sugnu probblemi kommu na vota mmo neʃʃunu ddʒa a kwinditʃ anni i vidi in dʒiru trankwillamenti sentsa probblemi pe'ro a mentali'ta è sempri kiɖa tʃo'e nel sentsu ke kkha a mentali'ta è ka a fimmina komunkwi fondamentalmenti avi u statʃ a kasa u badi a famigghja e i figghji nun avi u lavura nun avi u si fatʃi na vita propia nun avi tʃè a ffini poi a mentali'ta è kiɖa nun tʃ è nenthi i fari non è ke si migliora da kwesto punto di vista forsi di kkha ma nun sattʃu kwandu ma ti rikordi ank nu kosa ka ka kuntau a nnanna o u nnannu dâ vita i na vota ? . no mi rikordu . i kosi ka mi kuntava a mamma mia ma a nonna mia io . no a nonna mia mi kuntava di/ mi kuntava di l esperientse kû nonnu miu kwindi u fattu ka u nonnu miu era nu tipu molto severo a nonna mia a mamma di mia mamma per'ke la mamma a mamma a mamma i pa'pa miu non eppi kontattu ditʃimu . per'ke stava male e kwindi non a mamma i mamma mia a nonna mia io kwand kwand era pikkolin a ditʃemu ka dormia kwasi sempri da iɖa a nonna mia era a Paravati io dormia sempri da iɖa e dormia ntô lettu grandi no ntô littinu kwindi tra u nonnu miu e a nonna mia kwandu ndi ndi rispig'ghjaumu a matina no ki ni rispig'ghjaumu prestu iɖa mi kuntava tutti kiɖi favoli tutthi kistu mu rikordu mi ris'to impressu ki mi kuntava sempri a favola di di Santo Stefanu Stefanu Stefanali naʃʃisti n jornu dopu Natali e intsomma mi kuntava tutta sta storia di Santu Stefanu sì kistu sì ka ditʃe ka pratikamente tu a sai a storia i Santu Stefanu ? sattʃu ke [h]annu ittatu i peʈri i suba ke muriu ah muriu martiri pe'ro kwannu naʃʃiu pratikamenti diʃi ke ke Santu Santu Stefanu naʃʃiu nu jornu dopu Ddʒe'su pik'ki tutti i fimmini kwandu naʃʃiu Ddʒe'su jianu u tʃi portanu u latti no â Madonna e poi jiu una ku nu fagottu pik'ki figghji nun nd avia e jiu ku nu fagotto pe'ro arri'vo da inta a grotta da e pratikamenti kista figghji nun nd avia kwindi latti nun tʃi ni putia dari e poi a Madonna tʃi fitʃi u mirakulu tʃi tok'ko u fagottu e ntʃi dissi Stefanu Stefanali naʃʃisti nu jornu dopu Natali e pratikamenti kiɖu fagottu si trasfor'mo in bambino a leddʒenda ditʃi ka kiɖu poi era Santu Stefanu ki sattʃu kwantu è veru kwantu è falsu pe'ro mi rikordu ka a nonna mia m a kuntava sempri sta kosa # non avia nenthi u tʃi porta e fitʃi nu pagottuleɖu di stoffa no e ntʃ u misi ko'si kwandu a Madonna tʃi dissi tu nun tʃi duni nenthi a Madonna o sapia ka iɖa nun avi nenthi no allora ntʃi dissi se tu non mi duni nenth ntʃi duni nenthi ô bambineɖu ? e pig'ghjo e tʃi ditʃi iɖa povereɖa ditʃi ka divin'to russa ka nun avi nenthi allura k itʃi a Maronna tʃ u tok'ko e tʃ u fitʃi u diventa bambino a mamma t u kuntava sì a mmia a nanna addirittura a nonna addirittura a mamma di mamma mia tʃ u kuntau kwindi vidi tu kwant è vekkja sta storia e nenthi po vab'be a nonna mia mi putea diri dâ vita dû dû nonnu miu ke era nu tipu moltu severu e ogni ttantu mbivia e ntʃi minava sì ogni ttantu sì . ogni ttantu esaddʒerava poi makari kwandu turnava a kasa era bbrillu e kwindi ma eppi pure a spagettata a lli dui dâ notti kui ? a lu nonnu a no sattʃu kistu no sattʃu no no forsi no no no s arrandʒava sulu s a fatʃianu fora kwandu mbivianu mbivianu e po si rikogghjianu era ddʒa a ppostu avia mivutu e manddʒatu kwindi na vita sakrifikata sì sì sì i kjin i lavoru poi iɖa fatʃia a sarta kwindi a sarta fatʃia ? sì sì fatʃia a sarta kutʃia sì infatti a Paravati a kanuʃʃunu kom/ a kanuʃʃianu kom a maistra a maistra a figghja dâ maistra e u nonnu miu imvetʃi sikkome era era surdu pik'ki soffria di avutə kwindi u kjamavunu Miku u surddu addirittura ee akkus'si u kjamavanu sì sì infatti e bbasta ti basta ? manka kwalke a ma pur u tempu ditʃimu sempri ments ura e kwantu passau ? vintottu e kwantu passau vintottu minuti ? e vab'bo du minuti i putemu puru akkordari ke ti diku kkju no no sattʃu . ditʃi venivi a Paravati kija tassia ki ah sì sì sì kwandu iu ivi a Paravati a tsia mia era abbitava kâ e stava ankora kâ nonna mia e io tessia avia u tilaru e tessia e mand'dʒaumu io manddʒava sempi ɖa mand'dʒaumu sempi risu risu pik'ki a tsia mia tʃi piatʃi u risu o risu sulu o risu kâ faddʒola risu kâ faddʒola kâ suriaka kâ suriaka ekku sì sì risu kâ suriaka oppuri risu sulu komunkwi sempi risu poi iu mi rikordu ka iɖa tessia io jia ɖa u ntʃi rugnu fastidiu tʃi tirava i kosi dû tilaru intsomma un a fatʃiva o tessi mai e tʃi ni vinia arred arredi u m arriva sì bell esperientsi intsomma kwandu ka ma tu a tilaiu nun no io mai iu nun sattʃu manku ma iɖa era pikkolina era pikkolina iu non a ll untʃinettu sat/ sattʃu u lavuru sulu all untʃinettu basta nun sattʃu u fattsu atru ne rikami ne ferri sulu a ll untʃinettu . ku nu tʃentrinu nkuna kosa ekku sti lavoretti ko'si se no per resto a livellu manuali nun su brava . e ntû futuru ki d è ka voi fari voi kuntinuari nto tʃenʈru kommertʃali o [h]ai alʈri intentsioni no sattʃ al momento no al momento a viri kka ki fattʃ ? va bbene ko'si ditʃamu ah ke belli u vi# ma kiɖu è a ll untʃinettu sì a ll untʃinettu bellissimo na luna no ? sì stelli sì stelli sì e nenth nun tʃi pentsu poku ô futuru al momento poi kiɖu ki veni veni forse è meglio vivere alla dʒornata e si poi kkha nta Kalabbria spetʃalmenti da nu tʃertu puntu i vista è megghju vi'viri a jurnata ma ntû nord nun ti voi trasferiri no no no nun mi trasferivi finu a mmo nun mi trasferiʃʃ poi non si sapi mai komu vanu i kos kwindi pe'ro intentsjoni no ke tʃi pentso no nun tʃi pentsu no va buanu basta va bbene
Pol1mDD1 allora kwandu naʃʃiu ? kwandu naʃʃiu sì i/ il treditʃi sei tʃinkwantotth in dialetthu tʃinkwantotth . aju natu u triditʃi sei a Oppidu Mamerthina Oppitu Mamerthina duvi si ʈɽova ? iu sattʃu duvi si trova ma intsomma in kollina subba na è munthagni ntê munthagni ntê munthagni prob ma è dʒa vitʃinu l Asprumunthi probia vitʃinu vitʃinu vitʃinu vitʃinu vitʃinu e kum era l infantsia ? eh kom era . detʃi figghji a mamma mia fitʃi fin a tertsa media jia a lav/ a skola pe'ro jokava sempri un ghhjiva mai a skola ah no no me gghjiv n aʈa vot a kas non voliva u vaju propia volun'tha nenthi dopu . badava a mamma mia fatʃiva i figghji nui ba'daumu ntâ kas i gwar'daumu e tutth dopu jiva a skola pe far a tertsa media e tutth pe'ro non voliva sapiri nenthi ia pâ skola voliva sempi u joku u vaju fora u bad i figghjoli . dopu kriʃʃia . ʈɽiditʃi kwattorditʃ anni mamma mia dissi bbasta wora t [h]a stari dinʈɽa nda kasa e a badari figghji pek'ki on ntʃi ritʃisti kwandu jetta a kaniʃtɽ . no lo sua mamma kwandu loru eranu pittʃirikkhji l avia ndâ kanistra ʃʃ ! nda u dialetthu meu adessu nd [h]annu sentiri wora! Nino ! . e mamma mia dopu dissi nd [h]a badar i figghjoli dopu mi misi ndâ kas ija fatʃia i figghji e nui ba'daumu ke mamma mia avia ghjiri ô lavuru per'ki eravamu as'sa figghji nd avia gghjri avanti pa'pa miu lavurava puri ku votsi to pa'pa ki fitʃi ? in kamphagna era/ arantʃi u kogghja arrantʃi vendiva e kkatthava e katthava sì jiva fin a Napoli dopu rrivava karrikava e si ndi jiva n aʈa vota komu fatʃiva ? a nnotthi u kos ka/ kû kamion kû kamion dopu kwandu u sabbatu e dominika stava ku nua a kasa u ndi u ndi bada a nui u ndi ba/ u ndi vidi pe'ro man'dʒaumu tutthi/ nd a'viumu na stantsa suttha e una supra non 'eramu tutthi/ e mamma mia dormiva kî frati mej supra non era ka 'eramu a kasa grandi pi semp pittʃirikkhja epphəmu a kas fina ke a mamma mia fitʃi l urthima figghja detʃi figghji dopu mamma mia ehm fitʃi . risparmiava semph pa'pa meu non voliva prima voliva papa meu u sə kkattha terrenu e dop a kasa a mamma mia ntʃi ditʃiva no prima ndi katthammu a kasa dop u terren pa'pa miu ntʃi fatʃiva no prima a kasa ke vogghju u dormu ku tthia bbona e kî figghji a mments e kos tantu ke tantu fitʃi fitʃi paʈruma s u kkattau u terrenu . e dopu fitʃi a kasa a testa dura ke nd 'ajumu a Kalabbria kummanda e kkju u maritu e no a/ eh kummanda kkju u maritu na vota pe'ro ma mmo no mmo kumanda sempri kandʒaru kandʒaru no ka ditʃimu di no e dopu . kriʃʃimmu tutthi kjanu kjanu ognunu papa meu ku si ndi jia a Fra/ a Amerika i frati mei mandavanu sorti [soldi] kwanti frati ten ? ʈɽi maskuli e sei fimmini iu setthi setthi simu i ddetʃ si a kju pittʃiriɖɖa ? no a tertsa a tertsa nui i primə passammu kju di l urtimi wora nd [h]annu tutth i kosi l urthimi nd eppuru dop i mmia . e ddopu . soffrimmu kome si ditʃi 'jiumu . kog'ghjiumu oliv a fora ntâ ʃɽat . pe poku sordi no assai i jornati ntʃi passaunu a mamma mia e mamma mia fatʃiva i figghji a kas e nui ntʃi fa'tʃiumu i konʈɽibbuti dâ mamma mia a mamma mia jeu e na sori mia kkju ppittʃula e fa'tʃiumu na jurnata pâ mamma mia tʃinkwantaddui jurnat e si fatʃivan tand allora e ntʃi passau pe mamma mia mamma mia . ndi fatʃiva u ditʃimu ndi bbadava nummu simu skostumati u ndi/ ndi fatʃiv andar a bbona strata nommu jimu ku unu e ku n aʈɽu u ndi fatʃimu maritati ddʒusti nommu u neʃʃimu da kasa ndi vergo'gnaumu ndi ddʒenitori mej papa meu kwandu vidi ka papa meu ndi gwardava fatʃimu sempri u nd avimu# non ndi po'tiumu ʈɽukkhari no ka papa miu nom voliva no ke ndi gridava nui stessu rispet'thaumu a papa meu e ki ditʃiva allura u paʈɽi kum era a fiɣura dû paʈri ? u papa meu ? no era bbona era bbon a fuɣura di papa meu no diku u komportamenthu era severu era ? severu nd u fatʃiva kapire ma no ka t u dimoʃʃɽava u ndi minava no no no no mai ! iu mai mai mai diku a pau# [h]a avutu dû papa meu mamma mia sì si nd avia passare kâ kukkhjara u ndi mina u ndi ditʃi pik'ki nun fitʃimu na kosa ndi minava pe'ro papa meu mai mai mai ni tokkhau kû ditu u ditʃi nd aju minari o kosi no mai sulu na vota a fratima ntʃi minau ka ntʃi pigghjau sordi ka ntʃi voliva e nd aiva nu frati ka jiu a r Amerika si ndi jia a Amerika ke voliu u vatʃi panini friski volia u s a kkatta a mortadella friska e papa meu fatʃiva i majali mmattsava i majali e ndi fatʃiva satsittsi u ndi fatʃiva mankari nenth ndâ kas 'eramu detʃi pe'ro nommu risparmianu assai u fok# robbi i mantʃari ê figghji sì u vistiti ndi ndi mankhavanu i skarpi puru u ndi mankhavanu pe'ro kâ pauru dî ddʒenitori non ndi men'tiamu kî maniki ddʒiri# ke ndi spe'gnaumu dû pa'pa dopu pjanu kjanu kjanu kjanu kwandu kriʃʃimmu ognunu si maritava e nu ndi vistimmu ddʒust i kos venia u turnu meu ntʃ eranu i tsii i marituma ke venianu a Oppitu e ditʃiva ke u jornu# nd avi u si fatʃi sopra#ddʒiri# Nuntsia pik'ki è bbruttu kû vistutu bjank e dopu tutthi i kos faʃia papa meu pe mmia si poti puru tagghjari pur a testa k u ntʃi issi nenthi papa meu ditʃiva k u tʃissi nenth i sori mej dopu tutthu senthivunu e iji si fannu i sopratʃigli iri si fanu tutthi puliti ʈɽukkhati pulit papa meu pô sposalittsiu pû maʈɽimoniu pô meu sì pô jurnu dô maʈɽimoniu u pa/ pû jornu dû maʈɽi moniu meu e sori mej askultaru i tsii mej . e s i fitʃiru puru iji kapiʃʃisti pe'ro nui non sopprimmu mai ntâ kasa no per soffriri nun soffrimmu nun putimmu diri ke soffrimu sulu ka nun nd ɖassava u ndi jimu fora u ndi furkurittamu kî ragattsi u l ommini no no no no kistə kkha no i ke anni era ? uu se/ i nd aviva . ditʃannov anni kwandu papa meu kumintʃava ddʒa u ditʃi nommu neʃʃi fora fatʃia a vediri ê pertsoni itʃi si viditi a Nuntsiatina u kum t aju u ti diku era i kwat/ i diʃotth anni kwandu mi maritai . u l ottanthotthu ekkhu na kosi era kapiʃʃisti allora ankora negli anni otthantha si usava ke i figghji kriʃʃivanu ntâ kasa sì sì sì sì ntâ kasa ntâ kasa non e faʃʃiva neʃʃiri fora no no no ma manku pe gghjiri a la kjesa o kissu sì ? no kistu vitʃinu pe'ro a do/ a dominika ndi fatʃiva u jiv a kjesa pe'ro ku voliva u vatʃi no pe fforts . no pe ffortsa un ditʃia per fortsa ati jiri â kjesa â kjattsa no â kjattsa no no pas'saumu pe'ro ognunu diritth nun du'vivamu gwardar i kosi no kwandu iu kriʃʃiva ke volia u vaju ko/ #Nuntsia sì io sì iu volia u vaju u vidu a nu ragattsu papa meu ke kwantu ka kumuntʃau u ddʒir statti attenthi a Nuntsiatina nun kridi ka gwarda a kakkedunu dopu m u ditʃiti iu mi menthiva ddʒa me kumintʃava a diri kistu kkha per'ke gwarda votsi ke u tʃi ditʃ a pa'pa a pa'pa meu e iu nisk/ e iu niskondiva dî kist mi muttʃava no nommu mi vidiva iu se nd aiva u vidu ku keddunu mi vidia pe'ro di naskosto nommu mi vidi kistu kkha nommu ntʃi ditʃi a paʈɽuma pek'ki a dokattsjoni [educazione] ke nd a'viamu pa# e rispet'taumu ê ddʒenitori . no k adessu portanu i i ragattsi ntâ kasa kapiʃʃisti non è k era na vota era ko'si . marituma kwandu vinni ndi me maritu kwandu vinni ndâ kasa puru kumintʃa a dire paʈɽuma esti skostumatu e sattʃu kij e sattʃu komu kiji d Oppitu i kugnati mej nd [h]annu nu pok i rispettu pek'ki a papa meu era jani ddʒa kapiʃʃisti eranu kkha a d Oppitu e ki itʃi vab'be sapimu u paʈɽi kum è nun jimmu vitʃinu invetʃe marituma no fu a Mmessina fu a Mmilanu kapiʃʃisti ekkhu tutthu mundu nd [h]a provatu tutthu e fitʃi tutthu Antoniu Ninu nun è ka ditʃiva di no e iju ditʃiva no tu kkju skostumatu ki si pik'ki fa tutthi sti kosi kkhani pe'ro l auʈɽi su kju bbeli edukati e tutthu pek'ki pek'ki ij u pentsaunu a papa meu ke ditʃiva k era . k era pju dukati l aʈɽi marituma nun era dokati ekkhu ko iju ditʃiva tu kju si# speriamu ke nun avi ʈɽasiri n auʈɽu pe l auʈɽi figghji e jè dû stessu pais e l urthimu veramenth è dû stessu pais k esti fidantsata wora me soru ku unu ka paʈɽu papa meu nun è kosa pa è mortu . vitthi la voliva sposare papa miu . unu i dû paisi stissu . pe'ro tʃi tenia allora assai a ssu fatthu sì sì sì sì sì sì sì sì ke unu u maritu u maritu u maritu ava veniri no dû paisi stessumu era mu ka esti ka era kalabbresi kapiʃʃisti iju è puru kalabbresi marituma no pe'ro Ninu [h]a ddʒirat tutth i posti kapiʃʃisti era kkjuu llibberu si poti diri ke kira ddʒenti i Rosarno è kkju aperta kju libbertina ditʃamo i sì esti kkju sì sì sì tʃ è ankora pure anke per esempiu se i rusarnisi nun [h]annu ddʒiratu pe'ro i rusarnisi su ddʒenti kju aperti kju aperth i tutth sì sì sì kome mai spiega e pek'ki pe ss nti nua a Oppitu esti kkju/ simu kkju kkjus i ragatts pe'ro prima adessu tʃ è nu pok i llibber'ta mmo mmo . u dumilakwaʈʈɽu pe'ro prima . no . una ragattsa se tu fatʃiva diri eri fidantsata ku unu . non ti voliva n aʈɽu . ditʃiva ka ija si ndi jia u si kurka ku unu o kakkedunu mvetʃe non è vveru puru ka ra ragattsa era ko'si papa meu pure . eh iu era kom a mia figlia peddʒo di mia figlia kwandu m [h]a vvistu miu maritu . solo i petthi tʃ avevo . sen'no mio marito$/ io ero kome mia figlia . e miu patre$/ tʃ avevo un altra sorella iu pju pikkola di mme . un anno pju pikkola di me era esti esti sembra pju vvekkhja di me . e loro ntʃi mandaunu i maʈɽimoniu a mia sorella e a mme no . kapiʃʃisti ? e papa miu diʃeva . iu tʃ [h]o a grandi . ero io . fatʃea ma pa/ loru fatʃeanu no . iu vogghju a Ffrankha . papa meu tʃi hatʃiva no allora veni a kasa ka ma figghja ti porthamu a a karta d identi'ta e vedi se se Nuntsiatina è a pittʃula o a grandi . esti kome infatti a kiji venivanu a kasa fatʃiva me paʈɽi e Nuntsia pigghja a karta d identi'ta iu jiva supra pigghjava l ata karta d identi'ta e fatʃia pik'ki a voli kista karta d identi'ta mia m a voli ditʃia a mmamma mia dopu t u diku . dopu a mamma mia fatʃia iu vogghju m u ssattʃ fatʃia sì ka voli mandar a matrimoniu a Ffrankha . e a tthia no . e ditʃi e ntʃi fatʃia iu pek'ki non vatʃi ma si marita Frankha e iu no ka dopu nun ti mariti kkju visto pek'ki da noi è kko'si ditʃi sen'no si maritava lei k era pikkhula . iu num mi maritava kkju pek'ki era ggrandi . e dopu nun mi voliva kkju . pe/ paura pe nommu nda kattʃanu dâ kas . kapiʃʃist ? era sempe ko'si e durau fina ko'si papa miu fatʃi prima a grandi dopu jeu dopu l aʈɽa dopu kij aʈɽa dopu kij aʈɽa dupu i kkju pittʃ pure ka era ki era u nd avia maʈɽimoniu iu u nd eppi maʈɽimoniu . puri era papa miu$/ non gli piatʃevunu . kapiʃʃisti ? prima nun è ka jivanu nta nta nui u ndi ditʃianu iu vogghju a tthia me voi ? e dopu ntʃ u dik a . ô paʈɽi . a to paʈɽi . no nd ebbunu tutti paura . invetʃi mmo no pju mia sorella ki ghjè l urtima Entsa a pr/ l urtima propia kwella non [h]a volutu sapere nienth dî maʈɽimoniu no pek'ke tu ditʃi ? ka ntʃ u ditʃivanu prima a paʈɽuma . e ddopu ntʃ u ditʃiva a ija me soru ntʃi hatʃiva pek'ki ? iu nun era mu u ditʃ a mmia ?! pik'ki nun [h]a mu ditʃ a mmia kiss ?! ia nun vogghju a post . papa miu è mmortu e llei . esta ankora in kasa fidantsat sì tsitella pe'ro è ffidantsata è ffidantsata uno i/ di no/ di Sam Martino di Sam Martino est/ è a Rroma adesso va in Kalabbria e si sposa . pe'ro va ogni in kistu misi no no mmo kwandu voli pek'ki ija num voli u si marita pek'ki pa'pa miu neanke un annu è k è mmorto kapitu e lei non vuole ke si sposa pek'ki ditʃi ke vvole passare un anno . e vuole ke va ʃʃende ogni sei mesi la vedu e tutthu kapiʃʃist ? l atra sorella tʃe l [h]o a Mmilanu a pju ggrandi . e a pju grandi kwandu veniva in Kalabbria . tʃ aveva un figlio pikkolino . non a par'laumu l italianu nun ka'piumu nenthi l italianu e lei gridava kon noi . ditʃeva ke noi dobbiamo parlare kol figlio pikkolino l italianu e deve parlare italiano . e noi di'tʃiamu no ka'piumu l italianu no potianu# pesanth papa mio un po sì lo parlava . pek'ki era i figghji dialettu no no per'ke nui erava/ e mia sorella si arrabbiava . ditʃeva ke nnoi . maritu suo era pure kalabbresi . e a Mmilanu si n è andatu kwandu era pikkolino e parlava sempre italianu sempre italianu italianu italianu kwand è venuta a kasa nostra parlava per fortsa l italianu . ditʃeva kwandu si sposa mia sorella deve parlare perfetto l italiano . perfettho ! . e lei e mia sorella non è venuta per tre anni in Kalabbria per'ke nom si doveva imparare l italianu per ffortsa . e per'ke tʃ eranu i sorelli soj ke parlavano l italianu per fortsa per fortsa e lei non veniva in Kalabbria dopu è venuta kwattru anni kol bambino . kû figghjolu veniva e ditʃeva ke tandu noi dovevamu parlare l italianu ke llui si deve imparare l italianu e papa miu [h]a dettu no kwa si deve parlare kalabbresi per'ki i sori tue nom parranu kalabbres/ eh italianu . o vo nom vuoi . e kwella si arrabbiava mia sorella itʃiva nom parlat ku mio figlio nun ndi fatʃiva parlari . parlava lei ko suo figlio l italianu e mia sorella adesso nom parla kkju . un dialetthu . s [h]a skurdatu s [h]a skurdatu tutt e kosi si skurdau parra l italianu tʃerti voti iu mi arrabbiu e diku parra komu ritʃiu to mamma . pe la vogliu sentire nu poku kome la prendi invetʃe lei ditʃe no pe/ parla tu in dialetthu iu ntʃi issi vegnu sempe nda mamma ogni annu iu parru n dialetthu ka vvogghju nommu si perdi . e io pure li [h]o detthu iu . kwa a mei figli ke iu n dialetthu miu nun lu vogghju dimentikare no io e mio marito pure l abbiamu detth tʃerti dikunu kwand i figli mi pur andavanu . a skuola pek'ke nom parlu l italianu perfetthu per'ke Raffaella andava a skola tedeska e lei parlava tedesko kon me . la bambina e# parlamu sempri l italianu un dialetthu . eh e tedesku italiano pjano pjanu pjanu pjanu s [h]anu imparat e abbiamu parlatu nu poku pure noi in kas pe'ro propia stretto . dobbiamo parlamo ma per esempiu parrandu i l usantse i Oppitu kum era prima a ll antika kî fimmini a vita ke fatʃivanu per esempiu ? a rakkogliere livi ulivi tʃi lavuravanu ulivi ulivi . no per'ke ntʃi su tʃerti paisi nta Kalabbria duvi i fimmini nom vogghjunu/ no no# no dinnu kudʒi# e vab'be nta Bbagnara ? ke on tʃ è lavoru nom parlo di Bagnara parru di un altro aspettha no un atru paese puru ti diku iu a ll inverno tu adessu se va a Oppitu nessuna lavora ekkhu e poi veniri tu dopu kwa a ditʃi tu mi ditʃisti ka lavuranu invetʃe nun lavora nessunu no a ll inverno i donni devunu lavurari . o rakkogli l ulivi . o rakkogljanu i rantʃ . l arantʃi fuori ke van o ntê . dove lavanu ll arantʃ . kapitu ? ntê ntê ditthi . ekkhu pe'ro ki no/ nom poti jir u lavura ka nd ava figghji o ka nd [h]anu i pentsjoni . nom vann û lauru ka stannu boni . i mei sorelli se devunu trovar u lavoro pe lar# lavurare l invernu ntʃi vannu non si devunu vergognari ekkhu kapitu invetʃi tʃetti dikunu o trovanu nu postu ki nd [h]annu nda/ ke vvendono nta na putiᵪa kwelli tʃe l [h]annu tʃi n [h]a adessu nda Oppitu poku pe'ro pe'ro deve lavorare il marito mberno e stati per viveri pe si/ pemmu paganu n affittu i kasa sulu nd [h]ann a pagari da lutʃi . i mantʃari e ke ku ntʃi dun a mamma im pentsjoni ko'si ntannu a Oppitu si poti tirari avanti sen'no un si vatʃa avanth sen'no a Oppitu Mamerthina esti vuata a ll imvernu se vva ll invernu non tʃ è nissunu tu itʃi pek'ki ? sunnu tutthi pe Rroma . e no Rroma . Torino i kkju ki nd avi e Mmilanu . nta l Auʃʃɽalia no ? l Auʃʃɽalia nd avi kiji i tempi i na vota i frati mej sì a Nju Yorkhə . nd aju nu frati . e n aʈɽu frati du frati e vena ʃpissu ? fratima vena spissu ogni annu kwasi ogni annu kiru di Nju York tutti dui ndu Nju York avi n Nju York vena tutthi n annu sì e n annu no komu si parra in dialetthu ? tʃ è ankuna differentsa ? sì si senthi si senthi u merikanu l attʃentu amerikanu tu itʃi pek'ki ? pô fatthu ke i figghji soj . parranu n dialetth nu/ u merikanu l inglesi e miu frati li deve parlare pe fortsa l inglesi i figghji soj . kon noi nun nd [h]annu nu kuntatti . ke parranu l inglesi l inglesi sulu l inglesi sulu l inglesi un dialetto solo una a ggrandi . ke l [h]a voluta lei a studiari pe'ro tu ditʃi ke . n dialetthu propia . ah in dialettu nostru di Oppitu e un dialetthu di mammata$/ di mammasa ki jesti i Santa/ Santa Eufemia Sant Eufemia vitʃinu Vibbo Vibbo Lametsia Termini di lla esti in dialetthi dui nd [h]a in dialetthi tʃ [h]a mia nipote e l inglesi a ggrandi pe'ro . l atri ddui nienth ll atri dui frati nipotini mia pure nenthi di nenthi io non [h]o sentito diri nenthi in italianu a kwesti kwa solo grande kwalke volta sen'no loro in dialetth . no l [h]anno fatth mio fratello si senthi ke . ki è amerikanu pure mia kognata mia kognata pure invetʃe l atra sitʃiliana esti pure e parra n dialetthu sitʃilianu e mmia kol marito parla l inglesi itʃi pê figghji ke nd [h]annu parrare i figli amerikani ekkhu e nta l Oppitu tʃ è ankuna usantsa tipu kiru ka si mandʒa ki si kutʃina ? pasta fasolu pasta patati eeh stokkhu ke d è u stokkhu ? u stokku u sa ki d è ? kiru peʃʃe . no u stokku bakka'la kom u bbakka' la u sa u bbakka'la ? u bbakka'la è na kosa kiju sekkatu u stokku esti n aʈɽu kiju kju mmorbidu si poti fari intsalata ekkhu e si minta nta ll akkwa ? nta ll akkwa kiss è bbakka'la nommu diventa a sal assai salatu invetʃi u stokku è ddʒa priparatu ddʒa ki si si vindi e si poti fari intsalata e ki auʈɽu tipu i verdura verdura sì verdura nd avi i tutth i maneri no komu kkha a vajaneja tsukkin/ komu si kjamanu vajaneja sa kwal è ? sì i faddʒoli i faddʒoli i faddʒoli kwelli lungi ehm komu si kjamanu wora ? . i tsukkini kiji kumu si kjamanu n kalabbresi ? in dialetthu ? u kukuttsa a kukuttsa pittʃirikkhja a kukuttsa grandi tʃ esti u məluni u tsipangulu [specie di cocomero dal greco sippangolos] u tsipangulu usa ki ghjè ? e ki d è ? è l anguria u mulunu d akkwa u malunu d akkwa u tsipangulu n dialettu meu ekkh di u melunə u tsipangulu e dinnu ki ghjè ? e ntʃi diku ki ghjè ? ai kumpagni ki vogghji sì ke parramu iu parru in dialetthu tʃerti voti ma ntʃi sunnu tutti l aʈɽi italiani kkha ka ntʃi lavoranu dinʈɽa Vɛʃʃeraɪ ? sì sì ntʃi stannu Moru Lukanu eeh sitʃiliani . napoletani te l [h]o detth no i Venera sì Venera esti i Salerno eh mammasa e l aʈɽa esti i Salernu ntʃi stannu i ttsoni pe'ro devi vederi esti na tsona ke esti ke parra nu dialetthu diversa napoletanu e napuletanu veru napoletanu . di Salerno dove esti a mamma di Venera esti n aʈɽu dialettu ekkhu kapiʃʃisti nun è kka kosi pe'ro io da me parrati sempre iu parru un dialetthu ka mi kapiʃʃanu tutth iu vogliu ke mi kapiskono tutti non ke devo parla/ devo parlare solo u r italianu kî sardi . k i ssardi non kapiʃʃanu nenthi nd ava sardi kkha ? ssardi sì dove lavoru iu ntʃi stannu ddui . due due sorelle sugnu e du # e per esempiu dû matrimoniu kum era u jornu stissu du maʈɽimoniu ? u meu ? kome si fatʃiva ? kome si fatʃiva na vota ? sì i preparativi tutth i kos e kom a tuttha a mia sotʃera a fitʃi tutti kosi me sotʃira ma marit a mmia in ke sentsu ndâ kjesa [h]a priparat a mia sotʃera k era a prima nora eeh m [h]a kombrat o vestito bjankho me sotʃira normali ntʃi tokkhava a mamma mia akkatthari e mɐ mamma ntʃ issi vogghju u ntʃ akkatthu iu a Nuntsiatina iji ntʃi issiru no t u nd [h]a setti figghji e ntʃ u katthammu nui ki iu un aju figghji fimmini e m u kkatthau mɐ soddʒira e undi ? a Rriddʒu o a Rosarnu ? a Rosarnu stessə dopu Rosarnu stessu papa miu nom mi volia mandari a Rosarnu volia ke me sotʃ$/ me mamma$/ me sotʃira volia m u akkattha a Oppithu kapitu e puru nun mundu i mbrogghji kkha ditʃi no sì e kosi ke nɐm bolia ke mi porta a Rosarnu . me me paʈɽi si spagnau ? si spagnava diʃi no iu a Rosarnu num vogghju u t a mandu tu nd avi u tʃ a marita mu si marita kkha e pik'ki num volia ? a Opp/ pek'ki nun voliva u ndi libbəra . ndi voliva ʃɽitthi ntʃi pentsava ka 'jiumu a Rosarnu 'eramu kju liberi kju libbəri kju di/ ekko invetʃe no era kju kosa kju ʃʃɽitthi nui nd 'aiumu d essiri sokra akkattau u vistitu u vistitu a Rosarnu dopu nd eppimu jiri a Oppithu dopu fitʃiru kosi di maʈɽimoniu invitari i parenthi invitari a thutthi nd eppumu ghjiri dopu marituma ma pigghjau dopu ʈɽi/ du jorna prima ntʃi issi iu ogghju u vaju u salutu a tutthi parenthi . e vvogghj u veni Peppha appressu me mamma ntʃi issi no jiti suli si vota a marituma fatʃi no itʃi iu a Nuntsia un m a portu sula prima 'eramu sempi ntsemi e puru tutthu kkha nd [h]ann a veniri pur i frati soj m a segwunu jimmə â kjesa na sira prima u previti a Oppithu vi sposasti ? sì sì a ʈɽisiliku iu sugnu/ warda kkha kom è u paesi meu Oppitu devu diri ki è Oppithu Mamertina no iu abbit a ʈɽesiliku . esti un altro pe'ro u dialetthu è lo stessu kapiʃʃisti sulu ka esti ko kwandu komu kkha a Mmonaku pe'ro ia sugnu kkju vitʃinu attakkhata sugnu vitʃinu vaju u vidu duv è stu ʈɽesiliku u ʈɽesiliku un tʃ è skrittu pe'ro mmo vidimu no un tʃ è skrittu no u sattʃ iu pek'ki no no/ no u ponnu skri'viri pik'ki nda stu paisu ntha Oppithu Mamertina se tu vidisti . a ʈɽesiliku kkha statʃi tʃ è ? allora kisti kosi novi ke ffitʃiru ehm Oppido [indicando sulla carta] ʈɽesiliku kissu ʈɽesiliku veramenthi a prima vota k u vitthi jeu iu nd aju a karta kista è kju randi no iu nd aju a karta no no è grande puru non tʃ è skritthu Dzugunadi tʃ è ? kkhadi ʈɽesiliku Dzugunadi tʃ è ? iu num vedu bbonu kkha Dzugunadi no u vedi kwa ? . dove dovrebb essere ? Ddugunadi vart vedi Kalabretto no non tʃ è kwa kwa Oppido . Messignadi Messignadi è sotto Tresiliku kwa vitʃinu è kkha è Tresiliku sì warda ko'si kwa pe'ro warda kwa kwa è Oppido l [h]anno skritto kwa Tresiliku pe'ro Tresiliko è kwa vitʃino mi [h]a kapitu a mme ? non è kwa kwa l [h]anno skritto l [h]anno spostato per far kapire i litthiri per'ke nun tʃ è kju spattsiu mi ntʃi mintanu sì normali se tu ditʃi tu ddʒiri di kwa e vva a Tresiliko kwa no per'ke tu no lo trovi kwa nda noi tu vai a Oppido ʃʃendi ddʒu e tʃ è Tresiliko e kkwa tʃ è Messignadi è ddʒusto kwesto invetʃe Tresiliko non è kwa apposto t [h]o dettho non ntʃi sta kwa st karta kkha pe'ro l [h]anno skritto pure sbagliata a vogghja ke m# kkha Oppitu è kkha ma ʈɽesiliku è kkha pek'ki kkha ʈɽesiliku ma l auʈɽu paisi k aviti ditth kom è ke si kjama ? kiɖ auʈɽu paisi ki kkha nun statʃi esti è . è Pummanoru ah sì pi mi nora Piumenoru e warda kkwa vidə kwa kom è a karta no pe'ro non non statʃi kkha kkha supa statʃi ah kapito se tu va a Oppitu a strata di Oppito Mamertina ke vvai no tu nd [h]a saliri ankhora dû spitali e va kkha supra kapiʃʃisti ? a vo/ tʃ è skritto ko'si pe'ro kkha supra esti supra e nui è d Oppitu sì ekkhu appostu wora me konfundivi s è possibbili ka tʃ è Tresiliku mmo a prima vota k u vitthi ntâ karta se non tʃi è stato mai per'ki iu tʃ avevu karta vekkh di ventitʃink anni ha e nun tʃ era mai skrittu kwestu# per'ke manku sattʃ i o . simu a amegrati u jurnu dû matrimoniu kum era kumu si festeddʒava ki usantsi tʃ eranu ? . ke usantsi ? kwandu unu si spusa ki si fatʃi ? nda a kasa si fatʃi . na tavola grandi e ognuno a sposa kissa a vestunu sopra ntê ddʒenitori k i ddʒenitori fann i fotu sotthu venanu i personi si mmanddʒanu kosi dutʃi i kumphetthi menthunu ddʒa dopu kwandu neʃʃi kî paʈɽi o paʈɽi ndi porta ndâ kjesa buttamu jetthamu i konfetthi kû rrisu nu supra e i personi suttha nd aju l arbum [album] se vo m u vidi dopu dû maʈɽimoniu e si vidi e ddopu jiva â kjesa fin all unditʃi e mmettsa ndâ kjesa ditʃ a messa tutthu ma ntʃi si marita sempri ntû paisi dâ mugghjeri o sì no no dâ mugghjeri ntô/ sì sì a kasa si vatʃi ndô marito . a kasa dô maritu [h]a di jiri se ditʃi mamma mia fatʃiva diri me# fatʃivunu a kasa iu nd avia apportari a bjankeria l [h]o portata kwella ke mi [h]a data mam/ u kurredu e iə nd avia porthare fatʃim a diri o a kasa jeu tsi iu non l aviva allura no nd ivumu u affitthamm a kasa #ddui a Rosarnu e iu nd avia u portu a bjankeria jani a mamma mia nd avia u menti i tendi iu nd aju portari i penthuli i nd aju portari tutthu frissurh tutthi sti kosi kkha e bbasta sen'no no nu nun nd epphəmu devumu veniri a Ddʒermania e no a fitʃimu sta kosa kkhani mamma mia nu mi akkatthau no i tendi no nenthi nenthi pek'ki/ no pek'ki iu num vortsi nenthi no a bbjankeria a ɖassai ndi me sotʃira vinni e portai lintsola dû letthu . na par e kuperthi ko'si e bbasta e mi ni vvinni i# netʃessari #a mmia ke mi servivanu a mmia e bbast dopu ntô maʈɽimoniu jimu u fitʃimu a festa e tutth dopu ndi nui ni kurkhamu a Oppithu tʃ era nu risturanthi ? nda nu ristoranthi sì no a ba a Tunnara a Oppitu jimm a Tunnara a Tunnara tʃ esti u sta vitʃinu a lu mare ? a lu mare sì sì sì sì Bbganara ô Tunnara esti ttakkhata ttakkhata se tu vai vi k o vidi vi ka ti portanu ja e tʃ è skritthu Alvianu e lla è mio kuddʒinu pure mi so sposata ja nta me kuddʒinu mio padre [h]a fatthu nu risturanti me kuddʒinu e mi ndi sposai jani dopu ndi sposammu e ki fitʃiru komu di mandʒari ? sì eeh pasta di spagetthi karni tutthi sti kosi kkha lisagni ognunu kiju ki vvoli e fatʃiva diri va e passa ntê ntê posti e ti dikunu ki voi i spagetthi ki vvoi nu buf'fe è kus'si da nnoi non è ke ti mettunu sikundu i maʈɽimoniu komu vo me fannu s è friddu u fannu friddu s è kaddu fannu ti pu dinnu ki vvoi paʈɽima ntʃi issi kosi di peʃʃi ku voli karni ntʃ a po dari . kapiʃʃisti non è/ ki voli piʃʃi voli piʃʃi ki voli karni voli karni a pij/ sekondu pure kome deve pagari a ppagari pure si devi fari pasta e lasagni tʃerti ntʃi stannu ke vogljunu i spagetti kwandu pê maʈɽimoni e tutthu nun è ke ditʃi sekondo poi na vota si usava ko'si mmo invetʃe dikono kwandu vai e ditʃi ki vvo u tʃi metthimu ? lisagni karni tortellini tutthi sti kosi ma na vota no na vota ditʃivanu loru i ddʒenitori kwelli ke potevanu pagari per'ki non tʃi stavanu kwesti [i soldi] i sordi na vota mmo ka no . ognunu si portava puru i peperoni ntâ taska . i piparuri u mandʒanu i spagetthi ka mandʒavanu i kkjuni e mbivivanu i kkjuni belli pikkhanthi belli pikkanthi e tutthu nda nui nda Kalabbria akkus'si esti i kkju a ll imvernu no ma iu m aveddi sposar a agustu è statu puru kju mmegghju fatʃiva kavudu ? kavudu sì sì . sì sì assai . eh ki si bballava ki usantsa dopu aver mandʒatu ava mandʒatu si bballava ma iu num potiva abballari non po'tiamu sonar a musika ke nd aviva morutu a nonna mia e me/ e me paʈɽi nun era manku$/ sì sì sei setthimani sei mesi e a mamma mia on [h]a bolutu fare a musika e thutthu no skuro sulu mandʒare e basta mandʒare e bbasta parlare e fare kweste kose kwa pe'ro per ballare kwandu mi su sposatu iu no pek'ke non si potiva fare kwandu si sono sposati i sorelli miej i fratelli miei sì kapitu ma per# per'ki [h]annu passatu n anni di me nonni e tutthi i lutti ke fannu e dopu n annu da noi ankhora esti eh kom per esempiu kwandu una è viduva per'ke si porta sempre/ è bistit i niguru e nneru i nniru io pure ero vestita di nero pe papa mio per'ke tu ditʃi tu per'ke te l [h]ai kattʃatto wora ? iu m u kattʃai wora per'ki era ma/ su mala/ era malata mi senthivu mali ʈɽi misi menthimu a parthi sì e pua per esempiu kwandu venisti kkha nta Ddʒermania kum eranu i primi impressioni no i primi impressioni kwandu vinni a Ddʒermania ke t aju diri a veri'ta kû ʈɽenu kû ʈɽeno kwandu mi maritai a prima vota ke partia kû ʈɽenu ke nom m u fitʃi/ fitʃi nottsi e kum era ? brutthu ntʃ iss i/ bruttu pik'ki nda vitthi mai u ʈɽenu mai ! kwandu ʃkjananta ô ʈɽenu vitthi na kosa bbruttha tʃikomu# jiu mai u dʒiru no i kwandu arrivammə nʈɽâ ʃɽata ntʃi iss a marituma kwand arrivammə ? a Ddʒenua issi marituma ankora# wora arrivammu nʈɽasimmu ntô ʈɽenu ditʃi kwandu arrivasti ke no/ no sapiva nenthi io a diri awund esti aund esti kwandu ntʃi statʃi kosi no dophu a settembri mi ndi vinni kkha in Ddʒermania . kwandu vinn a Fasanistrass nta na stantsa prima abbitavo nda una stantsa ka a paʈɽuna non ndi voliva . tand allora u vinn/ ô settantanovi non volevanu ka ogni stantsa voliva ke pagava ʈɽitʃentu euru ʈɽitʃentu marki ʈɽitʃentu euru no marki tandu i vekkhji settand/ ô settandanovi un aʈɽu duetʃenthu euru n aʈɽu tʃentu euru l a'viamu divisi ntsem o gabinetth ntsiemi . e siamo stati . due anni ko'si . antsiemi ku kwesti due famiglie tre pe'ro a mme nom mi piatʃeva una settimana io [h]o detthu a mio maritu o mi trovu la kasa aju u lavoru o mi ndi vaju iu num vogghju u staju kkhani iu ti ɖassu iu mi ndi vaju ndi ddʒenitori mej e voliva mu ndi vaju volia mu ɖass a maritumə ke non boliva u staju kkha tandu maritumə nda tempi pigghjava a valitʃa [h]a miss subb u letthu u pigghja i robbi me mi misi kavi me mis i kos e m o vulia u mi ndi vaju â Kalabbria ke nom mi piatʃia pek'ki era inʈɽu i bbeni mi vitthi ka lavurava nta kampagna beni mi vitthu inʈɽu issi k iu diventhu ʃʃema kkha inʈɽu o mi ndi vaju . o mi ʈɽovu nu lavuru si votti marituma u mi fatʃi no ti ddʒuro lune'di ti portu ti portu u vidimu se ʈɽovamu u lavuru sutth e mmia tʃ è na dittha a manoplastika si kjamava si jimu/ imu jani e dissi mu si ndi pigghjanu operai no immu a n aʈɽa fabbrika kju ssa e dissaru no pe wora no po jimm a l Asku . dove la adessu lavoru itʃi servi ko'si ko'si ? itʃi sai kutʃiri ? a mmia ntʃi issi o kutʃiri sattʃu . pe'ro propia propia . ddʒusta si è pijat ssa lista no iu [h]o dettho non tʃ [h]o diploma non tʃ [h]o nienth pe'ro poku poku m arrantʃu iu mi sembrava ke i makkini eranu kom a Kalabbria kwelli ku rotella pentsavu jeu e dissa sì era na fabbrika pe'ro ki sapiva jeu ?! ka era i sta manera bba'ba ko nda noi non tʃ era tʃ era kwella kâ pedali non sentsa l elettrika sentsa nenthi kwandu siam entrati tu ditʃi k è ? ne vvoi figli ? [h]o dettho io no iu no non ndi vogghju . [h]a detth ija ve bben lune'di vieni a lavorare appresso mio maritu karmatu io pure tutto karm iu nun nd ava veniri parlava italianu ke tʃi stavanu parekkhji italiani tand allora e nienthi i tedesko gutn morgn e bbasta pjano pjanu pjanu pjanu dopu sta signora m [h]a detthu Nuntsia tu sai kutʃire [h]o dettho sì a mi# avevo paura kjanu kjanu kjanu kjanu ko# tu tʃ [h]ai paura dâ makkina [h]o dettho sì ma kista è pju sveltha fatʃevu jeu era na tedeska pe'ro kwella pe'ro ita/ i taliani pe'ro non li poteva vederi . tand allora per'ke era raddzista sì pe'ro tʃ avevo l [h]a avuto un italiano pe'ro gli [h]a fattho kwalkosa e dopu a nua italiani non ndi potiva vidiri oddʒi non portasti a a vajaneja ? sì tʃ a fattsu viriri kkha ntô frigoriferu esti ma kka pâ vajaneja mannaja ndi issa jeu a vajaneja sa ki ghjè ? i faddʒolini i fasola ah wora parra . kapitu e dopu iu pigghjai e dissi iu vogghju mu imparu ko'si ko'si pjanu pjanu mi [h]anno kattʃatu di lla mi [h]anno detthu [h]a detthu Nuntsia ditʃe allora ditʃe se non sai kosir noi ti bbuttiamu fuori ti metthu in un altro posto a lavorare a ppjegare mi son messa a pjegare pjegu kontrollavu e tutthu pe'ro io ero nervosa ke volevo pek'ke non non stata a kutʃire per'ki non ndi volevano loro i tedeski non ti potivanu vedere a noi italiani mi senthivu mali [h]ai kapito [h]a dettho . dopo vi addʒustu iu a voi fatʃevo io per'ke non ero ʃʃema io appres [h]o dettho iu e vab'be dopo [h]o fattho dopu sei mesi ke mi [h]a ajutatu Anthoniu Ddʒe'su Kristu [h]o uʃʃito intʃint a Thoninu a mio figliu primu e dopu dissiru iɖi # kom i kjamamu ? . a mugghjerma kwale kî ᵪjuri ? . i ᵪjuri ki d è ? i tsukkini e tsukkini kî ᵪjuri/ kiri kî ᵪjuri ddʒalli i kuku/ kissi joku sunnu puru pe'ro kissi sunnu n ata kwali'ta . e kir atu kom i kjamamu ? e tsukkhinu ii / in dialetthu ah in dialetthu nun sattʃu wora i kukuttseji . i kukuttsej u/ sì kome [h]a dettho kon i fjori ? kukuttsej kon i fjori ddʒalli tu ritʃ sì sì ma in dialettho kome ditʃe ? kui ? kî ᵪjuri i ᵪjuri i ᵪjuri i ᵪjurareɖɖi per esempiu i ᵪjuri kwelli fritti ? sì sì esattamenthi i ᵪjurarieɖɖi m [h]annu ntsegnat a mmia nun sattʃu kome si kjama in u ᵪjuri nui kjamamu nui kjamamu fritthi sì kiru ᵪjuru ddʒallu ɽa pe'ro s [h]annu s [h]annu a kug'ghjiri a mattina sì sì i kukuttsi se si kogghjanu kû suli i ᵪjuri dî kukuttsi iə jitəvində forə [rivolgendosi al marito e alla esploratrice2] i ᵪjuri dê kukutts eh jitəvində forə tutthi duɐ ! tu u sa ke si si kogghja kû suli s ammuʃʃanu komu si ammuʃʃa ma mugghjeri . [h]ai kapito ? sì sì dopu io dopo ke/ so stat sei mesi intʃint e ke dissaru allora ? no no mi kjamaru/ per'ke avevo soperata i sei mesi k eru intʃinta nom mi potevanu buttare fora dopu fatthə dopu su stata i materni'ta n ati sei mesi a kas so stat in Kalabbria ke a mio figlio non me lo potevo tenere in kasa ke kwella tedeska voleva meglio kiri si misi sei mesi . um mese prima son andata in Kalabbria [h]o laʃʃat a Tthonino kon mia suatʃera me l [h]annu kreʃʃutu e io lavuravu kwa ma partoristi ɖa suttha ? kwa kkha partoria kkha partoria in Ddʒermania stetsi setthi eh kwaʈʈɽu misi kkha dopu nu misi mi ndi jia in Kalabbria u fattsu sei misi n aʈɽu misi me misi in malatthia in Kalabbria ritornai per'ke tand allora tʃerkhavanu operaji tʃ era lavoru tand allora kkhani e mi tinnɐru dopu vinni e a ʃeffa mə mə gridau m issi pek'ki ti mintisti e malatthia ? . pek'ki non# stavi a Kalabbria kumintʃava diri e thutth iu kon n aʈɽa signora italiana italiana ka mi fatʃia Tolemetʃ [ted. Dolmetscher] eʃʃi va si fatʃi i fatthi soj ka kummandava ija ka kummanda n aʈɽu ʃef non kumandava ijə se mi litʃen'tsia no ugwali mi ndi vaju pe'ro iu restu kkha e nom mi/ nom mi buttharu fora dopu kwaʈʈɽu anni . kumintʃava ddʒa mu imparu nu poku u ntʃi rispundi ai tedesk kjanu kjanu kumintʃai pek'ki eranu tutti italiani dopu kjanu kjanu l italiani si ndi jiunu e kumintʃai kî greki a lavorare kî greki ke parra/ devi parlare per fforts u tedesk u mmi/ u mi mpattʃ e dopu tandu kjanu kjanu kjanu kjanu m imparai u lavuru ê makini a kusiri . puru kî kiri eleʈʈɽitʃi ? kî elettriki e thutth ora kum me mparai nu pok e kkjuni pek'ki passandu anni â fabbrika vintitʃink anni sunnu ki sugnu ja inʈɽu on è ka nd ava nu jornu mmoni vintitʃink anni vintitʃinkh anni fattsu ntâ stissa fabbrika fabbrika a ssetthembri fattsu vintitʃinkh anni mamma mia ki ssugnu ja inʈɽ vi se ia a l Asku a kanuʃʃu tutthu kkha tutthu para para ɖa inʈɽ kanuʃʃu tutthi tutti tutthi mossi ke fannu tutth i personi ja inʈɽu l urthima simu iu na signora Longu ke abbi/ ke statʃi ja inʈɽa ll Asku e iu tutthi ki vvenanu e tutthi novi italiani ke vinnaru tutth a mmia mi domandaunu ankora stannu binennu ? no #no wora un ndi pigghjanu kkjuni pek'ki ah/ non nd avi lavuru è krisi kkhani pe'ro primma tutthi kiji rrivavanu italiani ke veniunu kkha a ll estaru a Karlisfeldi venianu tutthi ja ka sapianu ka ntʃi sunnu tutti italiani tutthi italianu ke fatʃianu tələ'metʃi [ted. Dolmetscher] ke fatʃivanu u ntʃi eh e pigghjavanu ja inʈɽu mmo no kkjuni wora un si stannu pigghjandu kkju pek'ki awund arrivanu pe'ro a Kkarlsfeld italiani arrivanu o all Emmeaenne l omini e ffimini arrivanu a a kkha a kos ntʃ era unu ki ti diku iu k esti ja e nnui nda Kalabbria u marituma si ʈɽovau a l osp/ nda nu dotthori nda nu dotthori no vinti . u setthantanovi . nû ott/ u otthanta otthanthaddui mi pari ka otthantaddui Toninu l otthantha aspettha nda l otthantadui u figghji soj eranu pittʃirikkhji me figghju Toninu e marituma e Raffaella eranu spet/ eranu nda nu dotthori e parravanu i figghji mej ku marituma n dialetth arriva kista signora k abbita ke ti diku iu k abbita kkha suttha ndi mmia e ghjesti i Paternosteru vitʃinu Polistena pe'ro um mi rikordu i undi pe'ro i a dzona di Polistena . e si vota ija ntʃi fatʃi si'gno i undi siti ? si vota marituma fatʃi i Rosarnu ah i Rosarnu e ssimu vitʃini nui e kumintʃau a pparrari kos si vota ki fatʃiva aund è a voʃʈɽa mugghjeri ntʃi issi mugghjerma esti ke llavura a ll Asku aundi si ʈɽova ll Asku arretu ko'si ko'si ntʃi issi ntʃi spiegau arretu . e kwanti pertsuna ntʃi lavuranu oi ? mmo ? nu tʃentutʃinkwanta operaji ffimini e ommini a kusiri e lavari ? kusiri e lavari [versa un bicchiere di acqua] gratsie nienthe kusiri e lavari stirari ntʃ esti repartu aundi si stira ntʃ è u repartu aundi s appendunu tʃ è reparti aundi si kusi e undi si pjega tʃ è u repartu e ke tipi vestiti si kusi o lentsula ? lantsola p ospetali porthanu eh lants/ kammisi puru pe l ospetali pantaloni no pe l ospetali puru pe l ospetali pek'ki ki lavura nde ntê Bau'stelli pitthuri tutthi sti kosi kkhani e dopu marituma ntʃi issi a ll Asku d arretu [riproponendo il tema di prima] e ntʃi issi ah sì sì dopu vaju vogghju u vaju u viju se mi pigghja se vonn un e ti [se vogliono una come te ?] ti pigghjanu ntʃ issi per'ki tʃerkanu operaji a fitʃimu veniri a inʈɽa ntʃi issi ko'si marituma . ko'si veni a inʈɽ a pigghjaru dopu tantu tempu sa ki dissi kista ? . kissa ditʃiss iu ʈɽovai supa l Amper'boti [titolo di un giornale; Amperbote] sta fabbrika . dopu l aʈɽu m u dissi a mmia e restai mali jeu sikkommu issi na kosa nui marituma m u dissi e dopu ija itʃi ka u leddʒiu nta ll Amper'boti no no grattsji kome si itʃ e nom merit i Dio e nui nun dissimu nenthi num m interessavu nenthi pek'ki kwinditʃ e vinth anni fa nun tʃ era nta ll Amper'boti l Amperboti ki skrivunu tu tʃerki na ditth sai ki vol diri l Amperboti kome si ditʃi ? no . Amper'boti . non tso ke d è forse tu sei nun sei di kwa ke fannu i [a]nnuntʃi kwandu Angebot ? angeboti esti l offertha no no ke intendo dire ? Amper'boti tʃ è u libbro ah 'Amperbote u ddʒornali kwandu arriva Amper'boti kome si kjama ah da voi si kjama il ddʒornale lokale lokale della posta di kwa ke arriva e ditʃi s# tʃerkhanu operaji e kwelle vengono lla tand allora non tʃi stavano kweste kosi e kwesta non [h]a dettho nienthe no l [h]a ddettho ke l [h]a portata miu marito kwella parte [h]a visto dopu di tanto non [h]o voluto pju kontatthi iu nom voglio pju kapitə per le ferie si arrabbia kwesta kapitə per'ke dopu iu tʃerte volte diku siamo a ll estaru dovevamu essere tutti uniti kalabbresi . kapiʃʃisti ki vvogghju diri iu invetʃe no i pe fatthi mej io sugnu pe fatthi ognunu siamu divisi nom voglio kapito ekkhu non è kka kosi pe'ro mi trovu beni dik a veri'ta non è ka ditʃi iu pents â Kalabbria n a pentsu pents i ddʒenitori mej sì a famigghja mia sì se vvado im ferie vado ke voglio vederi jati sempri a Oppito ? no iu tʃ [h]o iu m [h]e fatth a kasa a Rosarno . pe'ro vado a mmatthina . al mari a Rosarnu dopu meddzuddʒornu me ne vadu a Oppitu . ntâ munthagna e ki iu tʃ [h]o/ è ppju ffresku iu nd aju terreni ntʃ era papa miu finu a ke kampava adessu nun tʃ è papa miu vadu pe mamma mia ntʃi sono i sorelli miei n altri tre ke sono al paese sposat e kwesta kwa ke si deve sposare ntʃ n [h]o kwattro in tutto lla e dove vai ? kapito non è ke . kosi iu mi trovu diku a veri'ta kwa in Ddʒermania mi trovu beni e nu jurnu un jiti ? no no a Kalabbria no ts ts pek'ki i figghji me num vonnu u si vennu a Kalabbria no no kissu no sa oddʒi a domani von/ no/ se si deve trovare Raffaella u ragattsu tʃe l [h]a kome si ditʃ kon tu tedesko no italiano . filippinu ekkhu um bel ragattsu no bbellu bbellu kome si itʃ a lei li piatʃi . eleʈʈɽitʃista . si sta impjegand ê kos sa oddʒi a domani pe'ro stretthi no ankora kapito per'ke papa suu ntʃi taglia le gambe lo ditʃe lui kapitu ki ti vogliu dire tʃ [h]a venth anni Raffaella non è ke tʃ [h]a kwinditʃ anni o tant pe'ro lui ditʃi ke si deve star atthenthi e llei pure ehm ditʃe iu me ne vado di kwa kwando mi sposu . kapito on è ke ditʃi ija iu mi ndi vaju vi lassu e thutth . non è ka ditʃi kosi e u maskju ? u maskju dik a veri'ta prima nd aviva a ragattsa mmo kumintʃa u nd avi setthi setthimana ki si statʃi ɖassandu . nom va d akkordo era italiana ? no . tedeska e tutth lei pe'ro a mentali'ta dik a veri'ta era tedeska era fredda non è ka pe'ro mio figlio wora ditʃi s a voli laʃʃari nu poku e viene da mme adessu a abbitare lu kattʃu fuori ?! non siamu tipi ke lo kattʃu fuori abbitano ankora i figghji ekkho adessu da kwesta settimana viene u me figliu u abbita kkwa ankora non [h]a dormitu niente nâ notthi . e si ndi venni n aʈɽa vota kkha u kattʃu fora ?! no ah ? noni mai ekkhu ekkhu no s era n aʈɽu kattʃavanu i figghji fora e noi invetʃi nu siamu kapatʃi per'ki a prima vota kwandu se n è andatu [h]o detthu Toninu si pikkhulo tu ma si kjama pure Toninu ? Tonino lui si kjama Anthoniu mio maritu ma lui si kjama Toninu mio figlio abbiamo dettho Tonino non te ne andare prima konoʃʃere e vedi no no me ne vado [h]o dettho Tonino la porta è apertha ankora di pju kwando ritorni e Tonino [h]a detthu me ne vengo da voi ke ditʃi no vatti pigghji n aʈɽa kas da solo ?! no devu lavare lo devu stirari n uamu sulu ? ekkhu n uamu sulu nd avi kosi ke deve lavorare doditʃi ore di lavoro ke devi fari tutthu ? è impossibile o no ? ekkhu wora vidimu lui ditʃi iu la voglio prima konoʃʃere di nuovu e dopu fattʃ kapit era diversu da noi in Kalabbria non è ko'si
Pol1mID1 va bbuò i dumandi ka ti vo fare ka ti vogliu fare ehm vab'be a prima kosa kwandu naʃʃisti e undi ? l annu pratikamenti eeh ditʃanov aprile sessantakwaʈʈru a Ppolistena . no nell ospedale a kkasa semb a kasa sì tʃima/ u tertsu figghju pratikamenti e ntʃi partoriva a kasa po â finə kwandu kumintʃau u si ditʃe sì è megghju l ospitali mi [h]a konsigliato puru i sta signora ke kkha si kjama l ebammə noi a kjamamu a mammina a mammina si kjamava sì ehm e ppoi pratikamenti veniva akkuntsigliatu a/ a la signora k era intʃinta ditʃamu nun è ghjut nta ll ospdale pik'ki si ntʃ ennu komplikattsjoni emoraddʒie ntsomma po ki# suttʃirirə . komunkwi mi rikordu kwandu per'ke pratikamende iu su u u figghju kju grandi i nove figghji . e pratikamenthe e diʃamu a ddifferentsa ʈra mmia a/ e i ddui . e l ulthimu pratikamenti l ulthimu di me frati ènu i nove anni . dduditʃ anni e simu nove figghji nʈɽa dduditʃ anni iu mi rikordu pratikamenti iu nd avia du anni kwandu mem da mia mamma tʃ era sta preparavanu l akkwa kkalda pu veniva sta signora ke sembrava n imfermiera . e fatʃia/ kumintʃava a gugghjire l akkwa ehm po ti ditʃamu tutti a letthə sembrava nel sentsu ka ava suttʃiriri nu pentsamu forse vena a befana per'ki ditʃ an voltha na voltha si ditʃeva si mintha na# nâ letthu kwandu ntʃ era bafana pratikamente a befana kju pprestu v addormintati e prima veni/ veniva a befana . mvetʃe poi naʃʃiva eva e poi ntʃi ditʃiva# è volat è volat è volat mi ditʃiva è volat e ditʃeva ma ki è vulat ? iu num vitthi nenth pe'ro sai . a tʃikogna [h]a portato st altro bambino ogni anno portava um bambino sta tʃigogna . ogni annu portava unu iu ntʃi ditʃiva ma kom è ssu fatthu ?! tre kwattro tʃinkwe sei setth ma sempre ndô mesi d apprili oppuru n aʈru misi no ditʃamo ke/ noi ditʃamu ka nui naʃʃimmu tutti im misi differenthi un sattʃu pik'ki a fatʃivanu a posta pemmu fanu ti fanu naʃ'ʃiri im misi differenti . pratikamenti dî me frati unu naʃʃiu a d aprile e sono iu e su l uniku . a mmaddʒo non è nnatu nessunu poi a ddʒugnu naʃʃiu Anthoniu ki è u sikundu . Ddʒusepphe u tertsu naʃʃiu a ddʒennaju . Rrobbertu l ulthimu naʃʃiu a febbraju . a mmartsu nun naʃʃiu nessunu . in marts aprile io maddʒo no . ddʒugnu To'to lugliu Martʃello . agostu po neʃʃiu u me figghjə komunkwe . nkunu #î me frati setthembre naʃʃiru i ʈɽi ddʒemmelli . k uno è a Ssiderno non so se konoʃʃ a Siderno sì sì tʃerto a Ssiderno ki ffa . e satʃerdote# pe'ro un frate frantʃeskano satʃerdote non è un prieviti normali tʃè kwello k è la ddifferentsa tra llui a stu me frati e/ ʈra stu prete frantʃeskanu è um prete normale è kka . nu [h]a ffatthu a rinuntʃa di/ tʃè nu um po avere nu deve mettere tuttu in kassa komune nu tuttu kiɖu ki guadagna deve mettere in una kassa komune kon tutthi gli altri frati in un konventh mvetʃe il prete è stipendiatu sia da ll assotʃattsione kattolika sia . se fa skola se intsegna viene stipendiatu dâ skola . e nienthe e po u setthembre otthobbre è nnatu uno de me fratelli pu è mmorth . novembbre naʃʃiu Ents ditʃembre . tʃè nun naʃʃiu nessunu komunkwe ma tutti frati siti ? tutti maskuli sì tutti maskuli ! sì sì sì . po kwase kosa strana era po kwandu ni sposamm i i du frati kju ggrandi e frati Anthoniu nd avi du figghji fimmini e iu a prima a prima figghja fu nata u sikund ann setthi . tʃ era stu sfutthun i me padri ka ditʃi [h]a vvisti kumu si fanu ? ntʃi vulia u si fatʃi na figghja ah ? tu ti mintist o #nun kapiʃʃi . ke poi #ki ni jiu bbona pek'ki pue dopu setthembre è natu Kevin . pu fitʃi na koppia propiu [h]o pentsatu ki passa mmo ? . ntʃi fermiamu pu ntʃi sunu i pikkhuli . no lo posso dire per'ke stati reddʒistrann ste kose private non le diko ddʒust . e poi jiva e po tʃi siamu# uffitʃo . ma . datimi nu bikker i dd akkw no per'ke mi fati# . # . . eh ki aʈr ki voli sapiri voli sapiri na kosa de lla mia vita ? professjone kuoko studio a Llokri fatts a skola albergjera . mi diplomu . kî voti k nu massimu dê voti a kutʃina pastittʃera eru bbravu moltu/ eu ddʒa a pastittʃera era kju bbravu dû professore pratikamente in pastittʃeria per'ke . lui intsegnava kuʃina pastittʃera ia pe'ro lui um bbravissimu kuoku Pisani molto . e poi mi [h]a ntsegnatu il ehm . pratikamenthi [h]o avutu tutth i ddui sia . sto #i Pisani e ppoi nd epphi puru . a n alliavu unu è statu l alliavu i Pisani . mi [h]a fatthu puru a professore lui llora poteva avere ventisetthi venthiotth anni . e llui m [h]a detthu sai ku su gghjeu ? iu su pratikamenti l alliavu i Pisani mmo diventu pur iu professori i skola albergjera sì per'ke era faʃile pemmu arriv u diventu professori i skola albergjera se tu fatʃivi i ʈri anni di fformattsjone professjonali po faʃivi aʈri du anni . hatʃendu i tʃinku anni tutth i tʃinku anni u korsu i skola albergjera tu pratikamente sentsa fari l universi'ta avevi dirittu pemmu ʈɽasi nʈɽa na skola del ddʒenere pemmu intsegni pe'ro non potevi intsegnari delle . ntsegnava pratikamenti sulu a materi i kutʃina non . eh pratika e kose di kutʃina pratikamenti si studiava ku llui . e sun mi ddispiatʃi per tutti ddui per'ki sunu mo/ lui è mmortu ddʒovane stu signore ssu Ninu e Pisani era mortu per'ke era vekkhju era malatu . fatʃendu skola albergjera . enthro una spintarella stu Isola Kapu Rittsutu era ddifitʃili arrivare allora skusa se t interompo duvi fatʃisti ? sta skola a Llokri a Llokri nui pratikamenti partimu da Polistena ogni matthina kû bbus e ogni thanthu si fermava in monthagna ki restau pe ʃʈɽata stu bbus ma è lontano no kistu da Lokri su u mendz ura sì tʃ er allora tʃè l unika possibbili'ta ke nda avia iu pemmu vaju era a Vvibbu Valentsia k era ankora kju luntanu pe mmia o Llokri po [h]annu fatthu a skola albergjera mu ntʃ è a skola albergjera per dietʃi anni a Polistena ste# a skola albergjera . kwelli ke sono entrati kuoki dopo nd epparu ankora kkju possibili'ta per a skola propia in kasa . e fitʃi sta skola fitʃi tre anni skola . son entrato a ffar part i stu gruppu di/ sta num mi rikordu kwal# Kleb du mediterranee mi sem/ num mi rikordu era komunkwe ddʒestiva sempre vitʃinu a Lokri ? no no no u kleb mediterranee mi man'do direttamenti a Le Kastella a Isola Kapu Rittsutu a stu villaddʒu i stu villaddʒu mi sono fattu tre anni . eh torno a kasa e stava male mio pa eh kanuʃʃu a me mugghjere ɖa sutta pur iɖa polistinisa sì polistinisa abbita abbitava kon i mei nello stesso palattso pratikamente a vidia lavava i skali fatʃia pulittsii i kasa ntʃi siamu innamorati ma nua simu skapphat arri'e du anni kkju ddʒuvnaə i mmia e m a pigghjai e m a skap'pa per'ke po allora finendu stu ll a/ . i staddʒoni estive . tʃi rilassavamu um po ditʃamo . kwandu tʃ era/ nu fa'tʃiamu pratikamenti a'viamu l opportuni'ta u lavuramu d estati po kwandu fatʃimu skola kwandu a'viamu a pausa sai in Italia tʃ è kwaʈʈɽu misi i i nom va a skola ditʃimu kju a n ottobbre nu fa'tʃiamu ste kose e po rikomindʒi e po kwandu finiva a skola a nun ti rimaniu kiɖa kosa sai . eh tipu kjuu na vota mi fitʃi na staddʒone estiva e si lavora no si lavora assai puru in kwaʈʈru mesi lavora assai poi fatʃamu i vagabbondi no fatʃamu nenthi pratikament ddʒiravamu soldi tʃe l avevamo eh per'ke si guadagnava o lavorava al bbar dove [h]o lavorato al# o eh i sordi mei nu poku vaj avirə pe non kjedere a ra famigghja ke nom mi poteva dare va lavora era kjaro . e kwesto è stato il diskorso ke tʃ [h]o kontato um po . [h]o konoʃʃuto a mia moglie dopu tempu ntsomma di vedertʃi ank# neʃʃi no nom pottsu neʃʃiri ditʃi# kwesto è n aʈɽa famiglia numerosissima unditʃi figghji se [h]ai sentito . kwand l [h]ai fatto l intervista a Mmimmo ah kwindi Mimmo è è nu frati i me mugghjeri kwindi . èvi ko'si è kus'si è nata sta kosa loro . non volevano . i ddʒenitori soj non vole/ tʃè Mmimmo è stato sempre a ll oskuro Mmimmo è statu sempre nkunu ki si è ffattu i fatthi soj . add e# suo lavoru stava imparandu il suo mestiere non è n tipu e nnon parla diffitʃilmente iu nun sattʃu se tʃi fatʃisti l intervista parlava ? ma tantu ma parlava ? ma ma pik'ki i ssolitu nun parla ti ɖassa parla nun avə kwindi askolta ka'pe pik'ki ntʃi addumannai tante kose dû kosu dû fordʒaru eh ma t [h]a purtatu nell offitʃina ? no fatʃistivu a kasa ? vittimu tantti oddʒetti k [h]a ffattu iɖu sì sì iɖu partetʃipa puru a mmostre di di ferro del ferro etʃetera k iu tanti vota viju u lavora e fatigava in Ddʒermania per esempio a Mimmo kwi diventerebbe uno ke potrebbe arrikkirsi fatʃendu stu lavoru suu ma komunkwe è nn . skappo via ku sta ragattsa vado a Rroma me tsia me ditʃi . ku è kiss ?! . a ragattsa mia bene stasera pigghj u ʈrenu e te ne vai di nuavu in Kalabbria e ti akkompagnu iu . in effetth a sira stessa m [h]a ffatth# viaddʒann a notthi in ʈrenu mpin a Rroma a mattina arrivai . na ura pemmu ʈɽovu a me tsia dove abbitava arrivo kwesta kus'si sentsa avvisare# . po viri sta ragattsa ku è pentsava fosse na ragattsina ke ke [h]o kkonoʃʃutu kwalke amika sa poi ddʒa da Rroma in poi s inkomintʃava a esseri moderni nu puaku si pentsava a si pentsava ekku eh ma nun è iru sattʃ ka tu# na ragattsa sai pe'ro loru ddʒa pentsava nu poku kkju . kju mmodernu pe'ro al momento ke iɖu i/ lei [h]a kapito ka ntʃ era sta kosa eh po [h]o dovuto dire si mi ndi fujia . pe kiss ditʃi ma kkha vena a polittsia kkha nd arrestanu ti nd [h]a tornari 'portantʃa a figghja minorenni pe kissu tenia menu i ditʃotth anni e iu in effetthi mi rikkordu a sira stessa #mi [h]annu portatu li . il ddʒornu dopu arrivu m aspetthanu tutti ku kiru . mi volevanu ammattsare ntʃi tagghjamu a test i ddʒenitori i iɖa sì bastardo è statu nu sbagliu ke poti puru parlarə noi #ditʃimu pigghjaru kju ddâ kosa kiɖɖa noʃʃra di essere subbitu ntseme ka propio nts ditʃamu lo/ non tʃ era propio sta opposittsjone gwardandu bbene dopo non ntʃ era l opposittsjone dura dâ famiglia ditʃi ma kissə è vvagabbondu è ddrogato eh ditʃevano di mme ke sono drogato ditʃi vagabbondu . ekkhu per'ke mi volevanu dare la figlia . ke poi tʃi vadu d akkhordu ku mia sotʃera na donna . grande na donna . grande pure di di dimensioni ntsomma bella ggrande . eeh . adessu iu vaju d akkordu kâ me soddʒira ti devu diri a veri'ta ka vaju moltu d akkordu llora tʃ è statu sta kosa per'ke . #a figghja tʃ eranu sti skandali im famiglia po tutt . poi il brutthu era ke sta famiglia nd avia otthu figli fimmini e allora . kweste diʃevanu no ʈɽasi kkju nessunu tʃ è da nnoi purtropphu funtsjonava forse ankora mmo forse si è ppersa sta ko/ funtsjonava akkus'si se tu a figghja i kiɖɖu si ndi fujia allora su tutthi nu poku libberthini ste figghji ekko si pentsava um po . e po tu nun è ke po fari di tutthi ke# per'ki tantu . a per esempiu skappo# potia puru neʃʃiri unu k era ladru unu k era in galera pe'ro ia# . a lla fine sono sposata e ddopu ann abbiam/ lavorammu ntseme a Bbriatiko kom mia moglie . e tʃ è stata na possibbili'ta lavorar nû lokale nu bbel lokale no so se esist ankora # vitʃinu ʈropea propiu viʃinu attakkat a Tropea . viʃinu dove tʃ è Dzambrone forse lokalitts a dzona tirrenika dâ Kalabbria e lli [h]o komintʃato a fare# per'ke veramente dopu l otel kleb Le Kastella sposandomi eeh . kumintʃau u lavor â pastittʃeria dov [h]o lavorat da bbambino . mi sono sposato ndava male po mi [h]a litʃentsiatu per'ki m [h]a dettho mmo finiu u periudu ɖa fin a Natale sì po ddʒennaju mi [h]a llittʃentsiatu po [h]o fatto tanti lavori ndavu a rakkogliere olive ɖa ki ntʃ è . fatʃevo kwasiasi kosa pe'ro guadagnar# pe ri sordi# eru sposatu po mia moglie dopu un annu estati è rimasta intʃinta . eh ntʃi #la sta bbambina . iu ndava a lavorare e po a lla fine po [h]o komintʃatu fare il eh/ . panetthiere . a Ppolistena tre anni du anni e mmeddzo . ma pure lli eru pagatu a mmenu nom mi pagavanu kwello #mess in regola loro nom mi mettevanu in regola e me ne sono andat . po kaso volutu i me fratello Endzo k è pju pikkolo di me iu e iru i kju grandi dî figli è andato . vinni kkha a Mmonako fatʃia na staddʒone fatʃia nu mvernu versu aprile maddʒu tornau ku'si im ferie . e mi dissi ma duvi lavoru iu tʃerkhanu nu pittsajolu nfornu a legnu t u fatʃivi se sei ankora dispostu potresti venire a lavorari lli . e kkiɖu fu kosa ke a mme mi skatthau tsakk kwest è pemmu/ poi iu volia sempe u mi ndi vaju komunkwi no sì ? magari puru i a Nordu d Italia . e kkwell è stata la kosa ke mi [h]a ffatthu non tʃ [h]o pentsatu #lleijrh . [h]o presu un treno . [h]o ppreso tʃentutʃinkwantamila lire e ssono partit non avevo pju ssoldi ero povero molto povero . e vinni mugghjerita ? â mugghjeri ntʃi rissi aspetta kkha sta kkha vediamu provu non si sa . a mugghjeri nun si ndi vinna subbitu kkha ? no si ndi vinni dopu pe'ro si ndi vinni subba ke . dopu [h]o lavorato mi [h]annu datu l opportuni'ta pemmu mettsu a n appartamenthinu tuttu per me . e mi issi sai propiu #minattʃavu mi ndi vaju mi ndi vaju per'ke nd aju na figghja pikkhola a me figghja mankava a me figghju mankava a me mugghjeri . a lla fine pe'ro poi . #era na kosa o trovo n appartamentinu# mi davanu loru se me lo trova me lo paga voi . pe'ro volevo mia figlia kkha e kwest è statu komunkwe nda mia vit dopu dui misi mi sono salit a ffebraju ottantotth . e mia moglie aprile ottantotth . e d a llora simu kkha eeh poi naʃʃiu Kevin . e ppo bbasta non vi kuntu nenth per'ki troppi kosi voli tu sapiri . bbasta nun vi diku nenth ti piatʃi stari kkha ? nom mi piatʃe pju mmo vogliu andare via . adesso dopu vent anni sikkomu kû fattu l 'euro . no sulu l 'euro ma anke l 'euro pek'ki a . eh ditʃamu ko nu miu mestieri gastronomia kus'si kutʃina . è kkalato moltho il lavaro . viene rikjesto . a servittsjo pure ko'si . Ausilfe non proprio a tempo pjeno . eeeh sono stato mmo #sei misi finisko di lavorare a Tsapata pe'ro #mmo k è stata kambiatu a ddʒestione . mi [h]a proposto da ddʒennaju si è detʃiso# posso kontinuare . i da seditʃ anni lavoru nel . mio ? [rivolgendosi al cellulare che suona ] . eeh poii . nenthi poi bbasta mmo mi ndi vogghju andare o in Svittsera o tornare in Italia . ma teni parenti nta Svittsera ? no iu vadu sempre dove non tʃ è gastronomia vadu sen'no mi pia/ solo ke mmo sono . leddʒermente kju vekkhjettu di kwandu sono arrivato in Ddʒermania l uniku probblema è . è l e'ta ke [h]o io . kiru mi . diʃamo mi mi mi bblokka um po per'ke pentso io . sì va bbeh ankhora dentro di me sono ddʒovane pe'ro . l e'ta e kwella ke konta kwella rikjesta non so ke ttipo di rikjesta [h]anno da altre parti ku . tʃ e arriva nu kuoku i kwaranthun anni sai allora . kokkunu ditʃe non t i dimostra pe'ro l e'ta tʃ è l e'ta tʃe l [h]ai . e mmo mi vorria andare via sto pentsando sto/ di va fora tutthi per'ki mmo kumintʃa a staddʒone invernale in Svittsera ntʃ è moltha rikjesta di kuoki pittsajoli poi sikkome iu fattsu stu lavoru fatts o kuoku messikano potrebb essere anke na kosa kwella sbotta# u ti ditʃi warda lavora da kwalke messikano tʃè . se tu vai lavorare a ffare u kuoku italiano . kû lokale italiano in Svittsera . è . tʃe n è di kuoki tʃ è pe'ro un kuoko messikano no ke [h]a la/ no . eeh um po kweste esperientse di kutʃina messikana ddʒa si trova meno ekku il lib[e]ro po ddʒokare n alʈra karta della mia vita kon il proposto komunkwe me figghja ormai kkha nd ava o ragattso sta a lavorare nd avi vinthun anni . e a figghja era sì eh . e pratikamenti u me figghju kju #tena kwattorditʃ anni# a ddʒugno . l anno prossimu ne . e kwesto è . komunkwe Monaku nom mi/ Mmonaku kome tʃit'ta mi è sempre piatʃuta e mi piatʃe'ra sempre poi Mmonaku m [h]a datu/ è stati pi mmia nu ʈrampolinu i llantʃu pratikament . e u sa# benissimu ditʃamu da kwandu arrivai . fin a oi o/ adesso è um pho eh kalau um poku tutth kalau tʃ è kkju ditʃamu ke pure non [h]o pentsatu molth u risparmiu e mu menthu kwalkosa da parte kwandu li guadagnavo . al/ allora sikkome l abbiamu spesi poi# spesi num m interess adesso se pure komintʃai tʃè nel sentsu per'ke unoo primi tʃ [h]a salut ti ditʃi no e llora kwindi ekkhu per'ke . vorria fare kwalkosa e non so/ non sattʃu se tʃ è sta possibbili'ta . ma sempre lavorasti ntû stu lokali messikanu o ? no pratikamenti lavorai a stu/ a sta pittseria un anno kwando sono arrivatu l otthantotth l otthanthanove mi sono litʃentsiato . pek'ki iu tʃerkau l aumentu e num me l [h]annu datu pek'ke mi [h]annu detth warda# . # . allora non tʃ era sto probblema ke tʃ è oddʒi è ddiffitʃile . [h]o trovato dopo li vitʃino nel Olimpiaainkauftsentrum per'ke lavorava vitʃino l Olimpiaainkauftsentrum . dentro l Olimpiaainkauftsentrum mi fatʃeva la korte da# da un anno u paʈɽuni i stu lokali ma kin è stu paʈɽuni ? ke non tʃ è kkju non tʃ è kkju stu lokali pe'ro tʃ è stato [h]o lavorato# era meridionale ? no no un tedesk . eeh mi faʃeva la korte per'ke ditʃeva ia nd aju stu pabbə era nu pilsbabb kutʃinavanu solu kutʃina bavarese e volevano fare na mendza kuʃina italiana e mmendza bavares volevanu kambiare um po per'ke tʃ era sikuramente la in effetthi poi . è andato ko'si kome lo pentsava lui . eeh [h]a raddoppiatu di nuavu# l inkhassi e allora . è andato bene pe'ro li . kwando [h]o trovato stu lokale messikano [h]o llaʃʃato tutto e sono andat a lavorar e k i [h]o fa/ fitʃi ʈɽi llavori# post i lavoro [h]o kambiato# in venth anni . di kui siditʃi . kkwa . due kissu i tedesku e unu da ll italianu ja diʃannov anni pratikamenti ki lavoro kkha a Mmonako siditʃ anni duve stu tedeʃk ? sì a mmaddʒu del annu passato sunnu siditʃ anni . per'ke dal novant/ [h]o komintʃato u primu maddʒu u millenovetʃentunovanth mmo simu u primu maddʒu simu siditʃ anni . eeh mi trovu bbenə si trova na# ankora so ankora kutʃinamu diskretamenth . venite venite a trovartʃi u nome è Ka# pe'ro nom vi servi vi [h]o datu iu l indiritts no lo trovamu lu stessu e vistu ke a volti kwandu ʃindi in Kalabbria kosa fai kwandu fai vakantse ɖa sutta ? kome li passi ? eeh mi annoju molthissimu . per'ke diʃamu ka aah . l euforia è kwandu tu stai im viaddʒu ke stai per andare li stai per partire ddʒa um po pok i tempu prima u parti po il ddʒorno ke parti il ddʒorno k arrivi . po sta sfakkinata a portare tuttu pek'ki nui affittamu na kasa al mare e arretu kiru sta kasa di materassi per kwelli ke vengono a dormiri . avanti indietro e po sto al mare poi tʃè num fattsu nenthi tʃ è i matina staj ô mare . pomeriddʒo . mi riposo um po po stai di novu ô mari a sira . mmaddʒinati nun è ke tʃ è nu a pparti se t organittsu va nu kontʃertu o a na parte li vitʃinu . arrivi mendza notthi . si stankho di non aver fattho nienthe si stanko dopu ddu siri pentsi tu . nom va e vvolthi tʃi stai tre kwattro settimani kapitu non è ka tu ditʃi va bbeh fra nu poku finiʃʃi e po ti ni vai mvetʃi [h]a stare . gli altri tu viri ke ssi divertunu e tu ditʃi a bbeh tantu se dev ess/ . se dev essere ko'si per'ki ko'si loru sono kontenti va bbene dai . iu mi annoju pe'ro tanti mi mi nnava a ru bbar e stavu al bare son sempre ma ʃinditi tutti l anni ? . sì ultimamenti sì l ultimi otthu anni ʃindimu kwasi tutti . tutti l anni# kwalke volta per tre settimani v aju i sordi per'ki nom mi piatʃi u fattsu stu viaddʒu nom fattʃu pju di tre settimane tʃè mmenu di tre settimane . na voltha ʃʃindia pe du settimani me/ . ntʃi vo na jurnata u kali se trovi traffiku na jurnata u nkjani na jurnata u ti ripigghji nu poku eh . si servanu tre kwattru ddʒorni solo tra l andata e il ritorno poi kwandu torni kkha di tʃerkari u torni nu jornu prima um po jiri tʃè iu arrivu domani vaju al lavoru per'ke si ankora na poku . è lonthanu è lonthanu sta strada stu stu / . poi ʃendete nâ makkina ? sì . poi kapitu komintʃi . komintʃi a kaminari velotʃi kâ makina per'ki pentsi #m arrivu prestu . llora tʃ è stato pure anni dove sono partito kon delle makkine grosse dove non tʃ era . probblema mi rikordu na voltha in treditʃ ore . non tʃi menthu as'sa per'ki eu pigghju mank u vann ô bbagnu n atthimu ô bbagnu e vvia di nuovu u pienu e vvia . ekku per'ke guido da solo . e tanti tanti kilometri tantu komunkwe nun è ka a mmia la Kalabria mi piatʃe . diʃamu mi piaʃerebbe sono impossibbilitatu pemmu . fattsu nu a mme piatʃerebbe andare ko lla famiglia . u fattsu nu ddʒiru a ttʃerti posti avia konoʃʃutu la mia famiglia non konoʃʃe la Kalabbria #k [h]o ffattho di lavori ke fatʃevo lavorai a ʈropea lavorai a Ddzambrone lavorai a Bbriatiku lavorai . a a Isola a Pargelia lavorai a Isola Kapo Rittsuto lavorai . tutth a dzona pratikamente lavorato li pek'ki fatʃia puru due tre mmesi eh ti ni jivi po tornavi . kwindi io da bbambinu eru bambinu eh dduditʃ anni n avevu dduditʃ ʈɽiditʃ anni a ppost a famiglia era kwasi u paʈɽi i tutti sti figghji era ddʒa invetʃe era o frati grandi era o paʈɽi i ste figghji eh mio pa'pa non lavorava era pure malato e mia mamma non lavorarava e allora . kostretti a ffare sai . sono stato/ sono kreʃʃuto troppo in fretth . eeh . a mme piatʃerebbe fare eskursjoni in Kalabria far vedere jamu a Isola Kapo Rittsut jamu di nuavu tutth #jamu vidimu kiji monthagni ɖa supa a Tropea jamu vidimu a Ssila jamu vidimu no . i lagi ki ntʃi su supra i montagni e jamu vidimu eh . e iji mi dinnu jamu ô mmari jamu ô mmari tʃè lloru abbasta ke metthanu ma duvi stati a lu mari ? veramenthe io eh kome puntho appena arrivu vaju a Ppolistena lli tʃ [h]o mia mamma e mia sotʃera delle famiglie mie$# kwindi mia moglie siamo lli . stiamo un ddʒorno lli a Ppolistena mi ospitanu nu paju i ddʒorni i validdʒi i teni nʈɽâ makina pronti il ddʒorno dopo parti per'ke ddʒa tutto telefonikamente predisposto ddʒu a Ssiderno e mmo avi tʃinkwe anni ke jamu sempre a Siderno Siderno Marina Siderno Marina . e ku'si pe'ro la Jonika . sì mi piatʃe kwella dzona lli per'ki sta parti i kkha u postu kkju bellu ke mi piatʃe è nu poku distante Tropea è poi kharo po non# diʃamu ke preferisko Siderno ddʒa preferirei Tropea a Ssiderno per'ki ku'si ʈropea vive la notthe llora lli avrei il mio kwello ke mi mmanka a Ssiderno . sulu ka purʈɽoppu mi kosterebbe il dopphio . a llivellu pure i l affitto di sto mesi di kwantu ti kusta na kasa ? milleeh . milleduetʃentu euru . mmhm per'ke è um prettso di favore per'ke kustanu pure duimila euru per un in agosto ? in agosto pe'ro Tropea parlari ntʃi sono kasi na kasa grandi ko'si kome tʃ [h]o a Ssiderno kosta kwaʈʈɽumilatʃinkwetʃentu per um mese . kin ne# ma è sempre a stissa la kasa ? sì sì sempre duvi sempre a stissa per'ke piatʃe a tutti poi tʃ è sto koso per'ke noi i padroni di kasa e padrone poi dello stabbilimento dove andiamo al mare dove stiamo lli al mare kwindi è tutta na kosa kapitu fatʃimu tuttu da unu . pe'ro ti diku komintʃa a ddiventare tʃ è kumintʃu u m annoju . komintʃu a ppentsare e diku va bbeh ki vuole andare va . prendete l aereo e andate . la kkasa è lla poi kwalkuno v akkompagna na volta ke ssono lli non è ki si movono moltho no ke nun è probblema probblema la kosa bbona lli a Ssiderno tu pos a makkina e nun ti serve kkju se devi fare n eskursjoni se va a Ppolistena allor a sanu . tʃ è na festa oppuru ntʃ è alkunu tʃ è na festa na l onomastiku dâ sotʃera ekku ntʃ è kwalke kompleanno ke kapita ad agosto de kwalke nipote . serve ma sen'no non ti serva a makkina kwindi . a mme non piatʃe a mme piatʃerebbe altri posti oppure piatʃerebbe fare diversə farmi i feri kome vorrei io ma non si poti fari non si poti fari per'ke kwello ke piaʃe a mme non piaʃe a gli altri llora# . po tʃ# . pe'ro le fattʃ . #su sempi sempi mbriaku #pomeriddʒu su ddʒa bamm #poi tʃ è stu sole ke pikkja kwaranta gradi . e tu ditʃi dammi na bbirra va dammi n aʈra bbirra va . e le due del pomeriddʒo/ ma ssa poi . pentsi tu nom pentsa al lavoro nom pentsi assai kos è bbellə bellə# da na parte è bbella devo dire tʃ è st amore per la mia la mia reddʒone dove sono natə . io sono attakkhatu molthissimu sono attakkatu sai a ke kosa ? ki a mme gwarda a mmia veramenthi kiru ki mi piatʃi veramenthi i Polistena . ma no sulu i Polistena ma proprio . vedere ssattamenthe . u ffabbro ma kiɖu ki ankora lavora veramenthi mm manualmenthe non tʃ ennu makkhinari . mi piatʃi per esempiu u vaju ô merkhatu dâ fruttha e dû piʃʃi . e vvedere propria la ddʒenthe ki vvindi kome loro kiji signori ke rriva dâ kampagna ke apra u fattsuletthu tʃ ennu tʃinku ova sei ova . m eh . mi piatʃunu ll oddori . diʃamu ke vvado . per gli oddori per kwello ki vvedu kiju fforti i na gallinella sa a vində ô merkhato sai è bbella u fatts a bbella gallinella kkha e lla v a putiti manddʒari poi ke sono konʈɽariu ammattsare ll animali no pe'ro putroppu su manddʒatore di karni kwindi komunkwe a mme piatʃunu pure ste kose kwa ogni vvoltha kwandu sono a Polistena kosi ki num mi kapita e nom mi suttʃede diʃamo sono sikkome so a Ssiderno e lli pure ogni ddʒove'di tʃ è il merkato dâ frutta abbitu propriu la kasa è vitʃinu #viʃinu al merkato pe'ro tʃ è kwalkosa di ddiverso per'ki io tʃ [h]o dei rikordi da bbambino . del mio merkato ognunu tena u merkatu soju . kum era ssu merkatu tuu ? ma non lo so io mi rikordo ki mi traʃʃinavano . mia mamma mi portava m itʃi amu 'vinnandi ka pa'pa nd ammattsa n ammattsa i bbotti se arrivamu tardi no tʃ è mia mamma fatʃia sta spisa velotʃi velotʃi iu# mi fermava a vedere ste kose e mi tirava mi rikordu ke mi tirava vi mi rikordu sta kosa mi rikordu i sto merkat e gli oddori . sti kuluri sti kosi sti . e kwandu gridavanu ? sì sì kwando/ e kosa ditʃianu ? me non lo so mu piʃʃi u piʃʃi piʃʃi friski piʃʃi ki ssattʃ tʃ era kiru ki gridava olivi skjattʃati alivi skjattʃati e tʃ era unu ki ditʃeva dare dare o i vindu o i jetth per esempiu o li vendo o li butth eeh . pu mi rikordo . mi rikordo nui eravamu 'eramu na famiglia molto povera na kosa ke mi rikordo bbene sai kosa ? . del merkhato ke a mia mamma nom mi/ non sattʃu mi/ nu pogu mi sfuddʒe um po tʃ era un signore tʃ kissu kkha di um venditore di fruttha ki li metteva delle kose loro i kjamavanu i tokkhati tʃ è nel sentsu non leddʒermenthe avevanu/ nun eranu perfetth sai nu pettsu kju sì sì . e li metteva da parte signora# mille liri per esempiu li ddava na kassetta inthera ekku ko'si . kwesto mi rikkordu . del merkhato . e ppoi mi rikkordu n aʈra kosa . ke noi/ per noi era positiva era molthu bbella per noi bbambini noi faʃevamo parte sikkome era na famiglia numerosa faʃevamo parte della famiglia pju povera or di# vamu nelle famiglie uno delle venthi pentsu ventitʃinkwe famiglie pju povere del paese di Polistena . e lloro mi rikordu tʃ arrivava l assistente sotʃali kwalkhuno del komune ekku na spetʃ i skola bbus na kosa del ddʒenere tʃi portavanu ma ognittantu forse vivanu du voti ô mmisi ntʃi portavanu du karthoni . kon farina tsukkero uova . pasta . e io mi rikkordo . a Nutella mi rikkordu i bbiskotthi eeh . ke po [h]o ttʃerkatu iu nei supermerkati . [h]o ttʃerkatu sti bbiskotthi non l [h]o ppju trovat forsi è ffallita la dittha eranu komu i kanuʃʃi i bbiskotthi oro saiva ? sì kwelli ku i ddenti kkha si kjama Laibnits no kiɖi biskotthi ɖa kiɖɖi si kjamanu krikh la ddittha si kjamava krikh . ed eranu impakkettat pratikamente tʃ era kome adessu tʃ eranu i sottomarki e po tʃ è u Molinu Bbjanku eh lli tʃ era Krikh e Oro Saiva . Oro Saiva naturalmenthi kustava o doppio e i krik eranu kiɖi pe # . pe'ro nom po'tevamu nemmenu komprare kiji kju pover e tʃe li portava io sti bbiskotthi l intsuppava nel latthe e mi piatʃeva mi rikkordau/ mi rikkordu a konfettsjone kapit ekku iu li [h]o kontservatu nu poku kwesta testa propiu tante kose alkuni li [h]o ddʒa dimentikati pe'ro se mmi li se rrivedo la mia vita ripeto pure dei kolori mi posso rikkordare perfettamenthe kiɖɖu ke . pe'ro mmo potiti stutare per'ke ntsomma kwandu mi fat u#
Pol1wID1 ma a stu puntu staju puru iu kkha no va bbonu va bbonu fa tantu piatʃiri allura na dumanda ka fatʃim sempi kwandu naʃʃistivu e duva ? allora iu naʃʃia a Polistena u vintiddui maddʒu millinoveʃentusessantunu . ntô ʃpitali o ntâ kasa ? no a kasa si pik'ki nda mmia naʃʃimmu tutt a kasa kwasi forsi l ultimu sulamenti Ientsu kiɖu ki biristivu ajeri naʃʃiu ô spitali pik'ki iɖu nui simu di . na famiglia lunghissima simu unditʃi unditʃi figghjoli ? unditʃi ekk Entsu è l ultimu [ride] . ddʒa ditʃamu tʃè ʈɽa oo o/ a ggrandi ke è mia sorella e u pittʃulu ke èn iɖu ttʃ è nu nu distakku di vintiddu vintiʈɽi anni kwindi ddʒa passatu tantu tempu iɖu naʃʃiu ddʒa i kos erunu kkju mmoderni a kasa a a a mammina ditʃimu a lɐvaʈɽitʃi kwasi kwasi ka nun tʃ era kkju kwindi s ava jiri pi fortsa ô spitali tutti l auʈri naʃimmu tutt a kasa ma nd avia puru diffikol'ta kû partu ? . o no ni stu kasu mamma mia kkattau sempri a kasa kâ mammina diʃimu a mammina è l ajutanti i vitʃini i kasa ki fatʃevanu i mpermeri ditʃimu i vitʃin i kasa tʃi ravanu na manu e kwindi si fatʃiva u partu a kasa akkattau tutti i figghjoli ntâ kasa ? sì sì sì sempi regolarmenti mai nuɖu pobblema . kwanti frati soru aviti ? allora n aju otto soru e ʈɽi fratelli in tuttu ku mmia . e vui ? iu sugnu u kkju grandi a vui siti u kkju ranni u kkju grandi dî mmaskuli nd aju du ffimmini kkju grandi i mia e iu sugnu u tertsu ditʃamu . e i fimmini kkju ranni akkudivanu gli alʈri figghjoli l aʈri kwaʈɽariaɖi ? sì sì sì sempi i kkju grandi fatʃianu/ . akkudianu a tutti# assem a mamma pik'ki nda mmia mamma mia ssendu na famiglia numerosa llora n a'viamu bbisognu pure ekonomikamenti non si stava bbene allora mamma mia jia a llavorare e kugghji olivi e a mmanu a mmanu ki kriʃʃiva s i portava appressu jianu tutti u kuogghjunu olivi e poi kwandu tornavanu a sira fatʃevan i servittsa jianu a ᵪjumara e lavavanu i rrobbi si levavanu n testa i rrobbi e ghjianu â ᵪjumara pik'ki inʈɽa nun nd a'viamu manku l akkwa kwindi jianu â ᵪjumara e lavavanu . e kuntatimi n poku i sta vita i nna vota komu e a vita i nna vota era kista era dura era diffitʃili pik'ki nʈɽa per esempiu nʈɽa nna kasa nui 'erumu undiʃi e i ddʒenitori ʈɽiditʃi allura nui 'stavamu nʈɽa na kasa ke era nu vanu sutta e unu supa . stretta e pikkolina e non tutti putianu dormiri assiemi per esempiu ʃert uni di me soru jianu e durmianu da nonna pik'ki tutt assiemi non ka'piamu era dura pik'ki s avia lavorari mamma mia ia u lavora assiemi e soru . e kwindi i possibbili'ta eranu pok e d era dura ppi tanti kosi si stava mali nun ndi jivur'daumu mank i pani ʃerti vuoti nui nda mmia iu parlu da mmia dâ kasa mia a essendu numerosa poi nuaʈɽi koʈɽari 'jiamu 'jiamu ô maʃɽu e lavo'raumu no e kistu iu kiɖu ki vi pottsu diri i kiɖu ki passai jeu diʃamu komu iu passai l infantsia . io jia ô maʃɽu e lavurava . poi a sira tornava a kasa mi lavava mandʒava no man'dʒaumu kwandu nd a'viamu u pani ja pik'ki ʃerti vuoti nun tʃ era manku/ manku tʃ era nun è/ n asset'thavamu a tthavula tutti ma nun sempri ppo arrivava u primu i nd avia fami mandʒa pigghjava nu pettsu i pani na frankulata i pani e si min'tia da inʈr ogghju pipi kiɖɖu ki ʈɽowava e mandʒava . puoi s abbitava ʈrê i kwartieri no eravamu tanti famigli tutt puri numerosi kwindi ʈɽa nui koʈɽari poi jo'kaumu o jo'kaumu ô palluni o jo'kavamu ê karti o jo'kavamu ô 'suritʃi u suritʃi u suritʃi era nu pettsu i llignu u suritʃi kâ gatt nu pettsu i llignu lungu e unu pikkulu e si fatʃeva ko'si e si/ si tirava poi tʃerti vuoti ju'kavamu ô perotʃi [dal greco peiros 'perno', 'trottola'] ki d è ? u perotʃi era a trottola a trottola kâ korda ki si ddʒirava è nu/ è nu pirotʃi u joku nosɽu era kistu kka . e vita a vita dura ppê ragattsi ppê ddʒenitori ppê figghji kistu era u divertimentu nuoʃɽu i na vota dî mmaskuli ditʃimu e si jokava nʈɽê ʃɽati . po pe esempiu a ʈɽadittsjoni i stu joku era no si stabbiliva dove fa fare un trattho . fare nu ʈɽattu è unu e tʃerti wuati allora kwello ke ke era sott ke era sutta ditʃamu ki barava ll aʈri ti'ravamu e a'viamu u kkjappamu ppemmu pemmu ntʃi damu i botti kapitu ? e kwindi jamu avanti ko'si poi tʃ era diʃamu kwandu s arrivava e si fini'o a ʃɽata ki a'viamu fari se kiɖu era ankora suttha nui tantu ntʃi 'davamu i i botti ku'si fi nda ki tʃi l a'viamu spakkari kapit ? mo ntʃ u pettsijamu mu u spakkamu . e ndi passa ni spas'savamu u tempu ko'si poi tʃertu 'jiamu nʈɽa a ᵪjumara pik'ki nui a bbaʃʃ o ponti und abbitava iu ntʃ era a ᵪjumara e 'jiamu nʈɽa a ᵪjumara skautsi sentsa skarpi 'jiamu e pig'ghjavamu a krokasi e ki d è ? i rani il maskjo della rana allora ntʃ era a ᵪjumara e nnui koʈɽari 'jiamu ni fatʃiamu i flittʃi [frecce] . e 'jiamu e pig'ghjaumu a krokasi poi e l ammattsastivu i krokasi ? sì poi nui i skoʃ'ʃaumu nʈɽâ ᵪjumara stessu nu koʈɽari addu'maumu u fuoku i bruʃ'ʃaumu i nni man'dʒaumu eranu bbuonə sta karna ? sì sì prelibbati molto prelibbati bbuoni . i ʃiffrati per esempiu 'jiamu a kattʃa i ʃiffrati ki sarebbi a lutʃertola . e ndi pas'saumu u tempu ko'si ma i lutʃertuli nun ni mandʒaunu no ? no i lutʃertuli nun ni man'dʒaumu pik'ki fannu skifu nun si mandʒunu menʈr a krokasu sì sì e ll attʃiaɖɖi puru ? a ? l atʃieɖɖi attʃieɖɖi puru sì attʃieɖɖi 'jiamu merli 'jiamu ô ʃɽakku ditʃimu nui ô ʃɽakku ô ʃɽakku di notti sempi d invernu nʈrô mmernu iri supe/ supa a rangari und avianu a foria u niru noi nun ndi fa'tʃiamu n aʈʈɽettsu k era komu na pala na pala lunga ko'si kû maniku ditʃimu u paleru kâ lampadina kâ pila nui rub'baumu nʈra notthi e tʃi mi'navamu ku paɖeɖi e i mmat'tsaumu e nni pig'ghjaumu e poi ni mand'dʒaumu naturalmenti rinta a pasta kû suku i tutti i maneri si puonu fari kâ pasta fritti nʈrâ padella kî pipi . komu unu vuolu attʃeɖi su# bboni i tutt i maneri nun sattʃu si a vvui vi piatʃi parlamu d attʃeɖu dʒustamenti ma kkha puru tʃ è a kultura dû maiali dû purtʃeduttsu sì sì sì . kista vi pu'o dari megghju iɖa [riferendosi alla moglie] informatsjoni ka a kasa sua u fannu tutti l anni iɖa u fatʃia sempi kî dʒenitori soi ma nda kasa voʃɽa a karni si mandʒava raramenti o sì sì nda mmia a kasa mia tʃ era poko raramenti dʒustamenti ndi festi kwakki ettʃettsjoni pik'ki tutti tutti i jorna on è ke era/ o tutti i duminiki un era possibbili prima kosa ki 'eramu assai poi pa'pa meə nun è ka lavorara sempi e puru ka lavorara sempi nun bastava mai kwindi a possibbili'ta era . poku . e mandʒastivu u pani a pasta ? nui mandʒ/ nnui ni mand'dʒavamu printʃipalmenti u pani e ppo mamma mia fatʃia diʃamu arrustia pipi frijia pipi . verdura . mandʒari poveru ke nna vota era u mandʒari dî poveri mmo è kiɖu dî rikki kistu kkha mmo è u mandʒari dî rikki pratikamente a verdura a mineʃɽa riʃimu nui a faddʒola a suriaka e kistu mand'dʒaumu e u pa'pa voʃʈru ki fiʃi komu mestieri ? u pa'pa miu pa'pa meu fatʃiva u muraturi . kwindi lavorava . iɖu era sempi fora ditʃamu in Ddʒermania a Ddʒenova a puru nda Dʒermania ki stavia ? sì sì sì in Svittsera nʈɽa a Svittsera e lavurara aundi ʈɽovava lavorava kwandu era kkhani diʃamu lavorava kwandu tʃi kapitava a jurnata a Polistena nê paisi vitʃini pe'ro kwand era kkha diʃemu ke non lavorava kwasi mai lavorava pokissimu e kwindi jia mamma mia o lavora kî me soru jia p olivi e ki fatʃia mamma voʃɽa ? jîa p olivi jianu pi kug'ghjiri olivi no ma duvi ka nta ? nʈrê paisi vitʃin nʈrê paisi vitʃinu aundi i levavanu i paʈruni ditʃimu ka kkattavanu l oliva undi nd avianu i terreni e ghjianu a kugghjir alivi ma kâ tʃistiɖɖa sub a testa kâ sporta sulla testa ? sì iɖi iɖi iɖi jianu printʃipalmenti jianu ku/ i levavanu ku u kamiu [camion] nd avia nu kamiu e i livavunu ku u kamiu supa u postu pe'ro puoi u svolddʒimentu di/ ditʃamu si fatʃia tuttu a mmanu no komu oi ki ttʃ ènni i/ i tʃerniʈɽiʃi i kosi iɖi kugghjianu l olivi a mmanu e tʃernianu kû kû krivu [setaccio] a mmanu sì poi mamma mia jia puru . kwand era libbera ke nun jia kû kû paʈrunə ditʃamu iɖa jia e libbera ditʃimu nui kkha si kugghjianu n aʈɽi ddui ʈɽi ffimməni e jianu aundi vinianu jianu kû sakku n testa e jjianu e fatʃianu kwakkosa e s u vindianu ku'si ppi iɖi u fannu kwakkosa e frantoj m arrantʃavunu kwakkə ditʃamu kwakki lira ekəʃɽa di pratigamenti jianu i robba aundi vidianu nn nu terrenu iɖi ʈɽasianu libbɐri e kugghjianu kakki poku d olivi mu s u portunu pâ kasa . ma kistu pua era soiu nun è ke l [h]annu vendutu sta robba ? no no no o u purtavanu pâ kasa o ntʃ u livavanu ditʃamu aundi fatʃianu l ogghju e tʃi davanu kakki buttigghja r ogghju kakkosa ekku ma no su vindianu a pisu o su vindianu puru si vindianu l olivi e pigghjaunu kakki milli liri tʃinkuʃentu liri a sporti kom era a sporti ? a mmisura a mmisura a misura pratikamenti ɽa misura d olivi era era fatta di di na kosa di vintitʃinku liʈɽi tipu na kassetta di plastika iɖi per esempiu non lo so kiɖa k akkattava l olivi kiɖa k akkattava l olivi non lo so ntʃi pagava a tʃentu liri a dutʃentu liri a mmisura no kwindi iɖi pemmu fannu na misura l oliva avianu fari na kosa ko'si ppi tʃentu dutʃentu liri n basi a kwant era u prettsu ekku e si kjamava u kafisu no ? u kafisu era u kafisu e l ogghju a misura e l ogghju e kista a misura era a misura i l olivi nu kafisu d ogghju sarannu djetʃi liʈɽi djetʃi liʈɽi djeʃi liʈɽ dieʃi liʈri di oliu e invetʃi kistu d alivi ? ventitʃinkwe lit/ ventiʃinku liʈɽi e nun tʃ era nu nomi spetʃali ntû dialettu polistinisi ? misura misura kissu kissu era a misura era a misura era tipu la latta ki supə a nu tʃerkju e kku dui kosi ko'si um # di latta di latta di latta ntʃ era uno n sbarra di ferru ntʃ era na sbarra di ferro al tʃentro il diametro no dove poi kon una tavolettha si passava sopra per togliere kwello ki tʃ era di# a skjarava a skjarava a skjarava e kwello portava ventitʃinkwe litri . e poi diventava trenta per'ke kwando portavano kon i propritari li mettevano per il lavoratoriu mettevano la kupola e la kupola kwindi eranu altri djetʃi litri e sse li prendeva il proprietario kwindi pe'ro kwando li misuravano a ll lavoratorio kwindi togljevano i djetʃi litri e la spjanavano . su lavoru voʃɽu ki stati dove siete andati alla bottega ? si supə o lavoro iu u lavoru miu diʃamu nnantsituttu . u furddʒaru ki èni u forddʒaru in italianu fabbru . è nu misteri diʃamu antikissimu . nu misteri molto antiku . è nu misteri nobbili pure . nnantsituttu è moltu diffiʃili pure . per'ke fari u fabbru oddʒi ditʃamu oddʒi è molto kkju fatʃili i na vota pik'ki ttʃ enu aʈʈɽettsi simu modernittsati nu poku tutti eh kwindi komu si fatʃia na vota veramenti propiu nun si fatʃi kkju oddʒi ma na vota si fatʃiva tuttu foku e marteɖu e kjova oddʒi ttʃ enni i saldaturi ttʃ enni i serri kkju u fherru si tagghja nun si tagghja kkju a mmanu ditʃamu eh pe'ro ditʃimu ka iu iu mantegnu ankora nu poku i kiɖɖa ʈradittsjoni i na vota pik'ki eu komu viriti fattsu lavori artistiʃi olʈri tuttu lavori artistiʃi e tutti fatti kû foku ditʃamu kwindi è nu mistieri diʃamu bbellu nu misteri antiku e tʃi vuoli volon'ta e passjoni ppe kku u faʃi pik'ki sugnu misteri ki stannu skumparendo si estingunu pianu pianu e nun nd avi kkju koʈrari ki ben u mparunu o maʃɽu ki bbonu u fannu stu lavoru komu tutti i misteri ki si stannu perdendu kjanu kjanu non sulu u meu ma tutti u skarparu u falegnami e u sartu kjanu kjanu sugnu misteri pik'ki vannu a skumpariri tutti pik'ki kî fabbriki ki tʃ ennu l induʃɽi ndi rovinanu a tutti nui artiddʒani pe'ro sikkomi a mia mi piaʃi u port a ʈradittsjoni mi piatʃi u fattsu st oddʒetti ko'si allora io nd aju a forddʒa saria u fuoku ku l inkudini komu si lavorava na vota e fattsu sti lavori . pe'ro e ddʒustamenti k aju u fattsu puri l aʈɽi lavori u pottsu iri avanti pik'ki faʃendu stu lavoru si muori i fami pik'ki nun paga nessunu e iu u fattsu ppe passjoni nun è ka kampu faʃendu kisti kosi i kkha . poi vaju puru in dʒiru komu viditi vaju mi kjamunu a Siʃilia . jia na vota a Pphadova . vaju a tanti vandi pik'ki simu tanti kollegi ndi kanuʃʃimu kiju fatʃimu ppe passjoni e fatʃimu lavori in dʒiru in pjattsa fatʃimu gli estemporani komi per esempiu nʈɽa Siʃilia abbiamu fattu diversi lavori ki/ ki restanu li nʈrê pjattsi ô kumuni e nui i regalamu a nnui nun a mmia nun mi paganu kwandu vaju iu vaju ppe ppassjoni ekkə poi dʒustamenti si fannu puru l esposittsjoni ɖa no se a mmia mi kapita nu pettsu i kistu e vogghju m u vindu m u pottsu vindiri e rrobba mia dʒustu kwindi . pe'ro iu diʃamu u fattsu ppe passioni kkju ssai pe'ro poi fattsu tuttu u tipu di lavoru ke si ʈɽatta di ferru kiɖu ki servi ppê kasi u barkuni a ringjera a fineʃɽa pik'ki si nun fattsu kiɖu nun kampu ku kkistu kkha kka nnui si muori i fami si saria a Ffirentsi a Rroma a Mmilanu fatʃaria miglioni ma kkha moru dâ fami pik'ki kkha nun akkatta nuɖu i kuosi u vorrianu regalati kkha . ki ?! . e ppoi kwantu riguarda di tornamu supa o pjanu dû misteri è nnu mistieri ka sekundu mia i ragattsi avarianu u s imparanu tutti i misteri no sulu kistu pik'ki stannu skumparendu e sugnu kosi bbelli bbellissimi unu pemmu fatʃi u krea na kosa u fatʃi/ eh per esempiu a mmia sti kosi i kkha iu kwand era pittʃiriɖu ddʒa nd avia a passjoni kwandu jia ô maʃɽu ppemmu kreu ppemmu fattsu kwindi me rava da fari kisti kosi i kkha nun t impara nessunu nun è ka t impara u maʃɽu aundi vai se è unu bbravu unu vidi pik'ki ndi fatʃi ndi fatʃi puru iɖu ma se si bbravu mpari se nun si bbravu . nun è kka ttʃ è nna skola na kosa kistu è artiddʒanu artiddʒanatu puru propia ki unu l avi nʈrô sangu mi fatʃi sti kosi sen'no nun rieʃʃi a fari tʃerti kosi . io per esempiu iu pigghju nu pettsu i kistu kkha . kistu kkha è nu pettsu i ferru rossu ko'si diʃamu . kwesto è solamente ʈravi di fuoku e marteɖu pigghju e rieʃʃu a ffari kwesto lavoro kwi . a kkorpa i marteɖu iu portu u ferru aundi vogghju jiu finna a kki ntʃi rugnu u modellu e a forma ki mi piaʃi a mmia pigghju per esempiu stabbiliʃʃu kiɖɖu k aju fari . pe'ro bisogna essere veloʃi no lavorandu u ferru ? tʃertu è lloddʒiku bisogna esseri veloʃi ko u ferru si lavora kwandu kwandu è kaudu u ferru si batti kwandu è kaldu ke poi s affridda [h]a mu menti nʈrô [ô mumentu ka ʈrov ?]# kwindi nun u po tokkari kî mani . sulu ku marteɖu non poi e ke ee . u ferru è kawdu nun pottsu mintiri a manu kom a krita a krita a krita kî mani unu a morella ndi kattʃa ndi menta undi voli menʈɽi u ferru no è moltu pju ddiffiʃili nnantsi tuttu pik'ki è dduru e si deve lavorare a kkaldo kû marteɖu e non è e non è fatʃile u ntʃi runi na forma ki unu voli pe'ro se unu rieʃʃe a dialogare kû ferru no u ferru èni komu komu a poesia è dduru ma nʈɽô stissu tempu è mmorbidu tuni se si se si bbravu kû marteɖu kwandu lui kwandu iɖu è kkaudu tu u porta aundi voi e ntʃ una [duni] a morbidettsa e u movimentu ki tu vuoi kiɖu ki desideri ma kista è tutta l abbili'ta i kiɖu ki . ki batti u marteɖu pik'ki u fherru komi si riʃi è ma materia bbrutta ddura fridda pe'ro nʈɽo stissu tempu rieʃʃi a ddarti soddisfattsjone pik'ki po kattʃari kiɖɖu ki vvoi si si kapatʃi u ntʃi uni diʃamu . u movimentu a morbidettsa ki tu vuoi . kwindi u porta undi voli se unu è bbravu e kistu èni tuttu ʈɽamiti a passjoni e a volon'ta . ki nd avi iɖu dinʈɽa sen'no non tʃ è nenthi . eh . ma kwandu imparastivu u mestieri i forddʒaru ? allora iu ji ô maʃɽu i kwandu nd avia si anni . ddʒa iu a se anni ija u lavoru u m imparu ô maʃɽu . nd aju kwaranta'ʈri e fitʃi sempi kistu kkha avi vinti vintunu vintiddui mo ke lavoru in propiu pe fatti mei . kwindi tʃerkau u portu sempi avanti stu tipu . di lavoru pemmi/ lavoru di ferru battutu kosi artistiʃi ki jiu i fatts unu se ditʃi a ttempu persu per'ke a tempu pienu nun si po fari kom riʃia prima pik'ki non si kampa kwindi . pe'ro si jiu nd avia possibbili'ta mu staju bbeni e pemmu mi pavu io faʃevo solamenti rrobba artistika st oddʒetti i kkha na na bbottega d arti pe'ro si ghij o fattsu kkani nun baij avanti pik'ki a ddʒenti a Polistena e paisi kkha vitʃini nun kattʃa sordi ppe nna kosa i kista o ppi nu pettsu i kiɖi magari vatʃi komu si diʃi ô merkatu e ʈɽov u pettsu . komu si diʃi oddʒeti pâ kasa kosi stamphati kosi . ke non ke non [h]anno nessunu valore allora dani i soldi i kattʃanu ma per artidʒanatu no ee è a veri'ta . e i dʒenitori vosɽi eranu d akkordo ka vui siti ghjutu a lu masɽu ? si si ʃertu e innantsituttu pa'pa meo è stato è stato lui l artefitʃe . pemmu iu m imparu stu misteri pik'ki u me nonno paʈrisa faʃia puru stu lavoru era puru forddʒaru u me nonnu me nonnu paternu fatʃia u forddʒaru kwindi papa meu era kuntentissimu antsi iu kwand era koʈɽaru non tanto ko/ diʃamu nd avia a vulun'ta o vaju eh e iɖu per fortsa mi mandava ɖa per fortsa ma u rissi u nonnu o u rissi u pa'pa kistu ? eh ? se t u rissi u nonnu o u pa'pa a ttia ? no no kwandu pa'pa meu pik'ki u me nonnu diʃamu io m u rikordu poku iu nd avia ottu nov anni e u nonnu moriu kwindi allora iu ppemmu port a ʈradittsjoni . pa'pa meu mi man'do a nu forddʒaru u fattsu stu lavoru kkha . kwindi e lui era kontentissimu iɖu soddisfattu purʈɽoppu kwandu iu kumintʃaj u diventu randi nd avia diʃott anni e ddʒa kumintʃau u sattʃu u lavoru . paʈrima moriu poi pa'pa meu moriu kwindi un eppi manku a soddisfattsjoni u mi viri diʃamu . komu maʃɽu komu realittsatu u diventi maʃɽu komu si diʃi dʒustu per'ke lui iɖu ntʃi tinia tantu . nun nd eppi manku a fortuna ka iɖu muriu poi ekku . kwestə ma gli alʈri frati sori l aʈri frati mei unu fatʃi u muraturi ma nun è kkha èni ɖɖa supra u pittʃulu Entsu lavora in Dʒermania e fatʃi u kuoku . poi i sorelli enu tutti ditʃamu kasalinghi ognunu sugnu sposati sistemati nd ava n Dʒermania nd ava a Torinu nd ava a San Dʒiordʒi pik'ki ènnu ottu soru kwindi sugnu nu poku spartuti ma u tempu pâ skola allura nun tʃi nn era kwandu aviti fattu u fordʒaru no a skola iu ija . jia finn a a kinta elementari iu ija a skola e jia ô maʃɽu a matina a skola e a matina a skola e pomeriddʒu ô maʃɽu pemmu m imparu u misteri pua kwand arrivai a kwinta elementari ija a skola media fitʃa n annu du anni e po nun jia kkju iu nun nd aju manku a tertsa media u diploma dâ tertsa media nun l aju nd aju a kwinta elementari pik'ki mi piaʃia o vaju ô maʃɽu e rinuntʃai u vaju a skola e ji o m imparu u misteri diʃimu ekkhu io sono kontentissimu e sugnu soddisfattu megghju kistu ki fitʃi ka pemmu jia maeʃɽu i skola k u sapi ki kkosa pik'ki nʈɽô u misteri meu oddʒi oddʒi ringrattsio a mio padre e ringrattsio a Ddiu posso dire ke sono unu unu ʈrê ppju bbravi . almeno kwanto riguarda a Polistena poi sono konoʃʃuto pure vado fuori in Sitʃilia kwindi mi kjamanu a tutt i parti sto tʃerkando di fare/ di portare avanti u nome meu e u lavoro meu ki è na kosa bbellissima . e si vi rikordati ankuna kosa per esempiu ka avia fati mali kû ferru k era ʈroppu kavudu ? sì ka v ati bruʃati ? e tanti/ tʃertu u dittu diʃi nʈrâ farmatʃia n [h]a llikkari nʈrâ forddʒa non tokkari pik'ki undi tokki tokki ti pili kwindi io i mani mmo l aju mendzi diskreti diʃamu avi na poku i tempu ka staju lavorandu poku ki i ferri i pigghju# kwindi sen'no i mani l aju sempi abbruʃati taggjiati e tutti pik'ki kwandu unu si pila diʃi ka ʈrasi û misteri kwandu si pila o si pista nu jiritu kû marteɖu riʃi ka ʈrasi l ambiti e kwindi fatʃi parti dû misteri . rakkontava poko fa ke si vuole fare kwalkosa ke vuole fare kwalkosa per il dialetto per la sua tʃit'ta dialetto nta Polistena ? tʃertu sarria na kosa na kosa bella se s impegnarrianu tutti dʒenti di kultura maeʃɽi . anke u sindaku diʃamu dô paisi pemmu si portarria sta ʈradittsjoni dô dialettu pur nʈɽê skoli mu s impara ê koʈrari u propriu dialettu dô paisi soi pek'ke è ddʒustu ed è nna kosa bbona e ppoi nʈɽô stissu tempu s imparanu puru l italianu pik'ki servi l italianu pe'ro u dialettu nun s ava abbandonari . se jiu era nu nu professori o . nu laureatu per esempiu iu tʃi tenia u portu u dialettu meu avanti nʈɽê skolə e imponevu i komuni nʈrê skoli u dialettu professori studiosi ki nd ava a Polistena nd avi pemmu ntsigna u dialettu a lingua noʃɽa . pek'ke se u me figghju nun sapi iju na kosa komi riʃia prima ki signifika kiɖu ki èni nʈɽô spattsio i vint anni ʈɽent anni si sta pirdennu tuttu fra n aʈri vint anni se tutti volimu u parlamu l italianu ki poi non sapimu l italianu nuɖu . i dialetti i kosi skumparunu ed è komu i misteri skumpariʃʃunu i misteri skumpariʃʃ u dialettu skumpari tuttu . he he . kwindi sti kosi kka nun i pentsanu ku èni kkju kkju bbrav i mia ku è laureatu ku kanuʃʃi i dialetti dʒenti di poteri dʒenti . superiori u pigghjanu provvedimenti a sti kosi i kkha ki saria na kosa ddʒusta . iu saria d akkordissimu . se a skola tʃ imparanu u dialetthu e ke kosa farebbe anke per i per l artiddʒanato ? ee per l artidʒanatu per l artidʒanatu se jiu se jiu . u sognu meu tʃerti voti io m intsognu no se diventa migliardariu iu vorria u fattsu armenu a Polistena . kî sordi mei fari na grand industria tutta a llivellu/ a Ppinu tʃ u dissi kkju di na vota iu na grand offiʃina tutta tutt al antika komu na vota . e pemmu nd aju detʃi kwinditʃi vinti koʈɽari pemmi imparu e pemmu ntʃi pemmu tʃi ʈɽasmettu u misteri i kiɖu ke sattʃu iu komu si fatʃi e mu s imparunu puru iɖi e mu fattsu lavori u fatʃimu lavori tutti i jorni lavori artistiʃi e kku kiɖu ki produʃʃimu si vindi a iɖi i mantegnu iu pemmi pagava e mu ntʃ imparava stu misteri ke è na kosa bbellissima pe'ro sikkomi iu nun nd aju sordi manku ppi mmia u vaju avanti e nd aju ʈɽi figghji nun pottsu fari nenthi pe'ro se nu jornu veramenti diventu migliardariu a prima kosa ki fatʃaria fatʃaria nu grandi labboratoriu di ferru . artistiku lavori artistitʃi artidʒanatu u mparu diversi kuʈɽari u n tʃi ʈɽasmettu sta kosa ki è bellissima ki ghju pentsu di konoʃʃeri nu poku ma u ferru undi u pigghjati e u ferru sempi di Mondʒana o di di kista no no u ferru kkha u portanu u portanu dû nord i supə pik'ki na vota ka a nui nʈɽa a Kalabbria a Mundʒana tʃ era a fabbrika dû ferru ma ma si parla di anni e anni fa sattʃu sattʃu ka ʈro u pe'riodu râ gwerra u ferru i kkha ni fatʃianu/ fitʃiru kannuni kosi munitsioni a per esempiu u nonnu voʃɽu lavorava na vota na vota kwandu funtsjonava sta fabbrika kkha a Mundʒana sattʃu ka era . nu tipu i ferru bonissimu unu dî megghju ki n ttʃ eranu u levavanu pe supə a tanti valli kî navi kî kosi tʃ u tʃ u tʃ u tʃ ditʃanu u man'davamu nui i kkha ditʃamu kwindi mo kkha sta kosa finiu kkh nʈrâ Kalabbria si perdiu è na kosa k era molto bella se tʃ era ankora se nd avia ankora ferru pemmu a porta a vvandi itʃi ka era na miniera bbellissima una dî megghju u ferru kkju predʒatu ki tʃ era # a Mundʒana tʃertu iu sattʃu kwalkosina ko'si kistu ki bi'dit . non sattʃu a storia approfondita kom è pe'ro sattʃu ka n tʃ era sta kosa dû ferru ed era na kosa bella ki funtsjonava e mandavanu furrianu a tanti a tanti paisi ki tʃ u mandavanu i kkha ma u nonnu voʃɽu ankora lavorava a stu ferru i Mundʒana o ddʒa utilittsava kist kistu a viri'ta nun sattʃu nun sattʃu pik'ki iu era kuʈraru kwindi nun pottsu sapiri se iɖu pe'ro u me nonnu diʃamu ka era puru i stu sekulu kkha kwindi iɖu era era di du no era di l ottu era di l ottutʃentu iɖu era di fine ottutʃentu ki si kkampava kwand avia tʃentutʃinkwanta tʃentusei pe'ro diʃamu nun kriu ka iɖu fitʃi usu i kiɖu tipu i ferru ɖa pik'ki kiɖa . era forsi settitʃentu initsiu ottutʃentu no Pinu durante il periodo napoleoniko e dopo kon i bborboni borboni# kon il ferro di Monddʒana è stata realittsata la ferrovia i maniskalko kiɖu/ iɖu fatʃia i ferraturi ferrava i kavaɖi kavalli vakki e i fatʃia iɖu i ferra mmo s akkattanu fatti non tʃe n è kkju n aʈru mistieri antikissimu è nu bellu u maniskalku ki si perdiu e skumpariu pe'ro dʒeneralmenti u misteri sua printʃipali era . anke komu si riʃi ô kumuni all anagrafe iɖu risultava kome kome maniskalko pe'ro fatʃeva fatʃeva tuttu u lavoru in dʒenere faʃev po fatʃia tuttu i barkuni i kosi pe'ro a speʃalittsattsjoni era maniskalku veterinariu puru ? sì i lui si riʃi i me tsii o me nonnu era kapatʃi n animali pemmu u kura puru no magari ku na dzampa ferita o# aveanu per esempiu animaletti sti parassiti ku'si lo riuʃʃiva m u kura kistu u dinnu i me tsii iu nun mi rikordu e nun pottsu diri pe'ro i me tsiu ke enn i figghji e uno dei tsii era fordʒaro ? sì diʃamu ka ku me nonnu i figghji essendu kuʈɽari lavoravanu tʃi ravanu na manu nʈɽa l offiʃina nʈrâ putika pe'ro nessuno pone nissunu ditʃau# ditʃamu nd eppi a forddʒa u pigghja u misteri so dî dî figghji fitʃaru i ferrajoli ddʒiravanu i ferri pemmu fannu barkhuni no no fatʃianu/ poi pigghjaru ditʃamu k l edilitsia fatʃeanu i ferrajoli u ferru pe l edilitsia ditʃamu nʈrê kasi e ke me tsii
Pol2mID1 e vab'bo putimu kumintʃari data di naʃʃita ? allora mi kjamo Maria in dialettu ah mi kjamu Maria naʃʃia u novi novi millenovitʃentusessantasetti a Polistena puru ju komi me maritu naʃʃia a kasa simmu kwaʈʈru figghji ʈri fimmini e nu maskju iu su a kkju grandi i tutti per adessu su l unika ke su sposata . eh me frati e fidantsatu ku na ragattsa di Miropaʈɽi . eh ni/ ll infantsia a l kunʈɽariu di me maritu è/ fu diversa pik'ki la mia beno mali tʃè na lira in ppju de a famigghja sua l eppimu sempri poi nd a'viamu puri a kampagna kwindi tanti prodotti kosi ndi fa'tʃiamu nu stessi . nun so . de l maiale ah i l maiale eh al'lu kome [h]o detto prima a'viamu puru a kampagna e tutti l anni nʈɽê periodi invernali ammattsamu u maiali allora e i maiali duranti l annu vinnu kriʃʃuti kku kanigghja e kiɖu ki ndi rimani kwandu mantʃamu ki sso magari buttʃi dî peski e l akkwa di kuttura dâ pasta tutth sti kosi i kka venu dati me/ nsemi ku mantʃimi sti kosi i kkhani e a bbrodata a bbrodata e veni data a stu maiali ke mantʃa e pianu pianu si ingrossa kwandu arriva versu dʒennaju febbraju veni ammattsatu u maiali e ppimmu tʃi kattʃanu i pili ki nd avi sup a kosa si usa l akkwa kadda e ku nu kurtellu po si raskjanu fin'ke diventa tutta a pelli liʃʃa . e po si pigghjanu limuni e sali mu si ʃɽika mu si kattʃa tutta kiɖa puttsa ki fatʃi a pelli dû maiali po veni apertu e setsionatu n vari pettsi . u fatʃimu ppe salami ppe bistekki ko'si da mantʃari e u sangu a ku ntʃi piatʃi veni fattu u sangunattsu saria u sanguinattʃu e si gugghji stu sangu nʈɽa u budellu dû maiali majali sta tʃitth . e poi a salami veni messa pemmu si kura kwandu na vota ke è bella sikka na vota si vinia kuntservata nʈrâ kanigghja [forfora] nvetʃi mmo si usanu i busti suttu vuotu . kome veniva ammattsato komu s ammattsa ah s ammattsa a na vota venia mmattsatu ku ku nu kurteɖu ntʃi skann/ u skannavanu mmo tʃi tiranu u korpu i pistola nʈrâ testa pe'ro u skannanu semp u stessu pik'ki molti volti makari u maiali n tʃi skappava e i personi vanu i/ di iri i rretu pəmmu kjappanu stu majali di novu anke se era ddʒa skannatu sì pik'ki makari nun riuʃʃivanu u ntʃi tokkanu u kori e allora kontinuava stu majali kumintʃava u skappa komu tʃi jittavunu makari st akkwa kadda si rinvenia e kumintʃava u skappa ddʒenti arretu pemmu vatʃa mu kjappa pe'ro puru kku a pistola se nno u kjappi nʈɽô tʃervellu tʃenʈɽu fuja ku a pistola è diversu ku a pistola tira nu u koppu [colpo] po ti tiranu kiɖa korteɖɖata sutta a gula mu jett u sangu pik'ki si nno diventa a karni nira e nun è kkju bbona nun è kkju bbona pik'ki ʈrattieni i skjante ʈrattieni tuttu u sangu nʈrâ karni kwindi diventa a karni nira nvetʃi fatʃendu i kiɖa manera u sangu veni fora e a karni rimani kjara . e ti rikordi l infantsia dî joki allora na vota nui nu nd a'viamu tʃè almenu nui a prima televisioni ki nd eppimu l eppimu nʈɽô millinovitʃentusissantatʃinku kwand era pittʃola jeu ju'kavamu ku i pallini kiɖi kolorati . e a nutʃiɖa ku u suritʃi ku a bitʃikletta a mutʃateɖa a kjappateɖa a kampana a kampana komu si fatʃi ? si fatʃi n terra ku nu ddʒissu si signanu i kaselli di unu fin a dietʃi e ppo tsumpari tiri na peʈra nʈrû numəru unu allura ku nu pedə tsumphavi nʈɽû numəru unu ppo di numəru unu l [h]a tirari ô numəru dduə ô numəru ʈri a numəru kwaʈʈru numəru tʃinku numəru sei numəru sett numəru ott numəru detʃi sentsa u poj [appoggiare] u pedi pe n terra ni vota ki fatʃisti tuttu fin a dietʃi torni indietro vintʃisti ku arriva prima a dietʃi e torna indietro sentsa mu poddʒa u pedi vintʃiu . oppuri ki sattʃu i figurini se'ra veramenti nu joku di maskji pe'ro fa'tʃiamu puru n auʈri fimmini pik'ki na vota era ko'si ke ni diver'tiamu . si kjama dʒoko de lle figurine o era no i figurini jokamm e figurini tʃè battevi kon la mano le figurine ke si dʒiravano t i pigghjavi o ki sattʃu ô tokku e fa'tʃiamu fatʃimu u tokku per esempiu ku niʃʃia disparu hi'tʃiamu disparu o paru tirava pə prima o magari ti vintʃivi ki sattʃu tʃinku sei figurini e jivi avanti . oppuri ki sattʃu ku i sordi a ku lan'tʃavamu i sordi a ku arrivava kkju luntanu si pigghjava tutti i sordi ke ntʃ eranu n terra . poi ku i bbambuli mbe normali . ma i bbambuli eranu fatti a mmanə eh i bbamboli nd a'viamu fatti a manu e non tutti nd a'viamu per esempiu barbi sti kosi i kkhani iu mi rikordu ka mi rigalava kkju ke altru kisti kkha u me ttsiu ki i pigghjava ku i punti pik'ki me tsiu nd avia a putiᵪa allora ki sattʃu kugghjendu detʃi punti ki so dû ka'fe o dâ pasta sti kosi i kkha ntʃi davanu bambuli sti kosi i kkha lui ndi regalava ppe a befana e nuauʈri koʈɽari ju'kaumu . i punti de lla tʃè ah non lo so per'ke erano ogni ttantu i skatuli magari ntʃi regalavanu a iɖu e iɖu nvetʃi ppemmu eh li dava a nuaʈri niputi pik'ki 'eramu i primi ankora e ni dava a nue . . e per esempiu rakkunti dâ nonna o dâ me nonna sì ndi kuntava ka na vota kwandu eranu pittʃuliɖi tʃ era tanta fami tanta miseria puru kwandu tʃ era mamma mia pikkolina . e u me nonnu era priddʒonjeru in i/ in Ingilterra allora iɖu ka s ava tinir a figghjola ku iɖa sikkomi ava iri a mu lavora pik'ki pe sett anni nun eppi notitsji dû me nonnu sapia sulu ke era pridʒonieru pe'ro nun sapia nne se stava bbeni nne se stava mali nne s era mortu nne s era vivu non sapia nenthi e kwindi per fortuna abbitava vitʃinu ku a so sotʃera e allora ma/ tʃi davanu na manu ku sta figghja pe'ro iɖa a matina si altsava presto u vatʃ u lavora e a mamma mia a ɖassava nʈra na kannisɽa sa'ra na na tʃesta fatta di di vimini intrettʃati e kwandu si svegliava iɖa si ndi jia da me nonna$/ da su nonna ke k abbitava vitʃinu e e i jurnati passavanu ko'si kwandu kumin'tʃo mu èni kkju grandi jiu u fatʃ a erba ka nd avianu i kunigghji ki ppo skambiavanu per esempiu ku aʈri mantʃari pik'ki era tempu di karistia allora ti si skambiava a karni e s akkattava aʈra robba ka ke sso a mamma mia a iɖa pâ kasa . e poi tor'no stu me nonnu dâ gwerra . e staju/ si fitʃ u run na . na litʃentsa di frutta e verdura e nkumin'tʃo u vatʃ u vindi frutta e verdura ntô paisi po pianu pianu s allargau si misi nu negodziu po s akkat'ta n aʈru negodziu e ki prima l avianu dui vekkjetti k eranu di l Amerika e allora di stuni fattu kkhani kumintʃar indʒuri sikkomi me nonnu era di San Ddʒordʒi nvetʃi u dinnu per esempiu jamu da Vitʃentsu ditʃianu jamu da u sandʒordʒisu . n aʈra persona magari vidia ka sapia k era nu di amerikani e ditʃia jamu a putiᵪa d amerikanu n aʈra sbagliau na vota nvetʃi un ntʃi itʃi jamu d amerikanu tʃi dissi jamu jamu da Mmakariu e kwindi nd avia tanti indʒuri [sopranomi] oppuri mamma mia si kjamava Rosa e ditʃevanu jamu da Rosineɖa . pigghjamu per esempiu tʃentu liri i pasta non lo so . poi non lo so ke alʈro e per esempiu di kutʃina fatʃiti puru a salsa sì pigghjamu i pomodori i lavamu belli belli e poi i fatʃim u ɣugghjanu nʈra nu pentoloni grandi poi i passamu i menthimu nʈra i buttigli ku fogghji di vasili'ko po i riɣugghjimu n aʈra vota pe n ura n ura e mmentsa e na vota ki su friddi i kattʃamu e i konservamu kond ndi servunu i pigghjamu e fatʃimm u suku normali e alʈri konserve e i sta manera si poti fari puru ki sattʃu u ra'gu tipu per esempiu mamma mia kwandu era duranti l invernu jam u kugghjimu l olivi allora nu nd avia tempu pemmu fatʃi u statʃi ɖa u risan u fatʃi u ra'gu allura preparava sempri kû pomodoru nʈrî buttigli ku a karni matʃinata u ra'gu e ppo u ug'ghjiamu e sti buttigli duranti l invernu l usava/ skaddava a pasta e ntʃi mintia stu sugu . ed era bbonu sembrava u suku fattu frisku . aʈri salsi ki sattʃu sattʃu u fattsu . a sɽonkatura ke d è allura si fatʃi ku alitʃi ehm e pomodoru kiɖu ristretthu . e olive neri e pipi bruʃʃenthi e e poi ntʃi voli nu tipu i pasta spetʃiali k ennu linguini . eh neri . eh a mmia m [h]annu dittu ka si kjama puru a sɽunkata vab'be a sɽunkata a sɽunkatura magari è nu tipu di pasta sì partikolari sì bruʃenti sì pasta fatta di segala pik'ki niura e pik'ki pi kiɖu tipu i pasta tʃi vonnu kiɖi ɖa tʃè sikkomi a pasta nira è kkju ruvida allora trattieni di kkju stu sugu . ma per'ke kwesto kolore nero ? per'ke è fatta ku avena segale sti kosi i kwa adessu sarebbi a pasta diatetika . viene data per gli animali na pasta dura na vota kka ritʃianu a pasta dî kavaɖi . da noi tʃ è la pasta fatta ko l nero d di seppia no kist è kku segali e avena no segal e avena e ki mandʒastivu kwando eravati kwaʈrara ? ki pasta di solito di solitu pasta e faddʒola ki ni sattʃu pasta ku ritʃedi pasta kku vrokkula . suku pani puru pani sì sì a mmia nun mi mankau mai pani sti kosi i kkha magari e mamma mia ndi dava puru per esempiu pane tsukkeru e ka'fe . oppuri ku l ogghju . nvetʃi per esempiu ni duna per esempiu nutella mortadella sti kosi i kkha u ndi kambiava nu puoku puri per esempiu pani e pəmodoru nkonfrontu a iɖu [riferendosi al marito] da mia a mamma mia eppi/ i mej a lavoraru sempi kwindi ben o mali tʃentu liri ntrâ buddʒa ditʃimu nui l a'viamu sempri . e a pitta si si fatʃi puru kkha ? a pa/ a pittsa a pittsa a pittha a pitta sì a pitta kjina sì a pitta kjina kom a fatʃiti eh fai/ allievitu u pani a pasta tipu kom o pani poi a stendi ntʃi menti ɖinʈra pomodoru a stendi a ʃili si ditʃi sɽikari sì sì iu diku a stendu semp kol mattarello . e poi di dinʈra ntʃi menti tutti i kontsi ke vuoi ki sattʃu pomodoru alitʃi o sardi provola olive fungi kiɖu ki bboi ntʃi menti dinʈɽ poi a kjudi tʃi fa nu bordinu e a menti inʈra u furnu ben kaldu fin'ke nun è kottu . e per esempiu a konditsioni dâ fimmina mm kom è ? rispettu na vota mmo rispettu na vota per esempiu kî nonni kiɖu ka kuntavunu i nanni e na vota era ʈroppu brutta pik'ki i fimmini eranu relegati sulu a mugghjeri m[u] abbadanu i figghji mu kutʃinanu mu lavanu mu stiranu e bbasta e finiu ɖa nun tʃ eranu divertimenti nun tʃ eranu nenthi mmo benu mali kambiao makari è spessu puru a fimmina ke si sposta u vatʃ u lavora . e kin è kosa ki na vota nun tʃ era o ki makari neʃʃunu puru suli e nvetʃi na vota no si neʃʃia . u maʈrimoniu u fidandzamentu komu si arrandʒava ? na vota na vota i stabbilianu i ddʒenitori kwandu ddʒa eranu pittʃuli sapianu ku kku avianu iri u si maritanu magari ntʃi davanu personi kkju vekkji pik'ki sulu pik'ki stavanu bbeni ekonomikamenti oi o jornu nvetʃi si tu ki ʃegli ku kku voi u stai o nun voi u stai . na vota era kkju kkju duru ma eranu maʈrimoni felitʃi kissi ? ka kiɖi kumminati non pentsu propiu anke pik'ki na vvota magari l omini eranu kkju legati â kantini ô vinu a ll amitʃitsi e kkus'sini ki magari statʃianu ku i mugghjeri kwantu k avianu a stari kku i mugghjeri jianu ku l amitʃi s imbriakavanu arrivavanu a kasa e ɣurdavanu i mugghjeri i korpha [kolpi] . e i mugghjeri dovevano i mugghjeri subbianu e si statʃianu tʃittu si e lo dovevano fare svegli kwando i mariti tornavano sì avianu stari svegli se vulianu u manddʒanu se magari iɖi avianu ddʒa mandʒatu e ntʃ era u mantʃari pronti ke un tʃi piatʃia pigghjavunu stu mantʃari ntʃ u lantʃavunu in aria u ntʃ u lantʃavunu in koɖu . no pik'ki a mia m [h]anu kuntatu ka sempi avianu fare a spagettata a li amitʃi dô maritu dipendi da pertsoni puru makari ki ntʃ avianu stari ɖa mu ntʃi kutʃinanu mu ntʃi fannu kiɖu ki bolia u maritu kwandu arrivava ku l amitʃi a kasa magari ai figghji i ɖassavanu morti i fami e iɖi jianu e si spaʃʃavunu i sordi in dʒiru ku l amitʃi . kosi ke oddʒi nun avveni pik'ki sekondu mia è megghju pikk sekunnu mia tutti sti personi suffriru tutti sti kuʈrari e kapiʃʃanu ki vol diri kosi i na vota ku kiɖi i mmo tʃè nun pentsu ka vonnu u ripetinu i stissi errori ki fitʃiru i loru ddʒeniotori . e u fidandzamentu u maʈrimoniu komu si ke si usa kkha a Polistena ? komu fidandzamenthu non lo so si kanuʃʃunu stannu non lo so un annu ddu anni dipende se magari vonu u si fannu a kasa o se l [h]annu ddʒa fidandzati e po si sposanu i soliti maʈrimoni sugnu ku ritʃevimentu di pertsoni assai non ennu ke vannu sulu i famigliari ku i sposi e bbast s invitanu tutti l amitʃi kkju stretti i konoʃʃenti e si fatʃi nu grandi maʈrimoniu . e kkha a ddʒenti ku kritika per esempiu se non è vestutu bbeni o se s [h]a nda nvitatu pokə pertsuna . non pentsu supa a kistu no kkju ke auʈru ti guardanu komu sei vestuta se si vistuta ki sattʃu di di marka o se . o ssi kosi ko'si kkju a lla manu mobbili per esempiu . mobbili dipendi poi di/ dâ kondittsjoni tua nui per esempiu kwandu ndi sposammu nun è ka nd a'viamu tuttu kwellu ka nd avimu mo ka ndi sposamu nui pik'ki da parti sua non è ka nd aju'to a mamma sua kwindi a parti i mamma mia si n ajutaru ppô maʈrimoniu ppê tanti kosi nvetʃi dâ mamma sua no pik'ke nu/ prima i tutt un avia possibbili'ta u nd ajuta allora ndi fitʃimu tuttu nui kwindi kwandu ndi spusamu nd akkattammu sulu a kutʃina l enʈrata u bbagnu e a kamera i lettu poi kjanu kjanu fitʃimu l aʈri kosi anke pi/ poi vinniru i figghji kwindi . nd avia aʈri esiddʒentsi aʈri uʃʃiti e ku'si na vota akkat'taumu na kosa na vota akkat'taumu n aʈra . a mmia m annu puru kuntatu ke per esempio kkha vitʃinu a ll Aspromonte tʃ eranu tʃerti fimmini kafatʃivanu il kontrabbando per esempiu kkha a Missina Bagnara sì Bagnara no nun u sapeti no no iu nun u sattʃu komu fidandzamentu a promessa a kompromessa si fatʃi a/ ô kumuni si vatʃa ô kumuni si ʈrovanu due testimoni e si ddʒura aa ke ndi respittamu l unu ku l auʈru ti kiedunu si vulimmu a kumunioni dî bbeni o a separatsjoni dî bbeni . e ppoi dopu na nu periodu i/ dopu kwinditʃi jorna mi sembra no devonu passari almenu kwinditʃi jorna prima pemmu tipu spusari in kjesa pi kku voli in kiesa . di pubblikatsjoni di maʈrimoniu dâ kompromessa poi [h]ai/ i legalittsari tʃo'e na vota ke ti rilaʃʃanu a kosa nʈrâ kiesa a jiri n aʈra vota ô kumuni mi sembra no ora lo fanno fanno automatikamenti . fidandzamento si skambiavano gli anelli sì kom era allora i l fidan/ kwando ti fatʃevi fidantsato uffitʃale ti portavano l anello . ti portavanu n aneɖu e nu vasu ku rosi . kwantu vvoi di solitu supa i ventitʃinku no di suttha pik'ki kkju poku sugnu kkju pettsenti vol diri ka si . ma si kantʃavunu l aneɖi sì sì non solo il fidantsato a lla fidantsata no no tutt e ddui tutt e ddue . tʃ è puri a parata ô kuntʃiartu dipendi ku a voli u signu l oru i signu ditʃimmu nui l oru i signu tʃè pir'ki signifikava ka tu eri fidantsata oppur k eri sposata kwandu ti sposavi ti regalava a paratura d oru . si fatʃev na vota pe'ro non tutth u fannu mo . poi ntʃ èni magari kwandu ti sposi ku voli mu nd avi u kumpari d anellu tʃi regala l anellu a sposa sa'ra komu kwannu nu regalu in pju . ke ajuta duranti u maʈrimoniu stu kumpari d anellu pi'ro non tutti dipendi komu bo tu mposti u maʈrimoniu . kum era i tempi i ʃkhola a skuola da mmia a maeʃɽa noʃɽa ni proibbia pemmu parlamu l italianu e tʃè l i/ in dialettu parlammu in italianu pik'ki ni ditʃa ka sen'no influiʃʃi supa komu skrivimu . pik'ki komu basi komu parli skrivi e kwindi ndi proibbia u parlamu dialettu pe'ro nuaʈri kuʈrari duranti a rikreattsjoni sti kosi i kkha par'laumu semph in dialettu par'laumu italianu ddʒustu se venia kwarki kuʈraru i fora pemmu ndi fatʃimu kapiʃʃiri pik'ki se nno nun ti kapiʃ'ʃiamu kiɖu ke dit'ʃiamu . e ki ʃkhola fatʃisti allora fitʃi l elementari a media u madʒiʃɽali poi fitʃi lu korsu integrativu pik'ki vulia u vaju a ll universi'ta u studiu ʃentsi bbioloddʒitʃi bioloddʒika . pe'ro non proseguia kkjuni e ppo studiai ankora u mi pigghju l abbilitatsioni mu ntsegnu ntâ skuola elementari . e avi ʈri anni ki ntsegnu a Ddʒenova . skoli elementari . e kome fatʃi me me maritu mi duna na manu mamma mia a me kugnata pe'ro st annu visto ke iɖu si fitʃi mali ku a bitʃikletta un pottsu jiri . se rieʃʃu u vaju kkju avanti si no ppi st annu bbasta . ma kkhani ? e kkha ankora bisogna avere nu tʃertu tipu di punteddʒu se non nd [h]a punteddʒu mu . abbastantsa alto nun rieʃʃu u ʈrasu ntâ graduatoria tʃè ʈrasi pe'ro rimani sempri suttha . purtroppu è kkus'si . ku voli u lavora [h]a u sempri si sposta . ma nta Ddʒenova e vieni attʃettata komu fimmina o sì sì no nd aju bboni rapporti puru ku i me kollegi mi kjamanu spessu kwannu mi ndi vegnu te ne vai n aʈr annu veni nun bbeni ki fai fin a l aʈru jornu mi telefonaru si dispiatʃiru tantu puru ppô me figghju issaru komunkwe un ti preokkupari ritʃi è kkju mportanti u to figghju ritʃi ka a ʃkola . e kwanti voti vutati a kka a Pulistina kwantu vaju avanti arretu ? . em'be dipendi da kwandu nd aju i feri l anno skorso per esempiu nd eppi di kkju ji avanti arretu kkju ssai e l aʈr anni vinia ppê morti ppi Natali Paskwa e tʃerti voti rieʃu u vegnu ppi karnevali ppoi bbasta kwandu si kjudi a skuola e ntû misi agustu no e u misi d agustu kwannu tʃ ennu i feri tʃè finia u ʈrenta ddʒugnu e poi ritornava se mi kjamavanu a settembri kwannu apranu i ʃkoli . fatʃistivu ddʒiri ppa Kalabbria sì e dduvi jimmu a Paola a Rikadi . a Kapo Vatikano Tropea po aʈru . Rriddʒu a Rriddʒu bbe . Ddzambroni komu si kjama ɖa pi Ddzambroni e bbasta un mi rikordu e vi piatʃi o mi piatʃi u vaju in ddʒiru a Kalabbria si no è bbella a Kalabbria a Ddʒeratʃi a Ddʒeratʃi vab'be a Ruttʃella Sidernu Lokri . a Kukku Marinu Kukkurinu Kukkurinu vab'be nun mi rikordu komu si kiama . ma vede la differentsa fra la Kalabbria e Ddʒenova ke differentsa tʃè sikuramenti tʃi sa'ra əh ! tantissimi per esempiu i kalabbresi sekundu mia su kkju akkoglienthi i ddʒenovesi sugnu kkju tirati kku i sordi pe'ro ppe mandʒari si mantʃanu a miserikordia divina . e no pe'ro dipendi nd avi tʃè nun putimu fari tutta n erba nu faʃʃ pik'ki nd avi puri personi bbravi tʃe n è per esempiu na kollega mia Maria Paola ki st annu vinni kkha pe'ro so maritu èni u maritu so è di Sidernu ki st annu jimmu ndi/ ni nkunʈɽammu pik'ki mi kjamanu spessu no ka ristamu tant amitʃi e iɖa na puru k èni ddʒenovesi è na persona bravissima skwisita nun sattʃu si èni u karatteri soi o s èni u maritu ke kambiau a mugghjeri kistu non lo so . komunkwe . su megghju i kalabbrisi ke i ddʒenuvisi . e parenti a ll estero parenti a ll estero nd aju tsii a Frantʃa in 'Kanada a Montreal Filadelfia nd aju a in Flo'rida 'Florida tʃ è na figghja di a me tsia kiɖa dâ Frantʃa . e poi . nd aju a Ttorinu Pisa Rroma . ma dai parenti di Amerika levano soldi ? di kkwa no ma iɖi abbitanu propia ɖa vengunu kkha sulu pe fferie sulu ogni thanthu u ni vidimu la kommuni'ta all esteru porta soldi kwi invia soldi al komune di Polistena ? nom pentsu no manda nessunu nienth no no non ntʃi sugnu ste kosi . ke io sappia un ntʃi sugnu poi . stannu organittsandu una volta [h]annu fatthu na rakkolta di# per regalare un ambulantsa p ospedale tanthi anni ha . pe'ro era la komuni'ta di Nju York pek'ke tʃ era un polistenesi ke era il presidente del tʃirkolo degli italiani in Amerika ma sunnu rari i kasi raramenth komunkwe kwandu debbono kontribuire kontribuiskono sempre . tʃè manka l organittsattsjone per kolpa . pe'ro in altri paesi kome San Ddʒordʒo Mordʒetu . sugnu pju pre sugnu pju presenthi e invetʃe sono molto pju vitʃini . e di parti anke di tanti sindaki ke mandanu a ll estaru sono andati a Nju York sono andat in Montreal son andat in# sono andati/ a San Frantsisko kwindi kweste komuni'ta sono molto pju aggregati Polistena meno . Polistena è molto pju distakkatu in kwelle kose tʃ è molto pju egoismo ekko non tʃè assotʃattsjonismo . negli altri paisi forse per'ki tʃi sono . una familiari'ta per'ke molto pju emigrattsjone . sono pju emigrati kwindi si riuniskono fra loro paesani mentre i polistenesi sono divisi due tre per tʃit'ta ekko il non s inkontrano . raramenthe s inkontrano . kwandu kanuʃʃistivu u maritu voʃʃɽ ? e ɖa ndi kanuʃʃimmu pek'ki iɖu fatʃia nu lavoru vitʃinu a undi abbitava jeu e llora di ɖa poi pjanu pjanu ni misimu ntsiemi poi ni sposammu e . i tsippuli kumu si fannu i tsipphuli ? . e i tsipphuli nakatuli . poi ki aʈɽu a ʃɽunkatura u tsimba'to [specie di minestra] ki d è ? malantsane kjin melandʒani kjini vab'be u tsimba'to si fatʃi ku tutthi i tipi di verdure patati eh tsukkini kukkuttseɖi itʃimu patati kukkuttseɖi . e pipi . e melandʒani e tʃipuɖa . e jiu tagghju tutti pettsetthini no e i menthu nʈɽâ padeɖa ku nu poku d ogghju e fattsu pemmu si kutʃinanu kwandu su . bbelli kotthi po/ si poti fari sia im bjanku sia kû suku kwandu su bbelli kotthi eh pigghju nu poku di vasali'ko frisku u lavi u pettsiji u menthi nʈɽô ogghju ku nu poku di agghju iu fattsu ʈɽitatu pek'ki kus'sini no si senthi ʈɽopphu forti e pu kwandu si [h]a mu fatʃi stagghju [ridurre, nel senso di togliere il liquido; una altra interpretazione sarebbe st agghju kwesto aglio ??] tʃi menthu nu pok i pumadoru ku nu pok i sali e ffattsu u si ritira stu sugetthu dû pomudoru e si mandʒanu akkus'si . i tsipphuli kome si fannu ? . allora tʃi vogljunu pe nu kil i farina ntʃi voli mendzu kilu i patati gugghjuti skjattʃati nu kompetth i liavitu e ʈɽenta gramm i sali no kjunə aspettha pek'ki sugnu ʈɽenta nu kwaranthatʃinku tʃinkwanta grammi i sali . e akkwa kwantu bbasta e l imphastu s imphasta ntse/ tuttu stu sti mis/ ngredienti s imphastanu ntsiemi . e a pasta non dev essere ne ddura e ne ʈɽoppu likwida si lassanu si u levitanu pe du uri . kwand è ppronta si fatʃi na padeɖa ku tanthu ogghju bben kkaldu si pigghja nu pettsettinu di stu/ stu impastu si minth nʈɽâ padeɖa kwandu stuu pettsu d impastu veni supa signifika ke l ogghju è ô puntu ddʒustu allora si ponnu fari si si pigghja/ si menthanu i mani nʈɽa ll akkwa e si vvagnanu po si pigghja sta pasta e si ffila tʃè si stendi e si ponnu fari sia tʃambella . e si menthanu nʈɽa stu ogghju e phuru si ponnu fari kjini tipu ku a nduɖa . un sattʃu se sapiti ki èni ? . nduɖa o salami eeh bbakka'la stokkhu olivi . eh sottsittsa no lo so o provola per esempiu da mia fa l ultima padellata mamma mia fatʃa kâ provola ntʃi menthi kubetthi i provola dinʈɽa e kjudia e po kwandu tu l aprivi ti fi/ ti fila sta provola . si fannu pe Natale ? si fannu pe Nnatali opphuru pi San Ddʒuseppi da mamma mia si l [h]amu fari si ponnu fari sia salati ke ddoltʃi pe San Ddʒuseppi . poi i fai kwandu vo duranthi l anni non lo so pe'ro di/ kome ʈɽadittsjoni a Nnatali e i nakatuli ? i nakatuli pe nu kilu di farina ntʃi vonnu sei uova . e nu bikkeri di anitʃi o sambuka pemmu ntʃi kattʃa l orori di l ova e na bustina di vaniglia l imphasti e kwandu u komphostu èni tutthu omoddʒeneu u fili e ntʃi fa tipu na spetʃi di di ʈɽittsa o n ovali ku na spetʃi di serpenthi i supa si friji sempri nʈɽa ogghju opphuru po far a pignolata a fili nu filu lungu sotthili e si tagghja kû kurteɖu e si friji nʈɽa st ogghju po a fini pigghji nu poku di mieli u ntʃ u jetth i supa ku ll anisini . anisini sarrianu kiɖi spetʃi i koloranthi no . kiɖi tanti kulura ɖa kiɖi eh i pallini sì di tsukkeru kanditu ki è . e si menthanu u supa anisini si kjamanu kkha a nnua tʃè in dialetth . sa'ra dekorattsjoni va . poi ntâ skola per esempiu a Ddʒenova ati ankunu gwagnunu diffitʃili ka . mhm l annu skorsu nd epphi nu/ nu figliolu autistiku nd avia ʈɽiditʃ anni e venia ankhora a skola pek'ki mamma sua votsi m u teni ɖa pek'ki si ʈɽovava beni ku ll insegnanthi e volia u ʈɽova na skola vitʃinu a Korniglianu undi jia jeu kini ntʃi pigghjava stu figghjolu ntʃ u attʃettharu pe'ro non non tanthu per'ki era nu bambinu autistiku skittsofreniku . kwindi dovevi stari atthentha pek'ki ti t arrivavanu korpa ti ti spinddʒia se ditʃia na kosa k era no era no na vota si pig'ghjo u diretthori dû vrattsu e s u tirau pi nu bbonu du tʃentu ʈɽitʃentu meʈɽi po mi kja'mo m issi veni pigghjatillu pik'ki iu nun riesku a trattenerlo . eeh . e ppo per esempiu anke nʈɽa/ antsi kist era abbastantsa avanthi rispetthu ad auʈɽi bambini autistitʃi pek'ki riuʃʃia u kapiʃʃi kon/ u rikonoʃʃi sillabi inittsjali dî paroli allora fatʃivi kostruivi frasi ku i disegnini tu ntʃi itʃiva le paroli inittsjali tu t a ʈɽovava attakkhava e jam avanthi kus'si nu lavoru a domanda rispondi tʃè ku i risposti ddʒa fatthi ntʃi tagliava tuni e iɖu riattakkhava . pe'ro era abbast èni abbastantsa intelliddʒenthi stu figghjolu . pe'ro tʃè era diffitʃili pek'ki nun sapivi mai kiɖu ke ti potia suttʃe'riri . komu ti andava beni komu ti potia minari avia stari attenthi ka magari ntʃi pigghjava robba ê kwaʈɽari e ntʃ a lantʃava dî fineʃʃɽi . o si kattʃava i skarpi i lantʃava suttha avia mu ntʃi pigghji se si menthia ka#/ skapphava e fujia pigghjava l uʃʃita di emerddʒentsa e sikurettsa e si menthia a rotu de kollu ntɽê skali u ntʃi ten arrethu nomm aviss u skappha fora era na grandissima responsabbili'ta l annu passatu purʈɽopphu . mpegnativu . e antsi è ddʒa in buoni kondittsjoni pek'ki mi rakkontava a maeʃɽa sua ka a ll inittsiu nʈɽô primu/ nʈɽâ prima elementhari . iɖa si vergognava perfinu u si fatʃia vidiri i gambi . i kwantu punthati ntʃi detsi ntê gambi ka l avia tutthi rovinati . purʈɽopphu ntʃi spellava propiu a pelli . ehm kiɖu ki passau perdiu . detʃi o duditʃi kili . mu statʃi arretu pek'kini iɖa u vidia k era nu figghjolu bbravu pek'ki pe disegnari sapia u disegna i nu modu inkredibbili era bravissimu a disegnari pe'ro nd avia sta kosa kkha ke si ntʃi skatthava kiɖi tʃinku minuti non tʃ era nenthi k u potia fermari . tʃè po ti minava non è poi era kkju grossu dû me figghju . kwindi althu e avia stari atthenthu pek'ki ti fatʃia mali se ti akkjappava ti fatʃia mali . na vota mi tirau na bottatat ntô stinkhu e pe na setthimana . n aʈɽa vota na melandʒana [livido] kkha . tʃè per'ki era kos'si non non è/ per'ki si dispiatʃia iɖu pe'ro a kiɖu minutu ɖani nun kapiʃʃa nenth non kapiʃʃa nenthi a kiɖi minut ɖa e kon gli altri kwaʈɽari ? eh dov/ a'viamu stari atthenthi nui tʃè ormai li aʈɽi kwaʈɽari s avianu abbituati pe'ro appena u vidianu tʃè a prima reattsjoni pemmu ti spindʒi arretu mu ti gwardi tʃè nd avianu paura . anke pek'ki non sapiva ki ti kapitava eh . nu minutu era ku tthia ki skertsava nu minutu dopu ti ammattsava . po kwandu si pigghjavanu i krisi si jettava n terra kumintʃava a pistari o si si pistava iɖu ku a skjina o ku i pedi ô muru tʃ avia u/ riuʃʃiva u spakka pur a portha . non era a prima vota a ruppiu ʈɽi vvoti kiɖa porta . ntʃè era/ è imprevveddibbili . na grandi responsabbili'ta .
Pol2wID1 a solita dumanda kwandu naʃʃist ? allora sono nato il nove dodiʃi in dialettu neʃʃia u novi dudiʃi nuvanta nd aju ʈriditʃ anni vaju a ʃkola fattsu/ e finii a tertsa media aj e nkumintʃari u primu superiori al tekniku . ehm . poi vado a skuola di musika pure in kalabbrisi vaju a skhol e musika sonu a ʈrumba nʈrâ banda e Polistena e poi voleria pimmu kontinuu fitʃi a domandina pô konservatorio voleria u ʈrasu nʈɽû konservatoriu se rieʃ u mi diplomu volaria u dʒiru ku karki bbanda puggliesi fattsu kwalkosa ku'si e . u konservatoriu unn ia ? u konservatoriu èni a Riddʒu . e kwindi s [h]addi fari karki pok e sakrifiʃu da Polistina a Riddʒu avanti arretu eh . e pik'ki na banda puglisi pik'ki tʃ e[r]unu tanti bbandi pugliesi ki viaddʒanu assai fannu tanti serati e . sembra bbell u nd ai in dʒiru pemmu kanuʃʃimu nuovi personi sentiri modi i parlari e kulthuri diversi . nda Polistena tʃ è na banda ? sì . semba na bbanda ke a mmia mi piaʃi non è na bbanda . morta è na bbanda allegra ki sintʃeramenti a mmia mi piaʃ . nta la skola parri u dialettu ? sì onestamenti iu a skhola akkumintʃai i l asilu sempi parlandu n dialettu i maeʃɽi ndi gridavanu e faʃevunu l impossibili u parlavanu italianu pe'ro nun si vidianu mai nui par'laumu u stessu u dialettu . infatti nd eppi puru aʈri kumpagni ki nun sapianu mu parlanu dû tuttu l italianu ddʒa da l asilu e kwindi po tutta a klassi par'laumu sempi u dialettu e kwindi i maeʃri niʃʃianu pattʃ pemmu ni fanu u parlamu kakki parola d italianu . e prendi brutte note ? . no . no è una klasse partikolare ma siti tutti i Polistena nda klassi toia ? nʈrâ klassi mia sì pe'ro tʃ èni kakki me kumpagnu ke nd avi l oriddʒini dî ddʒenitori forestieri sempri paisi nʈra Kalabbria pe'ro . e ke jukati kwandu tʃ [h]ai nu poku i temp libberu ? puru nʈrâ nʈrâ klassi pir esempiu n dununu dieʃ minuti i rikreattsjoni ki nui faʃimu mendz uri# e jukamu per esempiu tʃerti voti puri ammuttʃuni ju'kaumu e karti poi jukamu a passaparola jukamu a a ndovinari i paroli e a nomi komuni di kosa puru tanti joki in soʃe'ta . fai sport fai ? ma sempri kon la biʃikletta magari dʒiriamo in gruppo kon le biʃiklette kwalke partita a pallone ko'si . e bbasta . e ti fatʃisti mali a lu pedi ? sì kon la biʃiklett kâ biʃikletta e kuntami komu suttʃi'riu ? . allora fa'tʃiamu attivi'ta estremi ke vuol diri ? tinnau sup a na rota pigghjai na bbuka e tsumpau a biʃikletta e katti tuttu supa o dinokkju . e pua ? e ppoi mi fiʃi sulu na skorʃatina [scorticatura] sembrava ki sembrava sulu na skorʃatina ki mi niʃʃiu sangu nu poku l aʈru ristau dinʈra poi si koaugulau dinʈra e sembrava ka nun d avia nenth a sira appena mi ʃroppiai e non sentia neanki assai duluri e e riʃʃia pemmu kaminu normali stessu ka nun nd avia nent poi u jornu dopu menʈr era nʈrô lettu ntisi spalari e nun mi fidai kkju pimmu mi aldzu e mi muov u pedi poi fiʃi i raddʒi mi rikoverai all ospedali e m epp operari pe'ro no kkha m epp operari a Messina per'ki l ospedale i Polistena èni attrettsatu pe'ro ntʃ enu i mediʃi ke nun valanu nent . pik'ki se m avia operari kkha faʃia n operatsioni ʈraditsionali ki avianu a spakkari i kkha a kkha u kattʃunu propiu tutti i muskoli i fori e le osse e ntʃ era o riskju pemmu nommu riʃʃu u kamminava bbene nveʃ epp i iri a Messina fiʃ l altroskopia ko i bbuki . e ddʒa ankumintʃai a fisioterapia e dovrei pure guarire prima . e ki ti purtau a Messina i ddʒenitori toi ? tʃ [h]a/ . tʃ [h]a detto un dottore di Polistena kwando [a] kapito a situattsione e di man/ in kalabbresi devi parlare a ndi mandau nu mediku i Pulistina kwandu kapiʃʃia a situattsjoni ka era kritika nni mandau a Messina pik'ki tʃoè kkhani è bbruttu u spitali me putia ristari ttsoppu e kwindi dissi megghju ke mmu jamu ɖa ka è kkju sikuru e ku'sini puattsu puru guariri prima no ? dʒusto dʒusto per la skuola vero ? no per la skuola no nun tʃ a fattsu pâ skola . ppua stai a kkasa kwandu akkumintʃa a skola ? no komu tʃi vai a skola ? e magari m akkumpagnanu vaju ku i stampelli . sen'no om baju . rikordi d infantsia t a rikordi ankuna kosa kwand eri kkju pittʃulu ankora ? . ma mi rikordu kwandu 'jiamu a asilu magari ki ni ni 'jeumu tutti i maskuli ki 'erumu i megghju d asilu ki kat'tʃaumu pattʃi e maeʃri tʃi ni fu'jiamu nʈra aʈri klassi poi 'eramu ki mman'tʃaumu per esempiu nun ndi piaʃia e ghit'taumu u mantʃari sutt e banki e po pig'ghjaumu e tʃi nni fu'jiamu i na stantsa a ll aʈra per esempiu 'erumu ki man'tʃaumu e tʃi nni fu'jiamu nʈrâ stantsa unni si jokava ppemmu ni pigghjamm i dʒokattuli u jo'kavamu . sti kosi kkha . ki rikordi tʃè per esempiu a nonna ti kuntau ankuna storia ? . sì rakkontava kwandu era pittʃiriɖa iɖa ka iɖi niʃʃianu poku pik'ki tʃ era a gwerra magari i bbombardavanu e kwindi nd avia paura u neʃʃunu e riʃi ka poi tʃi passavanu/ eranu n du personi e tʃi tokkavanu ʃentu kili i pa/ ʃentu grammi i pani ô jornu e kwindi tʃi passavanu na panetta ogni settimana ke era pe . na panetta i nu kilu ogni settimana pik'ki eranu a me bisbisnonna e a me nonna eranu sulu ddui e stavanu nʈrê kampagni nun stavanu nʈrê paisi komu mmoi e kwandu avianu a gghjiri ô paisi en a fari lungi distantsi ppimmu ennu m akkattunu kakkos . poi diʃianu ka na vota jianu pimmu akkattanu per esempiu nu pok i pomodoru nun jamm e akkattamu komu mmo per esempiu nʈrê lattini kiɖi i pelati jianu ɖa inʈra nu servetth ki u kjamavanu mukkaturi tʃi mintianu deʃi liri i suku per esempiu e poi u portavanu e fatʃianu a pasta u ʃɽattu i kiɖu stratu e faʃianu a pasta ki dopu kwandu jia pi l akkwa nun jia ku i ʃestinu ku i buttigli oppuri ku i bbidoni ka nd avia na dʒara i kritə i terrakotta ki a portava supra a testa e jia a fontana pa rinkia e po turnava a kasa . a kortara a kortara . ka poi jia ku mamma sua per esempiu mamma sua jia o kogghj alivi e pemmu faʃi kwakki poku i sordi e iɖa magari ristava a kasa pittʃiriɽa ntʃi tagghjava l erba pê kunigghji e s abbadava î gadini e ppo si nni jia nda so nonna ki kwand era ura e mantʃari jia nda so nonna e po a sira aspettava a mmammasa . ka poi u nonnu fu nkartʃeratu in Ingilterra eh . kwindi eppi de stetsi nu bellu poku nʈrô kartʃurə e stetsi puru pemmu nu viri ppi tantu tempu pridʒonier i gwerra era nʈrâ na fattoria nun era nʈrô kartʃuru . dʒiti skolastiʃi i faʃisti puru ? si ndi fiʃi . eh nun mi rikordu pe'ro undi . ndi fiʃi ki ghjimmu a Katantsaru mi sembra poi 'jeumu a fabbrika da/ di likwiritsia a koka kola eh . e po nun mi ndi rikordu stanu faʃennu a brasilena ɖa ? no . [h]a bbist a Sila a pur a Sila . le isole Eolie puru puru e ti piaʃiru ? sì solo ke tʃ era un isola ke puttsava di dzolfo la non mi rikordo kome di kiama mm Vulkanu . e poi siamo andati a Padova pure kon l estemporani e kon mio pa'pa e molto bella Pottso Nuovo è un paese trankwillo poi non è un paese di montagna è tutto pjano . è tuttu kjanu e . poi i personi ennu bravi akkoglienti simpatiʃi . e in Siʃilia ? la Siʃilia puru è bbellu e puru u dialettu è divertenti nun è nu dialettu . propiu duru komu Katantsaru Riddʒu tʃ ennu kiɖɖi raddoppiamenti e divertenti kiɖu siʃilianu pari kom a kiɖu napoletanu . poi a Siʃilia sekundu mia è bbella pik'ki ntʃ ennu puru i karnevali ki ennu festosi tʃ ennu i karnevali estivi puru ki ntʃ ennu i karri siʃiliani restaurati ki ennu bbell e kiss è nna ʈraditsioni siʃiliana ki voli puru portata avant . e kkha nta Kalabbria tʃ è ankuna kosa ka ti piaʃi per esempiu u u mestieri di tuo pa'pa u fordʒaru ke o tʃ è n aʈra kosa ke ti piaʃ tipu artidʒanatu ? . no artiddʒanatu . num mi piaʃi tanth . mi piatʃi pemmu lavuru no ma magari pemmu virə sì . ke volaria fare ? kwandu su grandi volaria se rieʃʃu u mi diplomu . pemmu vaju u sonu nʈra kakki bbanda . kkha nda Kalabbria o fora ? ma in Kalabbria in kwalsiasi bbanda basta ke è na bbanda bbuona no ? e kon i tuoi amiʃi kon gli amiʃi tuoi kosa fai ? . ma kwando tʃi riuniamo andiamo di sabbato magari a manʒare na pittsa kwando tʃi riuniamo magari kwalke partita di pallone e jamu dʒiramu kku i biʃikletti e . ma kwando joki a lu palloni in ke posittsione ti ʈrovi ? al solito ? ma se gghjoku o difesa o portiere nun è kka sugnu unu komu a Buffon ma . ku'si no partiti ku'si . ma partiti ku nu allenatori o partiti no no partiti ʈra nnui ku'si . jammi ô kampu per esempiu ndi jokamu ô kampu ku voli ppemmu staʃi ô kampu per esempiu s u pigghja ppi tutta a jurnata e ni faʃimu i partit a matina . e ppoi ennu partiti normali ku tempi tutt sutt/ supplementari kwarantaʃink minuti sostituttsioni komu na partita normali sulu ka ʈra nui . e v imbrigati puru duranti a partita ? sì ʃerti voti puru sì per esempiu kkha tʃ èni n alberu menthanu a karkunu ki nu sapi e detta diʃi fall ammuttsiki non tʃ ennu punittsjoni ki non servənu e ppoi per esempiu kwannu tʃ è nu fallu dʒustu n o fiskia o kwakki punittsjoni mank a kjamunu [h]ai un skwadra preferita ? ma a Reddʒina rakkontatʃi . i kampionati gli ultimi kampionati . ma a Reddʒina è sempi stata na na skwaʈra vintʃenti magari inʈra l anni preʃedenti ma mmo ʈra st anni ko'si èni sempi im biliku ʈra serie a e serie bbi pik'ki ntʃ ennu tʃerti allenatori ki nun è kka servunu assai tʃ era n allenatori ki nd eppunu bbonu st annu e s u kattʃaru e kjamaru a kiɖɖu kretinu ki nni portau n aʈra vota in serie bbi . po st annu sekunnu mia ntʃ ennu puru u Katantsaru e o Messina nʈrâ serie a ki st annu tʃè i stadi dâ/ dô Riddʒu nun si poti iri kwandu jokanu Katantsaru e Messina o puru Riddʒu ku Missina kkha si juntʃanu i korna . è puru sempa na kosa sɽana ka nʈra a stessa dzona dâ Kalabbria e s akkiappanu ppe na partita i palluni . e la materia tua preferita a la skola ? ma nʈra la skola preferiʃʃu si tʃ è nu professori bbravu e musika se nno# . e ke musika ti piaʃe ? ma ppju musika di bbanda ke lirika o klassika . poi preferisko anke musika moderna o musika pop . o rok non tantu . normali musika sempi moderna normali oppure pop . poi dʒetts kwalke kosa non moltu . u musiʃista preferitu ? ma . Nino Rossi . uno di . ppju ppju o meno blus kon . e un po di ddʒetts ank . ma è un artista kalabbrese ? no . è sekondo me è è un grande suonatore di tromba megghju di Armstrong sekundu mia pik'ki Amstrong pû ddʒetss nun mi piaʃ assai preferiʃʃu megghju Ninu Rossi . pik'ki fatʃi puru kandzuni kkju divertenti nveʃ kiɖi d Armisʈrong tradittsjonali ku'si parunu motori ʃerti voti . faʃisti mai na bbravata ku l amiʃi toi ? . sì sì . rakkonth ! dai kunt ! . pre sempiu . per esempiu kû amiʃi mei tʃ ennu karki makina vekkia èni u periodu i kapodannu magari e nun nd a'viamu nenti a kki ffari pigghjamu i bumbetti e 'jiamu e ntʃi skoppjamu ndî luʃi spakkati dê makini vekkh . tʃi #amu rinʈra tʃi sdinkjamu i roti . o pu/ o puru a proessoressa no a proessoressa ki ormai èni vekkhja nun kapiʃʃa nent pigghjamm a makina tʃi altsamm i terdʒikristalli tʃi sdinkjamu i ruoti tʃi ʃippammu i spekkjetti . i poi siempi pigghjava u karr attrettsu u jornu dopu ka . pik'ki tʃ erunu tutti i roti sgonfi . poi ? poi nʈɽâ skhola . era l urariu i dukattsione fisika 'eramu tutti nʈrâ paleʃɽ . 'eramu nʈrâ paleʃɽa diʃimu . ki ghju'kaumu tutti . ntʃi ni fujimmu . jimmu inʈrô bagnu e tʃ era a sirranda ki nun s altsava no allora pigghjammu e ghjimmə tutti# . ppoi arrivanu i bidelli dopu ʈri uri arrivanu e dinnu [dikunu] ka katta [cadde] a serranda sula forsi pik'ki era vekkja . e si fiʃ fari karki vit e katthi . e infatti ankora tʃ èni tutt a serranda ʃippata . poi menu mali ka ntʃ era a porta d emerdʒentsa nella paleʃɽa aperta ka pigghjammu tsumpammu dâ fineʃɽa rrutta e fiʃimu tutt u ddʒiru dâ skhol ʈrasimmu na porta d emerdʒentsa dâ paleʃɽa ka se nno n akkjappava o presidi e ndi #isau . nun s akkurdʒiru di nenti ? no nun s akkurdʒiru ka ku sapa und era #kiɖɖu avvinutu dopu ntʃi pig'ghjaumu i palluni tʃè i kosi dê bidelli tʃè sgabuttsini dî bidelli ntʃi faʃiunu pemmu aprunu per esempiu ppi na bbabbata duopu min'taumu kakki pok i skottʃu supra a kjavitura ka# mu si kjuri nô ntandə tʃi pig'ghjaumu i palluni . ki faʃiuvu ? . i li'vaumu ppâ kasa #'jiamu e ndi pigghjamu kwand vu'liamu ppemmu jukamu . poi tʃ era nu professori puru babbarell ɽani . ki pig'ghjaumu iɖu sunava ku a kitarra sulu ppi fatti soi e nui ju'kaumu ô palluni tʃo'e â klassi jo'kavamu e karti e nun fa'ʃiamu nenti iɖu si stava ɖani e sonava e kantava kâ kitarra sulu ppi fatt soi ma era professore i musika ? sì . vi nda s akkurddʒiru ka jukamu kû palluni pi kkhani ? non ntʃi nteressava . magari se ti vidi kî kudʒinetti ke fati al solitu ? ma magari ku i kudʒinetti jamu puru u fatʃimu sempi organittsamu kakki jok i fari jokamu ô palluni sempi o stessu jokamu ê vidioddʒoki jamu a karki sala i ddʒoki jukamu a karambola magari ô bigliardu . po magari neʃʃimu u jamu ndi pigghjamu u ddʒelatu ɖi kosi ko'si normali . ti piaʃ ankuna kosa i mantʃari ntâ kuʃina pulistinisa ka faʃi a mamma toi ? ma a faddʒola magari pasta e faddʒoli o ? no no sulu faddʒola ku'si normali . faddʒola poi . puru i puriʃeri ki su ? faddʒolini . patati puru . patati frijuti a pu're gugghjuti kom a tutt i maner . ppju rrobba kasarettʃa ke rrobba komprata . e kâ sorta vai dakkordu ? sì sì vaju kkju d akkordu ku sorma ka ku fratuma . a frati è kkju ranni ? no kkju pittʃulu . n avi otto ann . e t imbrigi ku fratita ? . iu ? dâ matina a sira ku sorma ku fratima . ku'si ppi bbabbateɖi basta u tʃ èn a ʃintilla e faʃimu n intʃendiu . [h]ai mai provato a guidare ? sì iu . pruvavu# dʒiru ku a makina fattsu sgummati ku a makina u pitts i fatth dove lo fai ? pik'ki ttʃ è nu pettsu libberu n offiʃina e papa meu sempi po ɖass tutt a makina aperta si skorda i kiav o paʈri vaj a pigghju e attakkhu . a pigghju e ddʒiru dinʈra ntô garaddʒi no fuari nʈɽâ ʃɽata e da kwanti anni ? ma da un anno e mmeddzo due . e kwalke altro skertso ai professori ? . no . al preside ? . no . ʃoperi ? sì ʃoperi ppî nna bbabbata pe[r] esempiu fa ʃoperu u ʃoperu dê professori e faʃimu ʃoperu puru nui e magari nui nun l ava'riamu a fari o pu esempiu ruppimu bbanki ruppimu seddʒi e faʃimu ʃoperu #ka nun ti kambiamu i banki e i seddʒi e dopu ruppimm i serrandi e faʃimm u ʃoperu ka non ndi kontsanu i serrandi . e ruppimm i bbagni e faʃimu ʃoperu ka no ndi kontsanu i bbagni . dopu skrivimu tutti i muri e faʃimu ka nun ndi pittanu e nd ɖassanu i mura lordi ogni kkosa faʃimu ʃoperu . kwannu tʃ èni nu jornu ki tʃeni pe[r] esempiu l uri pisanti pigghjamm e faʃimu ʃoperu e il motivo ? ko'si pemmu ntʃi ni jamu ndâ skola nommu jamu studiar sì sì ma uffiʃalmente per'ke ? . ppi bbabbati ko'si ka ruppimu bbanki seddʒi ppi na seddʒa rutta faʃimu ʃopiru ppi nu bbanku ruttu faʃim ʃopiru . un pretesto ? sì nu pretestu ppoi arriuamu kkha nʈra i bagni ad esempiu nun puliddzanu i bidelli faʃimu ʃopiru ka nun ti pulidzianu i bbagni faʃimu ʃoperi ppe nnenti . ma tu vularissi ka a skhola tua è kkju pulita kkju bbella o ti piaʃ kom è ? a mmia a skuola propiu nu mmi piaʃ ppi nenti kwindi nun m interessa s èni bbella o s èni bbrutta . e il konservatorio è a Reddʒo ? ma tu lo vorresti frekwentare kontemporaneamente o dopo la skuola ? no se riesko a entrare interno fattʃo solo skuola ee solo konservatore non fattʃo la skuola devi fare un test un esame ? si si dev fare un esame prima di entrare eh . e e poi se mi pigghjanu iu [h]e viri se rieʃʃu pemmu mi diplomu . e kwannu ? avaria a ffari sei anni . in konservatoriu . e il konservatoriu dov è ke si ʈrova ? si ʈrova a Riddʒu e ppi kissu èni nu poku diffiʃili pik'ki s [h]addi fari avant arretu Polistena Riddʒu . ppi sei anni èni bruttu sì mmo tʃ ennu l autobbussi tʃ èn abbonamenti pe'ro sempi nu pok bruttu è pik'ki s [h]addi jiri ʈri vvot a settimana s [h]addi jiri avant arretu kû l autobbussi e nu poku bruttu è è faʃile entrare nel konservatorio ? no è diffiʃile pek'ki i posti tʃ ennu molte rikjest e posti e kwindi è diffiʃili u si ʈrasi . pi pik'ki nd avi puru poki posti disponibbili all annu st annu kkhani èni n annu ki nd av assai puru e kwindi kwalki possibbili'ta i kkju ttʃ è pik'ki arriva tʃerti anni ki nun tʃ ennu manku i posti .
Ros1mDD1 kwannu naʃʃisti ? naʃʃia a Polistena il kwinditʃi u detʃi ditʃembri millinoviʃentottantatʃinkwe e abbito abbito a Polistena ehm . tienə frati suorə ? e [h]o/ n aju du frati kkju grandi unu di vintisett anni e unu di vintiʈri e nʈra a famigghia simu ʃinku iu fa a kkju pittʃiriɖa . ehm n aju ditʃott anni . vaju a skola e frekwentu l ultimo anno di di litʃeo maddʒiʃɽali pedagoddʒiku . fai sport ? no nun fattʃu sportu kredevo ke faʃessi pallavvolo ah a skola sì no pe'ro . siamo tutti simu tutti alti a kasa mia # è autu ddu meʈri l auʈru unu è novantanovi e iu unu e otthanta . kuntattʃi kosi d infantsia kkâ nnonna kû nnannu i nnonni non l eppi n i kanuʃʃia sulu unu . ehm . d infantsia non lo so i joki ? i joki ki fatʃivi i joki a skola allora ju'kavamu a muttʃateɖa e a mamma e o papa ku l aʈri figghjoleɖi e kui penthulini ku a biʃikletta fa'tʃiamu joki ko'si di gruppu k avantsi kug'ghjiamu i pinoli puoi e ki fatʃistivu e pinioli ? . i rup'piamu e ni mand'dʒaumu e ni mand'dʒaumu . a skola i kumpagni ? ehm e per kwantu riguarda o dialettu a skuola nun tʃe permessu m u parlamu i professori ni rimproveranu spetʃalmenti a professoressa di lettere ni diʃi ka si parlamu u dialettu skatta nu dui supra o reddʒiʃru guai se tʃi senti parlari dialettu i nta lementari ? pure sempri o stessu pik'ki ditʃi ka si rifletti supa kwando skrivi non sappjamo skrivere kkju parlamu dialettu e menu sapimu u skrivimu e kwindi sempri rimproviri rimproviri rimproviri . sekundu mia nun è ddʒustu puru kwandu jia a skola jeu a maeʃɽa eh iu u parlavu o stess . kosa vorresti fare dopo allora a maeʃra d asilu kosa ke mi piaʃ sempri sin da pikkolina . i bbambini mi piaʃunu aju na passjoni . mi sattʃu sbrigari ku iɖi e kwindi . ma tu per esempiu akkudiʃi a voti nipoti tʃè kudʒinetti nipotini no kudʒinetti kudʒinetti viʃini i kasa . tʃè nipotini di alʈri signori ma sempri sì vai d akkordu ku iɖi sì sì . tutti i bambini nel/ tʃè ʈra a maddʒor parti di kas mi tʃerkanu perki . sannu tʃè ka ponnu tʃè nun kom pottsu diri non [h]annu paura eh non [h]anno paura pik'ki si fidano . e komu te piaʃe ti piaʃi Pulistina komu ʃit'ta komu paisi ? tʃ è anki na kosa spetʃali ka ti piatʃi Polistena sì e no mi piatʃ e nun mi piatʃ . pik'ki ti piatʃ e pik'ki nun ti piatʃ ? ma aspetti positivi e aspetti negativi tʃè kwandu mi piatʃ e kwandu nun mi piatʃi . na na dzona bella e Pulistina ki mi piatʃ a mia èni# e ki nd avi na sta dzona ? e tʃè èni na villetta unni tʃ èni a/ nu lagettu peʃi spostatə no # si po stari si po passijari si po stare seduti è kkju ʈrankwilla kome dzona è ʈrankwillo e po aʈri # pua # nun è tanta ʈraffikata tʃi sunnu i peʃʃi pua# . e t a rikuordi ankuna dʒita skolastika ka fiʃisti ? sì parekki ddʒiti skolastiki in Kalabbria ne tʃè dzoni di Kosentsa Katantsaro Kastrovillari Rossano Kalabro . ehm . poi . allora tʃè nun mi rikuordu komu si kjamava u paisi# . u ppaisi albbanesi ku è Kosentsa è ntra u Kosentinu Spettsano Albanese ? Spettsanu mm jimmu ɖani puru ppi fare a differentsa di nnu pop tʃè di nu populu ki parla in Kalabbria ki parla n aʈra lingua lingua diversa poi tʃè a Rossanu a Rossanu dʒirammu tutti pe visita di kulturi bibblioteki edifiʃi e lo stessu Kosentsa e Kastrovillari . pu aʈri ddʒiti in Sitʃilia . ti piaʃiva ? sì bella a Siʃilia è kkju bella a Siʃilia da Kalabria sekundu tia a kiɖu ka [h]ai vistu ? bbe in Sitʃilia vitti Sirakusa Taormina e vab'be su belli pe'ro a Kalabria puru è bella tʃ è na dzona ka ti piaʃa tantu nta a Kalabria olʈre Polistina oʈru a dzona i Tropea Kapo Vatikanu è bella tʃè tʃ è il mare tʃè u mari poi alʈra dzona Altomonti puru bellu da provintʃa i Kosentsa . e ku i kumpagni tui vai d akkordo tieni nə sakk e amiʃi o komu vi organiddzati ? tʃè amitʃi n aju poki pokissimi e tʃè poi piu o menu parlamu dialettu mai italianu no nessun e nui parla l italianu a meno ke non koʃʃamo tʃè nun kanuʃʃimu kakki persona nova oppuri nun veni kalki amika di su dô nordə e kwindi simu koʃretti a parlari pik'ki nun ti kapiʃʃi nô dialettu se no sempri dialettu sulu nelle okkasjoni tʃè tʃ è l okkasioni kkju ʃritti parlamu italianu . e tu mo frekwenti skuoli superiori no il liʃeo e dʒa [h]anu kandʒatu kandʒanu i prufissuri riʃpettu ô dialettu polistinisu ammettunu ke si parra u dialettu ntâ skola mmo no no pek'ki iu [h]o sintutu ka stanu faʃennu sta initsiativa a Pulistina no non non ammettunu u parlamu komu dʒa dissi prima nun ammettunu u parlamu ital/ dialettu pi fortsa italianu tʃè puru fora di l orariu skolastiku gwai se ni sentunu parlari dialettu pik'ki su rimproveri . rimproveri e voti sup ô reddʒiʃru negativi simu minattʃati in poki paroli . e per esempiu komu tu vidi a konditsioni da fimmina kkha a Polistina tu puoi po niʃʃiri a sira o sì sì sì . no ringrattsjando a Ddio tʃè su libbera nun è kkju in tʃerti famigli è kommə a nna vota in tʃerti no in tʃerti famigli su emantʃipati e tʃerti rimanianu arreʈrati komu prima a fimmina nun pute niʃʃiri oppuri si neʃʃi ava 'neʃiri ku a mamma e kû pa'pa se è fidantsata o stesso ava 'neʃʃiri kû tsitu a mamma e o pa'pa tʃè non tʃ è ttʃ è unni ttʃ è libber'ta ttʃ è unni no e ponnu stari kû tsitu o [h]annu stari puru a mamma o pa'pa puru mamma o papa oppuri i frati kkju pittʃiriɖi si ka fanu o kanə e guardia sì e komu tu vidi a situatsjoni in dʒeneri si kkju libbera e na vota sì tʃè pi kwantu mi riguarda a mia si su kkju libbera di komu na kwaʈrara di ll e'ta mmia ke put essere na vota tʃè neʃʃu nun diku ka fattsu kiɖu ki vogghiu pe'ro tʃe n aju a liber'ta mia sempri tʃè non limitata ku kiɖa # i ɖani pe'ro ringrattsjandu a Dio n aju a liber'ta pottsu fari kwalsiasi kosa ki na kwaʈrara di diʃott anni vol u fatʃi . e i ddʒenitori tuoi sunu dakkordu ke tu un dʒornu ti ʈrasferiʃi nta na universi'ta nda n aʈra ʃit'ta a Reddʒo a Kosentsa dove ti piaʃ studiari ? tantu filitʃi nun sugnu pe'ro sì d akkordu sì pik'ki tʃè m aju fari nu futuru nu futuru a Pulistina nun m u fattsu kwindi pik'ki non ttʃ è universi'ta kwindi ppi fortsa [h]e gghjiri fora paisi o a Riddʒu Messina Roma e sai ddʒa duve kkju o menu . sì pentsa Roma ma . teni ankun amika ɖa a Roma ka sta studiandu ɖa o sì kompa/ tʃè kompagnia mei ki ghjiru prima ki initsianu mmo a settembre a Roma kkju o menu ddʒa . komi si fatʃi Natale Paskwa a Polistena ? allora u Natali a Pulistina tʃè kome dappertuttu si passa ko a famigghia . tʃè ttʃ è a traditsjoni di l albero i Natali dû presepiu di fari i vidʒili i Natali i tsippuli ke èni tʃè nu tʃibbu tradittsjonali e komu si fanu ? allora tʃi vuoli lievitu patata farina akkwa e basta . e poi friddʒere Vicina si laʃʃa lievitare due ore e poi si friddʒ per esempiu in un kilo di farina meddzo kilo di patate . ma tu personalmente ki sai preparari ki sai kuʃinari lasagne kuʃinare non so non sattʃu ankora u kuʃinu sintʃeramente kutʃinare non non sattʃu mittemu fattsu i lasagni tramettsini tanti doltʃi ma u restu nenti . poi tʃ è ankun aʈra kosa da kuʃina pulisinisi ? a parmiddʒana ma nun è pulistinisi è kalabrisi . poi i ʈradittsjoni paskwali a Paskwa a Pulistina è bbella initsia dalla domenika tʃè initsia dâ duminika dî Palmi kwannu tʃ è a proʃessjoni di bambini kiss kka in parrokkia di bambini e di l adulti kon a palma e o ramoʃello d ulivu poi u dʒovedi santu tʃ è a a tʃelebrattsjoni di l ultima tʃena e poi solitamenti si visitanu i kjesi i sepulkri tutti i sepulkri poi vener'di santu matina ttʃ è a prutʃissjoni di l Addolorata a mettsodʒorno tʃ è a agonia initsia a agonia finu fino e ʈri e ki si faʃi ntâ agonia ? . a settima parola si parla di tutta la storia della krotʃifissjoni di Kristo tʃi sono i vari passaddʒi della kroʃifissjoni fino a kwando spira Ddʒe'su e allora tʃ è il kanto di Valensisi ke la settima parola proprio suonata e kantata . ed è propria tipika di Polistena sì sì # skritta il# l [h]a skritta solo per Polistena . Valensise . pu a sira ttʃ è a proʃessjone dî dî setti misteri e pu tʃ è sabbato [h]anno tutti i sabbato a messa e duminika a Addolorata tʃè affrontata # a surrettsjone affruntata e i pomeriddʒo di vener'di tʃ è la skjovata . a skjovata # i misteri e puoi tuttu finiʃʃ kô lune'di di Paskwett . e per esempiu a Natali ke si fatʃi ? si joka a tumbula a kkharti tʃè kwalsiasi joku tʃè ki si po stari in kumpagnia kui amitʃi kui parenti ma a kasa l aviti o no u presepiu ? sì sì ogni annu è tradittsjon è di sugero komu è fattu ? . ihh . i statuini tʃè di statuini pikkolini o di plastika o ku l avi di tʃeramika e ti rikordi ankun aʈra festa per esempiu ka si fatʃi a Pulistina ka è propriu tipika ? a Santa Marina ka è a/ a paʈruna e Pulistina dʒustu . a Madonna e Lidʒia tʃ è a festa i Santu Rokku a Madonna dû Rosariu tʃè tʃi su tanti festi San Frantʃisku a Madonna dâ Katina . a lejenda de a Santa Katarina a sapi ? . a lejenda dâ santa a kanuʃʃi ? a storia dâ Santa marina di Santa Marina ? sì sì sì kom è ? in poki paroli Santa Marina si fu koʃɽetta u si fatʃi passari pi nu maskulu sikkomi era na ragattsa il papa soi ʈrasiu ntô konventu ddʒustu ? e iɖa era na ragattsa nommu rimani sula si ʈravestiu di mmaskju pemmu vatʃi # pas'so sto kunventh . poi nu jornu na ragattsa n eppi nu figghjolu ku nu marokkhinu nu moru pik'ki ntʃ era n invasjoni dî mori e sta Santa Marina si pigghjau stu/ stu bambinu e tutti ditʃianu k era a so figghja pik'ki nu mmonaku s akkorddʒiu ka iɖɖa era diversa dî maskji . e kwandu moriu poi diven'to sant . skopriru ka nun era nu maskulu k era na himmina k era na fimmina . e puru a Pulistina tʃ è l usantsa ka per esempiu se i dʒenitori nun su d akkordu ke i ragattsi i vagghjuni fannu a fujatina ? sì sì sì usa puru a Pulistina a fujitina ma non adessu na detʃina kwinditʃina d anni fa ma ankora tʃ era pik'ki in kalki kasa tʃ è ankora ma tu kanuʃʃi personalmenti una ka [h]a fattu a fujatina ? sì kumpagna puru si allora una t a diku iu mia sorella Sonja ku Andʒelu sa fujiru . mia sorella Sonja ku Andʒelu sa fujiru sì . 'stavamu assiemi nʈra a stessa kasa puru komu kkha per esempiu sotto . pe'ro Andʒelu ku Sonja si ndi fujiru e poi si maritaru ekku ma molte volte a fujitina è dovuta anke a un fattore ekonomiko tʃè non avendo la possibili'ta di fare la kasa e non avendo la possibili'ta sì sì si sa fujanu kanoʃʃi tu personalmente una na vagghjuna ka [h]a fattu a sì na na me kumpagna tʃè i dʒenitori soi a pensanu antika e nu nun tʃi permittianu pimmu iɖa neʃʃi kû fidantsatu komu tutti i kwaʈrari normali s avianu vidiri davanti a porta tʃè fitʃiru sta storia pe nu misi du misi ʈri misi arrivatu o kwartu misi si nni fujiru e si ni iru a kasa di iɖu tʃè a kasa dô kwaʈraru e i dʒenitori soi eranu d akkordu ? no i dʒenitori soi fitʃiru a denuntʃa e poi jiru a pigghiari i karabbinjeri sì denuntʃaru e tʃè poi ritiraru a denuntʃa iɖa tur'nou a kasa iɖa sta tsita a iɖu organittsaru u maʈrimoniu e si maritaru e pu si spusaru sentsa . sentsa ? ki nun è ka puoi si rigala tantu no ? ka se unu [h]a fattu a fujiatina si fanu maʈrimoni kkju piuttostu modesti no no no fiʃiru u maʈrimoniu normali komuni kjesa abbitu bjanku tuttu no no nveʃ kisti sì abbitu bjanku ? abbitu bjanku nun s avia fari a kjesa no vab'be sta kwaʈɽara sì a sta kwaʈrara sì se nno assolutamenti sulu ô komuni èni e mo e filitʃi iɖa ? no si spartiru . ddʒa ? a è possibbili kistu oi ? si dopu ʈri misi i maʈrimoniu . # nun jiru d akkordu no pik'ki nun tʃi fu permessu prima u si kanuʃʃanu stetsaru kwaʈʈru misi ntsemi o kwintu si maritaru . nun annu/ manku si kanuʃʃianu e dopu ʈri misi i maʈrimoniu divortsiaru . si spartia . e mmo ki statʃi faʃendu sta vagnuna ? fatʃi a# fitʃi pulitsii . si puoti maritari nu jornu ? diffiʃilmenti pik'ki n a lassunu manku u neʃʃ u fatʃa a spisa . è propriu na famiglia kjusa arreʈrata a tenunu mo inta a kasa kjus . nun pote niʃʃiri ? iɖa ku stu kwaʈraru si kanuʃ'ʃiu sulu pik'ki jia a skola sen'no iɖa putia iri sulamenti a skola e bbasta nun putia neʃʃiri u vatʃi k amitʃi u si hatʃi nu ddʒiru nʈɽâ villa o ntʃi mantʃa a pitts/ a pittsa o ddʒelatu nom putia . e mmo ke ke futuro distino tʃ [h]a sta sta vagliuna ? . [h]a fatt i skoli o no ? si ritirau dâ skola pimmu si sposa . kwindi nun avi nu futuru tantu bellu . i frati i soru i sta kwaʈrara ah sì . i frati i sori i sta kwaʈɽara l akkudiskunu ? n avi na soru kkju grandi ka è sposata e na sorellina pikkolina . kwindi . nun . nun av ajutu . per esempiu tu vistu ka vuoi fari l insegnante tʃè fari maestra d asilu tu kkha a Pulistina tʃ è lavoru a Pol/ no nun tʃ è lavoro . per fortsa mi n aju e ghjiri i Pulistina e ghjiri pi supra pik'ki nun tʃ è nun tʃ è lavoro kwi tu eh komu emigrattsjoni ntô paisi i Pulistina tu a vidi assai tʃ è tanta emigrattsjoni o . mmo no tʃè mmo no kkju komu a prima na vota n avia assai mo no kkju mmo ognunu ʈrova o kkha o nʈra i dzoni vitʃini ʈrova ma na vota tʃ era assai migrattsjoni ma puru dei tuoi parenti ? iu n aju parenti ki ennu emigrati in Frantʃa in Piemonti tʃè nʈra u Piemonti spartsi in tutta/ nʈrô Latsiu in tutt Italia in poki paroli . pe'ro si tʃè . kwaranta ʈrent anni fa emigraru no mmo . e komu si ʈruvaru nta Franʃa vab'be initsialmente nun kiɖi in Frantʃa nun eh nun si ʈruvaru bbeni pik'ki nun parlavanu a lingua nun kanuʃʃianu a nessunu ma mmo s ambientaru e fannu/ ormai fannu parti i dâ popolattsjoni venunu sulu pê vakantsi kkha venunu ogni annu o venunu ? ogni ogni annu kwandu a Nnatali kwandu a Paska e a stati ʈri voti ʈri voti l annu venanu ? . tu personalmenti isti mai nta Frantʃa ? sì ti piatʃiu ? sì sì è bbellu . ija pê vakantsi i Nnatali e ke faʃisti ? . tʃè visitai Nittsa tutti i paesi vitʃini a ɖa stanu propriu ndo sud da Franʃa sud dâ Frantʃa Nizza San Man/ tutti i paesi vitʃino ke ke tʃ eranu poi tʃè visitai poku pik'ki ɖa lavoranu nun e tʃè komu pottsu diri i festi non enu komu kkha ɖa tʃ è sulamenti Nnatali ventiʃinkwe e kapodannu u primu nun tʃ è Santu Stefanu non tʃ è epifania nun tʃ è nenti . sulu kissu . da mentali'ta [h]ai vistu ankuna differentsa ? a mentali'ta è diversa assai kiɖa ki tʃ è a Pulistina ki tʃ è in Italia eh moltu diversa tʃè i kwaʈrari ddʒa di ll e'ta mia vannu abbitannu suli si n [h]annu u tsitu vannu u konvivunu kû kû tsitu . s allontananu dâ famigghia nvetʃ kkha stannu attakkati finu a ke nun si maritanu . tʃ è nna festa per esempiu de ll emigranti kkha a Pulistina ki stannu organittsanu ? sì sì e parrami i kistu i na# dannu a medagglia alle persone/ ai personi ki emigrarunu e tornanu sulamenti pê vakantsi tʃ è na festa . o kommuni fa / organittsa una festa degli emigrati e da una medaglia da una medagglia pe'ro devi fare la domanda ke si emigrati ma devi superare un tʃerto periodo di anni no dopo tanti anni ke ssei emigratu ogni anni il kommuni per gli emigrati fa una festa al kommuni e da/ e laʃʃa a loru una medagglia ekku . i mei parenti# . per esempiu se neʃʃi a sira kî amiʃi ke stati faʃennu i solitu kâ komitiva tua ? ad esempiu stasira niʃʃimu jamu prima dʒiramu nʈɽa a villa poi jamu a pittseria mandʒamu konsumamu stamu nu bellu pokettinu poi neʃʃimu jamu sempri nʈɽa a villa jamu e pigghjamu u dʒelatu simu na kompagnia ki ni muvimu a ppedi pik'ki nun avimu a makina e kwindi ama stari sempri kkha nʈɽa Pulistina nun putimu iri fuora paisi . kistu kkha e a patenti ti vuoli fari ankunu jornu ? a sì a patenti o la pigghjasti ddʒa ? no m iskrivu a settembri di l annu prossimu pik'ki mmo ku a skola nun eh nun tʃ a fattsu u vaju sia a skola k a skola ɣwida pikk issu m iskrivu a settembri . e ti sembra utili ti pare utili ? sì pik'ki nun nun staju e dipendentsi i l aʈri se vogghiu u vaju fora paisi vaju se vogghiu u vaju u m akkattu na kuosa nun tʃ è bisognu u tʃ i diku pa'pa portami a o negotsiu ka m aju kkattari sta kosa fattsu tuttu sula no ? po nun neʃʃu a ppedi neʃʃu kâ makina u fattsu a spis . sempri se Rosariu vuole no vuole vuole Rosariu . kî dʒovani komu è organittsata Polistena ? tʃ è ankuna possibili'ta mu si ʃʃalunu mu si divertunu ? sì st estati fiʃiru tanti tanti festi komu a tenda ddʒovani tʃè dedikata propriu ai dʒovani sì tre serate e ʈɽ/ ʈɽi ʈɽa sti ʈri serati si parlava di tre argomenti ki riguardunu sempri i ddʒovani komu a globalittsatsjoni la gwerra in Irakə tʃè i penser/ i tʃè i modi i pensari dî ddʒovani ke poi furono messi in/ in parallelu ku modi i pensari di di vari personaddʒi ke portaru tʃi fu un nu dibbattitu tra ragattsi e tipu portaru gli effe el e gli effe elle sissantatʃinkwe i ragattsi di amitʃi e tutti/ . tʃi fu di/ nu skambiu d idee . kosa ti piatʃe ke musika ti piatʃe ke kantante ? ab'be kome musika tutti i tipi di musika ma in partikolari Biadʒo Antonattʃi e Ligabue . pik'ki ? vab'be Biaddʒo Antonattʃi e tʃè non lo so forse le kantsoni le parole delle kantsoni anke lui di presentsa è un bel un bel ragattso Ligabue anke un un bell uomo . poi tʃè anke in base ai testi . le parole kolpiskono kwindi . vab'be Biaddʒo Antonattʃi mi piatʃ kwella la ke fa se io se lei oppure Alessandra . oppure una kantsone no . nun mi rikuordu i titoli tu isti mai a nu kuntʃertu rok nta Kalabbria ? no mai e kkha a Pulistina fannu viniri puru ka a Pulistina sì li portanu gruppi di kantanti kwandu i portanu jamu si tʃè . kugghjemu l attimi jamu e i vidimu non eh ma kuntʃerti rok mai nun eh nun tʃ è . ma ti rikuordi anki nu jornu spetʃali d a vita tua ? . ka nun ti skuordi a bbe ttʃ è u jornu de diʃott anni mei festeddʒai tʃè i ddʒenitori m a organittsaru a festa ku amiʃi e i parenti in pittseria stetsi na sirata ku iɖi ritʃevessi regali mantʃammu ki ti regalaru ? . allora mi regalaru ʈri oroloddʒi . kollani brattʃali trussə . poi fiori n matts i fiori . bborsa . e bbast . e ssord . e il viaddʒo in Frantʃa puru duvi i parenti tuoi ? dai miei parenti . le tue materie preferite a skuola ? filosofia . frantʃesi . eeh e basta filosofia e frantʃesi e basta filosofia pek'ki tʃè m a/ m appassiona a vita de ll autori tipu mmo a auʈru misi initsia a skuola e iu ddʒa nkumintʃu u mi fattsu [H]egel vistu ka sattʃu u programma . Egel kwakki ripetitsjoni di Kkant Jungə su interessanti tʃè su su tosti a parti ka su tosti e diffiʃili su ju/ è interessant anki per'ki è kultura . poi frantʃesi mi piatʃi frantʃesi pik'ki dʒustamenti avendu i parenti in Frantʃa sattʃu mu parlu da duditʃ anni ke studiu . antsi mi vergognu u parlu . kwandu stai in Frantʃa stai parrandu puru in frantʃesi ? poko poko per'ke tʃè a pronuntʃa nun nun è mmai a stessa tʃè pir'ki nun in Frantʃa n [h]ann a pronuntʃa dâ erri ki jiu nun tʃè nun l aju pik'ki a erri iu nun l a pronuntʃu bbeni kwindi aju fari esertʃitsi pe a pronuntʃa . poi n aʈra materia ki mi piaʃi dâ skola ? matematika puru è thosta pe'ro se o professori a sa spiegari è faʃili komu materia . no tutti i materi su interessanti pe'ro . [h]ai mai partetʃipatu a nu ʃoperu da skola ? sì sempri e komu komu fatʃiti ? kwandu kwalkuno kwando o kap istitutu tʃi itʃi amu u ʈrasimu a matina ni ditʃi kwaʈrari viditi ka nun funtsjonanu i termosifoni jamuttʃinn a kasa ni dʒiramu e tʃi ni jimu a kas in poki paroli bastaa/ basta u si ritʃi na kosa ka nui subbitu nun ʈrasimu tʃè basta a fjamma . e i professori ke ti diʃanu ? i professori skatta poi a punitsjoni dô presidi l ammonitsjoni l ammonitsjoni o a sospentsjoni k obbligu i frekwentsa . e a ttia suttʃi'riu ? sì . e i dʒenitori toi ki ti ditʃanu ? nenti ? k [h]annu mu akkumpagnunu a skola u jornu dopu . pik'ki tʃè dopu ki t ammuniʃʃunu vonnu u jamu a skola akkumpagnati dê dʒenitori noʃri papa mmiu lavora fuora paisi mamma mia è kasalinga e sula nun neʃʃi e kwindi mi ni ʈrovu vaju sempri a skola a ssula e mi griranu
Spi1mDD1 kwand è ka naʃʃiu u signuri ? . naʃʃiu naʃʃia iu ? iu nun sugnu u signuri ah iu kwandu naʃʃia iu ? sì iu naʃʃiv u vinthisetthi novembri . ô tʃinkwantaddui . e kwandu naʃʃii iu mi rakkuntau sempri a bon anəma i me paʈɽi k è mmortu l annu skorsu . eh me nonnu . si buttigghja a a vvutthi i tʃinku ettulitri i vinu sì ekkh sì non eravamo kamphagnoli nui simu ekk . u u periadu ka naʃʃia iu . nui simu ddʒenti kampagnoli e tutth . pe'ro . me patri . konʈrollava ntâ kampagna e ntê kosi komu nd aju puru nu frati invalidu . ki è kkju grandi i mmia . kiru ɽa è statu par/ kolpitu para/ #su furmunati e nel tʃervellu . ekkhu tutth . e pe stu motivu kkhani nd aju puru na krutʃi ntâ kasa per'ki kiru ɽa ntʃi fatʃa puru . ntê pantaloni . mmo trovammu nu nu stabbilimentu ka iru . dopu la morte i me mamma ntʃè su non ko su nu# ko'si è na . kome si ritʃi Nuntsia ? [rivolgendosi alla moglie] . na ko/ na kasa e kura k [h]a m o pigghja a mmattina a me frati o port a sira armenu ra si sfoga tutth a tutth u jornu me frati . iu mi ni vinni kkhani pek'ki ɖɖa ssuttha . è kkjaru ka . nun tʃ è llavuru . iu rassai pur i skoli pe/ pe patruma pek'ke me patri a voti ke . ntʃ era na vot i . i ʈɽatthori kâ manovella mmo sugnu tutthi elettroniki no si spakkha sta kaspita i manovella . e ntʃi spakka i ste tre jiriti kkha kumə vatʃa u viri ste ʈɽi jiriti kkha me patri katth n terra e se non erə pe me nonnu me paʈri moria . iu kwann u sepph ke iu jia a skola . rassai a skola pe me paʈɽ . fitʃi stu sakrifitʃ e mi ndi jia n kampagna ku me patr . po vitthi ka ɽani . nun ntʃ era nenthi sempri . a risperattsjoni nta Kalabbria tʃ è nd a'viumu sì u marə arandʒi e tutthu ma pe'ro . u lavuru . sempre kiru è unu s ammattsa i lavuru . ma pe'ro . ki iu pe stu motivu kkha mi ndi vinni kkha a Ddʒermania pâ disperattsjoni . itthi ka ɽani puru . nun u mi menthiunu â regula kâ mutua . na vota mi skapphau lavuravu kû trattori mi skapphau na na tsappa kkhani a viri kkha a kwant è a striʃʃa kkha sì no . eh o ratore e lavoru sapia k iu u era e regula . iu era a malattia ropu tre settimani ia nd arrivau na littira ka iu nd avia pagar #mutua me patri jiu a ra #mutua ntʃi issi ma ki ghjè ? itʃiva u voʃʃɽu figghju un è assikuratu a nessuna vanda . allora datu ka . kistu nom mi menthia a regula . u kkjapphava a me paʈɽi kistu kkha ntʃi issi Do Miku ma vui non menth a regula a me figghj ? e kkha e ɽa e paga as'sa kontribbuti mmo . mmo u menth i regula passa nu misi du mmisi tri mmisi vitthi ka me pigghja n dʒiru kistu kkhani pe'ro u mə menthia a regula pâ mutua . e pe sto motivu kkhani mi ndi vinni kkha a Ddʒermania . ekkhu iu pâ disperattsjoni mi ndi vinni kkha a Ddʒermania pek'ke ja suttha un tʃ era lavur . nun era in regula iu mi ndi vinni kkhani ku ddu par i kautsi k na maglietth . e iu mi ndi vinni skapuru poi'ke ropu n annu k iu era kkhani kanuʃʃia a me mugghjeri . ropu se mmis ma kkha nta Ddʒermania ? no . sempre ja suttha . ɖa suttha . sì ɖa ssuttha pek'ki . a storia è troppu lunga kkhani pək'ki . eeh me mugghjeri un è rû stessu paisi meju me mugghjeri è ji Oppitu Mamertina . ku na vota me pigghjai a makkina e me paʈri e rissi vaju e trovu stu Filippu Alvianu sikkomu stu Filippu Avianu . eranu inthimi amitʃi ki si kanuʃʃiru kkha nta Ddʒermania ku me patri e ropu si ritiraru in Kalabbria ropu pe nu/ kwinditʃina r anni nun si vitthiru kkju . dopu stu periadu kkhani iu rissi vogghju u ven e trovu a stu Filippu Avianu . trovai a stu Filippu Avianu . avants a porta ku ntʃ era ? ntʃ era a so figghja . iu kwandu vitthi a so figghja nun kapiʃʃia kju nnenth ntʃi issi e s annamurau . no ke me n ammorai no kwandu vitthi a so figghja . kasualmenthi ntʃi issi ma vui siti a mugghjeri ? . vo u fattsu a karikatura iu no . issi ma iu nun sugnu a mugghjeri sugnu a figghja . fitʃi . u ʃekkontrollu e n tsollu no ditʃamo no . non tsapia kwandu m avia m appresenth kwandu vitthi a ki oddʒi è mugghjerəma . kwandu trasii inʈa . ntʃi issi . iu vegnu e Rosarnu kapita ku'si ku'si e ku'si . e ntʃ era so nonna . iu a fattʃa tosta l aju mi kattʃai a ddʒakkh m a misi ndô kosu . ntô . ntâ kosa râ seddʒa . a nonna ntʃi issi jɛ . aa . a me kugnata pittʃirikkja ka mmo è me ka mmo su ggrandi ntʃi issi va kjam o tsi Miku ɽa suttha ntso per'ki me soddʒiru oddʒi ka è me soddʒiru tʃoè . er ô funerali ritʃ . kue infatth . vinni kkha stu . u frati . i me soddʒiru ditʃamu . e par'raumu per'ki iru ndi kan/ eh . ndi kanuʃʃiru . ku'si no . per'ki iru stetsi puru . in galera ditʃamu e hitʃi puru na bbarka . n eppharu n amitʃitsia ku me paʈɽi . e kwandu vitthi a mmia issi vui vui siti u figghju i kumpar Antoniu kkha e ɽani po vinni kumpari Filippu rissi sì . ntʃi issi a so mugghjeri sì kistu kkha è u figghju i kumpar Antoniu tui skriviu a litthara a tthia kkha e ɽani kiru ki fitʃimu a Ddʒermania . kiri iru parava# l okkhji me r# supra a so figghja . eh iu parravu ritʃiva sempri kka sì nʈɽâ testa no . poi #voliu mu hatts u m [h]a nddʒura a me soddʒiru e me soddʒiru . dissi nkuna vota nd aju venir u trov a kumpari Antoniu . kwandu jia a kasa mi ndi a kasa pu a sira ntʃi issi a patruma o pa'pa [vocativo] kapita akkus'si akkus'si e akkus'si u sai ka vitthi na bbella figghjola . e mi piatʃiu . e a figghja e kumpari Filipphu Alvianu . eh ma ke vinth anni ka nun nun ndi vimu kkju kkha ntʃi issi o va tu o vaju iu u ntʃ u riku po nfatthi me patri . na bbella vota jiu ɖani e ntʃ u riss issi wardati kumpari Filippu . e me figghju kira vota ɽa vinni pe amitʃitsia kkhani e kwandu vitthi a so/ voʃɽa figghja . itʃi . dissi ka s innamorau . ntʃi issi Filipphu Alvianu wardati iu nd aju setthi figghji fimmini . e non tsattʃu kwale dissi no ka mi issi puru u nomi . issi puru Nuntsiatina ah kista kkha ke porthau u ka . fe . me patri a bon anima i me mamma a #sgwardaru kkha e ɽani . tʃè . kumpar Ntoni ntʃi issi Filipphu Alvianu iu nom vi pottsu riri i no pek'ki kira amitʃitsia ke nua passamu a Ddʒermania . siti nu bbravu kristianu e kome ntʃi issi me patri ntʃi issi wardati i kosi ki nd aju iu pottsu nd ava puru me figghju kistu kkha u pottsu garantiri io . issi pe mmia a risposta è di sì tʃè bbisognu vedere ki ditʃ ija . po nfatthi po patrima vinni a Rosarnu . e rissi warda ha figghjola è pulita kkha e ɽa nd [h]a viri ki ditʃ iɖa . po nui ntʃi 'jiumu kkha n Ddʒermania . e ropu na setthimana du setthimani m retsi a risposta di sì pek'ki tutth i siri ka po m u ritʃia mugghjerma no . so mamma . po ntâ kasa nd avianu nu pikkhulu kurtiaɖu ke tenivanu i gaɖini ogni bota a kkjappava ɽani me soddʒira a ira . ntʃi i ritʃi warda ka ntʃ è kiru figghjolu i Rosarnu akkus'si e akkus'si ka ti vuali . iru ritʃia pe na setthimana ritʃia ke no . ntʃi issi ma a risposta ntʃi l [h]a dari o sì o di no . ka infatthi ropu na setthimana . mandau a mbaʃʃata a kasa mia ki era di sì ntʃi issi va bonu . poi ke kwandu ʃindimmu a Paska . fitʃimu u fidantsamenth . u fidantsamentu ntʃi misi aneɽu iu portai e tsii me kkha e ɽa . kome infatthi kwandu fitʃimu . u fidantsamenth ia a me mugghjeri a bbasai ntʃ era a nonna k era nu poku a ll antika a ll antika ka nom bolia m a bbasu ekk ka iu era skustumatu ka iu sugnu skredentsatu e kkha e ɽani eh . nom mi potia viriri perfino vi riku iu iu mi maritai e ira nom vinn ô matrimoniu . [risate] pek'ki vi ri/ ditʃi ka iu era skostumatu kkha e ɽa ma io a . pek'ki ira pentsava sempre e kose antiki i na vota no . pek'ki . kwandu k a bbasai itʃi ka iu era skostumatu ka . avia u ntʃi kjedu u permessu a ru sotʃeru meu jir nô fidantsamenthu ddʒa# nu poku iu . eh . resi'sti pek'ki iu era kkha a Ddʒermania sulu e tutth . avia bisogna a kompagnia . ntʃiissi jeu a me soddʒiru ntʃi issi wardati ki iu kordi longi un ndi vogghj . kju prestu possibbili ndi maritamu ko/ kwandu volit . e ko'si ke fitʃimu u duritʃ agust . u duritʃ kwattru mesi dopu . dû fidantsamenthu eh si mmisi si misi si mmisi iu ia ia a ditʃembre puru ia a ira a kanuʃʃia a ditʃembri . e ppojə a Pa/ a Paska fitʃimu fidantsamenthu . eh a doritʃi agosto ndi maritammu . kordi longi ntʃi issi u ndi vogghju ka i kordi longi si spettsanu . ko'si si rinu ko'si l antiki a mmia mi intsegnaru . komu ntʃi issi əh . voʃɽu figghju kwandu mi marit #m a portu a Ddʒermania e ko'si fa #vintitʃink anni khani . jamu d akkord . fin a tʃè fimmu a kasa ra affittu mmom akkwistai sta kasa kalma a kkatthai n autra ku i sakrifitʃi i mugghjerma ka votsi puru u kollabura iɖa ku mmia ka nun botsi u statʃa ntâ kas ropu na setthimana ki ghjera kkhani issi . o mi trovu na/ o mi trovu nu lavuru o mi ndi vaju o mi ndi vaju nta Kalabria ku me patri e ku me mamma issi ma mugghjeri . pek'ki nkjusə ntâ kas ki fatʃia ? . allura ɽa vitʃinu neʃʃiu fora ɽani ropu . na kosa ntʃi trovai nu lavuru ki mmo fatʃi lavura ma semp o stissu lavuru ? sì sì sì sì sì semp u stissu â Vɛʃʃeraɪ mmo kommanda puru l operai . ma in ke anni vi maritati ? . nui ndi maritammu l ottanta a lu settantanovi a lu settantanovi duritʃi agostu settantanovi e kwanti anni e mmo fatʃ u duritʃ u duritʃi i sti/ ma vui kwant anni iu nd avia vintisei anni . vindisi anni a mugghjeri era kju pittʃula vinthun anni . e ropu n annu naʃʃiu Toninu . fin oi si ndi jiu . e ppoi l aju puru kist atra fimmina . e per esempiu ɖɖa suttha kum era a vita prima l ata vota k amu parratu m aviti rakkuntatu storia dâ kampagna tipu dell agrikoltura sì ɖa ssuttha u lavuru ku ntʃ era ntʃi potti puru fari no pe'ro . se/ sempre . volea puru m u hattsu na attivi'ta pe kontu meu kumu t avia ritthu no ma puru nd avia u ntʃi rugnu kuntu a Titsiə e a Kkaju iu a Titsiə e a Kkaju u nd aju u ntʃi rugnu kunth sugnu nu tipu ku'si iu ? . pək'ki si nd aju lavurari nd aju lavu'ra pi kuntu meu non non tʃi rugnu kunth a ll auʈɽ . ekku . pek'ki iu na vota voleu o m akkatthu nu terrenu pe kuntu meu . po vinni nu Tittsiu e Kkaju tʃertu ke appartenia â mafia no ditʃamu no kira kâ mattsetta kiri kâ mattsetta ritʃi per'ki per kome per kwantu ? va akkattare va akkattare u terrenu ntʃi issi iu per'ki per kome per kwantu non t [h]a dare kunth a tthia itʃi no tu a mmia m [h]a dari kunthu kkhani . [h]ai kapit allura dissi mugghjerma . megghjə a Ddʒermania pe ni #tʃippuji . pe'ro . vivimu ntâ trankwilli'ta . ekkh . ɖa ssuttha è ku'si se unu vo si fatʃa n attivi'ta [h]a u ntʃi runa kuntu a ll auʈɽ . ekkh . alloru kiri ki guaragni non è mai paʈruni i kosi soj pek'ki . e s [h]a pagaru ekkhu . si vorɐ . u kampa a'uru e u vatʃ avants iu sti kosi kkha nun sugnu kontrariu puru non è ka sugnu kalabbrisi nd aju disonorare a Kalabria kiru no ma puru sugnu kontrariu a kiri ki fann i kosi storti abbaʃʃ . pek'ki si jeru/ eranu tutthi n ditʃamu onestu kom a mmia si fatʃianu u lavuru komu ntʃ u m u fattsu iu ah ki jettai sangu e sururi ntê kampagni 'jiumu tutthi d akkord . iu . per ddirvi no iu per ddirti a ttia jiu mi ndi vinni kkha pâ ddisperattsjoni . eh . ma iu si u fatʃivu u tsappaturi iu num mi maritavu . ropu ki mi maritai ku mugghjerma ti poti riri puru puru mugghjerma u datori i lavoru aundi lavorava iu issi o Ninu veni kkha kka akkus'si si potinu jiri i terri mej kkha e ɽa ntʃi issi mmo è troppu tard . mmo è troppu tardu . l avia diri prima no mmo . e lloddʒikamenth . si jeri tu fatʃiv u stess si jer n autru fatʃiv u stess . u telefunu ti riku jeu . eh sì [interruzione per telefono] u ragattsu i mia figghja forse . Robert si kjama Robert . vo u hattsu u tuarnu ko ti telefuni i supra kui ? ku è ? . una telefunau e na thurkha è ah Is/ no kosa no . a mmia num mi piatʃiu ke dissi na parolattʃ . a mmia dissi na parolattʃa sta si/ sta signorina u vi ka ddʒa reddʒiʃʈɽau fors sì oh Gott no si po sempe tagliare tsittə worɐ . eh iu t u rissi iu . kkha iu vitthi ka kkha u kosu era bbonə . ogni annu ntʃi ni jamu ɽa . im feri virimu a situattsjoni ku jamu personi in feri pe'ro i ddʒenti puru . kwandu . vaju nd [h]annu puru invidia i mmia pik'ki mi ndi jii sentsa ddʒa e vinni kî skarpi e tutti kosi ditʃamu komu# no mi ndi jii skarv e vinni kâ makina a prima vota [h]a vinutu kkha kû ʈrenu ? kû trenu vinni kû trenu ku patri ? no vinni vinni ku n amiku ntʃi issi iu kij arretira a Ddʒermania no . ntʃi issi s nkunu [h]a voglia i lavurare lavura . ku'si fa ku kistu lavurai a la EmAEn era i Rosarnu puru ? era i Rosarnu puru . e u primu lavuru k [h]a fatthu ? a ll EmeAEnni a l EmAEnni ke mestiere nta ll EmeAEnni prima di tuttu kkha inittsiai komu saldatori poi komu saldatori nom/ nom mi ivanu beni tʃè kambiai repartu no . e poi fitʃi trapanista puru lavurai ntâ Bormaʃini [ted. Bohrmaschine] . ropu kwannu ntʃ è statu u litʃentsiamentu i mmassa iu mi ndi jii . e ritʃentsiaru pur a mmia stetsi na du anni disokkupat lavuravu puru privat . fatʃia puru/ jia ô Arbaitsamt e mi pagaru . e nd avia fare nd avia guaragnare u pane puru iu kkha e ku/ ke iu mi fi/ m akkwistai na kasa abbaʃʃ nd aju puru na kasa tu kwandu vaj abbaʃʃ a viri a kasa mia . iu m akkwistai puru na kasa abbaʃʃ . ekk iu m akkwistai na kasa abbaʃʃu . sapendu ka pe'ro unu postu ntô munitʃipiu kiru postu ô munitʃipiu ri kornuti . nenthi ka volianu sempri u mandʒanu . vulianu sempri u mandʒanu antsi ke per ddirti iu nd aju a tertsa meria no . me patri puru me frati ntʃi fatʃia l autista . ntô munitʃipiu no . a bbon anima i me mamma jetthau# ku'si ku'si ku'si ku'si e ku'si tʃ è me figghju #iri kkha e ɽani . kisti kkhani . ntʃi ripeti# u postu e lavuru puru a me frati . e a mmia nenthi ke nd avia fari ? . e u rissi# ke nda/ mi nd eppə mu staju sempə kkha a Ddʒermania komunkwi iu mi hitʃi na figghj na na famigghja . e su trankwillu kkha# kwindi a vita kkha è kju megghju i ɖa suttha . o . i avi vintisi anni ka sugnu kkha u kogghju alivi me mugghjari puru ritʃi ka abbaʃʃu u si ndi vatʃa kju pik'ki mugghjerma . ntâ kampagna lavurava . semp ku l akkuventh# pur iu ku l akkuventh a kug'ghjri arantʃ e mandarini . ma . pili [soldi] on nd aivi maju a libber'ta soj non l avia mai eh ntâ kampagna unu diʃamu sempre tanth a kampagna ta# . iə a libber'ta mia kkha vitthi iu kkha nda Ddʒermania . kissə ditʃimu ka simu a ll estaru eh e a ll estaru kkha è o pani u pani meu ditʃamu . nd aju puru du figghji i du figghji ntʃi retsi a bbona edukattsjoni i kkha e ɽa ma . kkha è kkju mmegghju i r abbaʃʃ . a ll initsiu kumu fitʃi kâ lingua tedeʃka e kkha nd nda/ . nda a ll inittsiu era puru bbruttu pe mmia . pek'ki a prima vota kwandu i . nta l Emmaeni . volia mu ntsignu tedesku pe'ro tuttu ki mi ntsegnai m intsegnai i sordi . ti'ra a prima/ eeh . i sordi un nd [h]a un nd [h]a ntʃi ntsigna . e a prima vota eeh . kom era iu . n atru sitʃilianu ntʃ era ntʃi ritʃia ntsignami u teresku ku'si e ku'si e ku'si . e kwandu 'jiumu ntâ kantina iru avantsi e ia arret i askoltavu ko ntʃi ritʃia . zwai seməl aɪnə koka e salamə eɪnə spetsi o eɪnə biɐ e io askoltavo . eh ntʃ issi iu mmo vaju iu ntʃi issi e[u] a kistu kkhani avantsi no . vir/ viri ka nu si kapatʃi mu ntʃ u ritʃi mi rissi kistu kkhani . ntʃi itʃi ko ntʃ [h]a diri swai seməl ainə koka e salami aɪnə spets . e mu mu #dai swai seməl eɪnə koka salami eɪnə spets . ia avantsi iu arret . kistu kkhani . kwandu arrivau u turnu meu mi fatʃi kiru ɽa bitə . ntʃi iss/ ntʃi iss iu . sai kokə eh tswaɪ seməln aɪnə kokəsalami tu spinnts . kistu kkha ditʃi du blødɐ hunt me voleva m a riku nkuna buttigghja . eh eh . ah spinnst invetʃe di due spetsi [risate] st amiku meu pigghjau arretu ntʃi issi eh ddʒuru ddʒuru so falʃ ma il kollega eu mi# detsi . è statu un malintesu allura . e mi kapitau propia a mmia kist . e pua e poi kjanu kjanu m ntsegnau u teresk . tandu ki fitʃi fitʃi . e kum [h]a fatthu pua kû dialetth i kkha ? . e kkha parranu dialettu . no . no bboh parranu . u tedesku no u bajəriʃ u pa/ me figghju u kapiʃʃ ka iju fitʃi skoli kkhani . ma io no . ma i tedeski propi i kapiʃʃ mmo sì . ma pe prima era durə pe mmia . pe prima era durə . e kome eranu i tʃirkostantsi tʃ aveva n appartamenthu ? no eh o vir a ll Emeaenni tʃ eranu i palattsin i ᵪjankh e iu ɽa dormivə . tutthə l emigrati ɽa turki gretʃi eranu barrakkhe ? no no no no no no prima ko ntʃ era me paʈɽi o sessanʈɽi ntʃ eranu i barrakkh ah purə so paʈɽi sì me paʈɽi era kkha allora pek'ki me kanuʃʃia ku mugghjerma ah sì pek'ki me/ me patri era kkha po n atr amiku e n atra n atr amiku noʃɽu no no . portau a so patri . ekkhu pik'ki ni kanuʃʃimmu ku iɽa . komu si ritʃ matrimoni destinati . u matrimoniu destinat i nd epphi puru nu mariu# spaʃʃata ditʃamu no e nom b/ non ndə volia ke sapiri pemmi maritava . veramenth . dâ Sitʃilia propiu dâ Sitʃilia i Mmessina pe ddirti a tthia no pe ddire . eh a storia mia pe dir/ a rakkontare kista kkha ntʃi vuole puru veramenthi nu libbru . pek'ki nun è kka unu è maskulu fatʃi u farabutthu si menthi kkha e ɽa si menthi i kautsi sempi kiru no iu farabutthu n o fitʃi pik'ki iu sugnu sempri onestu . ntâ koʃʃentsa mia . pek'ki si eu nun t u riku tu no/ nun u sai kistu . iu rassai a terra kkhani e stu mi karrera . e mi ndi jia a Mmessina u lavuru kî muraturi kom b/ komə diss a tthia . prima u/ prima u mi ndi vegnu kkha . eeh mi ndi jia a Mmessina kâ dittha Andrea komu avia ritth a tthia kom jimm akkattare subba Pjatts Pjattsa Bellini Pjattsa Bellini a Katania a Katania sì veramenthi ku sta dittha kkhani . ntʃè na ragattsa ɽani kanuʃʃia a na ragatts . na sitʃiliana prob i Mmessina ah no i Santa Margerita e vitʃinu a . a a Mmessina . e gghjia ɽa kumu t avia dditthu ra/ kumə na libberattsjonə kumə t avia ritth ia a ttia eh . e kanuʃʃia a kista kkha ka è . vitthi ka iu sugnu bon e karu kkha #po portare râ Sitʃilia kkha e ɽani ritʃi wardati me figghja kistu ntʃi ntʃi issi me paʈri se voi ntʃ rati kist iu ntʃ u fatts a# a me figghju no e iu kuntai nô fidantsamentu ku kista kkhani . per diri iu kun# firantsamenthu ku kista kkhani k i ti parru dû settantasei allora aviva vintitri anni . kumintʃava u hattsu kistu fidantsamenthu kkha e ɽa ropu kumintʃava a 'neʃʃere sempr# ntʃ è sempr . gwarda mi ritʃia n atra sora kju randi ka nui ni nd avimu kistu e kir autru nd amu riabbiti ntʃ issi ma tu ô me patri ntʃi ritʃisti ka tu nd [h]a rebbita . a nua ste kose un interessa . e kumintʃa# akkus'si ntʃi issi iu warda iu ku tthia sta vita kkha n a pottsu fari ntʃi issi iu . na bbe vota . ntʃ retsi an/ aneɖ i fidantsamenth t u torn arret . settimani iu nun jia a kasa soj . iɽi poi ntʃi telefonaru a Kalabbria voʃɽu figghju kkha e ɽa rassaru ma vui nun rissi nenth iu ntʃi rissi nenth a me patri . na bbella vota . me patri . mi vitthi ntô kanteri kwandu vitthi a me patri me mamma avia a karriola nta ll aria #rineɖi no . ntʃi issi kisti kkha sunu statə i rə/ râ part i ragattsa mia . issi kkha# addʒustamm i kos . issi ki vvo u addʒustu kkha #torna u ndi vogghju sapiri kkha e ɽa ammenu k addʒustammə tuttə kos . tantə ki mi fitʃi me paʈri me kunvintʃiu pemmu jamu . jimm a ra/ a kasa soj ritʃi . gwardati ntra nui è statu nu malintesu ritʃia u patri dâ ragattsa mia e ɽa nui voʃʃru figghju s a pigghjau ku'si tʃettu ka s a pigghjau i fatthi ku mmia num ndi parrasti i sti kosi kkha e l addʒustammu . ni misimu di novu r aneɽu ekkh ropu ka ndi misimu di novu r aneɽu dopu tre kwattru settimani di novu . a stessa galappina# . ntʃi issi bbasta un ndi vvogghju ki sapiri . kkha e ɽa tu a mmia num mi vo bben u si us #noʃʃru . fitʃimu a skappatella ku kista . kista ragattsa kkha fitʃimu a skappatella . fatʃendu a skappatella . m a portai nta Kalabbria iu a ija . mentrə kkha sopra . m a portai nta Kalabbria . dopu iri nun tʃi fitʃiru sintiri nenth pu è statu me patri ki ntʃi issi sentiti gwardati ka voʃʃɽa figghja è kkhani . itʃi nui un nd avimu nissuna figghja ki si kjama Kuntʃetta ritʃ . lor . ntʃ issi ah sì . ntʃi issi iu pa'pa iu . a kkista kkha on è kka . a torn arret iu mi ndi trovu a kasa . e iɽi kkha a tennu ? . iri ritʃ ka tena kasa iu mi ndi jut a kasa soj i kkha teni ntʃi issi iu non# iu a ira m a marit komunk avia fatth i karti no u ndi maritamu . nô ntantu a iɽa . m a portai di novu a Messina affittammu mi pigghjai na . n appartamenthin n appartamenthinu ntâ via della Mertʃeres ka m u rikoddu benissimu . #tand allora kinniʃi mila liri . eranu na misata . oddʒi se #wora ne viri nenthi triditʃi mila liri per diri no . iri ntʃ a ntʃ a sentivunu no . ke iu a ira non ntʃi dava reth e ja ragattsa mia . dormimu kkha ntâ via della Mertʃedes iu frattanth priparavi i dokumenti e tutthu no u ndi maritamu . propiu puru ntô paisi soj . a Santa Margerita eh fitʃi puru u eh/ komu si si kjamanu i karteɽi rû matrimoniu i karti katastali . l eppi mu me menthu ntâ ntâ kjesia . poj era ddʒa se misi no ira era puru sta/ interessanthe di nte tre misi epphu parturir#[?] . a ragattsa mia . ii un tʃ a sentivunu no kwandu vitthiru le sort# katastali ɽa supra ntâ kjesia ru juarnu si marit Titsiu e Kaju . pe'ro . avia fatth intimi intimi ko'si no . kwandu vittiru iri ku'si no ditʃi kistu kkha u furbu vor u fatʃi ma iu non fatʃia u furbu . e iri u mi potianu viriri iu a ira volia . ko infatthi . nu fratu e na sora jiru ntâ fabbrikka aundi lavurava ira no . ka lavurava nta na kosa i tessili . ntʃi issi Kuntʃetta veni ka ni minthimu d akkordu kus'si e kus'si e kus'si e kus'si . ntʃi issi no aspetthamo a Ninu ku'si e ku'si no ritʃ ka a Ninu ntʃi fatʃim a sorpres . tandu ka parrau ku tandu ka na n a parrau ka/ k a kunvintʃiu a ragattsa mia mu va nu/ a kasa soj . iu a sira neʃʃ vaju â kasa e num biju a ragattsa mia e spettha/ e spett e tʃinku e spetth e sei e spetth e setth a ragattsa mia nom bene kkju issi ma iu a kasa soj nom potia jiri . ko infatthi a a/ o prossimo jornu m arriva a telefunata ntâ fabbrika ntâ ntô kantheri undi lavurava kâ dittha nd er . a pigghja a telefunata u kapurepartu . kista kkha è me figghja [entra la figlia di I., si presentano] . ko ko/ kome infatth me rissi . mi rissi iu u kapurepartu . Kurrau va ô ô polikliniku . e tʃerk u menthi i kosi e ku ntʃ è ? ntʃi issi iu va ô polikliniku riss . #ma kum aju puru u kapurepart . issi va u kosi tʃerk u fai va Kuntʃe vara subbit issi iu . vaju ɽani prim u ʈɽasu ntô repart . mi rissi u u rottori lei è Signor Korrau ntʃi issi sì sugnu probia iu . ditʃe gwarda ke la sua ragatts . [h]a avutu un abborth . un abborthu . e ku a portau kkha ? ntʃi issi . ditʃi sì pe'ro è stata malminata . eeh e pen'tsaumu k era lei iu ?! iu u mi permetti u ntʃi itsu a manu a na fimmina . ditʃe no l [h]a dettho pure lei ke sunnu stati i suoi ddʒenitori ora se llei . ora se lei mette una firma . noi possiamu fare kome si ditʃe una strap/ eh una diruntʃa konʈɽa i soi ddʒenitori . ntʃ issi io ?! a ffare una denuntʃ kon i soi ddʒenitori . ku ki stati parrandu ntʃi issi iu . ntʃi issi iu su kalabbris un sugnu . degnu kumu sta famigghja kkha no tutti sitʃiliani diʃamu eh k i nd aju puru i tsii nta Sitʃilia ja . ntʃi iu kalabbrisi no ntʃi issi offendiri i siʃilian k i nd aju puru parenth nta Sitʃilia ntʃi issi iu . ia denuntʃar loru ? iu laʃʃu pe kwellə ke sono ntʃi issi iu . iu laʃʃu per kwello ke sono . pe'ro a llei iu non la bboju pju veder ma warda ka lei ti volə veder nom m interessa lei pu'o fare kwello ke volə lei [h]a abbortit a nun [h]a sentit nun [h]a aʃkoltat a mme per me . i soj sono morti anke lei per me è mort [h]o ddetthu iu ko la si iu tʃ [h]o la koʃʃentsa sporka [h]o ddettho iu u signuru mi kastiɣa a mmia ntʃi issi iu . po infatthi me son andat dopu ka lei è uʃʃita rô spitalə è venuta lei a trovarmi ntʃi issi tu kkha ke veni ? pe mmia u venisti . ke kosa t [h]o detthu iu di non andare dai toj sì ma sai kwa e lla non ne vogliu ki sapere punt e bbast . po son venuto un altro tsio un altru# è venutu perfinə i so patre . ditʃe tu a mmia figlia te la devi sposare kwa e lla . iu# [h]o vist [h]o detthu iu se nun vi ndi jati ku na pistola [h]o detto se no ti ndi va ti sparu per dire no kwanto ne [h]o passatu io . ma mika io [h]o fatto del mmale . kwello è andato a denuntʃarmi ai karabbinieri ke l [h]o sparai ntʃi issi ku kalku kâ posta i karta kkha ntʃi issi . kwantu ne [h]o passatu iu . poi è venuta anke un altra sorella kwa e lla ke . i kalabbresi son kwestu e son kwell altru io [h]o altsatu pur e mani . kontra la sorella kontra il fratello de lei nom mi volivanu laʃʃare im patʃi . ddopu il fratello ditʃe no mi portat/ [h]a truvatu# un atru miu tsiu dalla Kalabbria u mmattsamu u niputi kkha e ɽani . ntʃi issi kkha suttʃeri na gwerra ntʃi issi me tsiu [h]a detthu ka da am aa/ a me niputi va abbruʃʃau tutta Messina ntʃ iss . metʃi kistu kkha its nom bogghju aviri kwestioni kkha e ɽa mi pigghjai e bellə tellə# . se non ndi vatʃi# tutt i fimmini su tutt uwal no per'ke su tutt uwal ritʃia io no no ku kira ɽa non mi ndi volia ki sapiri . mi ndi jii di novu a Rosarnu ndi jii di novu a Rosarnu e kumintʃavu u lavuru ntâ terra . kista kkha veni u mi trova mbaʃʃatə kkha e ɽa o ka è tutt a postu kkha ntʃ è unu ka kiri ka nd avianu ntʃi issa a kasa v a strikati [fregare] aundi eh non si poti riri . a mmia i fatthi mintei# ia i paroli sintʃeri no i kosi fasuli ekkhu . kwestu motivu kkha nun ndi votsi ki sapiri poi mi pigghjai e# mi ndi vinni kkha n Ddʒermania ekkhu tutth . kwandu iu nkuntrai a me mugghjeri . kwandu iu m inkuntrai me mugghjeri gwarda i ddʒenth . i kasi ka uno na fimmina porta a kasa nu port u tresoru . ah iu kwandu a mme pu/ iu mi pigghjava a me mugghjeri ku kiri nd avi i s/ in koju e bbast mportanti ka mi portau kiru ki eppi u mi porth . va bbeh . iu kwandu nkun/ nkuntrai a mugghjerma iu ntʃ u rissi ê vitʃini i kasa . u sa kumu sugnu i fimmini ja abbaʃʃu no ? itʃi ma a kasa a port ? a kasa a port ? itʃi sì iu mi ndi vutt# a kasa e ku a port per diri . eh . ankora ntʃi sugnu sti kosi kkhani . ɖa sutth i# puru . komu no ?! rintʃilla a to mamma rintʃilla a to mamma nei tempi dei mei ddʒenitori no i toj ddʒenito/ pppfuuuh ! ditʃi se se to mamma e to patri si basaru . eh di naskosto kredo ahh hhha u viri ka ntʃi simu ! è di e i naskostu ndi basamu iu e mugghjerma kwandu eravamu tsiti ntʃ era mia tsia pikkola ke fatʃeva da kumogghju [risate] . # e u stessu u stessu u ndi vugghjienu u sa ka na vota ni pittsikaru ntâ ntâ skala iu e mugghjerma krijianu ka fitʃi fitʃimu a kompromessa ô munitʃipiu . ntâ skala iu statʃia nkjan/ kjanandu ntâ skala ntʃi issi mu un si ʃʃind pigghjai e a bbasai a na bella vota vitthi a me sotʃeru arretu . eh . eh ma puru undi vui esiste sta tradittsjioni i dâ fujatina ? sì sì a hanu pure sì ankor a fanu ankor a fanu per esempiu se i ddʒenitori un su d akkordu si i ddʒenito/ pek'ki e pik'ki e pik'ki iu un a fitʃi ?! i a fitʃi no ku mugghjer/ ku mugghjerma no . ka r atra . kon kista kon kista i Mmessina sì ku mugghjerma no pek'ki kira su ddʒenti e num o permettia pekk iu vitthi ddʒenti amitʃi rapport i amitʃitsia i dî paʈri . oh senth ! . u rispetthu fin a mmo portai nta ku vintisi anni ki ni kanuʃʃimu vinti/ vintitʃink anni ki ni kanuʃʃimu u portai u rispetthu ? . eh ? sì sì e allura ! pe'ro . retʃi figghji u sotʃeru meu ritʃi sempri kwand era vivu ka mmo moriu u primu u primu apriri [aprile] kiru ɽa è viri ? . ko u/ u kkju kos i rî jenneri ankora kkju ddegnu era iu kkju smaruddʒatu no ke num mi statʃia mai ô postu undi ditʃianu iri tʃè per diri iu volia . i stukka sekk kkha nd [h]an stari ditʃamu no . invetʃe ntʃ era a nonna ki ditʃia e ntʃi ravu fastidiu .
Spi1mID1 eh no si vvede . allura kuntatimi kwandu naʃʃistivu ? eh naʃʃi in dialetthu oppuru ? naʃʃiv u ditʃannove marts dô tʃinkwantanove kwindi i piʃʃi ? piʃʃə piʃʃə signu e piʃʃ simu buanə digunu ri ritʃɐ . undi naʃʃistivu ntô ʃpitale o ntâ kasa ? no no no no a kasa pək'ki a kiri tiampi ʃpedale fin'ke arrivava a lu ʃpedale magari perdevi pe strada no a kkasa e kkiss e kwanti suari frati ? no iu sugnuu/ aju na sorella . eehh tʃinkw anni kkju ddʒovane . e nnenth mia mamma kampha u pa'pa è mmorthuu ddʒovane un # l otthantasia i era un annu k eru in tre/ Ddʒermania no dopu n annu è mmorthu kwaranta kwarantatʃinkwe anni ehm ki fatʃivanu i ddʒenitori kome prufessjione kome mestiere ? mamma e pa'pa miu huru emigrati in ʃvittsera parekkji anni ke e mia mi ɖɖassaru de . unditʃi mis treditʃi unditʃi treditʃi mis ku mia nonna infatthi iu fin a ll e'ta de unditʃi duditʃ anni kanuʃʃia sulu a nannima kumu kumu mamma pe'ro ditʃimu ekk e ppoi si ritiraru e ma pik'ki si ritiraru ? non tʃi piatʃiva kju ntâ ʃivittsera ? no no eh e avianu fatthu kiɖɖu k avienə hare ditʃimu a kasettha # overi pa'pa mio trova# nu nu postu ô komuni . e nenthi solo ka a ʃforthuna ditʃimu fin'ke suffriu stava bbe/ eh buanu ditʃimu poi ke ne so . kwandu poteva magari godere nu pokkhetthinu dâ vita . eh akus'si su kose ke suttʃedunu no e mamma voʃtra ke fatʃiva ? mamma kampha e kome mestiere ? nienthe nenthi nenth kasalinga pek'ki da nua a santu a Santu Peʈru a Maida a Santu Piatru sì a Santu Piaʈru Santu Piatru e non era na sarta no no no probriu kasalinga ditʃimu in iʃvittsera lavurav ô po tʃ è vari lavuretth e i nanni ke fatʃivanu ? e io veramente de nanni nda kanuʃʃiu sulu # ki mi kriʃʃiu fin a . phin a treditʃ anni ditʃimu sempre pe'ro abbitava sempre ku nua la nonna poi è morthu pure due anni dopu moriu pa'pa miu nta l utthantasetth # utthantsetth utthantotth ma num me rikord eh . e ppek'ki venistivu ntâ Ddʒermania kwale fu u motivu ? e pek'kii ni ʃpusammi ku Melina nta l otthantadui mmo # lavoru da nnoi tʃ è e nun tʃ è se tʃ è nun paganu ntsomm deditʃimmi ia nun avia nu lavoru fissu trammite amitʃi dissimu ma provamu jamu nta Ddʒermania nu paru d anni . m per'ki propria a Ddʒermania pek'ki no a ʃvittsera ? a ʃvittser a num mi piatʃiu mmai pek'ki ditʃimu kwandu ddʒa tʃ era u pa'pa miu 'jivamə nu par e vota akkus'si e n ambianth ke num mi piatʃiu mai poi hu io kwand avia l e'ta i ditʃasetth ditʃotth anni nta li . ehm far vakantse estivi pe'ro nom mi piatʃiu propriu a ʃvittsera è na kosa tropphu rigoros dov era ntâ ʃvittsera a Lutʃerna ? no ntaa kanthone di Dzurigo ntê paisinu pikkolino no mm atthirau veramenth po passaru tanti anni ni ʃpusammi e kapitau tʃ era n amiku a Santu Piatru kkha trammite iɖɖu e pa'pa miə ntsomma n amiko di mio padre dissi ma . e ssimu kkha passaru vinth anni kist annu sunu vinth anni e vi ʈrovati bonu kkha o ? tʃè mmo # i primi tiampi da lavorare per li aʈr su#nu nu pokettinu um poku duru sì po su tʃinku si anni ki re ringrattsiann a ddio . emu nkuna kosa pe nnui kwindi kwesta [riferendosi al locale dove ha avuto luogo l'intervista] è kosa vostra kissu pure l altro lokale ? l altro ristorante sì sì u ddʒestimu nui n al ddʒestimu kkha o pigghjamu mmo vena u primu martsu puru sotʃe'ta ku ll amitʃi kkha ntsomma mmo ss si kampa liə# si sta ditʃimu no ooh pe'ro a kasa aduə simu akkatthammi l apparthamenthu ɖɖa kwindi ddʒa aviat a kasa sì San Piatru a Maida a Santu Piatru avimu e kkha puru ditʃimu nua abbitamu lla l akkatthammi nui nun pagamu l affitt simu . e per esempio il pensiero di mu riturnati ? ritornammi tʃi hussɐ pe'ro sintʃeramente nom m attira pju puru pik'ki magari i ddʒenitori vo mamma o sotʃeri kumintʃanu ddʒa invekkjare sai eh torni lla ssuttha ogni annu ki passa è ssemphe divers a kwestjone mmm ntʃeramenthe um mi ʈrovavu kkju sì im ferie è bbellu vado volentieri vadu pur duɐ vuat a ll annu se si po pe'ro vivere ɖɖa ssutta ormai no lo so i higghjuali kriʃʃiru . ddʒa si ʈrovau gwaljunə ditʃimu Paʃkwale kwindi nun nun . prossima Rosanna # purə pemmu tʃoè a ll inittsiu u pentsieru era kiɖɖu di tornamu . pe'ro hu nu/ era na detʃisjone da ppigghjare prima ki i i higghjuali kriʃʃissiru no po agnunu si a vita sua konoʃʃentse po è ddiffitʃile pemmu mu detʃidi tu puru pe gli altri no . eh [a]llor a me piatʃa pik'ki mm su vinth ann kwarantasia na [h]aᵪju ditʃimu ka è gwasi la me'ta dâ/ eh me'ta pek'ke primi setthi otthu anni ntʃi se nun ntʃi si əh non si kapiʃʃa no . ma e ogni kwanti ka ʃʃinditi ntâ Kalabbria ? eeh a d agustu ditʃimu è obbligatorio . mo ʃindi/ hummi kwandu ʃʃindimmi ɖɖa mmo ulthimamenth ? [rivolgendosi alla moglie] a ddʒennaju a ddʒennaju a sì a jennaru a gghjennaru sì u dialettu num mi vvena num mi vena mankhuuum tʃè è na kosa miʃkjata pik'ki pe'ro è na kosa ki tʃi tenivi pe i higghjuali a kasa mia kwa parranu ithalianu poku o dialetthu se ppossibile akkus'si kriʃʃiru tedeʃko lo parlano pek'ki . u studiaru . ehm per esempiu kwandu kanuʃʃistivu a mugghjeri ? pəhhh iu pents eee kwasi si vi kanuʃʃiti i sempe sì sì sì nui ddʒa # iɖɖa avia treditʃ kwattorditʃ anni iu mm du anni nu paru d anni tri anni i kkju intsomma neh ditʃimu ka de sem ke ni kanuʃʃimu una kosa bboh . e nenth hummu kwattru tʃinkw anni tsiti de horɐ kumu si ditʃa no ? e h e si putiva non ntʃ eranu konʈrarii e ntsomma era nu poku diffitʃile pek'ki mpf l ambbiente kiɖɖu era no nu ma tsiti e hore ki signifika pretʃisamenti ? tsiti e hore eeh non uffitʃale ditʃimu tʃoè si sapeva di tutte e due parthi pe'ro non uffitʃalittsatə no . kissu ditʃimu nu nu nu sì nu paru d anni tri pue hummi ni ntsitiammi de inʈhru kumu si ditʃa ku e hamigghji intsomma . e nta l otthantadui ni ʃpusammə eh ma duvi ? a Santu Piatru ? a Santu Piatru a Santu Piatru kiru periadu ankhora kiru periadu kwandu ni ʃpusammi a Ddʒermania nun tsapia manku k esistia tʃè akkus'si # pe ddiri lu pentsiaru probriu num mi ʃfiorava manku mu venimu nta Ddʒermania pe'ro purʈhropphu 'eramə a kkas affitth a ll inittsiu # no k eranu # kwakki d annu m affitth kiri su pe'roo tʃ era non avivii nu futuru nun avivi propriu nu lavoru nu postu e llavoru fissu ia studiai fin a nu tʃertu puntu pue testa num m akkumpagnau . ditʃimu k arrivai hin a ô kwinthu raddʒoniar pe'ro mmegliu akkus'si ringrattsio u juarnu k hu nta Ddʒermania pek'kee no lo sattʃu se Santu Piatru riuʃʃia mmo kumu si ditʃa a tthirar avanth pik'ki no lo so non ti diku . per me su kunthiantu pe'ro i kiru ki avimu ntsomma . mportanthe u s [h]a a salut ankora tʃ è pe'ro . kabiʃʃ ? ma i primi tiampi kkha ntâ Ddʒermania kumu huru ? m immaddʒinu k eranu diffitʃili tʃimu ka iu eb'be a lingua puru mmo non è k a mmastikamu tanth komunkhwee ee . i kuasi li piantsuu [h]amu li vuai pemmu l otthiani sen'no . i misi mu hattsu u kamariari dophu setthi otthu mes vindia friʃʃə ɛrpsen invetʃe di fragole ko la panna vindia ntʃi itʃia ai klienthi diku oitə amma friʃʃe ɛrpsen mɪt sane vas ? pemmu/ per ddirti poi poi kkjanu kjanu ko la volon'tha ko la voglia di llavorare arrivi anke si . ʈrovai a na pertsona i #minau la a possibili'ta di lavorarə mi diss voglia di llavorare nd [h]ai ? sì e llavora diku ma ia nun tsattʃu mu parru u tedeʃk non ti prokkuparə itʃi i kwattru kuas kə ti servanu e kkus'si kumintʃai kwindi il vostro amiko v intsegnau il ? eh sì sì na kosa ki domandau sì ditʃe no po mparai ditʃimu nu poketthinu po kiru# Entsu sempr a kunthattu ku a ddʒenthe . kus'si e u primu juarnu kumu hu duve ? kkha ntâ Ddʒermania arrivastivu kû ʈrenu no ? ku u trenu arrivai arrivai a mmaddʒu ki la prima kos ki mi minau mpressionə k a i diatʃi e mmeddza ntʃ era u sulə a llora . a Nnurimberg oi'ma duwə ka duwə duwə arrivai diku no e nnenth ee trammite stu paesanu miu jetthi a nu risturanthe kkha a Nnorimberga e m alloddʒai li primi juarni da iɖɖu no . e poi ttrammite lui semph ʈrovai lavoru ku n atru amiku e diventa# amiku #bbravi persona sətʃiliani pur e kkus'si si kumintʃau kjanu kjanu vinni sulu veramenthe i primi tʃinkwe sei me/ i kwaʈʈru tʃinkwe mes sentsa mugghjerma e po arrivau mia moglie otthobbre mis e setthembre otthobbre sì . si kumintʃau l avventhura no e tʃi piatʃia â muglieri ? mbeh a ll inittsio . a bbeh ditʃimu ka puru iɖɖa attʃettau subbitu na situattsjone kiɖɖa non era non tʃ era in gastronomia ? sì sì sì iɖɖa hu tanti anni inthâ ddʒelateria lavurau pe'ro ditʃimu semphə# non è ke per esempiu a Monaku sono solo veneti fatʃianu ddʒelat sì sì pure duvə vua ? no no no no lavurava kon nu ku ankhunu ditʃimu amitʃi pure Serviu e Gradziella stannu ankhora vitʃin a kas abbitanu pure nellu stessu palattsu lli tʃ [h]annu ankhora na pikkhola ddʒelateria ditʃimu e iɖɖa lavurava kwasi detʃ anni ku kissa/ bbravissime persone sono iɖɖu è Trevisu iɖɖa è di Pordenone tʃè [h]a raddʒone i ddʒelateriə su tutte lli #akkus'si e pe'ro ditʃimu è sempre stata pur iɖɖa nta l ambitu dâ gastronomia pik'ki ki vo hari kkha ?! a fabbrika mia a fabbrika voʃra ke d era ? no nom fu na fabbrika a fabbrika mia è kissa kunthatthu ku la ddʒente iru pu i tri mmisi mu k u n avia lavoru poke poki misi hu sentsa lavoru iu pe'ro kiɖi par i misi ki fu sentsa lavoru jivi a la Simens mi misaru nta nu reparthu mu hattsu karthunə ɖɖa nɐʃʃivi pattsu statʃia u neʃʃiandu pattsu è nnormale kumintʃai mu mu hattsu #igu e . e mi nda jivi pik'ki non è non è pphe mmia . ditʃimu ka su vinth anni in Ddʒermania ditʃannove sono sulu n gaʃtronomia kwindi num fussi kapatʃi mu hattsu nienthi atru . e e kwali su differentsi ka viriti per esempiu se stati kkha ntâ Ddʒermania e pu a Santu Piatru u paisi kanddʒau ? u paise kanddʒau nta lu sentsu kka ss abbelliu tʃè estetikamenti ditʃimu de horɐ pe'ro i pertsuni no u sattʃ si kkanddʒaru a ddʒoven'thu di# hortse sì #in peddʒu pe'ro in peddʒu ah sì ? sikundu mia i viju in ped/ i ddʒovani . eh tʃ è ʈroppha lliber'tha mmo nun è kka sugnu arretratə pe'roo throppha troppa libber'ta i ddʒovani i ragattsini fannu kiru ki vvuanu ddʒenitori konthanu nu kunthanu tʃè almenu i kasi ki vvitthi iu tʃi stannu puru i higghjuali bbravi . higghjuali buani pe'ro . eh trova na/ tʃè annu pe annu diventau semphe kkjuu . kju llaʃʃivu kumu ti puattsu dire menefregiʃmo prima nun tʃ eranu sti kuas e prima si nu na pertsuna kju antsiana ditʃia na kosa o l aʃkolthavi pe'ro un tʃi itʃivi no se no a volevi aʃkolthare stavi tsittu o nun tʃi riʃpundivi mankh pe'ro mmo stannu e ddire te lu dikunu subbitu è ddʒustu pe'ro troppho è na kosa tropphu səkundu mia ma a vostra ddʒuven'tu kumu hu a Santu Piatru bbɛlla bbɛlla bbɛlla ke fatʃisti ? â ʃkola 'jiamu a Nnikastru a Nnikaʃtru è llunthanu pe'ro sì komu vannu mmone . ah ? è lluntanu e pik'ki mmo nu vanu a Nnikast ?! pek'ki a Santu Piatru avimu e ʃkoli elementari finu a tertsa media e pphue si kontinui va a Nnikastru a Llametsia no mmo si kja/ prima era Nikastru mmo si kkjama Lamets . sta . manddʒati a pittsa dai [rivolgendosi all'esploratice] . [ricomincia l'intervista] putiti parrari i kiru ki vuliti nun è ka a ffortsa kiru ki mi ditʃi kiru ki mi dumandati parru iu nu/ e per esempiu nun sattʃu sì per esempiu u maʈrimuaniu kumu hu organittsatu ɖɖa suttha ? e organittsatu kumu s organittsa almenu prima eranu akkus'si datu ke nui era/ iu era u primu dâ hamigghja tʃè dui simu iu e suarma . ehm m mugghjerema era puru a prima e hu nu matrimuaniu i tʃinkwetʃentuventi pertsuni kiri tiampi vinth anni fa vintidu anni ha . e nenthi bellu randu ditʃimu . nta llugliu nu kaddu mankhu i kani mankhu i kani ! mankhu i kani eh . kus'si e ki si usava per esempiu prima dû maʈrimuaniu ke nu sattʃu fatʃivanu parianti na n no so ke i ddʒenito/ ke i parenti vengono a kasa ke si prepara ankuna kosa no no əh a kosa normale ditʃimu a ʃposa partia dâ kasa e jiu mu ndi jia a da kasa mia e n inkun'trauamu â portha dâ kjes . normale pentsu puru ma tʃ è na kjesa sula ? Santu Piatru uffitʃale na na kjesa sula ditʃimu kumu si kjama ? eh San Nikola mi sem/ pu si kjama a kjesa nostra a Me'li [vocativo] ? [rivolgendosi alla moglie] San Nikol San Nikola San Nikola di Bbari sì . nun tsattʃu s a vidisti si a vidist u a virist ? sì sì po ntʃ era nə na kjesettha Santa Maria a kjesa i Santa Maria # ee e San Ddʒuanni a la kjattsa ditʃimu tʃ è puru na kjesettha pikkul pe'ro a ghjesa uffitʃale era kiɖɖa probiu supa/ supra u ponth ditʃimu supra u pont Santa ma pik'ki supra u ponth pek'ki è hora dû paisi no no e nenth u paisi pe'ro fors pek'ki è nu pokettinu kju nun sattʃu duv è u pont . lu ditʃimu era prima divisuu kiɖɖa i San Markhu tʃ era . u paisi na vota era San Markh alura kiri sammarkuathi kumu higghjama . ditʃimu ka huru i primi da nui ditʃimu ke a ddʒente è nu poku nu pokittʃeɖɖu tamarra allora no kk è n offesa na kosittʃeɖɖa akkus'si pemmu si pigghjanu in ddʒiru ku ll aʈr sammarkota si propia sammarkhota kwandu parra unu tosta sa kistu nun sapiva eh eh u sapiti mmo kuntatimi kistu k è interessante e nendi prima kiɖɖə e Sam Markhu ditʃimu era na na kwandu unu tʃi itʃiva a mmia si propriu sammarkhuatu no nta u sentsu tamarreʃku magari akkus'si e a ʃʃindiri si trova a ssa kjesa dov è nu pokettinu kju rialtsata a ttsona e suttha nta l urtimi anni no nta ll urtimi ditʃimu vinti trenth anni kriʃʃiu ɖɖa ssuttha no e ssi dditʃi a pphendinu kiɖɖi e Sam Markhu itʃianu jam a pphendinu vo ddire jamu suttha no a pphendinu kwindi e u ponte ditʃimu era tra ppendinu e . e Sam Markhu Sam Markhu è propia a Kurina kiru kwartiere i suttha kumə si kjama ? e ppo ki sta sutth a sam Marku . e bbe iɖɖi lu kjamanu tutti pendinu ô pais ditʃianu sulu jam ô pais pe'ro mmo s ingrandiu ntsomma a via de no/ a via nova la via nova la kja'mavamu na vota e kwandu ni hatʃia apphuntamenthu ku amitʃi ni vidimu a via nova e ke sarebbe oi ? u e u u korsu u korsu printʃipale a via nova sì supra a kjattsa ni vi'diamu puru o Sam Markhu opphuru supra u ponte e akkus'si ni ni i punthi de o/ dô paisi sì a li kurniaɖɖi duvə abbitamu nui kiru si jama i gurniaɖɖi gurniaɖɖi gurndiaɖɖi tʃè u pab [ingl. pub] il negotsio di alimentari ? no no suttha ? no sì sì Peppe kanatuma kiru avia nu barrə ra duvi abbitanu i ddʒenitori e e mugghjerəmɐ suttha tʃ è nu avianu hattu nu pabb e kkiri su i gurniaɖɖi . e pik'ki si kjamanu gurniaɖɖi ? maa gurnia/ non lu no lu sattʃu pe'ro pe nnua era nu punthu de de referimenthu kwandu si dava n appunthamenthu ku ll amitʃi ste kose kus'si . karpitune su su i vari reddʒoni ô paise no ess ma tʃi su ankora/ si ankhora i sopranomi ? ma iu pentsu di sì pentsu de sì de pure tra i ddʒovani a hamigghja voʃtra ankora tʃ [h]a nu supranome ? mm a no no la mia no hamiggghja de uu de de mugghjeremə u kjamavanu u papa u papa u papa pek'ki u papa ? no lu sattʃu pik'ki no lu sattʃ pek'ki iji hu unu de primi komertʃanth ki ntʃi hunu a Santu Piatru pə lu ddʒenere alimentari u bbar ditʃimu fu unu dei primi sin'no lu primu probiu . e ssi ritirau na na detʃina anni pek'ki . poko e mmalattia pue ntsomma l e'ta tʃ è e nnenthi e . paisi è kiɖɖu e tʃ è ankuna rivali'ta per esempiu ku Maida ? sempre seempre i mmattsati kjovianu kwandu ju'kavamu û pallone a ll e'ta di ditʃasetth seditʃi ditʃasetth anni kwandu 'jiamu a Mmaida a'viamu u kamphu ʃporthivu sulu a Mmaida a Santu Piatru mo lu hitʃaru ki Santu Piatru ku la nun epphi mmai nu kamphu ʃporthivu ju'kavamu . sta tʃerti livari u karpithuni adduvə mmo tʃ è u komuni na vota era tutthu livari e nu ju'kavamu ɖɖa ô pallun u livari fu a/ a mmeddzu i livari sì e kkiɖɖu era u kampu nuast e pue kwandu kwandu ogni/ 'jiamu ju'kavamu a Kuringa o a Mmaida ku i mmaidisi mattsati a tutta karika ma propiu davviaru ma bbua ma bbuatthi ma pik'ki ? eh i maidis pe nui sunnu nu ʃʃakkwalatuwi li kjamamu nui e ke sarebbe ? ʃʃakkwalatuwi a la tuga ʃʃakkwala tu probi su pe'ro nu u sattʃu se sono è vveramente kome si ditʃ pek'ki iu pents sempre puru ka i mmaidis sono pokettinu kju mmoderni modernitts/ huru sempre poki ttʃiniri kkju prima de nnui pe'ro nu fummu 'eramu pe e kiɖɖi i Kuringa ? kiɖɖi i Kuringa epphimu sembə nu al livellu nuaʃtru dî ddʒovani ditʃimu kju rriʃpetthu ma ku i mmaidisi probioo ma u rapportu ku i kuringisi kum era ? bbuanu era bbuanu era miagghju ditʃimu nun tʃ era kiɖɖa rivali'ta sia a llivellu de palloni de ʃkwadri opphure de dialetthiku sai ? eh nu erə si nota ankuna differentsa kumu parranu kiri i Mmaida ? kiɖɖi e Mmaida ki dditʃanu kiɖɖi e Mmaida ? ja [rivolgendosi alla moglie] ja ja ja ja ja jamu ja jamu ja ditʃ nu nui ditʃimu jamu ɖɖa e iɖɖi ditʃan jamu ja ja . e kkisə # e po mi pigghju po# jamu ja ʃʃakkwalatuwi li kja'mavamu eh e tʃ è ankuna kosa per esempiu joki jukastivu ? kwandu eravati higghjuali ? i ʃkwadri ʃkwadretthi i tertsa kategoriaa tornei akkus'si probiu ma semphə ô pallone alʈri juaki un nd avia ? no no no 'jiamu tʃo'tiamu i higghjuali e ma a ll e'ta ti diku e kwinditʃi seditʃ anni no ditʃimu tsiti'javamu ɖɖa ku sai si jia a Mmaida pek'ki i ragattsi eranu kjuu aperth . i maidisi i maidisi i maidisi huru sempre kju appiarth ekku pik'ki ti diku eranu/ sunnu nu poketthinu kkju avvantsati kju moderni eh dditʃimu kju mmodernu sì nfatthi i primi lokali primi pabb o pittserii huru nta Mmaida e ntʃi sunu ankhora huru nu pokittʃiaɖɖu kju vvelotʃi dê santupetrisi ki i santupetrisi huru puru nu popolattsjone nu poku komika sai . simu amanthi delle/ mu jamu horə ki ? jamu horɐ manddʒare jamu hora sì sì sì . pek'ki tu va ha kiru ki vo Santu Piatru . kiru ki ffa ffai u ntʃ è nenthi pik'ki tʃ è ll invvidia pentsu iu magari nu rupphu [gruppo] de de de ddʒovani higghjuali de Santu Piatru prəferiʃʃe kju m vann a Mmaida o a Kkuringa mu si manddʒanu na pitts ke mmagari a Santu Piatru stess kissu è hu sempre stata e ssa'ra semb akkus'si . no lu sattʃu pik'ki pe'ro la mentali'ta è kkiss da nnui si itʃi sta a ʃperantsa û santupetris un tʃ è nnenth ditʃ/ ditʃanu i kommertʃanti nuastri no nfatthi è vveru ma Santu Piatru è kju nu paisi i kommertʃanti allora ? o di ke kosa è karattherittsatu u paisi ? kum u paisi di agrikolthori ? eh aggrikulthura ditʃimu a ddʒen/ agnuna hamigghja tena u pettsetthinu de de alivari na kota ? sì sì su si ditʃi puru kota ? na kota pettsu de terrenu nu pettsu e terra ditʃimu sì sì ditʃimu ka u novantha petʃentu e hamigghji p[h]annu tutt u u kommudu si fanu tutth u kommodu si hannu pe ddiri o mm pe l annu pe la famiglia stessa nui ditʃimu ni hatʃimu u kommudu k u magari prima si hitʃi u mmajale prima prima agnunu ditʃimu ka ntʃ era parekkji pertsuni k avia nu puarkh oppuru si kriʃʃiva nu puarkittʃiaɖɖu e pue e kumu si kriʃʃiva u puarkittʃeɖɖu ? e nnenthi ki ssi dava a manddʒare e tutt u riastu de riasti de kumu si kjama sta kosa ? eh pek'ke tʃ è na espressjone spetʃale e ma m si m arrikuardu nua ditʃimu a ʃʃihata [dal greco xifos 'vaso concavo'; 'brodo di crusca che si dava ai maiali'] a ʃihata ekkho e bbeh mo l [h]a detth a ʃʃihata eh tanti vuati# na parola sa kwantu tiampu un a ntisi kju ʃʃihata sì a ʃifata in altri dialetti a ʃihata e iera na kosa pe mmajali ke ab/ tantu vuati ntʃ a ditʃimu magari a nkun amiku kus'si mu ntʃi ha na battutina i ʃʃihati ti sta manddʒandu opphuru o manddʒi kumu nu puarkh ntsomma [risate] a ʃihata è kiru ka si jettha no kiru si jettha ki si da ma ki ssi duna ai majali ditʃimu u bbrodu kwandu lavi i piatthi ma no kû detersivu no kwandu è troppu de korpo dimmagriʃʃe # i resti sì sì u ʃihu ditʃimu u ʃihu è duwə ntʃi si mettia u manddʒare a ʃihata è a robba ki ntʃ ia din[tra] no a kanigghjia si kriʃʃiu a kanigghja saria kanigghja ki d è ? è na nu tipu de no mmo nun tsattʃu era de frumenthu venia puru tipuu . farina matʃinata pe'ro nun era farina . la kanigghja kanigghja kwesta parola mi piatʃe a kanigghja sì era nu tipu pe manddʒare de majali # . tʃ è ankun atra kosa ka si koltivava alivi ? e bbeh allivi sì vinu a ratʃina ditʃimu e bbeh agnunu si hatʃia u kommidu i du sue u vinu s u hatʃia l uagghju s u hatʃia pumaduaru l ortitʃiaɖɖu avianu kwasi tutth ditʃimu ma propitari terrieri un tʃi sta ? tʃi stannu pe'ro no no/ non tutti prima diko tʃinkwant anni ha tʃ eranu nun è ka tʃ eranu i jurnatari ke fatikavanu ntê kampi tsì ke ttʃ eranu ai tʃè u m arrikuardu iu kwand era ddʒovane hatʃianu a jurnata i himmini jianu â jurnat mu kogghjanu l alivi pur i himmini ? e i hhimmini jianu e ll olivi i himmini i kogghjanu e ma pentsu puru tutth ora no tutth ora pik'ki mmo si modernittsaru mettanu i reti mettanu i tre/ trematritʃi pe fa mu ʃbattunu alivari pemmu kadanu alivi nu e pu rakugghjanu ku i reti ntsomma nvetʃe na vota eranu tutthi kwinditʃi vinti fimmini sai appuru mu kjananu no mu nkjananu kwandu ka aʃpetthavanu mu kaʃkanu mu kadanu l alivi magari ku a ku a ppertʃ i ʃkottulava a pertʃa a pertʃa sì e vi ogni thanthu mi venanu paruali ke nu l usu mankhu iu pe'ro si sianthu l argomenthu kju ven a pertʃa è na na kosa longa na brokka na furtʃina no no sì nu . e nom mi rrikuardu mankhu si si si hatʃianu no lu sattʃu kuu tronkhi de kastagni kiri fini fini fini alti e kiru si kjamava a pertʃ e kus'si ʃkuttulavanu i ʃkuttulavanu l alivi eh e a mamma voʃtra puru fitʃa sti kos ? no no pogu pik'ki no no ditʃimu ka nnui pettsettinu di terra pe nnui pemmu po u kommudu . ki iɖɖu pe'roo temp a na settimana dui setthimani kugghjianu alivi si porthava nu matʃininu ditʃimu eh hatʃianu pigghjava l o/ ll uagghju ki ti tokkhava pa# statʃimu a post e atə frati suare ? na sorella aju e sta sutta a Santu Piateru ? sta sutta sta a Santu Piatru si è ʃpusata ku i higghjuali sta ku ku mamma pe mamma li# puru ddʒovane nun è ke dû kwaranthunu kwindi ki tena sessanthakwattru anni . ke ttuttho va bbene ditʃimu . e iɖɖa sta ku mamma tʃè mamma sta a kasa sua pe'ro simu vitʃini abbitamu vitʃini no . e viriti kwindi ankuna differentsa per esempiu Ddʒermania ? Norimberga tʃit'ta e Santu Piatru kome mentali'ta eh sì ma pens a ddʒent sì sì sì . a Santu Piatru nun si hannu mai i kavuli sua diʃimu pe nun dire na n atra parola tʃè ɖɖa unu sa thutthu tutthu de thutthi e# è kkju ffamiliare sì è kkju familiare è bbɛllu pek'ke è bbɛllu pe'ro a nu tʃertu punt magari# dannu nu poku hastidiu ka mmagari tanti vuati nun kanuʃʃi mmo no duvi simu mmo su triditʃi anni ki abitamu sempre ntû stessu appartamenthu no e ma magari prima kwand abbi'tavamu atri parti nun kanuʃʃivi kiru k abbitava a ffjankh kapitu . eeh Santu Piatru no a Santu Piatru sanu vita e mirakulə ê tutti puru nu kuasi nom veri ti ʃparanu sì kome su . kkha e diversu ? kkha è ddiversu kkha fa kiru ka ʈrankhwile tʃ è in Ddʒermania a ddʒente nun è ka ʃparra ? sulu nta la . no no no no no kissə è na na kosa bbɛlla ki ogni thanthu ditʃimu eh tanti vuati nda jamu im ferie e kumintʃ a senthire kanatu ki fa ki ssi llamentha e kiɖɖu kiɖɖu ki rrumba k è kiɖɖu è akkus'si allura ditʃimu oh ! jamunindi â Ddʒermania ka almenu non senthimu nenthi nom vidimu nenthi statʃimu trankwilli u ditthu ki ditʃimu nua pek'ki tanti kuasi propia e ɖɖa s appittʃikanu no no ka . tʃ è tanta miria puru ? no no no no no akkus'si akkus'si parrandu akus'si ka mmo statʃu parrandu ia a tthia ditʃimu e ti vena mu mu ʃparra de na pertsona ma bonariamenthi kus'si non è ke pâ kattiveria pe'ro sì ma ddʒustu per informatsione sì ddʒustu pek'khi pe ffa kapire ka tu sai na kosa ke io non a sattʃu opphuru ke ne so non ke ttʃ è kattiveria no no kwandu vaju ɖɖa ssuttha a mme mi sianthu riʃpetthatu ditʃimu o mu kuntianth a ddʒenth ka ni vidanu menu mali kanuʃʃ a tutth a la ddʒent de ll e'ta nost e ddʒovani nun kanuʃʃ a nuɖɖu magari figghji dee ti pottsu dire de de de ddʒenth ke ni kriʃʃimmi ntsema no i kanuʃʃi . ki kanuʃʃi dopu vinth anni ?! . pe'ro ditʃimu a ddʒoven'thu nostra de tiampi nuastri menu malə ni kanuʃʃimu tutth kissu è .
Spi1wDD1 allora a solita domanda kwandu naʃʃistivu ? iu naʃʃiv u vintitʃingwe ddʒugnu millenovetʃentutʃinkwantatʃinku a Ssam Piaʈru a Mmaida sempre ntâ kas ? sì o a la kasa no a la kasa ditʃimu nʈrâ kas ntâ kasa tutti due ? sì na vota na vota puru nʈrâ kasa diʃimu na vota i ʃpitali eunu ʈropphu lunthani . tʃ/ tʃ eraa a mammana . a mammana l ostretika l ostretika venia ajutava a la mamma ka neʃ'ʃiamu nui . 'eramu tutti tutth akkus'si naʃʃimmi no ammenu hina hina kiɖɖi hina lu sessantatri sessantakwaʈʈr sessantatʃinku naʃʃimmi tutth â kasa mmo invetʃe tutth ô ʃpitalə kkha a mmakkina avimu tuth e parthimm parthimmə i miaditʃi nu vuanu u si pigghjanu reʃponsabili'ta sə nda vanu . tɐlefunu a lu ʃpitalə . a ʃkola a li elementharə a hatʃimu kkha ʃkola elementharə e ʃkola media e pue . parthimmi a Ffirents lu litʃeu hitʃə a Ffirents kwindi u dialetthu miu ditʃamu nu poku è influentsat nfatthi i primi anni ki thornava i Hhirents mi virgognawu mu parru italianu pe mi pijavanu in ddʒiru l aʈri amitʃ . pe kkhissu pue . pek'ki unu ki parrava ja e italianu allora era diversu e mmo tu parri dialetthu mmo pari ka è thamarru kumu ditʃia niputəma mvetʃe ku parra/ ku parrava italianu tantu parə k era . ma n effemminatu kumu si ditʃia . è vveru ? . eh e kkwindi tʃerti paruali iu mi ʈrovava a ddisaddʒu mmo vi kunthu nu hattariaɖu . io e u ntʃi kunthu in dialetthu sì volentiari era parekkhju num parrava in dialetth . eeh sta'tʃiamu jokandu m pallone pek'ki tannu u pallonə jokamu ki jokamu ?! kampi nun nd avia ju'kaumu a mmiandzu la kkjatts a kjattsa dû pais . mi jiu nu pallonə sup a la kas . e kira n amiku miu ku kiju staʃimu jokandu issi va piji u pallonə mmo ki hatʃimu iju supa i tʃeramidi [greco keramion 'tegola'] iu a kissu u war'davadi duvə jiu u pallonə ?! supa i tʃeramiɖi e iu wardava diku ma ma ki sta ditʃian ?! . aumu mu jamu u koggjamu ka jiu supa e tʃeramidi e kissu si tʃ era . e d era u tetthu e mi pijava ndʒirhu pe nu misə ma kissu nu lu sapia e vviaru k eranu i tʃeramidi o komu ti pighja nkoɖɖaria sapiti ki signifika koɖɖaria kavalutʃ koɖɖaria aviti sinthut ssa parola ? [rivolgendosi alle esploratrici] koɖɖaria è kavalutʃ tʃ è piji nkoɖɖaria ma jiu nd avia kwattorditʃ anni jiu de kkha . vinthisei anni a Ffirents . pe kissu non tutti ssi paruali in dialetth nun li kapia m i staju mparandu mmo . kwindi non è ke/ e kwandu tornawu eranu bialli tiampi ka non è kumu mmo ka kwandu tornamu iu venia a Natale a Paskwa e ll estate ha'tʃiamu semphe â riunione â hamigghja a vvolon'ta . tʃ è kwandu 'jiamu da pa'pa . ni jun'tʃiumu tutthi . i niputi kuddʒinii . tutth a li/ i ddʒenerattsjon . kiɖi ki ffanu kiɖi ki su a ll estaru pratikamenti emigrati hannu kiss . e forsi iɖɖ sann u parranu u dialettu miagghju e nnua . nfatthi kwandu torna kiɖu amerikanu kiɖɖi ka parthiru kwand eranu . pittʃuli kiss sann u parranu u dialetth . tʃè u . lo storpianu forse ke pek'ke si ʃkordanu nkuna kos pe'ro ʈradittsjoni e kosi iɖɖi sannu e parol . ka nnui i tʃerti paruali nui ni passamu infatthi nun ni parramu mai . tʃ è io non è ke io ku i higgjuali parru in italianu . ku iɖɖə kwandu ni nkattsamu . parramu semphe dialetthu non è kke/ ku# frati mia mai parramu tutthu ka ni para na kosa brutthə purʈropphu kissu l avianu nkhulkhatə tʃ è #stau kwandu 'eramu higghjuali . pe'ro io kwandu era sempre italianu ko li higghjuali o ku li nipoti ku kiss parru semphre in italianu è ddiffitʃilə mu parru n dialetth antsi puru mmo mi staju fortsandu è na kosa ki forse nun aju mankhu non è mankhuu . e nnenthi kkha ditʃimu kisti kkha ni diverthimmu ku u pallonə ku ssi higghjualə 'jiamu ddʒirandu paisi pais ogni tantu ni mbrigamu [risate] eh pek'ki simu ognunu lu volthu suɐ . ogni paisi avia nu dialetth nun ni kapiʃʃimu ʈra de nui eh ntsomma non è# fond e kissu kkha mmo nu ssattʃ ke bbai a rirə kkju onestament . no rikordi d infantsia sì rikordi propiu ʃpetʃali rikordu kû nonnu kâ nonna a bbeh iu nun eppa va bbeh na kosa iu avia lu nonnu ka era tʃeku iu mi rikuardu u nonnu miu mi porthau #da marru #in ddʒiru e tutth u kanuʃʃiɐnu n ô pais pe kissu n infantsia u nonnu ammenu kiɖɖu ki mi restava kju impressu ditʃimu kiɖɖa è dû nonnu mi porthawa paisə paise . i a nanna ? . e a nonna puru nun è kka a mamma na vota iu de l infantsia ki mi rikuardu iu i nonni era na kosa tʃè mmo non esiste kju i higghjuali mia kwandu vanu ɖa/ da i ddʒenitori mia i nonni na vota eranu kju dei mammi dei kos pek'ki . dormivi puru mmo pe'ro è na kosa nu pokittʃeɖɖu kju ffortsata ditʃamu antsi ringrattsiandu a la Madonna li higghjuali nuaʃʈri li nipoti mei da i ddʒenitori da i nonni vanu pek'ki ma mmo nun è ka# . na vota s a'viamu a jir ô mari 'eramu tutth ndzema kos'si puru k avia vinth anni si nun era ʃpusatu iu jia kû pa'pa miu ma nun jia pû sulu mmo kiss a katthorditʃ anni vanu a a mari sì ma no ppe na kwestionə də de llibber'ta na kwestione di di affetthu de kos ka volimu u statʃimu tutth ndzema armenu pek'ki ku# u venamu kriʃʃuti nui ntsomma no mvetʃi kiss ʈreditʃ anni no vora u venanu . [saluti] . a la bbanda [h]a la bbanda puru tʃè mi rikuardu pre sempiu li bbandi na vota era festa da vviaru tʃ eranu i histi dû paisi na vota a la hesta na vota akkat'thavamu li ʃkarphi a la hesta ni vendimu# vestiti a magliettha a la festa ma iɖɖi nvetʃe kissi e mmo . hesta è ogni gghjuarnu probblemi nun nd [h]anu pe'ro pentsu ka ni diver'tiamu kju prima ka mmo . kumi pikkhuli nui jukamu a u pallone mendzu la kjatts pek'ki kampi nun nd avia ka u hitʃaru mmo . era ntsomma . ni di/ ni diver'thiamu non eraa . mmo [h]anu a ʈrista #woij kwindi non no nui ni diver'thiamu akkus'si kon poku nu ppallone nu par e ʃkarpə rutthi e 'jiamu ddʒirandu kampi kampi nui 'jiamu ju'kavamu 'jiamu a Mmaida tʃ era u kampu lu hitʃaru prima e nui ma mmo lu hitʃimu kju beɖɖa . e kwindi 'jiamu semphe ddʒirandu a pphede kwandu 'jiamu u jukamu ô pallone a sti paisi vitʃini Kuringa Maida 'jiamu a pphedi on 'jiamu ku la makkina pek'ki li ddʒe/ i paʈri nuaʃtri a na vota sə tʃi itʃi jamu ka jukamu ô pallone ni minavanu . ka itʃi ka nno ka sulu â ʃkola avimu e pentsar mmo kissi nvetʃe invitava tʃ akkatthamu li ʃkarphi d l adidas parru ki ssu allenatore e ssi waglunə e kwindi ke non rissi# pe'ro purʈropphu kissa è a real'tha kome itʃe na kos e nenthi# i ddʒenitori toi ? lavoravanu nei kampi ? no mio padre epphi nu nu bbarrə bbarr e alimentharə . pe'ro [h]anu avut la kamphagna me rikuardu kwandu ma/ mamma mia jia mu kogghja alivi na vota si kugghjianu ll alivi mmo mbetʃi ntʃi su i reti . na vota arrivavanu zderrenati puru iu staʃia . puru ka era pikkhulinu mu# ajivu triditʃi duditʃiti triditʃ anni statʃia ô bbarrə . a u negottsiu . iu ku fratemɐ suarmɐ statʃia ntô bbarrə k 'eramu# . kiɖɖi# venanu na kamphagna mi rikuardu pa'pa miu k avia n apa na vota . ma nu è . tʃkinkwant anni ha pue kkha kom pulminu e 'jiamu ô marə kon pulminu tutth . nove posti e ndev a mmare kwandu jam ô marə 'jiamu tutth tsii kuddʒini frateɖɖi e eranu tutthi e ni diver'thiamu akkus'si sta'tʃiamu dâ mattina a sira mand'dʒavumu nta ki ɖɖa ntâ pineta . tu sa ki fanu ? kissi emigranthi nuaʃʃri vanu su all estaru . sulu ka i parru in dialetthu ni ʃkordamm e tutth . ke nui sapimu u nda hatʃimu nda hitʃi pe'ro invetʃe amu parualə ke mmo nun ditʃimu tipu kiri k i dissa prima [riferendosi all intervista con la moglie] lu pendinu lu seppi mmo perthusə kosi iu ste par/ kuʈrupi ['orciuolo con maniche rotte, oggetti vecchi'] . tʃè pe'ro vi ripetu iu pu kiɖɖi tʃinkwe anni sia anni ke ffu fora puo dassi puru k iu mi ʃkurdai . ma mmo tʃ è muggjeremɐ ku m imphara e io [risate] . pertsunə n episodiu# allenatore . n allentore è kus'si iu sunnu detʃ anni k allenava li figghj/ . khissi ki 'eramu a bbarr ssi higgjualə# e kiss imbriganu e kkha sìi i higghjuali eh . tʃè esist u kampanilə pentsu ka esist i tutthe i parth . allura ognunu [h]a mu prileddʒa Sam Piaʈru kunʈra Maida Maida kuʈra Kuringa Kuringa kuʈra e ogni boda kwandu jamu mu jukamu ô pallone tʃ è sempre storie fortunatamenthi nun tʃ è nnenthi pe'ro sempre liti s imbriganu si hanu aju vaju mu i skatthuru ['sciogliere, liberare qc da persona molesta] kissi mmo# . mu li skatthuru . mu i dividu a skartarsi aju mu li skatthuru mu si mbriganu pu a la hina #amaru . kwindi epphimu na bbɛlla soddisfattsjone sunnu i i dietʃi doditʃ anni ke li hattsu kwindi mmo kanuʃʃu tutth ssi ddʒent kwindi kanuʃʃu parekkhji da/ li dialetth . pue puru pe llavuru konnosku kanuʃʃu puru aʈri paisi l albanese unu kosenthinu . pe'ro pai/ u dialetthu miagghju u nuaʃtru u nd [h]a . è nu poku hortsatu #skertsu è nu poku fortsatu dial/ pe'ro pentsu ka si kapiʃʃ . ma kî gwaguni parrati dialetthu ? no iu ku li wagljuni parlu semphe in italianu . tranne# arrabiati . eh sì parramu le gridi# sentirtʃi sìi oh Dio ! . su kost ma ditʃamu ke a ll inittsiu parrava semphe italianu . pu onestamenthi mmo nu lu/ tʃerti tʃerthi vuati in italiani tʃerti vuati in dialetthu tʃè mm nun tʃ è na grande differentsa . pu è sikundu ku parri . è na kosa# ʃponthanea kus'si kumu ku parri parri pe'ro in ddʒenere parru in italianu . tʃè ma è mm . ditʃamu pure forse è una kosa ke iu parru sempre n italianu iu kwi num parru mai è ddiffitʃile mu parru in dialetthu ognithanth kwandu mi fann arrabbiare ma . pek'ke purʈropphu nui ni misimu ntâ kapu ka u dialetthu un è male l italianu è bbuanu . tʃè iu su u primu ku u dditʃe . kha u dialetthu un avissə mai na tradittsione da rre/ da ri/ da riprendere pe'ro purʈhropph . ditʃi ka si parramu nta in dialetthu ma kissə è phuru na kulthura ka ni dissaru i i pa/ pa'pa miu mamma mia kwandu era pikkhulu parra n italianu parra n italianu ka vvidi tʃi para ka parramu n dialetthu vedi ke fa'tʃiamu era na kosa bruttha pe iɖi no allora ni restau a nui menthalmenthe ka a'viamu e parrare in italianu . e kkwindi kissu è . pue ripetu iu nun ka ditʃamu k iu mi nda jiu propiu# kwandu statʃia kriʃʃiandu avia kwatthorditʃ anni . hitʃi i ʃkola a Ffirentse kwindi kwandu tronai era influentsatu daa . tʃè nu non sapia mankhu u parru dialetthu ka ka sembrava ridikulu . tʃè kwandu to/ kwandu tornanu kissi dâ Svittsera ki ssu pittʃuli kwandu tʃkerkanu mu parranu n dialetthu# ntsomm tʃè è bbɛllu ! pek'ki è bbɛllu# pe'ro non è ka e kwindi pe mmia era diffikolthos e allora a ll inittsiu parravu italianu mi ristava italianu sulu ka po mi pigghjavanu in ddʒiru e mi tokkau mu parru dialetth e pa'pa miu sə/ s arrabbiava ka tʃi parrava dialetthu . kwindi# ma solo tu sei natu a Ffirentse ? sì [h]e fatthu e skuole superiori non è natu no sei andato ? sì jivi sulu iu . jivii hiniv a tertsa media kkha invetʃe mu vaju a Nikaʃʈru la jivi a Ffirentse# ku nu kuddʒinu miu [h]a avuto diffikol'ta lli ? sì a ll inittsiu sì a ll inittsiu kwandu ʃkri'viamu ʃpetʃalmenti kwandu ʃkri'viamu pek'ki ɖɖa Ffirentse a paʈɽia dâ lingua ditʃi kwindi ma nnon kumu komə pario/ parola dia/ dialetthale eranə la forma laa/ kwandu menthivi il disko/ u ddiʃkurtsu no u diʃkurtsu menthalmenthe ka kkha a tertsa media e kkha am bbeh iɖɖi horse ka i kissa ddʒenerattsione i prufəssorə ntʃi parravanu italianu ma nua nun è ka par'ravamu italianu e d i parrava dialetth . e kkwindi kwandu ʃkrivia iu kkha in italianu era sempe bravu kwandu arrivai ɖɖa avia diffikol'ta ma probriu nella forma non nella parola po agnitandu ditʃia vaju mu fandu mu ditʃia prima iu ʃkrivia fandu no ʃkrivia mmai fatʃendu sembə fandu ʃkrivia . fina ki ddʒustamenti m u korreddʒivi . o o kwandu parrawu i kjamava ô professore noi ke kjamamu professore prof pressore . pressore iu non so no sattʃuu ma pressorə presso presso proffu proffu nom m è nun nom mi venia a mme tʃè na kosa kii . e le diffikol'tha k a'viamu nua non è kkus'si komungwe# su ddiffikol'ta ma poi imparate il dialetto # fjorentino ? sì infatthi avia na kadentsa iu avia kadentsa probiu ka mi pe kissu mi pigghjavanu in dʒiru a mmia kwandu tornava l amitʃi in dʒiru . bonariamenthi non ka mi pe'ro . e kwindi iu kkha mi sfortsavu mu parru dialetth a ll inittsiu . e kwalkose di fjorentino mi potresti dire ? ti rikordi ? tutth num mo vena il fjoren/ ehh/ kosa ti possu dire kju no una frase ehh la harne no ma kissa è ffortsata no nom mi ven a menthe i ko'si . #non . nom kos'si nun fortsata# . s avissa mu parru ku nu fjorenthinu u fatthu iu vi rakkonthu n episodiu e ll universi'ta [h]e ffatthu l universi'ta a Ffirent . kwandu . eeh ki pue ku kiɖɖu m imbrigai ku nu professore universitariu . 'eramu dui unu era de/ kalabbris e tʃè era de# . 'eramu a skuolaa . ka fatʃamu ndʒegneria sta'tʃiamu ʃkanddʒamu nu disegnu ni kjama nu professore si vede ke kissu era nu rattsista . dissə ma kumə tu stai ku ku kiɖɖuu . meridionale ? a kiru punthu ntʃi# karkava lu fetthunə . kome tandu e'ranə anni i . de la kosa ddʒovanile la revoluttsjone era setthanthunu nom mi ditʃə nenthi pik'ki . nom pottaru harə nenthi non mi kattʃaru puru dâ ʃkol . tʃè per dire k avia #na kadentsa #pigghjat# avia kwatthorditʃ anni mi nda vinna ka nd avia vintidui vintitri kwindi era pure kome kadentsa komu kosu ormai avia pigghjatu tutth aa . e ja nu fu n episodiu sulu puru u litʃeu . tʃi# nkuna kosa â professoressa frantʃes . era rattsista puru iu [h]o avuto . olʈhre olʈhre a la kosa de de ʃkrivirə diformu [h]o avuto pure a l livellu dee . di rattsizmu sì pək'ki . inutilə ka ditʃimu ka nun tʃ era ma tʃ era . era na kwestione propiu dii . di rattsi bbɛllə . e kwindi pe'ro kjanu kjanu si sonu a llivellu di tutthi . e ʈra i anni iu mmo ormai . vi dissi kwasi tutth num mi rikordu nenthi kju . maʈrimoniu ? maʈrimoniu hu na kondanna ke . u maʈrimoniu u maʈrimoniu noʃtru ormai non è ka kumə na vota ntsomma . u maʈrimoniu era normale ntsomma eraa . . na vota kumə ditʃia lei era kwestione ma . tempi di thanth anni fa . k eranu kombinati ma era na kosa normale tʃ è tʃè nun è ke ura avia mu si menthe era na kosa abbituati i kiɖa manera ntsomma forse aviva mio padre e mia madre o mio nonnu e mia nonna eranu kombinati pək'ki a pparthe ka si potevanu mank kanuʃʃiru e kiɖɖə nun neʃʃianə . non neʃʃianu mankhu trent kwaranth anni ha trent anni fa fiɣuratevi allora . kwind un è ka ka unu #pigliat# nkunu kosu ditʃa sì eranu kombinati nun è ka pigghjat# na kosa diʃpredʒativa era na kosa ki . pe per loru normalə . tʃerthu nun era bbonu u sapimu dopu ku la ku l evoluttsjone kwindi nui nun sa'piamu . maʈrimoniu hu na rovina ke mi sposai . nun epphi . su e higghji ke l aju bbɛlli e bbasta . non è maʈrimoniu k eranu puru bbɛlli na vota pək'ki mvitavanu amitʃi kosi mmo . mmo inviti ko'si per invitare . è llonthana a kulthur . antsi ankhora de parti nuaʃʈri ntʃ è sta kosa mu hai ll amitʃi mu ti diverti prima tʃè diverthire naturalmenthi mu va manddʒi prima mu ʃkertsi mu hai ku ll amitʃi# mmo invetʃe si ʃpusanu tu si ndi va# in Ddʒermania . o no ? . in Ddʒermania kome vi sposate ? non si sposa ? e non si sposa kju e appunth sulu konviventsa a bbeh pu essare puru buanu kiss è na ʃhelta ka iu# hare tʃ è nun è ke iu vi diku mo stamu skertsandu . a ll anagrafe sì pe'ro a lla ghjesa a bbeh allura è mmiagghju akkus'si non è miagghju kus'si pek'ki si unu nun è konvinthu allura ki va ʃpusa â kjies ?! . è vveru . e una ʃʃelta di vinth anni fa . ntha nui na vota i divortsi pek'ki è na kosa bbruttha . nom nom mi / ma tʃ eranu kkha ntû paisi ? . u divortsiu per esempiu na himmina dassava n uamu ma era diffitʃile . era diffi/ mmo no mmo no ditʃamu ka la tra/ venth trenth a sta partə nessunu probblema na vota era ma era diffitʃilə nfatthii i kwandu tʃi minavanu e marit . eh ma pu/ ma pure i mugghjeri tʃi minavanu a li marit tʃè kissu non si ditʃe eh non è vveru kwest ?! . ekkhu . ka nui sai kumu ditʃimu kaa a kasa ku la o/ una dei in kasa kumanda u maritu ma i panthaluni d [h]a la himmina . kwindi la himmina ke kummanda no lu maʃkulu sì per esempiu ki suttʃidiva se na fimmina ɖassava n uamu ? ki fitʃiru i d iɖa ? ma kkha mma kkha num phar'ravamu kwandu suttʃidianu almenu temp arriadi ki staju parrandu iu nom mmo ditʃamo trenth anni prima . kkha puru ke ntʃi minava maritu tʃi minava mugghjere sono a pari'ta non è kaa nom ppharravanu po . pe nom pe la vrigogna ke s usava na vota ditʃe tʃ è na kwestione di vvergogna ke s usava na vot imveʃe mmo no pek'ki mmo si sanu #kuas e basta se tu num# la kos ti ɖɖassanu non so kum era kkha a Santu Piaʈru eranu bbelli tʃè nu ra stu puntu e vista ormai semu / nun è kumu prima no ormai . tutth e tutthu il mondo è paes . sì na kosa ke oddʒi tʃ [h]a stupitu tutti i dui tʃ era na himmina ntâ ʃrata ku u vilu ah sì sì kira kira s [h]a pirdutu u figghju sì sì kiɖɖa e vva bbe la sapete kju o menu ssa storia tʃ è ssa storia i kista himmina ? sì kissa avia nu higghju ddʒovane . ka iju moriuu . na manera parthikolare e kissu si drogava pe kissu eeh kissa pe'ro usa eh/ u dulurə n fu ma kiɖɖu kkha nnui nu funeralə lu tenanu per parekkji temp nun è kke pu pu u lutthu u tenanu assai e ssi metthanu stu velu ɖa pe'ro u vankhali u vankhali pe'ro mmo nun è kka nd [h]a puakhu e kiss . kissaa dopu ntʃi moriu iɖu si esauriu ditʃamu diventhau nu puaku pe kkhissu no k è ppatts pe'ro è nu poketthinuu si pilava ? . noo kome ? si pilava no no no kwandu no no no no hu komphosta kwandu# invetʃe si nkulpekau# poi dopu sii si tʃi abbandunava ekkhu na vota nfatt tʃi si tiravanu la fattʃa siì sì sì eh nun si petthinavanu pe tantu thiamphu a Kutro per esempiu si ditʃa si pilavanu sì sì tiravanu i kapiɖɖi si tiravanu a ffattʃ ke ristaunu li li kapiɖɖi no no ma kissu kissu kju ki/ kju ki aʈru si ha nta ssi paisi kju inthernati ssi paisi i munthagna ma poi ormai . sai na vota nun jianu/ aimu mu tʃi puarth e manddʒare u manddʒarə mu ntʃ u puorth pe na setthimana nun mandʒavanu . avianu mu ntʃi porthanu u manddʒare o kutʃinavanu nun fatʃianu nentha non si #nun nda hatʃianu non tsi lavavanu hortse puru no televisore la radio non si nnooo televisione radio nje/ nienth era na kwest/ na horma i riʃpetth k usavanu i viakkhji nuaʃtri ditʃamu no era/ iɖɖi e a nonna pe iɖɖu ntʃi moriu nu figghju puru ddʒovane eh e siddʒillava la televisione pek'ki avia abbonamenthu no e siddʒillava li/ ku li siddʒilli kə nun li utilittsava kju # la nonna pe'ro venth anni fa aveva novanth anni . avia novanth anni a nanna sua a nonna e si k una k eppi delli primi k eppi la televisoni no e vvianu tutthi ɖɖa mu si la vidanu pək'kii l avianu ben phokhi e phue la/ nun jiu kju nnuɖɖu pək'ki iɖɖa era kju seria pu tʃi moriu ssu figghju kju si# ka si siddʒillava tʃè na vota nun si usava ka si/ pe'ro moriu ddʒovani kissu eh moriu ddʒovane nu higghju ddʒovanə e kwi/ talavisione ma puru kwandu era pittʃiriɖɖu iu mə rikuardu sə moriu nu parente a televisione pe na setthimana detʃi juarni un è kke s appittʃava a radiu nun s appittʃava mankhu . e kissə m arrikuardu iu ma pure se moriu nu vitʃinu na vota ti menthivi la magghja nigura nu vitʃinu di kasa pe riʃpetthu la faʃʃa eh . pe'ro mmo no na porta si mintiva ? na vota si minthiva lu ᵪjokkhu kissa signora kkha tenə stu fjokkhu kista l [h]a ankhora otth anni dopu ? no utth anni sia setth anni kjuu #moriu no no moriu prima minimu na detʃina d anni ke moriu no minimu na detʃina d anni mmo nun s usa kju oi a vittimu a sikunda vota sì a vitti duə jia a lu tʃimitiari puru kwandu venimmu sì va du vuati a lu juarnu duw u tʃimiter e num vvo mmu va ku ku la makkina no nom vvo mu va ku la makkina num vo mmu va/ vo mmu va a pphedi a lu tʃimitiari nun è ke vvo nu pasaddʒu a pphiadi per sakrifitʃo sì kissa mu sakrifika kiɖɖa per umiliarsi sì va bbeh kissa è akkus'si restau kumu na vota ekku na vota hatʃianu akkus'si ɖɖa ristau na vota avianu i fjokkhi niguri supa lu kos subb a la porth mu si ditʃe si minthianu a magghja nigura kamisa nigura mmo no mo ormai nun è ka l usanu hitʃaru n nkona a la portha e mise la foto del figlio mmo a na portha [h]anu fatthu fatthu n ikona na nkona pikkhulina e denʈru tʃi mise i fhjori e la foto del figlio . e abbita sopra i negottsiu a la ppart kiss# də lu negotsiu duvə [h]a vistu ka# . ma pek'ki si drogau ? si moriu annavota o ? si drogau pi tanthi anni no kissu tʃi nda jia ndâ ʃvittsera si ndi jiva/ era emigratu kiss ssu ragatts si vida ka ɖɖa kə kkha nta nu nu tanthu na vota# si kapiʃʃia sikundu me la mamma nemmenu lu sapia noo la mamma non è ke ssapia non tsapia nenthi noo ma nun sapia mankhu ki tʃoida puo darsi puru ka sapia# fu na libberattsione ntʃi pari ka moriu/ ntʃi pari ka moriu akkus'si de pek'ki ja [h]a ffatthu n agonia no . pe nu nu mesetthu sì lla si tsa ki pue . e kumintʃa n agonia pe nu tʃertu temp pe'ro iɖɖu era/ kis'sa kwale male aveva tʃi pentsu avia k ma# . tʃè o no lo sapeva no rieʃʃ non rieʃʃiu mu kapiʃʃa sta kosa kapiʃʃia nun di ka nən kapiʃʃia fina fina trenth ha kkha a droga non sapia manku ki era nun lu sapiva allora e mmo è kjinu u paise ma iɖɖa tena aʈri figghji sì nd [h]a aʈri dui nenthi inutile kissa kkha sì pe'ro pe'ro# vu pertsoni ki ormai si si hitʃa ma nd [h]a ʈre u kwaʈʈru ntʃi su ki usanu ankhora nu vankhali u vankali si kjama u vankhali si kjama ma tʃi stanu aʈri fimmini ka usanu ankora u vankali sì ma sì ssi antsiani noo nun tʃ è u vankali si antsiani lu usanu su antsiani spetʃalmenti pe'ro se tʃi morə# kiri nkunu ddʒovanə# kissi usa ma se mora u maritu ? niguru sì ma lu vankahli nun esiste kju niguru sì niguru u maritu mia mamma ntʃi moriu lu maritu porthava lu vankhali no l [h]a usatu pe tanthu tempu pe'ro lu vankhali kju leddʒeru a ssekondo si è/ tʃ è unu ddʒovane kiɖɖa ɖɖa invetʃe usa lu vankhali kju pesanthi sikundu kwant anni tena a # ankhora i kkju sì ma iɖɖa tena nu tʃinkwanth anni# sa una e utthant anni puru k è# ma ormai nun si usa kju u vankhali u vankhali ormai lu hannu sulu pemmu si ha la hesta de mu si bballa la taranthella . ma puru kkha si kjama vankhali ? vankhali sì puru kiri i hesti no kiɖɖa e hesta vankhali si lu vankhali è la komə si kjamanu [rivolgendosi alla moglie] noo lu pannu marinu e la koda ka kiɖɖi i vestiti tipitʃi de na vota la wunneɖɖa a ɣunneɖɖa a ɣunneɖɖa a ɣunneɖɖa e u jippunə ? . no kiru ke minthanu i supa lu vank/ no u non lu sattʃu kome si kjama pe'ro [h]a nu nome a Kosentsa ditʃanu jippunə kkha tenanu la wunneɖɖa ku la kuda . la pakkhjana [da chiappa 'natiche', metatesi, donna di grosse natiche, donna contina, modo di vestirsi Il vestito delle donne, da pacchiana, solo recentemente ha attirato l’attenzione degli estimatori della tradizione, quando il rischio del suo disuso da ipotetico è diventato realtà. Difatti oggi solo una piccola parte di donne anziane continuano a indossarlo gelosamente, mentre in qualche occasione di circostanza viene rispolverato dalle giovinette, come indumento folcloristico, ricercato, anacronistico, fuori tempo perché sganciato dalla vita. Fra qualche anno sarà solo un ultimo ricordo di un modo di essere, di vivere, di una cultura definitivamente da coniugarsi solo al passato.] le pakkhjana si vestianu na vota oppuru la hadalikkhja davanthi e si kjama pakkhjana kiss grembiulə grembiule sì a hadalikkhj la hadalikkhj era na hadalikkhja nfatthi ssi vikkhji #njuarnu e si kjama ti vististi e pakkhjana pakkhjana e kkha su# e va bbeh puru kâ nnui s usava la kos e pakkhjana # . u paisə è kissu semu kaʈʈrumilaetʃinkwetʃentu abbitanthi . e kwanti ntʃi su in Svittsera eh n estate venanu no assai nd [h]a assai â Svittsera nd [h]a kkju a Svittsera e n Kana'da ke kkha . tʃ è naa na kommuni'ta svittsera ʃpetʃalmenthi a Dietikon ntʃi hortsi ka otthu novetʃentu pertsunə de Santu Piatru a Maida de Sam Piaʈru nd [h]a po nd [h]a po n Kana'da anke a li stati uniti e kwandu tornanu kissi ni ʃalamu e kwandu tornanu tornanu tutti a na vota ? tutti li amerikani nta n annu stissu fannu nu radunu ? in ddʒenere kissi kissi s u organittsanu kwandu venanu per esempiu a nu pellegrinaddʒu allora ʃindanu a Rroma e ppu venanu kkha tʃ è pa'pa miu pre sempiu ki teni tʃerti parenti a Bboston e venanu semprə u ni ʈrovanu venanu ogni due ʈri anni venanu e kiɖɖi kwandu ntʃi su kiɖɖi è na kosa komu kwandu k ava tornamu tʃenth anni arriadi ka ntʃi piatʃa mu stanu ku tutth a hamigghja . iu mi rikuardu ka ttʃ è tʃ è stu kuddʒinu miu ke nkjana na/ tʃinkwantadue tʃinkwantatri anni u paʈri tena settanthatri setthantasi . e iu mi rikuardu de li kuasi ka mi ditʃia nannuma na vot hu lu ka# kiɖɖu mmo tena kissu tena l e'ta # tena higghjuali puru u higghju pe'ro si no sa sə va a # talma u paʈrə . kissu kkha sə sta semphe setthat kue ? ku venia Frɛnk l amerikanu ku lu paʈr s averra mu si pigghja nu bikkjere mu vivə si prima nu lu ditʃia iɖɖu ai higghjuali #ittha# su tutthi randi # tʃinkwantadui tʃinkwantatre kwarantatʃink . su pratikamenti kiɖi ki mi kunthava nannuma na vota tʃ eranu nu viakkhju patriarkhatu li higghji li tenanu li tenanu ankhora kumu ʈradittsione ntha li stati uniti ʃpetʃalmenti nta la ʃvittsera no nta la ʃvittsera vanu e vvenanu nbetʃe nei stati uniti stanu viniandu dopu tanthi anni # dopo ʈrenth anni k eranu ɖɖa allora venanu ogni due ʈri anni ma # non vindanu kiɖɖu kwandu vinna a prima vota a vitti a Santu Piaʈru ku u porthava de # nipotə itʃi iih ma kkha ka n # ih ka ʃtrat ntʃ è tanth è vveru ke mi inkattsavu de tutth pari ka kkha duvi simu ntô deserth ?! tʃè per ddirti nu kiɖɖu ankora si rikordanu kose ka ka ɖɖa nun tʃ era nenthi ka ɖɖa nnən eeh dipendi ka iɖɖi si rikordanu kuasi viakkhji kuasi kə nui fatʃimu kju ditʃamu pue si rinuʃʃianu thutthi # . kiɖɖi ke a mme a mmia personalmenthe mi piatʃ kwandu simu tutthi nthsema kuntanu li kuasi viakkhji . parranu de kuasi ka nui manku sa'piamu ki ssunu puru a llivellu de dialetth tipu la/ li linthiarni kume si kjamavanu ? la lumera a lume/ a lumera si sa ma tanthi aʈri kuasi k iu nun sattʃu mankhu ki sunu . iɖɖi sanu po ti ʃpieganu kjanu kjanu ti spiegə na ko . tʃè u pa'pa miu u sa ma ia non u ssattʃ sti paruali . u tavulati i ko# u tavulatu u sa u tavulatu eh u tavulatu u tavulatu è kiɖɖu u sopphalk [soffito, solano] k iu nun sapia ke u tavulatu e va bbeh po darsi ka nun u sapia iu tʃ è iɖɖi sanu paluari ke noi non# . ki nun usamu nua u sakkhuratu sapiti ki è u sakkhuratu ? . tʃè na vota si usavanu li no si va bbeh mmo nun si usanu kju li materassi fatti di llana e si fatʃianu ʈrappunthati no allora era n agu lungo ki kutʃia si hatʃia tipu l imbotthitura no ku la kosa e si hatʃia ku lu sakkura/ ku sta gugghja longa rande e si kjamava sakkhurat e ku/ kutʃianu la kosa la lana nta u materattsu pek'ki eranu kiɖɖi gruassi i materattsi a f a heɖɖara dû matterattsu era grossa kwindi avimu i husila # e jianu supa sutth e kwindi tʃerti agi # e si lavano ogni anno vero i materassi sì si la lana si lavava si stendava s ammakkava # si rikugghjia la lana la kattʃavanu hora stendianu ô sulə pu s ammakkava e ssi po # poi la porthavanu # e si dormianu ɖɖa dinʈr nui nvetʃe dormianu nʈrâ pagghja na vota tʃ eranu de de li ʃbruattʃi i ? li ʃbruattʃi li bruattʃi li bruattʃi de lu ranu tʃè la buttʃa del gra la / kome si kjamava la kruska ? no no kiɖɖa fori kella lu mais kiɖɖa kosa kiɖɖa kiɖɖa ki si tira la phamphina # a fora # e kiri si rakkogghjanu e si hatʃianu materatts si kjamavanu de ʃbr ma no non delle # ʃbruattʃ ʃbruattʃi i kjamavanu li ʃbruattʃ paruali ke nui non usamu kju ke ti venanu in mente akkus'si ʃbruattʃ kiɖɖa kumu siti ɖɖa kira ki si tira ki neʃʃe è propria la pannokkhja kiɖɖa kiɖɖə ke neʃʃianu li ʃbruttʃ pratikamenthi era la la bbuttʃ . la sbrua li ʃbruattʃi la buttʃa era la buttʃ ki nun è è nu termine non ddʒust pe'ro sunnu kiɖɖi fogghji ki nneʃʃianu nfatthi kwandu itʃ ka ti sedivi hatʃianu rumore pek iɖɖi hatʃianu rumore no eh sì pek'ki kiɖɖa e si si sikkhava k è ddʒa sikkha sikkh no pe'ro non si spakkhava non si rumpia e kwandu si # kulkhare hitʃa fru fru fru semphə ki movia . volevo kjedere anke della festa pe'ro non tʃ è tempo della festa parlate di San Rokko la Madonna San Frantʃiʃku e la Madonna de lu Karminu San Frantʃiʃku la Madonna de lu Karminu San Rokk mi pare no no San Rokku no San Frantʃiʃku na vota era na bella hest . mmo ssu periadu na vota kwandu tʃ era ssa hesta vinnaru l emigrati vinianu semph e venianu pâ Madonna venianu pe na kosa u vijanu i parianthi u s organittsavanu u venianu puru . u ll amitʃi parianthi era na hesta grande grande grande ʃpetʃalmenthi a la Madonna de lu Karminu lu seditʃi lugliu e hatʃianu tri gghjuarni de hesta ed era na kosa bbɛlla pik'khi si vidianu u paisi era detʃimila abbitanthi no tʃinkumila . ka nda venia # i tutthi i parth . mmo . tutti sti tradittsioni stannu . si stannu perdiandu e kkha ristamu sulə ke kkha ku vena si nda va ô mar a Falerna ku s akkattha a kasa a Falerna ku s akkattha a Notʃera ku s akkattha a a Pitts . ntô paisi a sira tʃ è kwalke kissi ragattsi ki venanu da ll universi'ta # non tʃ è nuɖu . a ppost si sta perdiandu tutth a tradittsione .
Spi1wID1 allora signora kwandu naʃʃistivu ? . la data a[ju] mu diku ? vintikwattru settembre de lu sessantdui setta sessantadue e duve ntû ʃpitale o ntâ kas ? a la kas . e kwanti suare frate dui due fratelli e su kju randi i vua ? sì e kwanti anni ? lu prima sette anni kkju de mmia lu sikundu du anni kju de mmia e su ʃpusati ? sì e duvə vivanu ? a Santu Piaʈru tutt i dui sì e tenanu nu negotsiu mu s arrandʒanu sì e sunnu kiri kiɖɖi kə intervistasti aha aha mo staju kapendu mmo kapiʃʃisti [risate] ki è etʃetera ehm ki ʃkole atə fattu a Santu Piaʈru ? fin a tertsa media avia kumintʃatu superiori pe'ro poi l amore e ɖɖassamm [risate] . a tertsa media sì i kiri tiampi duv era ? era a Santu Piaʈru sempre sì sì tʃ era semp po hitʃi n annu de superiori a n aʈru paise pe'ro ma duvi ? a Nnikaʃʈru . sì ma superiori i ki ? e maestra di elementari . hitʃi du maddʒistrale ? maddʒiʃtrale hitʃi du anni e pue kumə na ʃem ma due anni si fitʃe eh . po kumə na ʃema a[risate] . e poi torna di nuavu a San Pietru a Maida sì tutti gli anni e ke fatʃistivu poi a professioni o no no ajutava a li ddʒenitori miə k avianu du negottsie e ajutava a li ddʒenitori miə ma negottsi i ki ? alimentari e lu bbar . avianu tutth i dui sì ma kwindi kum era a ll epuka a jurnata kju u menu nurmali ditʃamu ? . eh la jurnata de pais . si po ddire [risate] . m ittsava la mattina e jutava a mmam'ma fare le kose â kasa e poi jia e ntʃi dunava na manu a li negottsji . a jurnata . de pais a duminika si neʃʃia ku ll amitʃi sabbatu e dduminika . e si putiva neʃiri ? sì sì kwandu si era gwagnona kwandu si era higghjola ? sì sì iu sì . avia du frati randi ki mi konʈhrollavanu [risate] pe'ro pa'pa mio era nu tipuu aperthu nun era nu tipuu de kiɖɖi propriu no no no kwindi ditʃia sempre sta atthenta duvə vai duvə num bai pe'ro . hin a na tʃerta ura po a la kasa pe'ro . kwanu kumintʃau mu ʃkura a la kas . e kum era a vita per esempiu kriʃʃere bella bbella . bella bella iu me la rikuardu bbɛll . a mmia num mi mankhau mai nenthi 'eramu . na hamigghja normal . a mmia veramenth l infants . era bbɛlla . kumu mə la rikuardu iu e si rikuarda ankuna jornata propia spetʃali ? i d infantsia voʃtra ? no jurnati ʃpetʃali no . kumə me la rikuardu iu tutt uwali . e per esempiu u kurredu kumu si hitʃa ? kurredu mə lu hatʃia mamma mia kiri tiamph ? mə lu hatʃia mamma mia in ke kosa kunsistia ? . iih lentsola aʃʃugamani kopherthe tutti ʃtii . tutti hatth a mmanu ri rikamavanu iɖɖi pu ntʃ era na tsia mia ki sapia pemmu fa de kkju allora ki era sarta e mə li hatʃia iɖɖ . lantsola aʃʃugamanə de kiɖɖi de llinu tutti ʃti kuas e ki ssi fatʃiva per esempiu a batteria sì tutti lə/ la portʃell/ əəh kuasi de portʃellana de kristallu la bbatteria tuttha la fimmina avia pemmu li ha la mamma de laa . fimmmina kwindi eravati puru sula no sì sì kwindi si putia ffa nu sì sì korredu kju randi eh era sula diku riʃpettu ku ɖ avia kwaʈʈru himmini si hatʃianu kju bbuani no pe na himmina sula la mamma ntʃi hatʃia kju buanə pue . a ssekondo li possibbili'ta . de na hamigghjə . ditʃimu ka nua nun è k 'eramu ʃʈrarikkhi pe'ro sta'tʃiamu bbene kissu sì pû negottsiu e ttʃ era alʈra ddʒente in kiri tiampi per esempiu a San Piaʈru a Maida ka nun stava bbona avia dd atretantu tant sì e tʃ eranu dove abbitavanu ? eranu eranu per esempiu kwartieri kju benestanti de ku gwarda io no ti puattsu diri a li tiampi eh pik'ki iu num . pe'ro mi rikuardu ka ntʃ era nu paise ditʃimu si kjamava San Markhu sì no sammarkhuati li sammarkhuati mi dissi u maritu era/ ditʃam eranu kjuu . tipi ke statʃianu nta li kamphagni kiɖi kuasi kus'si ll eranu kju non diʃk/ diʃkriminati de la sotʃe'ta pe'ro kumu ditʃa eranu kju kju grettsi kju tammarri sì ke bbrav tammarri [risate] . pe'ro eranu puru bbrava ddʒenthə no nui ditʃim ija hatʃia parthe de la parthe de ssuttha de lu pais dû pendiu ? sì [risate] kiri sammarkuati li kja'mavamu akkus'si jam a pphendiu iu per esempiu sta parola non . no no no e nnemmenu lu sapia ki signifika . ditʃimu ka pa'pa mia era nu tipi kju i kini ntʃi piatʃia pemmu ni parra nnui sì m u kuntaru nu si ditʃi stuta si spegne kwandu iu ntʃi ditʃia puru a lii higghji mia no a stutati a llutʃe ma ki ntʃi mphari ?! non si ditʃi stuta si ditʃi ʃpegni ! no era nu tipu kju ki ntʃi piatʃia pemmu sì e per esempiu si rikorda ankuna famigghja per esempio ke stava propio povera o ke non ma de ll e'ta mia . tʃ eranu nkuna propriu pe'ro iu nun era n kontatt ku sti no ppe mmale pe'ro non . de ll e'ta mia num mi nda rikuardu propiu ke . statʃianu eunu tutti lavoratori ia nun lavurava . e ke lavura fatʃianu per esempiu l uamini o i himmini ? tʃ era alʈri lavuri a San Peʈru a Maida ma sempri li lavori de lo de lu Sudd muraturii karphentiari jiani kugghjianu allivi prima ma i himmini per di pju eh ? puru ll uammini jianu ll uammini akkumphagnavanu li histi himmini kumə si kjamava sta kosa ki si mintivanu subb i ʃpaɖɖi pummu si kogghja mu si kogghjanu ll alivi ? i kontenitori veramenthe nun nd avia kontenitori ka li kogghjianu a li maa . a li mani e ntʃ era kumu nu tʃestu ma kumə si kjama kiru tʃeʃtu ? . lu panaru lu panaru lu panaru mmu menthanu ll alivi e pue li li uammini ntʃi li di ntʃi li ʃvuatavanu no nta li sakkhiatthi nta li sakkhi de kiɖɖi no de plaʃtika de de kiɖɖa . si kjama kiɖɖa kiɖa ʃtoffa ɖɖa ? . di də de Jut Juthə Juthə e kumə si ditʃe ithalianu mmo ? . eh nu probblema eh !! ku stu kavulu de de de italianu !! e in dialettu nu lu sapite ? e ri sakkhetthi de ? . bboh ! . e di ke eranu de sti ? num mə rikuardu ʃti sakkhjatthi ? . ma də jute si ditʃe puru in in italianu o no ? infatti diku ma per'ke ssa tʃerkandu ? . mo statʃu tʃerkandu pur a parola in dialetth pe'ro num mə vena . ehm per esempiu kwandu stetsimu nta n San Piatru vittimu na na signora ka purthava u vankhali ehm kira signura k è bbistuta sempre de de niguru niguru sapiti kira viduva sì ki va sempre kû figghju ammattsatu sì ka va ogni juar ogni gghjuarnu ! mattina e sira v a lu tʃimitiari potrebbe kuntartʃi nu puaku i sta sig no la kanuʃʃu eu . la kanuʃʃu di vvista sì pik'ki lu paisi è pikkhulu allura si pe'roo è l unika himmina ke noo v [h]anu v [h]anu no no tʃi su kiɖɖi kjuu ditʃamu kiri de prima ma mmo li tiampi de mmo si mentanu dureɖɖ # ma komu si usa per esempiu il lutto a San Pietru a Maida vistu ke ? veramenthe per dirti a veri'ta kwannu ntʃ era iu vinth anni fa si mintianu tutti de neru si mentianu ʃtu ʃʃalle ne kumu s usava u vankali si kjamava no ? . veramenthi iu nun u sattʃu si kjama ʃʃalle e lu vankhali si kjama fortse in dialetthu sì propiu pe'ro mmo more unu si ntʃi tenanu lu neru nu puaku pe'ro non è ka kumu na vota tutti ki nun neʃʃianu de la kasa o . na vota era kju fitʃaru veniri puru i tʃandʒenti ? . tʃoè ddʒenti ke viniva a la kasa dû muarthu per pregare sì sì sì sì e puru mmo si us ankora fannu la veglia ditʃamu la notte la notte si staa a kas no lei ditʃe si fannu venire le persone ke pjangono pjangono soltanto no no tutti tutti ki vol andare va tutti tutt la port apertha per tutthi è nu paese pikkolo non è k è na tʃit'ta ditʃi na vota si # le persone per pjanddʒere vengono persone a ppjanddʒere no no nno non esiste kistu da nui non esiste propiu da nnui sti kuas non sono mai esistite kisti kuasə da nui no no po pemmu ntʃi ditʃi tu viani tʃantʃi ɖɖa lu muarth no no no no i solitu no no da nnoi no non esisteva kisti kuasi no no . na vota invetʃe si statʃia . a mi rikkuardu iu mmo kwand era pikkhol iu pe'ro non lu hitʃi mai statʃianuu assai ddʒenti pemmu ntʃi hannu kumphagnia a li familiari de lu muarthu no invetʃe mmo su propiu li familiari ʃtretti ʃtretthi ki stanu . na vota invetʃe la kasa era kjina tutti d amitʃi e sì eh mmo per esempiu sunnu kkju li familiari la ddʒente sì va fa la visita da li kondogliantsi pe'ro si nda vanu pue invetʃe kwandu li portanu u fanu lu funerale . va tutt u pais pək'ki si kanuʃʃanu tutti no . e m arrikuardu kwandu stetsimu a Sam Peʈru a Maida fatʃistivu pur a sartsa kumu si fa sì [risate] dopu dopu vint anni hitʃi la sartsa puru iu [risate] dopu vinth anni dopu vint anni ? eh kwandu jia in feri noo eranu sempre fatti mmo per esempiu è da na vita ke num vaju mu hattsu la salami no de kisti tiamphi de nui i ddʒennaju febbraju si hannu li li sattsittsi no e kist annu atə statu sì pe'roo ankora era ʈroppu priastu hatʃia kaddu da nu la salamə si ha kwandu fa fridd sin'no si si rovina no tʃerto eh səkkomu nu simu a lu sud ɖɖa ha sempre kaddu allura aʃpettanu lu momenthu u friddu . e per esempiu kumu si fa a sartsa potete diʃkrivere nu puaku ? sì si fa si llavanu li pomodori prima si ʃʃegljunu li pumadora i kkju bbɛlli non mu nd amm markjati e li pumadori si kompranu o ku lla per esempiu pa'pa mio tene grandi terreni se li kolthiva da sulu no e li porta a la kasa li ɖɖassa pemmu si hannu tutti bellii . maturi . me li mentanu li li li supa nu nu telu nkuna kosa e poi si si ʃʃegljanu nn m/ pumadori kkju bbɛlli si llavanu ʈɽi kwaʈʈru vuati poi si apranu si wardanu . e ssi ffa la kuntserva si kattʃanu li semi si kattʃanu li . kumu si kjamanu li kuasi de de de də duv ven tʃè lu pumadoru ki tʃ è attakkhat a lu la p de la pianta no sai kiɖɖu bbuku ki ntʃ è al pomodoro kiɖɖu si tagghja . eh . si aprunu po tʃ è ku la ha direttament li apri li matʃina e vianə la salsa tʃè invetʃe ki prima li bolli li pomodori e pu li a ssikundu kumu ntʃi piatʃanu le/ li gusti . e si usa fare li pomodori sekki nkjappati kome si kjamano ? sì sì sì sì mam/ mam'ma li ha sempr buanissima buanissim kome li kjama ? ddʒa pomodori sekki eh kjini ripieni no i pomodori si tagljanu si mentanu a lu sulə ku nu puaku de salə e s aʃʃukunu a lu sul komu si kjamanu kissi ? pumadori pumadori sekkh pomodori sekki si kjamanu e bbast e si usa fare l estratt ? u ʃr da nui si kjama ʃtr tʃè ki si si fann a strati o kos ? no ka si fa pratikamente si fa ʃʃugare la krema del pomodoro no e kiɖɖa vena la salsa se una vwol poi si bbolliʃʃ e pe'ro no si menta al sole e fannu sul pane lu ʃrattu estrattu di pomodoru ma kistu li hatʃianu prima prima assai propiu forse la nonna mia li hatʃia u kumpanaddʒu ? eh no no no lu kompanddʒhu era propiu n estrattu de pomudoru tipu naa na marmellata kwind e sattʃ ia kosa del dʒenere si ʃparmava si fa kon il si mett al sole si mett al sole kiɖɖə pe'ro non era iddʒianiku sikundu mia kwindi nun la hannu kju sai prima tutti . komunkwe ki d è ? sta nivikandu n aʈra vota uuh gwarda kumu la jett gwarda kumu la jetth . e per esempiu kwandu ehm aʈri kosi ki si kutʃinava ankora per esempiu ntʃ è de lu periadu de l estate ki fannu la ko/ eh li kosi sottu pe ll invernu sott olio ku tene assai terreni ki tthene m verduri pe nommu va mu li jetta mu la ka/ fatʃianu tutti li sott olio melandzani peperoni ma non si kjamanu melandzani malanddʒani malanddʒani malanddʒanii pipi . pipi eh i kartʃofi si usano ? sì kome si kjamanu i kartʃofi ? . kakkotʃu no . kattʃuaffulə kattʃuaffuli i kattʃuaffuli e i kardi si usa puru ? i kardi sunu li li kard/ karduna ? kardi si kjamanu puru da nua kardiaɖɖi kardiaɖɖi kardiaɖɖi . kardiaɖɖi pe'ro kiɖɖi sunu kiri ki neʃʃianu ʃpontanei no dal# ke eʃʃe ʃpontanea selvatika e ki si fa i kardiaɖɖi ? e si bboliʃʃe si mmanddʒa kumu per verdura . si puliʃʃe per bbene si llava ti parə ka iu in dialetthu tantu . il suo figghju kumu parra dialetthu mammamia ! . sì ? ma iɖɖu tʃi kuntau past i posa paʃt e posa ntʃi piatʃa a iɖɖ . nua la hatʃimu ku lu pom ku lu pumuduaru . si poo fare sia a ddzuppa sia a ppaʃta ʃʃutth . iu a iɖɖu ntʃi piatʃa assai a paʃta ʃʃutth . fattsu lu pumaduaru nurmali kutʃinu pu ntʃi buttu la la posaa nta la salsa . bollita prima la posa sì sì pe'ro kiɖɖu sugu de la de la faddʒola no ke de la posa ki si kutʃina ntʃi miantu puru nta l uavu nta la salsa allora vianə kju saporit . li hilatiaɖɖi ntʃi piatʃanu puru . ma li sapiti fari li hilatiaɖɖi ? iu sì e kumə si fanu ? . farina e akkwa e bbasta . s i mpastanu e poi si ha nu . a pett/ a/ . a mia m venə pe'ro a parola a in dialetthu . si fanu li tuattsula e poi si pigghja nu hiarru si ʃtendanu ku lu hiarru ku nu fiarru finu finu si ʃtendanu . gwarda ka iu akkus'si num parru eh a mia mi ʃtaju propia ʃfortsandu pemmu pemmu parru uuuh . no nel sentsuu ka m u rikuardu puru li paruali . pe'roo nui kkha non usamu propia a parrare u dialetthu ʃtrittu ah . anke pek'ki nemmenu nu lu rikordammu kju . na talmente kii lu sentimu hortse kwinditʃi juarni a ll annu po nu lu rikordammu kju ma kum è allura kuntatimi kwandu jati in ferie ? kumu passati i jornata ? ku li parianti ? ku li parianti e bbasta . dedikammu na settimana a ll amitʃi e lu riastu tuttu ku li parianth . lu juarnu mandʒamu da lla mamma la sira mandʒamu da lla sotʃera o vitʃeversa e nni jundʒimu tutti fratelli sorelle . frati e soluri ekkh . ku la sotʃera ku la sotʃera sempre tutti li juarni kum è u rapportu kâ sotʃera ? buanu buanu non si ditʃe sokra ? no no sotʃera mia iu diku nun sattʃu mu diku aʈri paruali . kume ditʃianu l antiku a sta sotʃera ? [chiedendo a se stessa] sokra no ? kumə si ditʃa ? no . nts a suatʃera suatʃera no ma in dialetthu propiu de prima kumə ditʃianu ? . donnama ! donnama donnama donnama sì sì donnama eh . u sotʃeru miu kume si ditʃia ? eh paʈrumə no nts . bbeh kiɖɖu nu m u rikuardu de llu maʃkulu nu mə lu rikuardu lei a sua suotʃera la kjama mamma ? sì o la kjama o kognome ? no mamma si usa kjamare mamma tʃettu ɖa si usa ko'si sì e lei si fa kjamare mamma no no iu no nu li piatʃe nun esiste no no no ma pek'ki ? lei kjama si sua suotʃera invetʃe non si vo fare kjamare nom mi piatʃe pik'kii iu mi siantu ddʒovane a mmia num mi piatʃe sotʃera a mmia mi piatʃe tu noo vvui ko llei o kol voi siete ? ku la sotʃera sugnu kol voi ku la mamma e pa'pa kû tu e kî nanni ? puru ko lu tu a sì sì sì iu sì e kome mai kî suatʃeri pik'ki su kju a ll antika su pju è kome na na kosa de riʃpetthu pe'ro ku i ddzii no ku i dziani no iu sì iu ntʃ [i d] iku tu . iu ntʃi iku tu na vota tu na vota vui pe'ro maddʒor parte tu . pe'ro ku llii ku li tsiani diretthi ku kiɖɖi akkwisiti ntʃi diku vui . per'ke tʃ è riʃpetto ? per riʃpettho pe'ro sì i ddʒenitori ke nun si riʃpettanu ditʃe tu ki tʃ enʈr a ? eh va bbeh è kumə na forma puru kwan/ ekk non di distantsa puru kwandu vai a nu a nu dotthore kinə sattʃu nun è ke ntʃi ditʃi tu e kkome na kosa de riʃpetthu o na pertsona kju randə de mmia iu nun ntʃi diku tu . no mi piatʃe no nom mi piatʃe propiuu si pua una mi ditʃe no dunami del tu iu subbitu ntʃi dugnu del tu . e iu puru ku la ragattsa de de higghjuma . tʃi diku mu mə ditʃa tu tu sì . ki mamma !? no mamma si pu mamma mi kjama signora a donna signora# ki tʃ enʈra si pua vo mu kjama mamma mi fa piatʃere non è kke nom mi fa piatʃere . sì bo u mi kjama mi vuoi kjamare kumu vvo . e per esempiu kume s organittsa in Kalabria un matrimonio tipiko maʈrimoniu voʃtro oh u maʈrimuaniu miu hu propiu kissu interessa ki mi kuntass allora kumu si fu/ eh . mmo veramente no lu sattʃu de de kisti tiampi no lu sattʃ lu miu huu eravamu tutthi d akkhordu sia laa . parte de marituma sia la parte mia allora li ddʒenitorii ghiru u pronotaru li ristoranti li bombonieri hitʃaru l invitu e ku pagau ? mme'ta e mme'ta mme'ta e mme'ta la sotʃera invetʃe mi kkattau lu vestitu da ʃposa si usa si usa ka la sotʃera t akkattha lu vestitu da ʃposa t akkattha ll uaru . si una tena a possibbili'ta sen'no la parata si kjama no ? sì la la parura la parura la parura si kjama puru n dialetth la parura . eh la parura . si tenə la possibbili'ta mu t akkattha la parura sin'no povereɖɖa se ke nom po fare una ki po fare ha . kju ssuardi tiani e kjuu kju ffai e il vestitu kum era bellissimu e i ke stoffa ? era orggandz era in orgganddz . ku n orkidea a la testa ku la . era bbɛllu nô miu hu nu matrimoniu di tʃinkwetʃentu pertsuni tʃinkwetʃiant ! kol ristorante o sentsa ristorante ku lu ristoranthi a li parthi i duwə/ ll e'ta mia tutti ristorant kwante portate ? kwantə portate fatʃistivu ? . phə kki llu ssa ?! normale oddʒi sə ne fanno sei ekk ka kiɖɖi eranu kumintʃammi kumintʃammi ku l aperitivu l ɐntipastu dui ti tri tipi de pasta tʃinkwetʃento persone ! #è statu unu dei migliori di kwel periudu kiɖɖu kiɖɖu periadu hu unu de li kkjuu ditʃimmu kumintʃammu a pa/ vistosi visthosu pik'ki la hamigghja mia avia sti negoddzi . era iu era la prima lui iɖɖu era lu primu pi si ʃpusava nə u riʃpetthu allora tʃ è u sikkomə la i ddʒenitori mii li ddʒenitori suɐ riʃpetthavanu tutti dinta a lu paise allora nui eppimu mu hatʃimu la stessa kos . allor . e vvinnaru tutti unu per famiglia sikuru o due tri tutt u paisi nvetʃe mmo no mmo si ʃta ridutʃiandu propiu li intimi no ? prima si pagava per persona vinti milla liri esattu venti mila liri pagammu nui a prandzo i venti mila liri oddʒi si paga setthanta setthanta tʃento euro [h]a pagato ku l ostrike # duvi ati statu in ke ristorante duve a llee/ a Ffalerna no no a Falerna a lu mare sup a lu mare sup a lu mare ma tutti vanu ɖɖa tutti ɖɖa duvə tutta la dzona a lu mare o la monthagna . nu hummu a lu mar e a kjesa ? a la kjesa a Santu Piaʈru nta lu paise sì i fotorafie fatʃistivu dopu la kjesa o dopu li hitʃimu nta la kjesa li hitʃimu a la kasa prima ke neʃʃia de la kasa iu la villa o kwalke parth poi pue dopu kwandu la ddʒenti eranu ki mandʒavanu n ristorante ni nda jimmi supa li ʃkogli de lu mare ni hitʃimu li rist/ li fotografie a Falerna sì kju/ nu poku kju supa de Falerna Kapoo kumə si kjama ɖɖa ? . kira dzona no me la rikuardu manku iu kumə si kjam komunkwe e di dopo . Nutʃera vitʃinu Notʃera a a Ppietragrande no Pietragrande no bboh num m o rikordo kome si kjama kumu si kjamanu li dzoni tʃinkutʃiantu 'eramu e ki si fatʃianu ddʒoki ki si usavanu ki usantse tʃi sunu ? komə ke si fannu allora l usantsa è lu prandzu e bba/ e pue pe'ro li intimi pue a la kasa s abbuffaru . [risate] # e gli è vveru e bbasta nun si fatʃianu ddʒoki ? no no no no nun tsi bballava ? poi la sira a la kasa poi è ssat a sira privat ri vinnaru i kkju intimi nui sikkomu nun o partimmi direttamenti n viaddʒu di nottse partimmu lu sikundu juarnu ku na dʒentuvintisetth [risate] . pe'ro n [h]a ffatthə iə no veramende unnə venistivu ? . e ndi jimmə a Vvenetsia Firentse Bolognaa ko la tʃentovintisei i klassitʃi po #kamminava kwantu si fermau ? no no a Ffirentsa na vota si è rutth e bbasta a lu ritornu #a Kosents no na vota na vota si hermau no la prima tappa la hitʃimu a Ssalernu no no è ka si ruppiu la makkina pe'ro eh kwandu partimmə la prima ni fermamm a Salernu hu la la prima vota ke neʃʃia puru iu forə era n avventura propio bellə e kumu v ati organittsatu ku l otel l albergo ? akkos'si per il viaddʒo di nottsi ditʃi ? . arri'vavamu tʃer'kavamu lu/ duvə ni piatʃia . pək'ki nun è ka ha'tʃiamu na settimana ɖɖa na settimana ɖɖa si nni tʃi piatʃia sta'tʃiamu due tre gghjuarni sen'no ni piatʃia dʒi/ vi'diamu la tʃit'ta e fforɐ Tʃesenatigo # Tʃesenatiku rimanimm i kkju nu juarnu de kkju sì r estate ma kwale fu la tʃit'ta ke vvi piatʃiva assai ? a mmia Ffirents ah sì sì . Firentse mi piatʃia assai Venetsia mi piatʃia puru pe'ro no mm propiu de kiɖɖi eh pe'ro Ffirentse per la kulthura propiu . Rroma è puru bbɛllu no tutti bbelli su lli ma fitʃaru puru a serenata a vui ? sì sì amitʃi dopu ka si nda jiru tutti# iɖɖu puru de la kasa eranu le tre forse de notte . e ddiku mmo bbasta mmo ni misimu a postu jimmu ni kurkammu no ! kumə ni misimu a ru liatth kumintʃaru pemmu sonanu pemmu a prima notte a passastivu nta kasa di sì sì nta la kasa de no# nta la kasa noʃth nua a'viamu ddʒa la kasa arredata sì per'ke i parenti in affitto pe'ro kwandu mi dissaru ka i parenti [h]annu dekoratu tutt tutta la stantsa sì di solitu kon i biglietti di moneta di soldi avvolte no no no no io l [h]o sentito da altri paesi no . [risate] ma nel lettho [h]anno fatto dei skertsetti kon il letto ? no no no non abbiamo fatto entrare nessunu noi ! eh jiru sulu la mamma e la sotʃera addʒustarə bbɛllu lu liatth ka da nui si usa ka vva la mamma e la sotʃera mu ti menthanu la kuverth bbɛlla tutti sti kosi no kwandu arriva la ʃposa kistu vuliva sapiri kwandu arriva la ʃposa ku lu ʃposu mu tenanu lu liatthu bbɛllu no auʈru [h]annu kuntsatu lu liatthu ? la kuntsaru bbɛllu kuntsaru lu liatthu ku la kuvertha li lintsola bbɛlli ki stupidi [risate] no lo so ma ddai k è ppuru bbɛllu no kumu mmo mamma mia ma io num pentsu ka si# kus'sì . pe'ro avere puru na bbɛlla kasa kwandu unu si ʃpusa è puru bbɛllu no . sì eh tʃertu se pu fannu tutt e kose ll auʈre unu nun [h]a ffa niente megljə ankhora no veramente li mmobbili li hitʃimu nui ah eh li pagammu dopu ku i sordi de del regalo e kiɖu periadu i tʃinkutʃiantu pertsuna n avia soldi n avia sordi eh li mobbili ni ni pagammi nui . lu risturanthe lu prantsu li re/ vestitu sti kuasi i pagaru i ddʒenitori . e per esempiu oi kwandu jati sutta eh viriti a ddifferentsa i Norimberga a Santu Piaʈru ? əəh ! kanddʒau Sam Peʈru ? sì sì sì sì kanddʒau . i mmegglju ah sì sì i mmegglju i rragattsi kkju apphiarti li ddʒenitori tutth #su sempre ɖɖa pik'ki ? e pik'ki iu nt ʃi issi in peddʒu infatthi pe mmia pe/ iu la viju megglju # iu la viju megglju no iu per me pək'ki na vota eranu kju kkjusi no eh invetʃe mmo su tutti o pik'ki simu tutti li ddʒenerattsjoni mmo ddiversa pummu kriʃʃimu puru iu tiagnu li higghjuali mia randi . mika ntʃi diku kwandu ʃkura a figghjamə venitinni a la kasa na vota per esempiu pa'pa miu ni ditʃia kwandu ʃkura a la kasa no . eh mi ɖɖassava libbera sì pemmu vaju ku ll amitʃi mu niaʃʃu ku iɖɖu pe'ro mmo sì mmo ntʃi diku a figghjamə tu kwandu ʃkura a la kas ! sì ditʃimu ka si ʃʃem ! ma pa'pa vuaʃtru per esempiu ɖɖa era kju liberu kju lliberale ? sì sì sì tʃ eranu kiɖɖi k eranu propiuu puru eh puru de ll e'ta mia nd avia ma kanuʃʃa un esempiu i e per esempiu lu sotʃeru miu era nu tipu kju ddʒelus . eh si vidia la higghja ki parrava ku nkunu ! . no no no mma po a Santu Peʈru è ʈroppo ʃkifos pek'ki iɖɖu sikkomu iɖɖu era abbituatu ddiversu a kkwattorditʃi kwinditʃi anni ke stannu a ll una di notth mendza ai ai stradi lla seduti ri gradini gradini ts ! ma ki rappresentha ?! pe'ro iɖɖu kose buanə un nda hanu pe'ro meglio farlo a vvista o ke ffarlo/ no ? no no no eh a ll una di notth u vva farə de vvist ?! kose buanə un nda hanu a notthe ɖɖa o ffumanu ffumanu tʃ è nu ddʒiru de de eks[stasi] a mmia u mi duna hastidiu a mmia num mi duna propia hast a mia figlia a porthu iu in diʃkoteka# ihh kwa kiɖɖi ki ffannu di de naʃkosto lu fannu piaju ma nno kiɖi ki si hannu vidiri kiɖɖi si fannu vidiri nun fannu propia nenth Santu Piaʈru l ottanta per tʃentu de ddʒuvani è rruvinat ! ah sì tutti rovinati ssu pek'ki si fannu traʃʃinare pure ku sti droge ku ste kose kiɖɖə è la kosa kju ddʒovani i mmo i ditʃasetth ditʃott anni kissu è da drogatu kissu moriu de la droga ku l orverdose moriu kistu raggatts . pek'ki da nnui hu propiu hu puru nu ʃkandalu ke non se m/ si sapia mmai ki ntʃ era droga sì sì lu primu muartu drogatu de lu pais mmo ? . du anni tre anni ha eh di kkjuu de kkju no de kju de kjuu de due tre anni pe'ro tʃe n è sutth fi finuti propiə li higghjuali propia a la ll ulthimu stadiu mmo sì sì pe nu paisə pittʃulu kom è no allora nui rimanimmu ʃokkati per'tʃo ditʃa ke non tʃi piatʃe . su kwestu puntu de vvista [h]a raddʒunə ma ki hu kistu higghjualu pummu si pigghja eroina ? aʃkolt Santo Piaʈru è nnominato . tu si vvai non diko a Kkutro si vva a l Amenthea k è puru nu paise . a ? a ll Amanthea a ll Amanthea a ll Amanthea nu paise kapitannu# de kosa ma no de de li de ssi kuas è nominatu pe sta droga ke porta nu/ droga ma# ma kine sattʃu iu ?! a li tiamphi mia nu nun si nominava prop iu nun lassu na higghja hin a ll una dâ notthe pe kkissu ditʃa ka non tʃi piatʃa a iɖɖu tʃ è kin ntʃi rikuagghjə da a kas su kwestu puntu di vista ditʃe k è im peddʒu eh ʈrooppu ! ma pik'ki propia a Santu Peʈru ? e tʃ è ddʒenthe ragattsi mmiʃkjati ke trattanu portano vendono e da Amantea arriva pue li ragattsi si sa ka sunnu debboli eh no# l Amanthea è nu paese ddʒa ditʃa oi si ʃkandalittsu# de Santu Piaʈru Madonna mia hannu ɖɖoku poku meu dikunu loro no pe ddi/ pe ddirti ke Santu Petru ddiventa propriu . ma no pper no essere della libb/ pe lu fattu de essere kju libbere a makkina nun a po ɖɖassare e bbrava signoru o a ll una o a lle otto a mendzanotte a stessa kos se iu vadu a Santu Piatru ku la makkina iu [h]aju a paura a prima# mu ɖɖassamu a makkina pe kisti drogati tegnu nu probblema mu trovu nu garaddʒ [h]annu bisuagnu de suardi allora rrobbanu li makkini pu si nda vindanu kapiʃʃ pik'ki ogni notte due tre makkine ʃpariʃʃanu pək'ki ? [h]annu bisuagnu dee de ssordi no e s imparu mu si li vindanu tu num po ɖɖassare nenthi ɖɖa a Ssantu Piatɽ ma non lu sapivi kissu ? ah nun ti dissaru ah ! iu pentsavo ka propriu fosse nu paisi ʈrankwillu ma è trankwillu è è trankwillu sa non tʃi hussaru sti sta ddʒenthi ka vvenanu de horɐ hussa nu nu paise trankwillu ma vveramente trankwillu ultima a u fratellu la makkina tʃ [h]a pigghjat ma tutti na kosa e tutti ddʒorni po n estat sì ma mmo no mmo nu pari d anni ki# nu paru d anni pek'ki l annu ʃkorsu ɖɖa a unu u ʃpararu e allora unu de Akkunia era de Santu Peʈru ? no de l Akkunia ne n aʈru pais su ddʒovani ne n aʈru pais pe kkissu diku kiɖɖu era nu paisə de llussu u nuaʃtru propriu . mhm . iera na na higghjola nun ntʃ diku a figghjama ditʃott anni ditʃasette anni a na tʃerta n ura ha rikugghjiri â kas ma kiɖɖə ssa parrandu ku mmia mmo stattə tʃitte no iu ntʃi lu dik sən'no nun finimmu kkju !
Spi2mDD1 e allora kwandu naʃʃistivu ? e sunnu nata ah kissə sì e neʃʃivi nthaa millenovetʃentusessantatre jia a kasa kuɖɖiaɖɖu# [sona la campana] e kkha su rrivati i tedeʃki [riferendosi alla parentela emigrata che fa visita] sitə# [saluti] loro sonoo ma ddʒa lo sannu vi konoʃʃete ddʒa ? Julia ! [saluti] prego prego entrate ke# l inthervista in dialetthu nə stannu hatʃiandu visti ka no so no sattʃu mu parru u dialetthu no Julia ? lei tedeska è si vvede seditevi ka seditevi eh va bbeh lu kapiʃʃi eh serviva n aʈra sedia . ekkhu iɖɖa per esempiu si nda jiu kwandu era pittʃiriɖɖa illa [!] è in Ddʒermania kwanth ann avivi ? kwaʈʈhru kwattru anni tre kwaʈʈrh mmo iɖɖa u dialetthu non sa m u parra . ntsomm no no lu sa si ʃkurdava davveru t u ʃkurdast [rivolgendosi alla nipote] sì ma tʃerti paruali nun sa mmu diʃere no ma # Paʃkwale forse sì [h]a mu parri dialettho ! allora ki fa ku tthia ekkhu# ah ekkho kwesto e l althro figliə . viani viani parra dialetthu ke on nda sattʃu iə tʃè un ts # l italianu . sedetevi allora neʃʃia a Santi Piatru eeeh ki devo dir ?! duvə jisti â ʃkola ? a va bbeh da ʃkol eh da fastidio ? [riferendosi al vento] . no no non da fastidio solo ke magari sposto il mikrofono tu lo sai ke il vento #kaf'fe . sulu pû mikrofono . [si prepara il caffè] allora eeeh . tʃi jiv â ʃkola elementhare a la ʃkola media kwa e ppoi # e nom me neʃʃi ! e ppoii pu jiva a Nikaʃru pek'ke kwa li superiori nun tʃi sun non/ . non tʃ eranu . eeeh . jetth â maestra ma sentsa lavoru e kwindi hattsu pâ kasalinga . ki devu dirə ma a Nikaʃru a Nnikaʃʃru tʃ eranoo li superiori ka nun nd avia tʃ eranu sulu ʃkuali elementari e ʃkuali medi e ku lu/ ku l autubus ditʃimu l autubus e no lo so kom è . lu postale nu postale e iju diku sì ku lu postale . e ssa sa tu kju mu parri kju de mia # [risate] ddʒenitori . eee e nienth . hitʃa kwaʈʈr anni e ʃkola . no no misto non lo possiamu fare e non lo so ma num mi neʃʃe . parla tu da ditʃi tu na kosa inittsi tu ke poi fattʃo io possiamo kontinuare non tso rikordi d infantsia aah i ddʒoki ? i ddʒoki i ddʒoki e a pittsiku e a la kamphana eeh kju e kumu si fatʃa ? ah a la kamphana è ka nom mə lu rikuradu la kamphana è pratikamente si fa mm si fann i fila si fannu si hannu im fila diat/ dietʃi kaselli . i kasetthi veramenthi li kjammammu mintiamu nu numeru ɖɖa inʈra si tirava ku na piatra eeh sartavamu sar'davamu eh . a lu pittsiku ? a lu pittsikuu eraa mm nu bbastunə pittʃulu e nu bastunə randə mi'navamu ku lu bastunə randə supra lu bastunə pittʃulu kiɖɖu sarthava e nnui kju u mmenu nun è ka u mi rikuardu . sulu tantu temphu fa kwindi non [h]o nom mi rikordo poi a la muttʃateɖɖa tʃi sarebbe nu naʃkondigliə sì eh n ammut'tʃavamu pue am/ . kumə ke ki tokkava stella tʃi kjamavamu nua komunkwe eranuu ddʒoki/ ʃkap'pavamu . ntha la/ ognunu ntha la . tre stelle eh sì e ognunu ntâ ruga sua jokava . e nenthi a vita a San Piatru a Maida kum era ? a kiri tiamphi ? l anni setthanta l anni sessanth eh kwandu kriʃʃistivu ? eeh 'eramu kju llegati sta'tʃiamu la sira sta'tʃiamu davanthi la porta si kunthava bartselletthi . eh si nɛʃʃia puaku sulu ɖɖa nta la nta la ruga sua statʃia e e bbast si neʃʃia sulu la duminika . kumu gwagnunə e pe'ro un tsi putiva nnooo kwale guagliuni ! ku lu prophettu de no kumu wagnona komu kumu fimmina kome ragattsina ? i maʃkuli putianu sempri neʃʃiri ekkhu la la himmina invetʃe avia mu sta kju neʃʃia due tre uri la duminika kwandu era juarnu kwandu era ʃkuru . 'eramu a la kasa . ne . e kista la vita era monotona e kumə si ditʃa in dialetthu nuaʃtr ? . ni nkriʃ'ʃiamu ni nkriʃ'ʃiamu pik'ki nun tsi hatʃia nenth i soliti kuasi . s aʃpettava la duminika mu 'jiamu a la missa mu vidimu li li tsiti . e bbast . e kî noni per esempiu ? li nonni iu abbitavu ku/ ntʃ era la nonna n kasa . ni se'diamu la sira kwand era viarnu davanthi lu vraʃʃiari eeh ni kunthava li kuntareɖɖi# eramu pittʃiriɖɖi ovver propia pittʃiriɖɖi pittʃiriɖɖi . fat'tʃavamu lu barkhuni wardammu ku passava e ku ha'tʃiamu lavu'ravamu a l untʃinetth o rika'mavamu . ku sapia no . ati jutu puru duv a maʃtra ? no era mia mamma ke avia li diʃʃipuli li kjamava i rika'mavamu kâ mamma sì mu rikamamu mu rikama u maiʃtra . e kumu si fatʃiva kumu diʃʃipuli ku la maiʃtra kum era la vita ? ee si ʃkertsava e si lavurava . pu 'jiamu a la hunthana pigghjamu l akkwa e iu l avia vitʃinu nta la fhunthana . # . kwandu tʃ era la hesta e vvedi ke tu nom pottsu parrare puntu . s aʃpetthava la festa ntsomm mu n akkat'thavamu lu vistitu nuavu . si jia a lu mare si jia kwandu nun a'viamu la makkina 'jiamu ku lu postale e si jinkjanu li vaʃki de mmandʒare si preparava ni itsamu la mattina priastu e prepa'ravamu de mmanddʒare si jia ku lu ku lu postale man'thiamu mbrellone ku tanthi piatts nthuarnu mu ni hatʃia umbra e ppu mand'dʒavamu tutthi tutti ɖɖa . e si hitʃa hesta e pu la sira ni kug'ghjiamu a la kasa e . e finia la jurnata si prettau lu ferragostu . pək'ke era na jurnata ntsomma ki si jia kkju a lu mare . e kwest era ntʃ eranu barrakkhi aah va bbeh sì eh [risate] vi [vedi!] ee ha'tʃiamu ndi barrakkhi tʃ è sarebbero de lli . kassi di llegno ee tutthi 'eramu si hatʃia im fila da lla riva a lla riva kju supra de . li kosi si statʃia ɖɖa la sira si niʃʃianu tutthi davanthi li barrakkhi si hatʃianu komə ditʃianu ? u fhuaku appit'tʃaumu lu huaku . si sonava si bballava si ppigghjava ll akkwa ka nun tʃ era ɖɖa ll akkwa nda lu la pont la fon/ lu putts na pont . eh . si dormia ɖɖa e si statʃia nu misə sta'tʃiamu ɖɖa . puə ni kattʃaru non si viaddʒau i jia ku la makkina . ah sì ddʒiti skolastitʃi e ddʒiti ʃkolast/ ddʒiti ʃkolastitʃi e nun si nda hatʃia #otthimu ku la ʃkola media pe'ro nom mi mandavanu kwindi nun jia e pik'ki nom vi mandavanu ? eeh pik'ki pik kiɖɖi no ke spetʃalmenti la himmina avia mu sta a lla kasa ka 'eramu pittʃiriɖɖi . enten'di . 'jiamu a la ʃkola nun si kum era pittʃula 'jiamu non ka'piamu [non ci stavamo] tutthi kwindi ha'tʃiamu li turni a setthimana de mattina nu rupphu jia de mattina nu ruppu de pomeriddʒu o . ati aʈri frati suari ? sì aju nu nu frati e na suaru su kju randi ? e ssu kju randi de mmia ee nun jiva â ʃkola a Nikaʃʃru pikk un tʃi piatʃia l aʈruu ha lu maeʃʈru . ni mbri'gavamu . semphə # . e bbast . komunkwe na hijura era importante da/ duw a kasa mia era la nonna . si kjamava davviaru la nonna o atə na nonna nonna jiva kjamava sən'no la nanna əh pe'roo ddʒa kwandu kumintʃ a kriʃ'ʃirə iu a kjamava nonna kumə na vota a lu pa'pa u kjamavanu tata no ma tantu tempu fa eh . pue tʃ eranu . puru pertsunə de l e'ta mia ki ki tʃi davanu de vvui a la mamma e pa'pa va bbeh nun era u kasu miu pe'ro tʃ era ku . pure nonostante l e'ta mia ditʃimu era na kosa ntʃignavanu de l/ avianu kju riʃpetthu kju na voltha tʃ era si temia kju la la fiɣura de de padre la mamma no . ah kundittsiuni dâ fimmina ? . eh . ma la kondittsjone mi la kondittsjone de l e'ta mia o in ddʒenere ? va bbeh la himmina avia mu sta inʈru avia mu si rikogghja a na tʃerta ura l uamu era kkju libberu eeh . a hujatinu hu puru kanuʃʃuta ? va bbeh si 'jiamu a na hesta a na kosa semphe ammuttʃuni no ma kistu è n aʈra kosa ki ? a hujitina no e tʃ è tʃ era tʃè ia non ntʃ era puru hatʃia ditʃimu . e non . tʃ era kii ku la hatʃia la fujitina . non era lu/ furu kasi pe'ro ditʃimu pe'ro# stessi ka 'jiamu a la hista ammuttʃuni o era ku nkunu rupphu kin ntʃ era puru a #mini no ia m ammuttʃava pe nummi vidi papa miu . [suona alla porta] eeh mmo# ki parra [saluta al figlio] kwesto kistu# tʃao kistu è lu/ kiɖu de lu negottsiu sì sì . kwantu ni korri ? [quanto ne occorre] ah mendz ura mendz ura k [h]e u parr eh allora doditʃi minuti eeh ? [mormorio tra la parentela] . ma per esempiu differentse tra la nonna e tua madre e te le kondittsjoni della donna vedi delle differentse oppure no ? ma di di di non [h]o kapito la ma a kondittsjoni dâ himmina s [h]a kaddʒata riʃpetth a vita ka fatʃiva a nanna ? va bbeh na vota sì e tʃ era per esempiu tʃ u mia mamm tʃ era mia mamma kii lavorava e na vota non tʃ era la la lutʃe elettrika e ku la lumera e suttha la lumera lavurava puru ku lu kol buio s itsava priastu invetʃe nui no è n aʈra ke fatʃimu mmo no ? . e la nonna mia no kamphagna non jia ke non non l avia pe'ro hatʃia tanti aʈri lavori . ntsommaa la mattina priastu jianu mu lavanu a la ᵪjumara ki non tʃ era l akkwa eh . e s itsavanu priastu ku avia la kamphagna jia a a la kamphagna jia priastu puru nui invetʃe no ka nui ki fa'tʃiamu ? nui n i'tsavamu kwand era l ura mu 'jiamu a la ʃkola eh . ʈro'vavamu tutthu pronth ka kutʃinavanu iɖɖi . kwandu s itsavanu i nanni vuaʃtr ? priastu ma kwandu ? . a li dui a li ʈri ? noo a li kwaʈʈru meddzu a li tʃinkhu eranu ddʒa altsati . jienu pigghjavanu l akkwa o inkhjanu tutthi kiri kosi pe li# mu kutʃinanu . e akkus'si jia di pu avia lu lavoru de la kamphagna e li higghjuali avianu mu si . pigghjanu lu #du de la kasa . detʃedianu e lavuravanu hore . e si purtava puru l akkwa n testa duvi vua ? sì supra nte li vuatsi s inkhjanu li vuatsi sì li vuats . o li vaʃki l inkhjienu pemmu lavanu li panni mu lavanu li piatthi e na vota l usavanu ku 'tʃinnɐrɐ pemmu hannu mu/ lu vukatu . e kumu si fatʃiva kâ tʃinnɐrɐ ? um v arrikurdastivu ? no no no e kiri tiampi ddʒa tʃ era no no pue kwandu s ammattsava lu majalə mu si hannu li satsittsi a jun'tʃiamu tutti li parianthi e ntha la notthe tag'ghjaumu la karne lavammu li vuɖeɖɖa pek'ki si hatʃia de notthe pek'ki tʃ era lu grassu kə s avia de hare tʃ era ʈre kwaʈʈru juri de lavoru no e kumu si fatʃiva kû majale ? lu majale l ammattsastivu vui o tʃ era u kjankhjere ? no l ammat'tsavamu nui no no l ammat'tsavamu nui 'jiamu l akkhat'thavamu ntê kisti kamphagni e pue l ammat'tsavamu si si jundʒia nu sakkhu de akkwa mu mu si pilanu lu kosu . pue tʃ è lu kat'tʃavamu la . la peɖɖa . la peɖɖa e pue si kattʃava la karne si kattʃavanu l ossa la karne jia a na parthe nta la maiɖɖ a si menthia e si tagghjava a pettsetthini pittʃuli na vota un tʃ era mankhu kiɖɖa makkhina ki la passava la ha'tʃiamu ku li kurthiaɖɖa e si kumintʃa ntʃi vuali tiamph assaɐ e kwindi lu hatʃimu la notthe po akkus'si l in'khjiamu lu juarnu li . li li li vuɖeɖɖa ee po si hatʃia nu juarnu si hatʃianu li vuɖeɖɖa s inkhianu l aʈru juarnu si hatʃia lu grassu tutti kiru grassu de lu majale si rikugghjia si hatʃia lu salakundi puru la part kju mmagra si ʃegghjia si hatʃianu salakundi e pue si hatʃianu li vraʃʃualə si menthianu u si kuntservavanu nta lu grassu de . antsi denʈhru lu konddʒelatore kumu si hatʃa mmo si hatʃianu nʈrû nda lu grassu . e pue tannu s avianu mphendire pemmu si aʃʃukanu li lu salami si menthianu ntha la a l additu . e si mphendianu e si hatʃianu lu vraʃʃiarə ɖɖa suttha si hatʃia lu humianthu . e ku kiɖɖu fhumu si ʃʃukava kiɖɖu umidu de li kuasi e pue ku lu dopu due ʈri mis si kogghjianu e si kontservammu sempre lu grassu . e ke prodotti ati fatthu dû majale ? hatʃimu lə/ li satsittsa li li suppressati e li fritthuli li salakundi li salakundi ki su ? li salakundi è nu grassuu tʃè lu grassu veni kattʃatu fori e kiɖɖu kju ki ntʃi su li magri de lu de la karni kiɖɖi i jjiniri kiɖi de lu . magru ditʃimu . e pue periadu de sarts hatʃimu la sartsa e kumə si fa ? si ha tutthora eeh e kumə si eeh oi amu jutu sì sì sì e nnenti si kogghjanu prima si kogghjanu li pumaduari ku l asimu# ku l akkattha ee tʃ è ku li ha de krudu t ku li ha de kutth . tʃ è e si tagghjanu si kattʃanu li patthi krudi de la kosa mu si vidi se nun tʃ è nu verme ankuna kosa si si menthanu ntha la koddara eeh si gugghjanu nu puaku mu si rimoɖɖanu e pue si passanu ku la makkina opphuru na vota passavanu ku lu ddʒirell no ku lu ddʒirellu ku lu sətattʃ . setattʃu e poi si menth a li bottigghji e si ɣugghja ntha si menthanu tutth i buttigghji inʈra la koddara si mentha l akkwa si ɣugghjanu pe nu paru d uri . e ma kistu nun si fatʃi ntâ kutʃina pe'ro no nta na/ nta lu garaddʒi nta na kosa rustika ditʃimu a lu hokularu kumu foku u gass mmo u gass forse mmo li bomboloni prima no lu fokularu veramenti stammattina ku lu hokularu e l aju vist ah ati puru lu ʈripuadi ? lu ʈripuadi si mentha supra lu hokularu sì si ha . pu si hannu kwandu e lu periadu de prima era salamə pratikamenti mmo dopu ke finimu la sartsa de li pum/ pumadora hatʃimu la sartsa de li pipi e peperoni pemmu si menthanu nta lu nta la karne de lu majali menthimu la lu passatu da la kontservatella . de li de li pipi russi e si ha kumu la sartsa de li pumadora a lu stessu la stessa kosa ditʃimu no si wugghjanu sempe ntha la koddara po si passanu si kattʃanu li kosi i dinʈra si kattʃanu li kosi e si e si ha de'po si kontserva nta lu bokkattʃu o ntha lu salature . pua ka kwandu è thiamphu kə ntʃi su ll alivi si hannu puru ll alivi si hannu e tanti maniari si hannu l alivi ʃkattʃati ll alivi ekkhu ll alivi a lla ddʒarra eeeh ll alivi niguri tagghjati misi nta l atʃitu . ogni ogni periadu ogni kosa ki ntʃ è nui la kuntservamu eh u n a manteni pə tutthu l annu no nda servimu a lu mumenthu ki ni servə i pumarora sikka nda fatʃiti ? li pumadori sikkhi ekkhu si pigghjanu li pumadori si tagghjanu si menthanu nta li nun tsattʃu kumu si kjama [sottovoce] nta li nta tʃer no tʃestini ma [h]a nu nomə partikolare ma num mi venə nta li . nom mi ven im menthə nta li pitthari mi para ke si kjamanu e sa'ra sunnu tʃeʃtini khjatthi e randi si menthanu sottu lu sulə e si sekkhanu e ppue si mentha ɖɖa inʈr o ah e de lignu sì ee tʃ è ku menthe ɖɖa inʈru la sarda e pu li menthi suttuu/ sutta l uagghju oppuru suli ntʃi mentha lu tonnu ntsomma ognunu a nu modu a nu modu suə eh e si pigghja pu si ha a la ddʒardiniera si ha lu peperoni pepe/ peperoni melanddʒani eeh . si menthanu sutta salə pu si menthanu semphə nta ll uagghju . kiru k avimu ki ntʃ è nta la kamphagna si . la kuntservamu la . . e tʃ è na spetʃali'ta i pasta ? e li hilatiaɖɖi hatʃimu li hilatiaɖɖi li tagghjarini li hilatiaɖɖi ? li hilatiaɖɖi si hanu ku nu hiarru mm finu si ha l impastu de akkwa e farina pue si pigghja mu si hanu li tuattsula . si tagghjanu ku nu kutiaɖɖu i tottsuliaɖɖi da li pasta e pu si passanu mu si ha nu buku a ll/ de inʈr . pue li tagghjarinii va bbeh iu li fattʃu/ hattsu ku la makkina pe'roo tipu la mamma ru ha ku . ku na kanna mankhu nu mattarellu na kanna la la stende stende la la pasta eeh la ha fina hina po la rikogghjə e la tagghja e ntʃi neʃʃunu taghjarini . e kwali suku tʃi mianth i supa ? . eeh le la kosu lle mm . . li hilatiaɖɖi ku ffaddʒola ku lu suku de haddʒolu o ku lu suku de ku li kustati de majale o ku la haddʒola li tagjarini ku la karne matʃinata . pu ntʃi su nu pogu ddoltʃ i ki ffatʃimu sunnu eh li ti/ tipitʃi de li periadi no hatʃimu la kassata . la kuttsupa a kuttsupa li taraɖɖi kumu fatʃiti ? i kuttsupa e i taraɖɖi ? li taraɖɖi sunnu akkwa e tʃè a e ova e ffarina ee e poi venanu hatti i a a ttʃambbella e pue hatʃimu l anaʃpu l anaʃpu sì ll ova jankh ku ttsukkaru hinu kiri ka si vinnanu puru ntê sì sì nui li hatʃimu kwandu si ʃpusa una . ni levamu a li parianthi kasi pe kasa . mvetʃe a ru periadu de Paʃkwa hatʃimu kuttsupi . pur akkwa ova e . e kkos sunnu ova e ffarina pu tʃi menthanu iu nun sattʃu veramenth k u ni hattsu pe'ro l [h]aj vvistu kumu hu u u wugghjutu tutthu ku lu ʃʃu a mmiandzu li kassati sarebberuuu kumu la pasta de la pittsa pe'ro supra tʃi mianthi la rikhottha ʃbatthuta ku l ova e pue ntʃ è la dutʃe e la salada la dutʃe ntʃi mianthi lu tsukkaru ku lu kos la salata ntʃi mianthi ll ovu salə e pepe neru . la ʃpeddza . kosi dû maʈrimuaniu eeh ke ati parratu ka si regalanu i taraɖɖi eh nenthi kkha lu maʈrimuaniuu si prepara n annu prima si kumintʃa mu si va a lu risturanthe tiamphi mia no eeeh sii . si preparanu li kosi allor la fimmina in ka nnui ditʃ k [h]a mu porta la kasa amu u ntʃi preparamu la kasa e e va bbeh ankhora puru mmo si ha si ha la dota pe la himmina l uamu no l uamu nenthə la dota mu [h]a la himmina mu portha da kasa e mu portha la dota e li kuasi de inʈɽu le rotth/ le rotthuri bikkhjari piatthi pue lə lɐntsola ka da n ura# nu lantsola kuviarthi tuvagghji . e li menthanu nta li kkaʃʃi . e ntʃigna mu si ha de kwandu signu pittʃiriɖɖi mu hatʃimu la dota # sì ojə sì# po . eeh phue si si ha na hista randa si ha si va a lu ristoranthe si [h]onu li bomboniari si rigalanu li bbusti ka nnui non# ku li sordi no non doni . hannu a bbusti . e pphuee e kiɖɖi ki nun jiru a lu ristoranthi vannu li ʈrovanu a la kas . e semphe ku li bbusti ɖɖa ankhunu propiu ku nu rigalu . mvetʃe na vota si hatʃia mu si paga lu risturanth si tʃerka si hannu kuasi kju na vota invetʃe no si hatʃianu a la kasa . dutʃi si prepara unu dutʃi ntʃi ʃpustava si hatʃia a hest si sonava si bballava mmo è tutthu kju . tutthu diversu . a serenata fa no la serenata a li tiamphi mia no prima ? prima si hatʃia la serenata si hitʃa la serenata ki ditʃa la serenata nu lu diʃpretts ku si ɖassavanu tʃi kanthanu la kantsunaa bruttha invetʃe kwandu eri innamorata kwandu eranu namurat ti hatʃianu i kantsuni d amore . ti hatʃianu kantsunə pue si kjamavanu pertsuni non è ka si unu nun sapia mu kanth kjamava a n aʈru ditʃeva mi kanthi sutth a lu barkhunə . de la tsita mia . a tsita nun neʃʃia avia mu sta a da kasa inʈru . e hatʃianu ste serenath un tsi putia affattʃare ? no un tsi putia affattʃari nun è komu Ddʒulia e Romeo . nenth . ah u fidantsamenthu sì ekkhu lu hidantsamenthu va bbeh kwandu mi mi tʃi tsitiai io # venia la sira tutti li siri mi statʃia nu paru de uri ku mmia pue la duminika sula neʃ'ʃiamu invetʃe na vota nn . mi kunthava nannama kunthava ka itʃi ka non puru virgognavanu mu vivanu davanthi a lu tsitu ka itʃ ka tʃi vidianu lu lu kosu eeh statʃianu distanthi li ddʒenitori a mmiandzu tʃè poi si hatʃia tra li hatʃianu li ddʒenitori lu lu . si hatʃianu tsiti . pek'ki non è kka puru pe pe nenthi dii . non kka kandʒ ka kanddʒavanu pe'ro ditʃimu avianu puru tʃerti vuati avianu nu diabə/ nu diabbitu ku nkunu ditʃe bbasta ti dugnu a figghjama pe'ro parru de tantu tiamphu ha no . eeh e kkanddʒavanu . ki si ʈrovavanu ntsomma ku pertsunə nʈra lu liatthu ku pertsunə ke non nemmenu si kanuʃʃianu . tʃoè eranu li familiari ki fatʃianu lu lu/ si ʈrovavanu lu juarnu de lu maʈrimuaniu sentsa mu sapianu ku ku ku si ʃpusavanu ma non lu kanuʃʃianu pe'ro de tantu tiamphu ha mmo no tantu tiamphu fa parlu de tempu de na/ sì ntâ/ tanthu nannama ntsomma ke . eranu allora i ddʒenitori ke ki fatʃianu ki kumbinavanu lu maʈrimuaniu sì eh si kumbinava si jia diretthamenthi a la kaasa e se a figghja nun era d akkordu ? no nenthi no avivi mu ti ʃpusi pe ffortsa ku kiɖɖu . ah ! . l aa l anello nenthi ka si kanddʒava pe purə a li a li tiamphi nuaʃri ni hitʃimu tsiti nui hitʃa nom/ nom furu li ddʒenitori ki e/ pe'ro ntʃ era l usantsa k avia mu veneee la la mamma de lu paʈrə de de lu tsitu mu mu si presenta a la famigghja si ʃkand'dʒavamu li/ l aneɖɖa . eeh . e si hatʃia a hesta a hesta dû hidantsamentu . dopu di kke . venia . tutti li juarni si mandʒava la duminika la duminika manddʒava da iɖɖu e la duminika prossima manddʒava iɖɖu a li hiasti ni jun'tʃiamu tutti kwanthi famiglia di de lu tsitu de la tsita . si statʃia tutthi ntshema . sta'tʃiamu nu paru d anni# statʃianu tutth nu paru d anni de tsiti e pu ti ʃpusi ni ʃpusamm . la data del maʈrimonio ki lo fissa ? no no a li kosi mia lə fissammi nui sì . nvetʃe na vota no detʃidianu tutthi tutthu tutthu sta stava statʃia nta li mani de li ddʒenitori . la la la la r higghjola avia mu sta tʃitth e bbasta komunkwe mandavanu ntsomma tʃ era kju mm . ntî mode nun putivi nun putivi riʃpundiree non a li kosi mmii ka# pe'roo . ddʒa iu avi kwantu avi vvinthun anni ka simu ʃpusati ddʒa kwindi vinthunu tri anni hummi tsiti de ho/ no tri anni no n annu de horɐ e ʈri anni de inʈru . pe'ro puru kwandu 'eramu tsiti de horɛ mi ʃpagnava si mi vidia ntsomma iɖɖu a'viamu 'eramu tutti ntshema eh . poi dopu no neʃ'ʃiamu ma ddʒa kwandu si ʃpusava kwandu era tsita suarma avia mu vaju iu mu ntʃi hattsu la kandila ditʃimu pekk iɖu sulə nun putianu neʃʃirə avianu mu si porthanu semphrə a mmia iu sa vaju mu neʃʃu sulə ddʒa lu hatt ka iu jia â ʃkola a Nikaʃʃr s avia mu nkunʈra de Nikaʃʃru era tutthu n aʈra kosa no . mbetʃe mmo avia mu tʃi hattsu iu la kandila 'jianu a lu tʃinema a'vianu mu porthanu a# ammuttʃuni . mi #repavanu a mmia se avianu mu mi ɖɖassanu da na kumphagna da na kosa mi ɖassavanu e iɖɖi si nda jianu . e a vita a Nikaʃʃru kom era ? e kiri tiamphi ati vistu na differentsa ? a va bbeh a li tiampi mia ditʃimu si passiava si avivi mu ti hai u lassa na jurnata u vidia a iɖɖu se iu avia mu vaju a la ʃkola nun jia mbetʃee kju . kju a l inittsiu huru tiampi kju/ era tutthu eranu rari kiɖɖi ki jianu a Nnikaʃʃru . ke si [h]a mu sta a la kas pek'ki kkha pe'ro pju tutthi la kamphagna tenanu kwindi ditʃianu u ti mandu a Nnikaʃʃru pɐmmu dividi la . um po de la kas
Spi2mID1 kwandu naʃʃisti ? . nta lu millenovetʃentuottantatri . kkha nta Ddʒermania ? no ɖɖa sutta sì ɖɖa sutth e propiu ntu spitale o nta kas ? sì ntû ʃpitale a Lametsia a Llametsia . e pik'ki i ddʒenitori toi ddʒa emigraru prima e poi si ritiraru pe lu partu ? no iɖɖi ankora statʃianu in Italia pue nʈra mammata ? puru pa'pa miu . pue nta l ottontatʃinkhu pa'pa miu vinne kkha in Ddʒermania . ku mamma mia e ku mmia pue nta l ottantasetthe kwandu naʃʃia Rosana mamma tornau #pe'ro pa'pa stitti kkha . e pue hitʃi la prima klassi in Italia e pu vinni pur iu kkha ntô novanth e statʃisti duve i nonni ku li nonni ku li ddzii duve ku la tsia duvi statʃimu l annu passatu ? eh no assai de parthi de pa'pa asoo la suarə de part i pa'pa kwindi kriʃʃisti propiu nt ambiente sampeʈrisi ? sì tutti l amitʃi tutti e i ddʒenitori tuoi pək'ki si trasferiru kkha ? per lavoru e ɖɖa suttha nun tʃ era nenth ? mhm mhm e ki lavuru fatʃivanu prima kwandu stetsaru ɖɖa sutth ? . pa'pa hatʃia nu rappresenthante assikurattsjoni puru e mamma . e si kanuʃʃiru ambidui ɖa sutth ? sì sì tutti i Santu Piaʈru . per esempiu poi l infantsia kum era ? ɖa suttha mbeh . num num mi rikuardu assai era pikkhulin . pe'roo si jia a la ʃkola pre sempiu a prima klassi jia da ʃkola pu si hatʃianu i kompiti e u pomeriddʒu si neʃʃia nu paju d uri ju'kavamu al pallone amitʃi . e per esempiu ti arrikuardi ankuna kosa dî nonni rakkuntaru storie dâ vita i na vota ? no no ehm . o per esempio . i ʃkoli kum eranu ? eranu severi sì kir annu ka fatʃisti ɖa suttha vab'be la prima kla/ nom mi nom mi rikuardu assai pe'ro si studiava kju dde kkha per esempiu kwandu vinni kkha a la sikunda 'eramu assai kkju avanti de l aʈri ah sì sì sapia mu leju mu mu ʃkrivu kjuu de kju de kiɖi e kkha . pe'ro era diffitʃile no pik'ki tu ku l italianu e pu ku sì jiva a na ʃkolaa/ jia a na ʃkola italiana tedeʃka . tʃ era kkha non so se tʃ è ankora tʃ era na ʃkola italian tedeʃka si hatʃianu tutti li materi in italianu e n tedeʃku . kumu lu fatʃisti i primi misi ʃkumettu k era diffitʃ i primi misi sì hu dduru pe'ro di pittʃiriɖɖu si s impara subbitu . tedeʃku e i ddʒenitori toi kumu si ambientaru ki ffitʃaru i primi anni kkha ? eh pa'pa sempre nta nu ristorante . sempre ssat nta nu ristorant duvi kalabbrisi ? no duvə kapitava . eh mam'ma prima nta la ddʒelateria kkha ddi ffronte pue nta na fabbrika pue da pedi na ddʒelateria pue u primu ristorante . e kome mai propiu Norimberga kome postu . ma pentsu ka pək'ki ntʃ è unu di Santu Piatru puru kkha a Nnorimberga . è parente vuaʃtru ? no jia ku mamma a la ʃkola . e avia nu ristorante impjegau a pa'pa all initsiu prop . e poi man manu tʃi su altri sampeʈrisi kkha ? a Nnorimberga ehm tʃi sunu sì pe'ro nui n avimu nu kunthatt . ma prima era diversu tʃ era puru nu tʃirkolo kalabrese kkha no no . no . tʃirkulu kalabbrisi ntʃ è pe'roo non non si frekwent non si frekwenta no ma kanuʃʃi ad ankunu ke li frekwenti ssi tʃirkuli ? . tʃirkhulu kalabbrisi no pe'ro ntʃ sunu parekkji tʃirkuli non è ka a lu tʃirkulu kalabbrisi vanu sulu kalabbrisi o tʃirkulu napuletanu sulu napuletani su . miʃkat s organittsanu tra iɖi sì sì . e per esempiu kum è kumə su i tuoi vakantsi kwandu ʃindi ke fai di solitu ? beh in estate kwandu su kkha aju sempre jutu a Santu Piatru sempre . e kwanti settimane ? kwandu jia a la ʃkola . eranu sempre kwattru tʃinkwe settimane dipende . e kwandu kumintʃai ku l apprendistatu e ku lu lavoru due o tre settimane i kkju no . pe'ro sempre Santu Piatru e ti manka no ? sì . preferiʃʃi Santu Piatru ? ke Norimberga kumu komu vita ? dipendi . pek'ki llavoru nun nd [h]a Santu Piatru . pe kkiss è . pe vakantsi è bbellu mi manka ni kju pe lli nonni pe li dzii su tutti ɖa . e i solitu ke ffai nta ll estati kumu kumu passi a jurnata ɖa suttha ɖa ssuttha ? va bbeh a lu mare e duvi jati ? . e ddipende a lu Pittsu kju lu Pittsu pe'ro ntʃi su puru juarni ki jamu a Tropea . oo . a Ddiamanthe Kampo San Ddʒovanni e ki ti piatʃ i kju i kiɖi puasti ? ɖa sutta e bbeh tutti bbelli pe'ro . Tropea . è bbelliss puru pe niʃʃiri no a sira ah pe niʃʃiri simu a Santu Piatru a sira puru . ni hatʃimu na passijata subbə lu kors e ki nd ava a Santu Piatru pi niʃʃiri pe mandʒare ? . am bbeh pe mmanddʒare si manddʒa sempre simu sempre imbitati la sira o da la dzia o da ll atra o da lla nonna . e pue ke ti kuʃina a nonna ? eh piatti preferiti ? la pasta ke mi piatʃe i kju past e phosa ke d è ? . pasta ko la faddʒola ah kus'si si ditʃa nun lu sapiva faddʒola kiɖa eh bbjankha si po farə ku ogni faddʒol . ehm rid [risate] se nom faa tʃ è [h]addi mandʒa assai assai agni vo/ ogni vota k arrivamu a Santu Piatru ki ssa k arrivamu a pa'pa e a iɖi ntʃi prepara past e karne a mmia past e posa mi ha sempre səparat e k è a past e karne ? pasta ku ku lu suk ah sì sì va bbeh tu a puru la posa ku lu sugu . sì e tʃ è ankun atru piatthu ka ti piatʃa ɖa suttha ? am beh li hilatiaɖɖi . pasta fatt in kasa . i fa nannata ? mm l ultimi anni nun kju nun tʃe la ha kkju pe'ro prima li hatʃia sempre mo ogni tantu kwandu si sente . tʃ è ankuna kosa ka propia ki/ ka ti piatʃ i Santu Piatru ? a bbhe ntʃi su komu dissi prima li nonni li ddzii pe'ro ntʃi puru tutti l amitʃi tegnu kju amitʃi ɖɖa ke kkha e kome tʃ è kontatto ? eh kom u fai a komunikare a bbeh ogni tant vi ʃkriviti essemmeesse ? sì ogni tantu ku l es/ trammite essemmeesse vi ʃkriviti in dialetthu ? no è ddiffitʃilə mu si ʃkrivi in dialetth è ddiffitʃ pe'ro ia kanuʃʃu tanti ogni tantu ku lu kuddʒinu miu sì e kke tʃi skrivi kju u menu ? ma non lo so komu stai ke ffai ? . sempre i soliti kuasi . e ti aʃpettanu ka ʃindi sì sempre in ansia . ehm tipu . e i nonni ke fitʃaru ke professjone fitʃaru i nanni ? la/ li ddʒenitori de pa'pa mio huru tanti anni nʈe ra ʃviddzera e duvi ? non lo so num u rikkuard eh . u nonnu nun tsattʃu ki ffitʃa la nonna [era] nta lu ʃpitale komuu infermiera . invetʃe li nonni de part i mam'ma . . avia nuu avia nu bbar e nnu negoddz . propia sutth a la kjattsa . e per esempiu â vita i prima a Santu Piatru u sai nenti ? kumu s organittsaru . ki . puaku . ma avete pure a kampagna i fora ? lu nonnu sì e duv è ? eh si itʃ s itʃa lu mpjanu . eh abbastantsa horæ . tra li du paisi tra Santu Piatru e Mmaida . e vva ogni gghjuarn pe'ro a li dui ʈre mmendza arriva a la kasa [or]mai tuttu prontu u mmanddʒare s organiddzaru kus'si ku la nonna . va la mattina pe'ro detʃi mmendza è sempr a la kas . ke tʃ è di verdura ? tuttu tena allivi uva sì #andis . ha ll uagghju lu nonnu ha lu vinu tuttu iɖu ah sì ankora sì ma puru oi ? sì # sì ogni e kome vi spustat ? va bbeh ku la makkina andiamu ku la makkina . pur'thaumu nu paju de liʈr [risate] sì l [h]aj mai vistu kumu prepara l uagghju no no . simu sempə# in estate nui simu lu fanu a novembre ditʃembre sì sì kogghja ll allivi puru tu mi rakkuntasti prima ke jisti ɖa ssuttha na settimana ha no ? sì jimmi ku . e ke fatʃisti ? ke normalmende si ʃinde a d agustu pe'ro nta stu misə tʃ era n okkasjone spetʃale ? no jimmi pek'ki n estate forse nun jamu ka jamu ku li ddʒenitori suæ ehm . undi venit ? fortse Gran Kanaria ah sì pe'ro ss sì sentsu mu staju n u annu mu vidi a li nonni lassa sta kwindi e ʃʃindimmi na settimana na settimana ti fatʃisti sì . e kom era ɖɖa sutta tuttu kiru tiampu fevraru martsu ? ha ffriddu hatʃia as'sa friddu e li nonni pure nui supra nta ll appartamentu non avimu li riʃkaldamenth . non è kumu kkha eh . pe'ro . dopu nu puaku ke fatʃamu l aria konditsiunata nu poku kadda . kumintʃamu [komintʃa mu ?] mu si riʃkalda la kas ma di solitu kumu fannu ɖa kwandu fatʃi ffriddu d invernu ? kumu s organittsanu nd avi legna ? sì sì sì ligna nd [h]a mmo lu nonnu hin a kist annu dissa ka li portau de de lu mpianu pe'ro da ll annu prossimu un tʃe la ha kkju è ʈroppu u lavoru pe iɖɖ kwanti anni tena nannuta ? . ehm settantatri e a nanna settantunu . e mmo ki stai hatʃiandu nta Ddʒermania ? ki ʃkoli fatʃisti deʃkrivi nu puaku kiru ka fatʃisti ʃkola normale Hauptʃulə poi tʃ è ll apprendistatu a lla Biemmevu . eh mmo sugnu impjegatu a lla Biemmevu e ti piatʃe stu lavuru sì . pe'ro pe tuttha la vita num vuagghju mu lu hatts . e ke stai fatʃiandu di pretʃisu ? ehm vendu pettsi i rikambiu . semprə n kontatu ku klienth e ti piatʃe stu rapportu ku klienti ku i klienti sì tʃi sono pure klienti ke non sono ddʒentili ? va bbeh tʃ è ssemprə tʃi ssu semprə kiɖi ki ssu ki vanu bene kiɖ aʈri ki . ki vuanu sempre mu sunu na kosa ri spetʃale . e ti rikuardi propia ankuna jurnata spetʃale ntâ vita tua ? propia ankuna kosa ke nun ti ʃkuardi o una kosa belissima ke [h]ai traʃkorso in Kalabria ? . ma mmo kus'si subbitu num num mi venə un ti vena . ah [h]ai fattu militare tu ? no no n eppi mu lu hattsu pək'ki lavuravi in Ddʒermania e ntʃ è na leddʒe ki ditʃɐ si si lavora in Ddʒermania non [h]a mu si va in Italia pemmu si ha ru militare . pək'ki tʃ è ru riʃkju mu si perde u postu de lavoro . e nnui simu khha in Ddʒermania prop/ [a]ppostu per lavoru e ah sì nun eppə/ . pe'ro tu tʃ [h]ai la tʃittadinantsa italiana sì e la vuoi kambiare nu ddʒorno ? no . ma rumai ormai è tutta Europa non konvene mankhu . ke d è ke voi fare ntû futuru ? ti vuoi traʃferire in Italia ? no no no e pik'ki ? komu dissi prima non tʃ è llavoru nun . non tʃè/ la vita . non è non è kkus'si bbella mmo si viju nta Santu Piatru per esempiu tutti li ddʒovani sə nda vanu t sunu sulu sulu li viakkhj . duve vanu sti ddʒovani i tuoi kuddʒini ? i kuddʒini son ankora pikkholini vanu ankora a la ʃkola . da da li superiori fin a la ʃkola . ʃkola media . pe'ro l altri ddʒovani pre sempiu ll amitʃi mia vanu a l universi'ta e duvi ? a Kkosents . abbeh tʃ è n aʈri dui ki vanu a a Ppisa . pe'ro u futuro sa'ra o a ll estaru a lu Norditalia pe pe kiɖi ɖa pe'ro pe gghjiri a Pisa i ddʒenitori su rrik ? a bbeh stannu stannu bbɛne eh dutthori e sunnu pure nta la politika e politika ti interessa ? la in Kalabria ki suttʃeda ma poko . poku . mi sentu i teledʒornali pe'ro nun è ka mu diku iu sì kiɖɖi . vannu beni kiɖi nom vanu ben . pe mme su tutthi uwal . e nta Ddʒermania kum è a vita ? ti piatʃi kumu si vivi kkha o piatʃi kju a vita a la kalabbrisa ? . ma . komu per dire komu organittsattsjone è kju kju mmegghju kkha . komu klima in Italia sunnu kju kju apiarthi a bbeh nui simu puru kkha nta na tʃit'ta rande sì per esempiu niaʃʃu dâ ʃtrata nun li kanuʃʃu a li pertsuni ogni ddʒornu pertsuni divertsi . invetʃe a Santu Piatru su tutti sempre li stessi . ehm kkha nta Ddʒermania di solitu kom è ka traʃkorri a ddʒornata kume la pass ? . kkha n Ddʒermania ? kwandu ti isi ? a bbeh dipende kwandu aju mu lavoru pe'ro a mattina vaju lavoru . pue kwandu jivi a lavuarə vaju ɖɖa wagljunə ke ɖɖa ? â tsita ? da la tsit . e pue e i ddʒenitori soi ? stai bbene sì è italiana ? no tedeʃk . norimbergese ? Fʏrt ma è luntan i kkha poi ? Fʏrth ? ehm no su . so attakkati a Norimbergu divisi da na strada . e kwandu ti rikuaglia sira ? di solitu kum è l orariu ? kwandu rriv a la kas su e dietʃi e mmendz dietʃi dietʃi e mmendz . di'pe e poi vener'di vener'di e sabbatu jamu a ru lokale la sira ajutamu a li dʒenitori . a propositu stu lokale kum è ? iɖa ddʒa m [h]a rakkuntatu nu sakk e kose pek'ke stava kjamandu iɖa sì a mmammata arrivaru mmo iɖi de . de lu primu de mmartsu apriru n im'bis . e la mattina vanu ɖɖa e poi vanu la sira vanu vanu ô lokalə ke [a]vimu ddʒa de del novantanove è u lokalə vuaʃt ? in affittho sì è nta na ʃkola de bballu . kistu ke me sì sì a na ʃkola de bballu . ehm . tʃ è ssulu la sira pək'ke la mattina non non tʃi sono korsi . pue vener'di su kkorsi pe'ro ntʃ è . è lu jornu ki ntʃ è dde kkju pe kissu amu mu l ajutamu a pa'pa ma ke tipo d ajuto ? date eeh . kamariari sì serv# ntâ kutʃina no ? un tʃ è lavuru no #vitʃinu ntʃi sunnu ɖɖa sunnu dʒa pertsuni ma i duve su ? su sampeʈrisi ? no no alʈri italiani ? . tʃ è nu sabbatu ntʃ è n amiku miu provintʃa i Avellinu mu vena mu n ajuta e lu kuaku ki ssa sempri ɖɖa è dell Jugoʃlavia Eksjugoʃlaviə . e ma kutʃina kose italiane ? sì sì ma iɖu sapa ? sì iɖu ɖa sì sì lo sso anke a Monako tante kuakə sì è ɖɖa da da kwindit kwinditʃ anni ki lavora nta na kutʃina italiana . kapito e oi duvi jamu duapu duvi ddʒenitori toi nta stu lokali i da ʃkola di bballo ? a ll im'biss la ʃkola de bballu stasira a lle sette kumintʃ e ll imbiss ke tipu de eeh . tʃ è ppittsa pasta e intsalata . ma tʃ è pure per portare via o komu v organittsati sì solo da portare via ? no si po mandʒare si po mandʒare puru ra pe'ro non tʃi sono post a seder # . e kumu fannu pemmu si arranddʒanu i ddʒenitori kû lokale dev essere diffitʃile no ? kume l im'biss lu pigghjaru ku/ ku [a]mitʃi de de de ddʒenitori miə sunnu kwattru pertsuni kwindi nu kambiu sì# nu kambiu sì . ehm tipu tu per esempiu noti sta kutʃina i kkha kiri ke kira kutʃina i tuoi dʒenitori kira kə se fa ɖa sutta vidi ankuna differentsa ? a bbeh o si fannu kju u menu i stessi piatti ki si fanu nta Kalabbria ? əh pe llu lokale o pe la kasa sì va bbeh kkha a la kasa è kwasi ugwale pek'ke mamma s imparau de lla nonna eh . pe'ro la nonna kutʃina kutʃina miagghj . [h]a pju ttempo . pe'roo sempre lla simu u sistema è sempre killu komu kutʃina . ma kumu fannu kumu s organittsanu ki ll ingredienti da ll Italia a Norimberga tʃ è nd ava nu ingrossu o komu fatʃiti ? sì tʃi sono tutti kiru ki venə da ll Italia nun tsi po akkattare kkha . tʃè ingrosso sì sì è per ristorante o anke per persone normali ? əh kju kju pe li ristorant sì e kwindi i tuoi ddʒenitori komprano fan kutʃinanu all imbiss kutʃinanu loru ddʒusto sì o tʃ [h]anno kwalkuno ? lla fanu loru sì . e kuntami nu puaku ke vo fari kju tardi nta vita tua ? tiani proddʒett per esempiu ko la tsita ? vi voliti organittsare an/ ankora è troppu priastu no lo so l aju mu fa ankora i kwand è ka vi kanuʃʃiti ? dee . du ann kju de du ann simu ndzemə a Norimberga vi kanuʃʃistivu ? ni kanuʃʃimmi nta a la ʃkola de bballu iɖɖa ballava e tu servivi ? va bbeh pue trammite n amiku ni kanuʃʃimmi ma tu sai ballare l [h]ai fatt i korsi ? l [h]a fatt i korsi ? sì sì . e kapiʃʃe [la ragazza di I.] l italianu pure il dialettu ? sì kumu s insegnau il dialetth ? e standu ku nnui . pe'ro parrate tedesku kome parrate ? no no nui parramu sempre dialetth anke kon lei [la ragazza di I.] no ko llei no ah infatti per kwesto diku pe'ro tantu ʃkappa ankuna parola . e iɖa kapiʃʃ sì . kapiʃʃa kapiʃʃ . [hai] vist ma i nonni kwandu komunikanu kâ tsita tua kumu fannu ? ntʃ ntʃi parranu italianu sì iɖa kapiʃʃa ogni tantu ntʃ è ankuna parola ki ankora nun sa e dumand a mmia e ffa korsi [h]a fattu skola ? no kus'si sì seɪnə/ aɪnə oma fon mammasaitə aus di redət dialekt mit miɐ unt di andrə oma di ʃtreᵑt sɪᵪ ɪmmɐ an ɪm gants gutn italieniʃ tsu redn mɪt mɪɐ unt auᵪ gants laᵑsam unt so . get ʃo ma pik'ki propia l atra nanna tʃi parra sulu ndialett ? â tsita ? . ma eh . s imbria ku ll italian ogni tantu . kwindi un tʃ a fa u parra l italianu tutt u tiamp sì . ehm tʃi a Sam Pietru i Maida tʃi sunnu tipu festi tʃi sunnu festi kose sì sempre semp va bbeh n estate kwandu arrivammu nui ad agustu hiniru kwasi tutt pik'ki ɖɖa kumintʃanu ddʒa prima a llugliu llugliu è u mmisi ki ntʃi su tutti i hiasti . ntʃ è puru a hesta dâ Madonna la prutʃessjone tʃ è a prutʃessjone si porta la Madonna in dʒiru a lu paisə . ma è d assai ki non un tʃi vagghju . ki dannu vakantsi in kistu periadu o ? sì pe kwandu jia a la ʃkola hin fin a lugliu si jia a la ʃkola pu a d agustu d agustu a a mme'ta settembre ntʃi su sempre i vakants . ma mmo sei tu a diri kwandu vuoi sì pe'roo dʒugnu lugliu sunnu li misi ki ntʃ è assai lavoru . kwindi è ddiffitʃile ka mi dannu libberu pue puru a la ragattsa ankhora va a ʃkola . kus'si hatʃimu vakantsi ntsemə si pigghja ad agust e kumu hatʃiti per esempiu kist annu ku li lokali rimangono kjusi ? m beh li lokali periadu kwandu ʃindunu i ddʒenitori toi ? lu lokali ntha la ʃkola de bballu è komu li vakantsi de la ʃkola kwandu è kjusa la ʃkola su kjusi puru iɖɖi mvetʃe kuu l atru lokale mmo vidimu nui ankora no lu sann . e pû futuru kumu vidi ? . ankhora nu ehm nom m [h]e hatt assai pentsiar pe'ro prima vogghju me hattsu nu korsu inglese pik'ki nun lu hitʃi l inglese tand a la ʃkola pek'ki hitʃi italianu e tedeʃku pək'ke era na ʃkola italiana tedeʃka ma fin a ll ottava klasse ? fin a la nona fin a lla nona sì . eh . s [h]e fattu lu korsu inglese pommu dugnu n esame mi dunanu nu votu pu ku lu votu pottsu potts jir avanti pe'ro ankhora no lu sattʃu kimmu hatts . ehm per esempiu kkha a Norimberga kumu t arranddʒasti kî amitʃi durant a ʃkola ? a bbeh pratikasti ankunu ʃport jukasti a lu pallone ? sì allora komu amitʃi kwandu 'jiamu a la ʃkola ogni juarnu si niʃʃia si jim# jukar a lu pallone o tra de nui o 'jiamu nta la ʃkola de kaltʃ pue kwandu hiniu la ʃkola agnunu kumintʃau mu ha lavoru po kiɖɖu si perdiu kiɖ atru si perdiu tʃi sunnu tʃerti ki si nda jiru per sempre in Italia e nn ni perdimmi tutti de vvista tʃè sulu ku r unu kirə ka vena mu n ajuta ku ru lokali simu sempre in kontattu kiɖu de Avellinu stettimu sempre in kontattu fin a oi . e kalabrisi kkha un nd avi ? no . ma . mputi a la ʃkola kwandu jia a la ʃkola iu ntʃ eranu sitʃiliani e napulitani . tʃ era nkuna differentsa per esempiu kwandu parrastivu tra di vui kumu parrasti parrasti in dialettu ? no in italianu italianu ogni tantu kwandu parravanu dui della Sitʃilia in dialetthu si kapiʃʃæ kapiʃʃia . pe'ro num mi vinia mai mu tʃi riʃpundu iu in dialettu miu pik'ki . e i professori dâ ʃkola kum eranu eranu severi o kom/ ? eranu italiani no ? it it italiani e tedeʃki sì eranu severi ? a bbeh . li maʃkuli no pe'ro li himmini l insegnanti himmini eranu i kju severi sì . mfatti eppi tri maeʃtri himmini ke num li potevi viri nuɖɖu . ehm tʃ è ankuna kosa per esempiu kome eri tu kome ʃkolaru eri kju bbravu kju timidu o kju offensivu ? mm dipende kwandu . a'viamu na lettsjone de italianu ki ntʃ eranu interrogattsjoni o era kju offensivu kju . a bbeh bbravu kommu studiu a mə vinia fatʃile mu studiu nun è ka non na kosa m avia m a liju detʃi vuati m a kapiʃʃu bastava na vota k a kapiʃʃia pe'ro ku ll li li lettsjoni de tedeʃku . eranu nu poku kju diffitʃilə . e kî gwagnuni tedeʃki kju o menu kwantu tempu impjegasti pe pu t impari pu sapi u parri tedeʃku ditʃamu kî wagnuni kî va bbene dopu la tertsa dopu la tertsa klasse nun eppi kju probblemi e i primi du anni ? t arrikuardi ankuna kosa per esempiu non ti kapivanu va bbeh mmh . lu primu annu ki vvinni kkha nta la sikunda . tʃ [h]o [ci fu] nu periadu ki nun nun trovai subbitu ll amitʃ vinni na Italia ormai l aʈri eranu ddʒa de n annu ki statʃianu tutti ndzema e nʃi misi nu puaku mu trasu nta a la klasse e pue kjanu kjanu . m ajutaru . si volia ankuna kosa ntʃi dumandai a unə mi rava mi tradutʃia m ajutava . e kumu hitʃaru i tuoi ddʒenitori tu u pomeriddʒu eri libberu no ? e hitʃaru mu s organittsanu ku ttia ? e mamma restava a kasa ? no mmh . primu mendzu annu ki vinnimu kkha tʃi hu la nonna la ah iɖɖa abbitava kkha ? ku nnui sì la mamma de pa'pa stetti ku nnui hina ki kwindi ti kriʃʃiu a la kalabbrisa manera sì a bbeh iɖɖi mi kriʃʃiru lu stessu ɖa/ ɖɖa suttha . e pue . nenti kjanu kjanu n ambiem/ n ambientammi iɖɖi sempri ô laworu a madre # puru pomeriddʒu versu le sei pomeriddʒu tard . mbeh .
Spi2wDD1 e vva bbo kwandu naʃʃisti ? . il vent/ lu vintəssia novembre e millovetʃentuttanthuatth . kkha i San Piaʈru i Maida ? no naa/ a Nnikaʃʈru ntû ʃpitale ? sì . e tenə fratə suarə ? sì tʃè tiagnu nu fratə kju pittʃulu e na suaru kju randə fratəma tene unditʃ anni ki li ha a setthembre e suarma tene ditʃasetth anni l itʃe lu vinthisetthə lugliu . e i rikuardi d infantsia duvi [h]a jut â ʃkola ? ehm ku la ʃkolaa kwand 'eramu i medji l anno skorso a ll eleme/ a ll elementhari jimmi du juarni a Nnapoli hitʃimu na ddʒita a Nnapoli e ddopu ddʒiti kkha in Kkhalabbria tipu Pollinu Monthiniuru e ddʒirammu tanthu la Kalabria mentre ku li ʃkoli medji jimmi na votaa a Vvenetsia . jimmi in albberg a lu Venetu e na votaa a Ffirentse su a Toʃkana . e ristammi# . e ti piatʃiva ? . e va bbeh ntsomm e a bbeh . si nu kanuʃ'ʃiamu nuavi posti nui paisi nuavi . e in Kalabbria kiri ddʒiti ka fatʃisti ti piatʃivanu puru ? sì pe'ro nun nda hitʃimu assai tʃè n ddʒustu nkuna parthe jimmi ma i Bbrondzi . ah i Bbrondzi jimm a Rreddʒ ah sì . tʃ eranu i Bbrondzi a di Riatʃ . e ddʒirammi kkha ma kû bus ? kû bbus dopu puru ku li makkini ku la hamigghja par'thiamu jimmu a parthi ddʒa ah puru kâ famiglia mmh sì ddʒiramm ma duvi ? e tipu 'jiamu kju a lu mare Tropea Kapo Vatikano e gghjimm a ssi parthi jimm a Pineth va bbeh fati u vagnu sì sì pu ru bbagnu dopu ke si sta# na tʃit'ta . a Tropea jamu spessu a la Pineta kîi . ditʃimu ka è lu mare nuaʃʈru sì eh . e duv è a Pineta ? la Pineta e allora a lu mare sarebbe de/ komu unu de Llametsia pe'ro sikkhome vannu tutti santupeʈrisii u 'kjamamu mare nuaʃʈru e pu tʃ è puru nu nu/ nu ristoranth k è nu i Santu Peʈ/ de nu santupeʈrisi . è vitʃinu Frankavilla ? no è kju supra versu Konsents no no è kkha kkha San Pietru Lametinu San Piatru Lametinu . e kum è a ʃpiaddʒa ɖɖa ? e rina ? rina è llorda [risate] . kumintʃa# ssi parualə non usa llorda no la pulittsanu pek'ki . tʃ è #notu pu ru mare è ggolfo siamu nel ggolfo di Sant Eufemia ekkh ekkh siamoo . siamu a lu tʃenʈru de lu ggolfu e kkwindi tutti li munditsi i rikogghjimu nui si rikkogghjanu a kiɖɖa ʃpiaddʒ e pue tʃè puru nu ponthile ki mmo nun funtsiona kju ki portha puru l an'thi . e attira reskatoria# . e ttʃi ssu assai piʃʃə pe'ro tʃertu i piʃʃi kriʃʃanu ntâ munditts ekkhu ke ʈruavanu da mand'dʒa ddai . ehm . lu ʃporth sì ka tu si jukatore i kaltʃo no sì iu iu jukatore de kaltʃo . il mister# eeh joɣə jokai nta na ʃkwaɖra santupeʈrisə tʃè e Santu Piaʈru ka mmu tʃ era na par/ e tsiumə era l allenatore [risate] u mister u mistɐ [risate] e st annu ditʃimu ka jukammu nu poku mali pik'kii . v allenava lu mister no nun allen'avamu nu 'jiamu a ll allenamenth pət'tʃo tʃè nessunu jokaturə . eh i diletthanthi k eranə no ma sì 'jiamu jo'kavamu e bbasta . non alle'navamu tu ke fatʃivi o ke fai komu funtsione ntâ ʃkwadra ? wonu tʃè ddiffensorə ddest e ti arrikuardi ankuna kosa ? per esempiu aʈri jokatori ka vi siti mbrigati . eh kunta eh# si nda ditʃanu nu pari parolattʃ [risate] è parlato spontaneo e no e va bbe sì ni mbri'gavamu ʃpessuu kwandu jukamu . jukava puru ku nu kuddʒinu miu n aʈru Salvatore n aʈru Salvatore sì . e ssi mbrigati nd hatʃimu assai . una volta ʃpettha/ ʃpet'thavamu li rissi . eeh e lu mister vi gridava lu mister ki era ki tʃiki ni proteddʒianu u mister e nnui ti ditʃia kwalke parolattʃ . tipu na volta n avianu hutthutu nu pallone e allora ɖɖa . jia appittʃa la lith . ah sì . aja la miseria eh e pu a hine i #mmi tutthu . e pe'ro . tʃè la raddʒunə l avimu nui no o no ti rikuardi i nikaʃʈrisi eh bravu ke [h]annu fatth i nikaʃʈris ? i ? k [h]annu fatthu ku vua i nikaʃʈris ? e arrivaru kkha no tʃè jukavanu for e kas nua eravamu n kasa tʃ era nu pallone vitʃinu lu ʃpogliatoiu si ni pigljaru e s u misaru nta nu borsone allora nui vitthimu ka ntʃ era akkus'si allora jivi io [risate] nta lu ʃpogliatoju ntʃi issi natemi ['datemi] lu pallone e nun vulianu mu mə lu dunanu nti issi atemi u pallon# dopo kumu si itʃe . dopo l allenatore mi tʃerkhau nu pallone ntʃi issi ma s iu vi dugnu ssu pallone dopu ke lu tornati# . a ll allenatore dell ʃkwaɖra no e kiru mi issə e ha ssu parrare . kui nun [h]a vutə kə n [h]a mu parra akkus'si su kkju randi ntʃi issi ah iu prepotente #menth lu pigghjai me nda jiu . e non votsi mankhu lu pallon pu tʃignau a partita e jukamu . e pue a la hinɐ hitʃi na/ #nu burdellu ka . l allenatore e kira ʃkwadra m issi ka ia nun avia mu# paruali k a'viamu . sì . e pphuee punittsjone ? no kirə si ʃkord . punittsjoni . hitʃimu tanthi mi nkrokkrai [rifl. 'incaponire'?] . [risate] . #lo so . fin ka kkha s inkrokkhau ki bella parola . nkrokkha la manu e t arrikuardi ankuna ferita ka ti hatʃisti mali ? no no no no no ? # tʃe l avia dinuakkhju kwandu nom vena mu joka . no iu# mai nkrokkhau ki sta bbene# . nda jetth a parekkhji . komo difensore m immaddʒino eh tipu na vota unuu tʃè kissə kkha hu ffujiandu no statʃimu tutti li dui iu avia #mattsu u pigghja lu ppallon kistu mi passa davanthsi mi tokkha la gamba e kkatthi no e ffitʃa kwaʈʈru tʃinku kapriuali e pu ntʃi inau puru na punittsjonee e iu mi mbrigai ku lu mister ke iɖɖu mi issi pik'ki lu jitthasti eeh . e kî ragattsi dâ ʃkwadra jisti d akkordu ? sì mmh . kum era u rapphortu ? ku kiɖɖə dâ ʃkwaʈra mia sì e ni kanuʃʃimu tutthi tutthi kwanti simu amitʃi pare kuddʒini jukammi no . po ʃpessu la ʃkwaʈra non tʃ era [risate] #ki ntʃ è . ki kiri aʈri per esempiu tʃ è na ʃkwaʈra ke ti pare antipatika eeh sì kira ʃkwaʈra tʃ è sem . per esempiu ? . tipuu i ʃkwaʈri . e Nikaʃʈr nikaʃʈrisi . e di ke skwadra sei tifoso ? ma nun è ke propia tif pe'roo ma kwestu kantʃellamu [risate] su simpatittsanti milanis [riferendosi alla famiglia dello zio] kantʃellamu . è na ʃpetʃe de simpatittsanthi milanis pe'roo non əh non pju di tanth non kju de ttanth . jistivu akkus'si . #ddormivanu . pe'roo tʃè iu kju mi pigghju n iju ka mu mi viju na partit . # si parlano eh . non to kwalke episodio . delle parthitə sì de lu Milan . # ku tthia de lu Milan de lu Milan del Juventus no . ni pigghjamm in ddʒiruu . tipu kwandu perdə la Juventus si lu Milan no e ni pigghjamu in ddʒiru pe kkist . ma no . tʃè non eeh nun thifu assai num m interess . pentsu kju mu studiu ka mu tif . si applikatu sì# propiu neʃʃi da li# [risate] sì sì ke studiu k è vvero mamma mia e duvi vai â ʃkola mmo fai un istituto ? istituto tekniko kommertʃale a Nnikaʃru ? sì raddʒoneria ditʃimu raddʒoneriaa raddʒ/ u nome è raddʒoneria tʃè di raddʒoneria è kjuu . si kapiʃʃa de kkju kjamamu a ʃkola de raddʒoneria mvetʃe istituto tekniku kommertʃalə e kum è a ʃkola prufessuri amitʃi ? eh ritʃim ka tʃi su sia tʃè komu pertsuni ki komu alunni kumphagni tʃi su sia kumphagni ki su simpatitʃi sia su kumpagni antipatitʃi . i prufessorii . # no no tʃi su kiɖɖi ki t ajutanu . tu magari tʃi stai simpatiku o ntʃi su puru kiɖɖi ki tʃi stai antipatiku e nun sopporthi e nun sopphorthu e ia supporthu a parekkhju . e allora kiɖɖa è na bbona eʃperiendz . no pe'ro no pe ku la klasse miə mi ʈɽuavu bbuanu pek'ki itʃimu tutthi amitʃi nu buanu rapphorthu tiagn . tʃ# sulu# kumphagni# è d amitʃi . ma kome fate per esempiu kwandu tʃ è n esame ? ni passamu li kompiti . pe'ro ditʃimu ka tʃè ntha la klasse duvə su iu no non è kka ttʃ è prop ii pertsuni ki studianu ki s ammattsanu e kwindi nu komphitu lu hannu velotʃe e ti lu passanu tʃ è serva u tutth u tiamphu ki# kwindi serva puru de kkhju ki ntʃi donanu du uri almenu ti serva tri ekkhu # pe'ro sì n ajutamu . kwale è la tua materia preferita ? pentsu ka sia edukattsjone fisika [risate] no ma puru tipu storia storia mi piatʃi pik'ki tʃ aju mu kapiʃʃu de kkju e puee mhm . italianu pe'ro . kwal# . tipu grammatika num piatʃi pik'khi kapiʃʃu nenth eh ! nu li piatʃi a bbasi . eh . no mankhu a kapiʃʃu # a Nnikaʃʈru # a gruppu i musika sa tʃ è nu grupphu ti musika ka ti piatʃa ? sì tʃè nu grupphu di musika . ma tʃè io non e arrikkhju [ascoltare] tutth li ddʒeneri de musika no kwindi nun è ka tiagnu propia nu gruppu ki mi piatʃe kju de ll aʈr pe'ro kumə no ?! . eh kome no . yeah ! e va bbeh ki mi tʃi# kus'si paʃʃa# . pue kwale ti piatʃe ? kwale tipo di musika ti piatʃe ? . parekkhji non tutthi ma # no assai leddʒera . # [h]ai suonato ankhe oddʒi ? sì eh stamatthina kwandu nu vitthimu eru iu kwellu ka portha li okkhjali #una banda ma ffuori ? # ah sì nfatthi stammattina ni vitthimu o no di fronth u negottsiu ni vitthimu e pue tʃ era a band i musika sì al'la sì a ppedi neʃʃistivu kâ bbanda no eh# e pruvamu e bbast . e sugnu jut ntha lu bagnu ɖa . e oiji provammii tʃerti martʃi tʃerthi sinfonie pek'ki ddomani tʃ è nu radunu bbandist tʃè ntʃi su tanthi bbandi di 'sonamu una a la vota supa nu palkh no Vvibbo domani è a Vibbə . va a Vibbo ? mhm . sì . e u sabbatu l [h]a visto la komitiva ? la tua komitivi sabbatu sira ki fatʃiti ? stasira ka # ditʃimu ka pe la komitiva mia tutti i juarni è sabbatu no . e kwindi nui eh d estate kwand arriva puru u kuddʒinu miu amitʃi de de forɛ d aʈri paisi d aʈra tʃit'tha hatʃimu ʃpessu u naʃʃimu notthati pue tipu poki juarni ha u detʃi agustu e hu ssu/ u juarnu de San Lorentsu kwandu kadanu li stelli no e kwindi nui n organittsamu e jimmi mu hatʃimu nu fa'lo pratikamenthi nui duvi ? a lu mare eh e pratikamenti nuii . tʃ è porthammu kuasi de khha li porthamm a lu marə e pphoi jamu tagghjamu la ligna ntha la Pineta e appittʃamu lu fa'lo la sira hin a lu juarnu dopu a mattina dop e dopuu ni mbriakamu bagnu e meddza notth eh annuda annuda dopu ki hatʃimu lu bbagnu kii/ a lla nuda tʃè pe'ro# a la nuda [risate] . davviaru !! ma kwantu si ʃʃemu ! iu e n tre #bellu nud e vva bbeh non è vvero nienthe ! # no non è e vveru ! a la nuda lu hitʃimu ɖɖok la nova ddʒenerattsione #la huijtina e ttʃ è na kosa ton# non ntʃ eranu li luttʃuli ntha l akkwa ah sì kiɖi piʃʃulini nun sattʃu kid è no no eranu luttʃuli luttʃole animaletthi ka lluttʃikkanu sì sì kiɖi ɖa . u nda pigghjasti ? eh kwandu neʃʃimmi nde trovaii e tutti parth luttʃikkava puru tu ? sì tipu na vota bbrillava iu diku ma luttʃikkanthi puri i pju intimi e kwandu kaminava itʃi vi na stella kadenthi ! . e phue stetsimu tutta la notthe ɖa davanth a lu fa'lo . ehm parrammi mettimmi musika dopu gwardammu li stelli ke kadianu # no no . parekkhi ma eranu aeroplani kisti l aeruplani num vanu akkus'si . pur iu la vitthi nkuna katthe va bbeh sì no iu vitthi parekkhji puru la vitthi vitthi puru satelliti ki si ʃpostavanu puru jianu da na parth a n aʈra salthavanu puru sì passaru# su ʈropphu lunthani m a viju . è kkistu ditʃamu ku ll amitʃi hatʃimu kiss e ditʃimu ka naʃʃimu ogni gghjuarnu u ʃʃalam . tʃè pu a la hinə k# pek'ki tʃè nu paise nun è kka . offre tanth offre tanth sì diverthimenthu dzero . nu lu kreamu . ekkhu nu lu kreamu pək'ki nu tʃ è nnenth kwindi n a tokkhamu kiru k avim . pe'ro kii ffiniu l estate no partunu tutthi ll amitʃi . e restamu nui de kkha kwandu restamu sulu nui de kkha lu paise è vvuatu pək'ki tʃi su puru studenth ki vanu l universi'ta kwindi a la hinə restamu sulu nui e nun sapimu poi ki fa . vi nkriʃʃiti ? ja parekkhju ddʒa ni nkriʃʃimu mmo po dopu puru pigghju [peggio ?] . pe'ro nommu ti nkriʃʃ e vva bbo mmo rekuperi le due le tre . kosa ke d è ka tu vuoi fare dopu de ggrande ? de grande ? maa nu pekuraru mbiviu . si mblokkau dopu mi kattʃaru eh non ankhora nun eh nun sattʃu ma nun nd aju idea si vuole arrolare arrollare se mi vuanu sin'no . sən'no ve'dro . komunkhwe non universi'ta tʃè . non kredu di andartʃi pek'ki nun [h]e ffa ppi mmia skwol si mi vidanu mi kattʃanu # . è nutilə . no pe'ro vai vai vai a ll universi'ta e pphu vidimu no #e kkju əh . vidimu kə si po ffare . la minilaurea e va bbeh komunkwe tʃi vo u diploma ma kwanti anni ti mankanu ? e adessu tʃè mmo mi hattsu lu tertsu e kwindi vinth anni lu tertsu n atri tri anni . sin'no mi bbottʃanu su ʈri anni si anni sin'no mi bbottʃ #attʃ ɖɖassu la ʃkola nun vaju kkhju no gwardi piakuri krapittʃeɖ #in ddʒirh . ma nta ʃkola fati puru diʃpiatthi ai professori ? ognithanth ma ditʃimu ka duv tʃè a la ʃkola ki su mmo li superiori non/ non thanth pe'ro li medii sì pe'ro diʃpiatthi tipu kwandu tʃ è aprile no kkha s usa lu piʃʃe d aprile e nui ntʃi ha'tʃiamu ʃkertsi a li pressorə ma duvi simu mmo no . non pen'tsava mu hatʃa li ʃkerts . ti ʃpagni no ki ti ʃpagni . mi nkriʃə puru mu viju li pressori iu . kasu mai# manku ʃkerts #kju . mankhu li karti no li karthi ? ts no manku li karth manku li karth vi #stanu ʈrokkandu # . ki fatʃisti ? ditʃisti ki mbu ka pressore a iɖɖa ni mbu# #imburnasti s inkrokkhau no #au no no m imburnai [h]a mu tu lu diku ma senthi tu tə ne vo gghjiri dû paisi kju tardi ? no iu kriju u mə ndə vaju sì pik'khi non . tʃè sì lu pai/ . non è kos . pek'ki è sì sempre u paisi duwə naʃʃisti duvə kriʃʃisti duvə tʃi su li amitʃi pe'ro u paisə mio . non offre tanthu va . kumu paisə . pue . pu parth . pue si vida no nkuna idea pretʃisa nun nd avi ? no duvi jiri duvi nun jiri no . sikuramenthe de kkha . mə nda vaᵪu ma duwə non lo so . duvə tʃ è lavorh . dove ti portha il kwore eh il kwore . tʃè ankuna sei stato in Dʒermania kwalke volta ? eh un mese fa sunu ndat in Ddʒerma/ kunta ! . # allora in Ddʒermania no # jivi ku ll aeriu ah sì ku ll aeriu ku l aeriuplanu aeriu planu [risate] a Norimberga a Nnorimberga e ɖɖa aju i mei kuddʒini li kuddʒini mia kiɖi ka jianu kkha prima eh jivi . vitthi Norimbberga no pe'roo no thanthu num putia vidiri ntsomma a li kuddʒini mia pik'khi lavorano no kwandu parthianu pue neʃʃianu neʃʃianu ku mmia pek'ki iu mi kriʃʃia mu nieʃʃu ka kosa avia di fari . eeh pe'ro vitthi a la hine vitthi parekkhju jimmi a lu museu de Itler ɖa vitʃinu Norimberga nd [h]a lu Kollosseu vitthimu kum è mmo kiru ki fitʃi Itler tutth i kos no pu jimmi a lu lagu . a nu lagu ee a na tʃit'ta vekkhj # jimmi u n# imm . nua vidimmu a nua di sira vidimmə la tʃit'ta vekkhj #è bbɛlla jist ? [rivolgendosi allo zio] iu # nun jia e pphue no in Ddʒermania . jimmi a ll Europapark nu parku de diverthimenthu in Ddʒermania konfina allura nun tsattʃ a lla Svittsera Svittsera Europapark Rust #ne è vvitʃinu Karlsrə . non è kkha a la Svittsera la Ddʒermania ? eh sì sì al konfine Svittsera Ddʒermania . e ɖɖa ni ʃʃalammu pek'ki è ggrande no . hitʃimu nu bburdellu no ke ffatʃisti ? eh a bbeh ddʒirammi nta lu parkh pe'roo tʃè kwandu jimm a n aʈʈrattsione no . tʃ era as'sa hila e kwindi a la hinə era kju hila ke aʈʈrattsione a la hine ah sì . ti nkriʃʃisti n aʈra vot sulu nta la hila pe'ro ditʃimu ka hu bbɛllu . passammi nu juarnu diversu no . è ppekkatu nommu 'jiamu la mattina a la sira diko# tʃao # e poi jia mu lavoru nu puaku a luu ristorante e ttsiu # ntâ kutʃina komuu . l atə# eh jutava a lu bankhu sì bevandi bikkheri . kosi kkha ʃparekkhjava li tavuli ʃparekkhjava . hitʃimu kiss . pue neʃ'ʃiam e man'dʒavamu puru nta lokali ɖɖa a Norimberga 'jiamu a lu tʃinema puru ka nu kapiʃʃia la lingua pe'ro era nu tʃinema tre ddi kwindi la lingua nun servia eh . e duv jimm sempre nta ssu tʃinema na altraa . tʃ è nu sattʃu mu ʃpiegu sempre in tre ddi kumu lu# si mova ti ti ʃbanda da na parte a n aʈra kon tutti li konforth . sì tuttu lu# kirə# tʃimu . eh . e pu non e manddʒare e manddʒare mandʒare a ll italiana semph a la italiana sì e mmanddʒai assai infatthi ingrassai pek'ki # ttsia # jia puru Mek Donaldə sikkomu kkha ntû paise nun tʃ è ru Mek Donald no a Nnorimbberga nd avia tanth e li dʒi/ [h]ai rekuperatə e li ddʒirai tutth . pju u menu# li ddʒirai tutth sì ki kkha u Mek Donalds pju vvitʃinuu . Katandzaru no Montepaone andz . po a Kkosendz u vi'di# . hu nû Mek Donald po# k attʃau pattʃ tutti li tedeʃkii ki ttʃ eranu pe'ro kapiʃʃist ? . pe altri hu tutth a post eh se non ti kapivano e pik'ki# u mandʒare tedeʃku l [h]ai provat ? . e si hitʃaru Bradvʏrstel bratvʏɐʃtl kiɖɖi no ? ti piatʃivanu i satsitts ? sì kiɖɖi lla satsitts altri prodotti non ti manddʒasti ? no non eh non # . no pue ntsomma kutʃinava a ll italiana no a la tedeʃka de tedesku probia hatʃia lu kaf'fe ki faʃia ʃkifu è nu brodu eh ? e u kaf'fe kju brutth k [h]e pruvat ntâ vita mi pek'kii restasti ʃʃokkhat ti traumatittsasti ekkhu eppə mu ntʃi jundʒ u latt sən'no num mi kalav . ekkhu e pue ver/ [risate] e phue non əh ntso e kki ti mmanddʒasti i kju ? . e ntsomma #e Nnorimberga nun ti manddʒasti ? noo . tʃokkolati a ll anellu nun jisti a Norimberg ? eh jimmi a ll anellu de Nnurimbberga pratikamenthee sapiti ke l anellu de Norimberga kissə vi lu diku # [h]a mu ʃpiagə no #a Nnorimbberga no e l anellu ki si ritʃi ka si si ddʒira . di per tre vvolthe pe tre vvuati ja vi portha fhorthuna e ss anellu pratikamenthi nun si sa kumu hitʃa mu s inkaʃtra nthê/ si . nta na ʃpetʃe de kan/ de kantʃiaɖɖu no e nu si sa kumu hitʃa mu si inkaʃtra jiru puru stu/ tanth studiosi non kapiʃʃiru kumu hu suttʃess e ssi ditʃe ka/ la storia ditʃe k hu nu mirakulu . ekkhu pratikamenthe . è kiru k avia mu ha lu kas/ dûu ssu kumu si ditʃ ssu monumenthu ditʃimu e avia mu lu hinə ntha na notthe e ssə nu l hinia vena ammattsatu e ddopu si itʃa ka lu higghju tʃi hitʃa u mirakulu e pue ʈrovau ssu . ammatts puru la storia dâ Ddʒermania sa hinia nkaʃʈratu e nun si sapia mankhu kumu kumu hitʃa# ɖɖa . pue vitthii . Nnorimbberga de notthe tʃè sagghjiri supra lu kastiaɖɖu supra lu kastiaɖɖu no supra u kastiaɖɖu eh . e di ɖɖa si vida tutthu Norimbberg a Mmonaku jist ? no vulia jirə ku n amiku de Paʃkwale pe'ro nun jivi e nun jist a Monaku #iru negottsi italiani ah a bbeh . e pphue ki vvitthi kju ? vulia mu viju puru lu kasteɖɖu# pe'ro nun jimmi kkhju# pek'khi nun fitʃimu n thiamph pe niʃ'ʃiamu pe mmandʒa# . du kâ nura nun vinist du ? a vedere e pure lu kastiaɖɖu tʃ è na lleddʒenda . pratikame/ sa kju de nnui kunta e pratikamenthe ssa leddʒenda ddiʃe ka nu kavaliere mi pare no# na kosa ddel ddʒenere avia d essere ammattsatu pək'khi . nom mi rikuardu nʃi hitʃ ankunu tuarthu a lu re ka mi rikuardu ke e ssi dditʃe ka pratikamenthe lu kavaɖɖu no jiu e ppigghjau ssi kavaliere mu lu pigghja si vvaʃʃau no pək'ki i solitu i kavaɖɖi nun si vvaʃʃanu . nvetʃe li spettsi vaʃʃau lu pigghjau e mi sə nda huja tsumphau supra nu muretthu e dopu tsumphau de n aʈra parthe dû muretthu supra n aʈru muretth e nfatth si si vida ɖɖa ntʃi suu . li li formi də li ttsokkuli dû kavaɖɖu . s è n aʈra leddʒend . sapa kju e nnui ia a Nnorimberga nun stetsi mai mai ? ts allura nun sattʃu sa è propia akkus'si a storia a ma tu si kwasi i Nnorimbberga ? no i Mmonaku a Mmonaku . pue nun sattʃ s è propiu akkus'si le storie pe'ro no lo so poi jimmi puru a na fiest/ a na hesta de #itʃa ritʃott anni e ssu festi diversi de komu festeddʒamu nui pek'ki nui kkha pentsamuu u ballamu u bballamu me l #akkorittsamu e ddʒoki no pure ɖɖa eh 'vidiri kosi de de # de kkhju . e pe'ro nonn eeh tipu ɖɖa jimm a ssa hesta num ballau nuɖɖu pu magari si hannu puru i nu modu ddiversu pek'ki tʃerthi hesti [h]a mu pagi tʃerthi hiasti ki si hannu si ha tʃè tipu ha ditʃotth anni ha na hesta ki si menthe sordi pu s organittsa pe'ro eh . mbetʃe nui usamu tuttha n aʈra kosə ddʒustu musika manddʒare e vivitə . alkhol #ti pigghjanu mmo eeh bbe #viə
Spi2wID1 kwandu naʃʃisti le stesse domande millenoventʃentoottantasetth . a Llametsia . pure a ll ospedale kome mio fratello . e kkriʃʃisti kî nonni i primi anni ? no io . avia du anni kwandu vinni kkha kwindi pju o meno kriʃʃivi kon i miei ddʒenitori mamma mia ki llavorava di ffronte ogni volta a ll asilu jia pure a ll asilu italianu tedeʃk pe'ro la ʃkola pu kwandu kontinuai poi subbitu tedeʃka e nta a ll asilu tʃ eranu puru kalabbrisi all epoka ? u mi rikuard allora sitʃiliani ntʃ eranu #ri sattʃu poi ntʃ eranu puru l atri higghjuali ka pue vinnaru ku mmia a la ʃkola kwindi nda la klasse tʃ eranu sempri nkun italianu . pe'ro kalabbrisi non tʃ eranu . o napoletani o sitʃiliani kumu dissɐ fratəmɐ puru kissu è . ehm per esempio a nanna kkha un vinni kju per kurare per prendere kura i ttia ? nno kiɖɖa vota kiɖa vota e pue sì vinnaru na vota unu na vota l atu pe'ro nu paju di settimani si nni jiru kirə e tʃi piatʃiva kkha ? sì ntsomma nu n tsannu la lingua nun tsannu nommu vanu è ssempre nu poku diffitʃile pe iɖɖi pe'ro ditʃimu ka . non u vittiru kum è kumu nun è kutʃinava ? sì kutʃinava kwandu vinn sì kutʃinavanu iɖɖi sì . sì . ehm per esempiu ma bbeh kwandu ʃʃindi a Sam Peʈru a Maida i solitu kome pass a jurnat ? . vab'be ogni juarnu si ha lu ddʒiru de lli de lli visiti allora dormimmu dalla nonna per'ke abbita sutta nu abitamu supra si mmandʒa ɖɖa o dipendi duvi simu invitati e pue jamu da ll atra nonna e pu ni hatʃimu lu ddʒiru de lli ttsi ogni vota ogni tre ddzi amu u vamu ssi vista pe ffortsa e pue la sira si neʃʃi ku l amitʃ dipendi sempre supra sempre a San Piatru pe'ro supra u korsu ə solitu . e kanuʃʃi altri posti dâ Kalabbria ddʒirandu dʒirandu ? na vab'be li mari kome ʈropea Kapu Vatikanu kissi kwannu jamu ddʒirandu ku li ddʒenitori mie nu pomeriddʒu pommu jamu . ni hatʃimu nu bagnu pe'ro . sin'no . kanuʃʃi o per esempiu tiani nu postu proprio preferitu tuo dove ti piatʃi il mare o ankun aʈra kosa ? preferiʃʃi a mmia normali mi piatʃi de kkju Kapo Vatikan . ɖa mi piatʃ bellə . si sentə mm vab'be pure a Tropea pe'ro si sentunu puru ddʒa turisti na puaku e n [h]annu tʃo ki tisi ntisi parrarə tedeʃku mi ddʒirai issi kjini i tedeski mmo Trupia tremenda sì pe'ro è bbellu vidiandu ka lu stessu puru s è troppu nu puaku luntanu kkha di nua sì lu sattʃu è kju luntanu da Kapu Vatikanu mhm pokitʃeɖɖu kju sutth sì pe'ro bbellu sentiri #turisti piatʃ ehm kosa fatʃiti ntâ spiaddʒ ? tʃè kumə bar tʃè tʃi su tʃi su i bbar a pua dipende o vai si manddʒa o si manddʒa nô risturantə oppuru vai ti puarti li panini pe'ro sempre ɖɖa la jurnata si tʃerka de passare trankwill a lu mare nu bbagnu hora nu paninu na kosa i vi'virə a lu barrə nu ddʒelatu . i soliti kuasi menu malə sən'no trankwillu ditʃimu propiu rilassante . e tʃ è na jurnata propia spetʃali nta ssu periadu ke stati suttha ? Ferragosto eh eh kumə passi sta jurnata ? . [risate] a jurnata si passa sulu a vi'virə e a mmanddʒare la jornata a mmia nom mi piatʃe de nente per'ke non si fa niente ditʃimu ka . am prim mu ti organittsi o si va a lu mare o si resta a la kasa si vai a lu mare mu ti ni vai mu ti prepari la pineta mu si kutʃinanu prima la mattina li kuasi kwindi è kju stressante pe li himmini sempre pe la mamma pe li tsiani pe li nonni sempre kirɐ pe'ro si passa la mattina pue sə si simu a lu marə a lu mare nu bbagnu li pue li tsiani li mammi sə nda vanu vanu preparanu i tavulə a kutʃina . de mmanddʒare e pue si va ɖɖa e pue hin a la sira nun si vidanu kju e nua tra kuddʒini tornamu sempre supra a spiaddʒa e kissu è kus'si si passa la jurnata propiə in famiglia è l imphorthant . #tiramu #ndzemu sì e sə statʃitə ntâ kasa ? è kkju noios [risate] pek'ki stannu tuttə setthatə e nom po harə nente tu poi ku li kuddʒini nən tə nə po jirə sempre kwind e ddʒovənə un è ke se ne vanno pe kontu loro non so ? no ennə sempre pək'ki no pu si mmanddʒa si ha si u kaf'fe e kkwa e lla si hanu ddʒa le tre o le kwattru e pue ti ti passa puru la la wula mu va al u marə mu ti propia ti passa tʃi kredo eh sì poi la sera non è ke tʃ è nemmenu tantu subra lu korsu tutti a la kasa kwindi è na ddʒornata um po noiosa invetʃe kwandu nun tʃ è Ferragosto ? venit a passeddʒare nô korso ? sì è pjuu vab'be pure noiso a solita kos ah sì ? e nu puaku sì ma almenu si neʃʃi ? si si lu hai na settimana due al massimo ɖa va bbene passiandu ku ll amitʃi pe'ro sempre avanth arriathə non è ke tʃ è no è ke ʃpettakolo oppuru vatti vivi nkuna kosa o vatti manddʒi nu ddʒelatu kus'si si passanu li sirati pe'roo ia ʃpetʃalmenti kwandu passa kumintʃa la tertsa setthimana . kumintʃu . eeeh . sempre la solita pu tʃi su sirati ka nun niaʃʃu da nenti ka mi staju a la kasa vaju da na nonna da na tsia mi la passu la sirat è akkus'si pe'ro è ddurə tʃer . ma ke ti dikono i ddʒovani i San Pietro a Maida per esempiu anke a loro anke a loro sta jurnata akus'si pisanti ? ll amitʃi sempre le stesse kose ? ll amitʃi tiagnu iu pre sempiu ditʃanuu tʃè una in parthikolare . ki ni sentimu ʃpessu per telefunu ditʃi ogni ddʒorno la stessa kosa mi ha sempre a mmia oh biata tu ka si in Ddʒermania kwandu tə pottsu venire trovare ? sì sì sì sì sempre ko'si è nfatthi kwesto dikono pe'ro . ma ehm pe mmia è nurmale ke vvo mu ha nda nu paese de/ kumu Santu Piatru è bbɛllu bbɛllu pek'ki nun tʃ è nenthi da dire sə ppuru iu su . sə lu stessu fiaru mu viagnu de ɖɖa pe'ro pe lli ddʒovani non tʃ è tante possibili'ta dopu ki ssi hanu la ʃkola ɖɖa ssuttha to ogni juarnu a studiare non non tʃ è nenti da rikambio propiu pe mmia num vena fa# niant kiɖɖu è pekkhatu sekondu mmia . ma i tuoi kuddʒini i solitu kumu kumu passanu a jurnata ? va bbeh vannu â ʃkola okay kwandu vanu a la ʃkola nentɪ pue de sabbatu sira si neʃʃa supra lu korsu nu paju d uri e la duminika puru de pomeriddʒu . e bbasta kus'si ma tʃ è nu puastu duve s inkunʈranu tutt i ddʒuvanə ? . a Sam Peʈru n angulu non so nu bbar no iu sattʃu ki di solitu i ddʒovani frekwentanu altri posti ke i vikkjareɖɖi . sì vikkjariaɖɖi stanu n alʈru muru sì eh pre sempiu . la li juarn/ li sirati passamu kə nui kwandu neʃʃimu kwandu ni nkriʃʃimu supra lu korsu jamu sempre a la ddʒelateria k avimu nui supra lu korsu kome si kjama ? ehm . oh dio . Jellamu o kus'si è kkwellə no [rivolgendosi al fratello] no lo so io spi kredo . sempre ɖɖa kwandu ddiventa noiosu ni ni mentimu ɖɖa e ki s è visto s è visto e ni passamu la jurnata akkus'si oppuru da nkunu bbar a ni vivimu ankuna kos kissi su li posti de li ddʒovani pe'ro non . nun nd [h]a ssin'no . e vikkjareɖɖi ? . . kumu ve ttʃi ssu atri bbarrə oppuru no supra lu korsu nu pokuu . nda lu paise pr esempiu . nu poku kju ssutta de lu korsu tʃ è n atru bbarə nuavu duvə ntʃ è lu kamphettu nun tsattʃu duvə tʃ è lu kampetthu tʃ è nu bbarrə ɖɖa ssi si passa la sira pr sempiu vidiandu si gjoka nkunu a lu kamphett tʃ è ssempre ri tavulini kwellə de li vekkhjariaɖɖi assetthati horɐ kiɖɖu è nu pok u diʃkors ma per di pju maʃkuli no ? sì sì himmini no nun nd [h]a ts himmini nun nd [h]a e i himmini vikkhjariaɖɖi ? a kasa a kasa nun si mentanu fora a ra kasa a parrare a far a sarts no va bbeh kumu viu da nannama kwandu de ra parte mia mamm nkuna sira ku la kumara a ffjankhu neʃʃanu s assetthanu supra kiɖɖi ʃkaluni si mmentha mu parra oppuru tʃ è kiɖɖ anguletthu kwandu sagghjimu nu puak avanti ki s assettati sempre horɐ ɖɖa si mentanu akkus'si o akkus'si #parrandu passanu lu tiamph akkus'si è sin'no nun neʃʃanu . #nu a ʃpisa ru merkatu e bbast . e stannu fatʃiandu per esempiu rikami o rikamandu kutʃiandu kuasərə nannama sì sì ddʒa mfatthi preparau tutthu pe mmia [risate] sì kuntami m [h]a ffat/ mi hitʃa na bbella . nu tʃen/ no u tʃenʈru no lo so pentsu ka si kjama kus'si pennuliatthu per koprire a l letth bellissimo pə# ssa kwestu ma rikamatu ? rikamatu lei steess e kus'si tʃerkanu a passare il tempu sən'no . kum aj dettho diventa noios . e tʃ è pure il tellaru ? da nnannata on on nd ava ? ke kosa ? il tellaio tessiandu per tessi kome ? tessere Vepʃtul ah Lenʃtul no non no Vep ʃtul Vepʃtul ah i# [h]o kapito no non tʃ è n [h]a tʃ è sempre kwel divanu #non tʃ è propia la sedia no . kom [h]a dettho mio fratello kwandu arriva de llu mpianu dev essere pe'ro sən'no . trankwillə no non è ke . na seddʒa sula sua no . e tu kumu ti ʈruavi suttha per esempiu i himmini ka stannu preparandu a sartsa i pumarora ? tu tʃ ajuti allora tʃ è ru paju d anni ke ll ajutavi propriu akkus'si . ne per'ke puru pe mmia è ssempre interessante vidiri puru nu puaku kom è kumu nun è poi pr sempiu a ddʒennaju ʃindimu nua ku li ddʒenitori mia na settimana puru e ffitʃaru li sattsittsa e kwindi nanna viani jutami era pu la prima vota ki lu hitʃi pe mmia sunu kuas interessanti puru nun tsattʃu nun tsattʃu volia u hattsu pe'ro mi piatʃe mu gwardu ki fanu ki nun fanu . e kki fitʃaru kumu si fanu i sattsittsi ? duvi vui ki imparasti ? i bbonu i bbellu ? mbeh la karne rû majale e pue . kumu si kjamanu mmh . si mente de lu . kom è lu Darm [ted.] ? Darm ? budellu ah i wudeɖa wud wudeɖa wudeɖa e pue si mente la karne ɖa intra pue la kjudunu ku nu ku nu hilu la karne ki mbiʃkanu poi la mentunu ɖa inʈr e kjudunu e tu dovevi mettere la karne ? no no io ia kwindi# solo ke hatʃivi allura ? tinni sulu duvə si mente la karne e basta # ddʒa ka nu lu sapia k eranu i wudeɖɖa pe'ro kwandu vinni kkha infatthi na settimana ha parramu i de kissu ku mamma mia e ntʃ era puru Julia . e dissi sì puru iu tinni ɖɖa e mamma mia pue mi disse ki è dissi oh ddiu bbast no llo tokku kkju no lo sapivi tu ? no no llo sapevo ki era no lu sapia prop bbasta [risate] kwello ke [h]o ffatth [h]o ffatth . sì e a sartsa kju eh tra pju saporita kju trankwilla sì eh kuntami ke hatʃisti ? kwandu fann a sartsa əh la sartsa vab'be prima mu si llavanu tutthi kiɖɖi buttigghji pemmu/ mu trasanu intra pue mu matʃini li pumadora e pommu si mente dintra e pumu si mente mu wugghja vab'beh nun è k è tant pe'ro diffitʃile non è pe'ro nda hai tropp nda hai assai kwindi t a passa de tiampu kwindi kumintʃanu ddʒa versu le tʃinkwe le sei de la mattina e poi versu le dietʃi le unditʃi hiniru kwindi passa nu paju d uri ɖɖa intr e kwanti kili di solito hannu ? no lo so # kili pumarora prima kwandu tu va kogli i pumarora ntû merkatu no lo so tu lu sai ? [rivolgendosi al fratello] mhm mhm [nel senso di 'no'] duvi vannu m akkattanu vab'be tʃ è nannuma ku lu mpianu ke li porta iɖɖa kira è normal detʃi nd ava assai allura ? i pumarora sì invetʃe mm l atra nonna di parte di pa'pa mio tʃerka mu l akkatthi a lu merkatu ɖɖa oppuru si li piglia de le sta nonna mia l atra tʃerka mu s arranddʒa akkus'si . e tʃ è ankuni tipi propiu spetʃali pi ffa a sartsa i kondimenti tipu . su diversi tipi dâ sartsa no ? sì no lo so iu sattʃu sulu kiru kə vvitthi . kju de tantu no . e tʃ è ankunu piatthu ka ti piatʃi personalment ? . i Sam Peʈru a Maida ? past e karne va bbo vab'be past e karne pe'roo la past fatth in kasa pue ugwalə kun ke kosa i hilatiaɖɖi su e li sai fare i hilatiaɖɖi . no un tʃi la hattsu mu li ddʒiru na vota kwandu li li ha mamma mia ntʃi pruavu sempre pe'ro mamma tua li sa fare ? sì li sa fare . kû hilu di ferru no ? sì mi pari #ia nun tʃe la hattsu . pe'ro mamma mia li ha . tʃè ankun atra kosa per esempiu dutʃi . no . i Sam Peʈru a Maida . um vena m mente mmo . e fratita tʃi kuntau ke tʃ era ankuna rivali'ta ku Mmaida no sì e tu personalmente avi puru sta rivali'ta o io no . per per nent . ɖɖa kanuʃʃiandu nu paju de higghjuali de Maida pek'ki tʃ è n atra amika mia ki [h]a kuntattu ku kiss pe'ro . non tʃ è mma per mme no ma tʃ [h]annu n aʈru dialettu kiri ? . i Maida ? . parranu nu puaku diversamenthi pe'ro n no non sentu kwella differentsa ke no non li kapiʃʃu no . per mmia pju o mmeno kiɖɖw è . per me poi . e kkha nta Ddʒermania kumə vidi a vita ? ti piatʃe o konfront a . vab'be kkha in Ddʒermania non non diventa mmai noiosu ditʃimu sempree si n si non fai kissu hai kiɖɖu si nun hai kiɖu ha kiɖ atru non è kke . tiani kju possibbili'ta mu ha tʃiarti kuasi ka in Italia . kiɖɖu è ll unika kosa si m pju movimentu kju tieni nu hobbi ankuna kosa ka ti piatʃi partikolarmente allora prima jiaa jia im piʃʃina prima #pe'ro de kwandu kumintʃai ku ll apprendistatu non . na puaku kju ki professioni tiani ? staju lavurandu nda nu studiu mediku kumu assistente . #mmo vidim e fatʃisti Hauptʃule o realʃule ? tsì nu Hauptʃulə Kwali dann dann . e pue um mediku è simpatiku u ʃʃef sì nd aju tri n aju tri ki llavoranu ndzema pe'ro tʃi po ddiri ka su tutt i tri a pposto . sì . unu è ssempree ki ʃkertsa ki ffa atri dui sunnu nu poku kju sseri pe'ro va bbene akkus'si su bbravi kiɖu è important . tiani tuoi amitʃi a Norimberga ? sì ləra una ki ni vidimu ogni juarnu . è italiana de la Sitʃilia . jamu# kiɖ assiam . e po ntʃi su puru aatri pure italiani pe'ro e nda kanuʃʃimu puru italiani sì . ma i ditʃotth anni un ntisi bonu l aj fatthi ddʒa o li vai fare kist annu viatu kist annu settembre a settembre e ti trovi lla ssutta ? kwandu li hai ? no . pentso pentso prop i no vaju ɖɖa ssutta ad agustu e poi mi tokka mu lavoru kwindi tu sì ki ʃʃindi ? iu ʃend . iu iu diku sempre kwandu un ntʃi li . li nonni mia e la famiglia mia nom mi ʃposta nuɖɖu . də ɖɖa ad agustu vaju . poi si vuagghju mu vaju nkuna settimana ankun atra parte pottsu jire puru a Pɑʃkwa kwandu su li vakantsi de Pɑʃkwa kwandu kapita . pe'ro a d aɣustu in Kalabbria aju mu ʃindu è sakro santo sì per me sì ʃindistivu puru nta ddʒennaru no ? sì e pik'ki tʃè ? motivu spetʃali no mm pure per'ke mm tʃ #ia nu puaku na/ miu nonnu um po di problemi di salute kwindi ʃindim e vittimu kom è la situattsjone pe'ro . propio per kwesto fin lla tutt a post e kum era ɖɖa suttha rispetthu ad agustu ? nun tʃ era nenti era ma propiu . morto sì ni nkuntrammə lu stessu ku ll amitʃi pe'ro . pju mmorto di agosto . e ppoi ddʒa si vvede ko li anni . diventau sempre kju ppuaku ad agustu mi rikuardu nu paju di anni ha era kjinu lu korsu ma kjinu nvetʃe l ultimi anni sempre kju vuatu mankanu sempre kju higghjuali e duve vannu li higghjuali ? o su kiɖi ki . vannu a Vibu o vannu ma po darsi kiɖi ki neʃʃanu horə pemmə vannu nkuna diʃkoteka opphuru oppuru kiɖi a ll universi'ta ki ssu ankhora tutti a Roma a Firentse duve kapita . kiɖu è pe'ro mu si sente ddʒa ka mmankanu si vide . kwanti voti ti sianti ki ll amitʃi tuoi per esempiu kkha ntâ Ddʒermania a lu telefunu vabbeh ʃpessu trammite essemmesse tʃi ni sentimu nfatthi l ultima vo ia k avia ntisu# trankwill . maa sentire a lu telefunu ogni duɐ tri settimani tʃi sentimu . e vi ʃkriviti pure messaddʒi nta l dialettu no italianu m arriva m arrivanu in dialettu pe'ro tutti kiri ka kanuʃʃivi ia tutti mi mandaru messaddʒi n dialetth a mmia mi arrivaru puru n dialetthu də ɖɖa ssuttha e i ssai lijiri ? sì sì kwellu sì pe'ro non non sattʃu mu li ʃkrivu iu pue non# bbello miagghju l italianu [risate] # tipu futuru ke vo u hai ? ntô futuru nn no lo so adesso finiamo kwesto apprendistato poi vediamo pe'ro no lu sattʃu si kontinuo su kwesto lavoro no dipende non è nom m atthira tant . kkju la kosa ke m attira è mu vaju da la gastronomia m attira ma kî ddʒenitori tuoi ? sì no lo so puru si è ssempre nu lavoro troppu stressante sempre perikolo pe'ro m attira mu mu trasu ɖa intra mmo no lo so vidim . e ti piatʃissi fa na skola albergiera ? . sì puru sì infatthi iu lu diku sempre si era in Italia sikunda mia kiɖɖa pigghjava o kiɖɖa o la lingwuistika ka mi piatʃi puru ma gwarda na pok ah kiɖɖi dui . dipendi pe'ro . ma ki lingui ti piatʃ a mmia a lingua ke mi piatʃe i kju è phuru ll inglese ehm mi piatʃa per'ke vab'beh ku ll inglese ormai poe kommunikare ku tutthi non è ke si per esempiu niaʃʃu mmo nun sattʃu na strada non sattʃu mu parru lu tedeʃku provu in inglese sannu mu mi riʃpundanu invetʃe si ntʃi provu in italianu è ddʒa tutt un altra kosa . e i tuoi kuddʒini nta Kalabria sannu mu parranu puru buanu l inglese ? sì tʃ è n tʃ è nu kuddʒinu miu ke ssa mu lu parra vab'be ki mparanu tutti a la ʃkola sanu nu lu san ma tu frekwentasti puru la stessa ʃkola ke fratita ? no . ia dopu . dopu l asilu jivi a da ʃkola tedeʃka allo ntʃ era kome tipo Modellklassə da nnoi kumintʃaju kiɖ annu mu hannu . ehm . tedeʃku italianu mbiʃkatu ndzema kwindi li li higghjuali tedeʃki hatʃianu na ura o ddue a la settimana d italianu purə tʃ era na maeʃtra italian ki ffatʃia poi ddʒiti in Italia trammite . nn ni ʃkrivimu littiri ku n atri ʃkolə kwindi sempre nu skambiu ma ʃkole in Altitalia ? sì . jimmə a . Ferrara a Mmodena ɖɖa 'eramu ku lu ʃkambiu pe'ro ti piatʃiva ɖa ? sì era hu bbɛllu hu bbɛllu sì . ki . pe'ro è bbellu hu kka non tsi perdiu mmai l italianu pure sta maeʃtra mi seguivi sti nove anni m itʃa mu hattsu pure tutti la fine l esame de la ʃkola pure in italianu kwindi tuttu hitʃi italianu tedeʃku pe'ro disse . hin kwandu parrati l italianu su kuntenta kwindi ni tirau mi hitʃa hu bbɛllu e kwandu parrasti in dialetthu iɖa ke ti dissa ? . um parrai mai u dialetthu ku iɖɖa . mai . e per esempiu kkha tʃi tʃi su tanti higghjuali italiani a Nnorimberga kum è a situattsjone ? tʃe ne su tanti ? nd [h]a pe'ro iu diku sempre ka sembra l italiani si . s ammuttʃanu non neʃʃanu hore de kasa pək'ki si si ddʒiri niʃʃi horɐ sianti subbitu onkunu turku onkunu russu pa italiani è ddiffitʃile mu nə sianth iu diku sikundu mia si . si restanu a na part sì s ammuttʃanu è ddiffitʃilə mu li sianthi pe'roo . si ddʒiri sta attenta ntʃi sunnu è una komuni'ta ditʃamu kju kjusa sì kju də kkha è kkju kkjusa pe'ro kwandu stai mmendzu italiani pue tutta n atra kosa e kwandu niaʃʃi a sira atə nu lokale preferitu kkha ? per esempiu na diʃkoteka nun sattʃ duve inkun/ tʃ è naa diʃkoteka ki ffannu na vota a nu misa na sira italiana kirə dzonə ntʃi su veramend sulu italiani musika de ll Italia kiɖa è ll unika kosa ki mi piatʃa mu hattsu veramend sin'no si #jimu ankuna diʃkoteka kkha vatti vivi nkuna kosa ɖɖa tʃinema e kira sira italiana è proprio una . ivent per parlare in tedesko spetʃale no skometto no ? la proprio il punto d inkontro di tutti i ddʒovani italiani sì sì . kwella per esempiu ko'si a . non ti stupiʃʃi a vvolte ma kwanti italiani ! tʃert sì mfatthi kiɖu è kiru ke vi diku pue kiɖa sira pu neʃʃanu tutti hore sin'no ehm diffitʃile verament ma si po kanuʃʃiri pur a dʒent o non è n okkasjone ditʃamoo . nda kanuʃʃimu pure akkus'si trammite a ll atri poi kiɖu vegn ankunu a la ʃkola e kiɖɖu è ll amiku de kirə vegna puru a la ʃkola e kiɖe è è ra l atr kwindi si konoskono è uwale duvə sini sikund a mia pu si parra sempre tutti kju trankwilluu . ma tu viri ankuna differentsa per esempiu i himmini ka stanu kkha i figghjuoli italiani ka stannu kkha i ffighioli ka stannu nta Kalabbria eh spetʃalmente i himmini possunu neʃʃiri komu kkha ? kwandu stannu ɖa sutta iu diku ka ɖɖa su kju mmodernittsati de kkha diko io in ke sentsu ? . nel sentso ke a ll e'ta de de kiri ɖɖa kwattorditʃ anni in estati dʒiranu hin a li unditʃi doditʃi hore kkha iu m u potia ʃkordare e li ddʒenitori mia kwattorditʃ anni a li doditʃi dove vai ?! e trasa grande tʃit'ta sì pe'ro . ma lo stesso ddʒa pure pju ddʒovani neʃʃanu hina nu tʃertu orariu kiɖɖu è lu punt sikunda mia è kkju . diventa kju mmodernittsatu Santu Piatru e sikund a mmia li li/ tʃerti personi vab'be mmo da da mmia non è k è propiu severu a kkasa kwa e lla pe'roo tʃi su tʃerti ddʒenitori ke su veramenti severi severi e si n eh si sikund a mmia ristaru ku la mentali'ta de kwandu si nda jiru pre sempiu pe kissu kwindi lu kambiamentu ke ntʃ è ɖɖa ssuttha iɖɖi manku lu sanu ma kanuʃʃi per esempiu n amika italiana ka vivi i kkha ke nom poti niʃʃiri a sira ke per esempiu i ddʒenitori sì ss amika ka tiagnu mmo per esempiu da lla Sitʃilia hu diffitʃile ma hu diffitʃile veramente pe'ro kumintʃau lu patre mu ha tuttu un ɖassanu puaku pe'ro a ll inittsiu hu ddiffitʃile per konvintʃerlo ? sì ma tu tʃi vai tʃi parri o no ? sì a lu paʈri ? sì sì mfatti mmo kwandu si neʃʃimu ditʃa sempre vi rakkumandu a mmia rakkommandu sta attentu sì kwindi tʃ [h]a fidutʃa a ttia sì va bbeh su bbravi vado spesso ɖɖa . l ultima domanda ke tti volevo fare tu si milanista ? sì si vede ehm pek'ki tʃè . na per'ke . # è mio padre ke da ssempre hu mmilanista kwindi da ppikkola ddʒa komintʃava . i partiti de pallone kkha e ɖɖa kwindi . si si kriʃʃa ku lu kosu dû Milan si divventa milanista pe fforts e kwa non fai il tifo per nessuno ? Bayern München kwesto non t interessa ? no proprio no . kasu mai Norimberg kasu mai n simpatiddzu ntsomma ehm Bayern no e t arrikuardi ankuna partita i Mmilan ka propia fitʃaru ? sì la tʃɛmjonslig kontra lu Bbayern kwandu 'jivimu la vidimu a Mmonako ah a Mmonako . du anni ha hu ne [rivolgendosi al fratello] sì du anni ha e vintʃiru puru ? nui vintʃimu sì sì kiɖɖa hu la partita ki mi piatʃiva de kju va bbeh eh kom era ? l atmoʃfera nta lu stadio sì vab'be 'eramu settati propia du tʃ eranu i pertsuni kju kkalmi kwindi sempre pju attenti pe'ro pue a nu tʃertu puntu kumin'tʃavamu mu ʃballamu tutt a'viamu mu statʃimu attent k a ntʃ eranu erano divisi kiri dô Mmilan non eranu divisi no pe'ro ntʃi su sempri kiri kju akkaniti i kju akkaniti tutti i rikorie# 'eramu assettati kju i posti kju trankwilli diatru i tedeʃki mu statʃiva attianthi kumu parravi pua pe'ro ditʃimu ka hu na bbella sirata si vedeva di kome eravate vestiti k eravate milanisti kwindi sì sì . kwal è u jukaturə tuu preferitu ? dû Milani ʃeftʃenko eh ʃeftʃenko poi Maldini è normali
Pra0wIQ allura dimmi nu puaku kwandu naʃʃist ? allura signu nata lu vintisette lugliu millenovetʃentu ottantasette ottantasette a Ssoveria Mannelli ah Soveria Mannelli si nnat pek'ki ? non lu sattʃu ntû ʃpitali sì ovviamente no nta kasa ntɐ lu ʃpitalə . eeh Soveria Mannelli è l ospitali kju vvitʃin i kkha no pju llontano di Lam/ eh [si corregge] kju de lonthanu de Llametsia e kume mai a Soveria poi ? eh ? e kome si sono trasferiti a Soveria Mannelli ? ehm mia na/ a mia nonna detʃidia mu ni vidim/ mu mi parturim/ eh [correggendosi] mi partoriʃʃe lla mi viene parlare in italian non ti preopkkup# . kapitu teni tenə fratə suarə ? sì n aju/ tiagnu due fratelli . su kju pittʃuli i ttia ? kju pittʃuli unoo è un annu kju ppittʃulu di mmia n #un altro sia anni kju ppittʃulu de mmia . e ke ʃkole stannu fatʃendu i toi frati ? allu unu va a a Nnikastro fa la la raddʒoneria l althru fa la skola elementare . sempha a San Piatro a Maida ? e unu kiɖɖu rannə a Nikastro kwello pikkolo kwi sì eh per esempiu s i ti rikordi de ll infantsia kwandu eri kju pittʃula pittʃula ti rikordi una kosa per esempiu kâ nonna ? sì sì ehm . kwandu eru pittʃula passavu eh passava molto tempu ku nannama per'ki i miei ddʒenitori lavuravano e kkwindi nui 'stavamu sempre kun i ku ku nannama [ride] [ride] ddʒo'kavamu tutti lla ɖɖa . e ke ffatʃiva nannata ? . ni warddava [risate] . ehm t [h]a rakkuntatu mai ankuna storia i kwandu era dʒuvane iɖɖa ? sì ehm kju k atru mi ddiʃe ke kwandu era pikkula kwand era pittʃula iɖɖa nun tʃ era tutto kwesso kissu bbenessere kwindi ditʃeva ke ditʃe ka lavorava kju a ll e'ta mia mi rakkontava ke non ddʒokava molto ke nun jukava molto ke nun nu aveva ddʒokattoli neh [ride] e ankun aʈra kosa ? . i nannuta ? . e mi kuntava ke ava/ ki avia molti fratelli ke m abbitavanu tutti ndzema nta la stessa kasa ddurmivanu tutti tutti kwanti nta ra ssessa stantsa . aʈri kosi ? . ko la fatika sì . ke llavoru fatʃiva nannata ? in kkampagna lavorava a la kampagna . ke ffatʃiva ? e kugghjia l alivi . a la kasa dav/ dunava na manu pek'ki avea lla fratelli pju pi/ kju ppittʃuli kwindi ajutava . mi rakkontava mi mi kuntava ka s itsava priastu la mattina . ke pua la se/ la sira rrivava stanka poi di nuavu lu ddʒor/ pu lu juarnu dopu a llavurare di nnovu . e per esempiu tu kumu vida la kondittsjoni dâ fimmina ? a Sam Peʈru a Maida ? [h]a kanddʒatu nu puaku ? [h]a kanddʒatu parekkhju eh sì . pure pek'khi fin a/ puru poku tempo fa non diʃamu ankhora la himmina era . nan nan diskriminata ma . me/ misa suttha mma mmo no pen/ ssa libbra s è rivvigghjat . e kumu vidi tu per esempiu l infantsia tua in konfront a ll infantsia e mammata ? . o nannata ? ehn va bbeh migliɔrə mɛgliu #[ride] . ehm . nto nun tsattʃu ke aju mu ddiko in ke aspetti ? è ddiversa tʃè . la vita i na vota sì per esempiu tu ke puoi fare ? poi neʃʃiri a sira o no ? eh ssì mio nonnu mia nonna mi ditʃe ka kwann era pittʃula iɖɖa nom potia neʃʃire la sira pju ne ll orariu# invetʃe io posso kwindi ddʒa nta kissə simu ddiversi ddʒa se minta ll orariu . pu iji nun putia neʃʃire fwori de lu paise a na tʃerta e'ta . nvetʃe iu sì no è kanddʒatu tutthu kanddʒau tutthu # a sko/ sì jia â ʃkola kira a Nikastru e tu madre tua nonna mia nonn$/ nannama l [h]a fatthu fin a ll elementari tipu fin a la tertsa elementare ma duvi khha a Sam Peʈru a Maida ? sì sì mi ra/ mi kuntava spessu kwand eru pittʃula mi kuntava ka a la ʃkola era nu/ avevanu un uniko maestro ke morthi vuati ntʃi dunava li punittsjoni . ke per fatʃeva tutti li materi un uniku professore k eranu tutto kwan/ tutti kwanti ndzeme nel sentsu ke di ddivertsi e'ta eranu tutti kwanti/ seguivanu tutti kwanti lu stessu korsu . propia nta na stantsa sula sì nta ʃkola propia a skola forse era kju ppittʃula sì . rakkontava ke kwandu fatʃia friddu prendevano nu nu bratʃere pe'ro lo pot/ lo potia aviri soltantu lu maestru [ride] allora u vraʃiari stava vitʃinu lu maestru e no vitʃinu li diʃʃepoli . e mmammata ? . mm la ʃkola kwandu kwandu mamma era pikkhula era pju u menu kome/ kumu mmo . [h]a fatth i elementari kkha a San Peʈru sì ll elementari kwi kkha a Ssan Piatru invetʃee li superiori a Nnikastr superiori tʃè medie e superiori a Nnikastru . ma tu kumu vidi a tʃit'ta i Nnikaʃtru è ddiferenthi i Sam Peʈru a Maida ? in ke aspetthi . mmh anke nel asp/ sopra/ sopratuttu nta l aʃpetthu kommertʃale per'ke lli tʃ è molto tʃi sono molti negɔtsi tʃ è il tʃɛntru lli kə ddʒiranu . pek'ki [ride] . mmh kwi pe'ro tʃè per ess/ pe nu paesino tʃ abbastantsa organittsatu . anke se si Nnikastru è kkju naturalmenti kju randi kju . ma tu ti ʈruavi buan a Nnikaʃru o . u ti piatʃa ? . eh num mi vvisu pe l u fatthu ke aju de vviaddʒare pe andar a skwol devu/ mhm mm devo viad'dʒa [ride] e kumu fai pemmi ti vai a pigghju lu pulman la mattina priast per kwesto pe kistu nom mi piatʃa . kwanti uri tʃi minti ? n ura forse un kwarto d ora . pe'roo ehm è bbrutthu pek'ki la matthina ti de/ t [h]a altsare priastu kwindi a kke ora ti altsi ? a lle ssɛi kwandu ti rikuagghji ? a li ddue a li du un kwarth e dimmi nu puaku kumu fai tu jurnata ? tʃ è mi alsu la mattina vaju a la ʃkola a la fin poi tuarnu a li du e un kwarto manddʒu . studiu . pu isə s è s è bbellu tiampu niaʃʃu sen'no no . e pui torn a kkas tʃeno . staju nu puaku ku la mia famiglia . e pu vaju mi kurkhu ma ajuti puru nta kasa a mammata ? sì sì l ajutu sì e kke ffai ke lavuri ? tʃi dunamu ntʃi dunam/ ni dunam na manu a vvitʃenda . lavu li piatthi . puliddzu addʒustu li lettha . i kosi de la kas ma i frati toi su kkju vvittsiati i tthia sikundu thia ? ll ulthimu e kiru è u kkju pi/ . kumu ʈratthanu a iɖɖu eh magari se l [h]annu e gridari kwalkhe voltha nun lu gridanu . ma nno mmolto non tanto va vi mbrigati spissu li frati si n imbrigamu spe/ pu kistu sikuru pik'ki su l unika fimmina loru sunnu li li maʃkuli kwindi su kju fforth i tthia o kome è ? . ehm a bbeh fisikamente sì pe'ro poi . mhm ddʒite skolastike per esempiu tiani in menthe ankhunu ankuna ddʒita l ulthima ddʒita ke [h]o ffa/ ki ffitʃi è ssata in Sila nta la Sila . [h]o ffatto trekking . pi kwanti jorna ? tʃinku ah tʃinku jorna tʃinku sì ehm hitʃi trekking ehm . amu ssatii/ jimmi a lu lagu kwale lago ? ki tʃi su/ Ampollina ? e mi sa ddi ssì u mi rikkordu moltu bene . ehm . e poi n altra ddʒita k avimu fattho se diʃesa su l fjume Lao ko lu gommone . ni divertimmi [ride] furunu bbɛlli . ti rikordi ankuna kosa ankuna avventura ? kwandu eravati nta Sila ke vvi siete persi o ? supra la muntagna tʃ era la nivə nui la nive la nebbia ni tokkau mu kaminamu nta la nivə e nta la nebbia tutthi nun si nun si vidia nentha ki mmisi era ? a mmaddʒu tʃ era la niva duvi ati durmutu nta na baita nta n albbɛrgu . e kom era ? tenə n albbɛrgu a Llorika a Llorika e era karinu era pulito . ah i rikordi di bambina ? kosa ddʒokasti kwandu eri pittʃula ku li bbambuli ku li ku li penthulini ku li/ kî penthulini sì e ki si fatʃi kî penthulini ? faʃia finta ka kutʃinava . juaki di tutti li pittʃuli # juaki ki fannu tutti li bambini . e per esempiu ? mhm tipu kisti . kwan/ e kwandu ju'kavamu nta li nta li vviki nta li kandiari dʒo/ jo'kavamu a nnaskondino . ko le ku li biʃiklɛtti n inkun'travamu tutti i bbambini k abbi'tavamu vitʃini . a ll amuttʃa si ditʃa . ah infatti i doltʃi i doltʃi oppure pasti tipitʃi i San Peʈru a Mmaida t arrikuardi kumu si fatʃi ? i tsippuli e komu si fanu ? ehm sunu/ sunu nu tipu delle tʃambelli/ sunu nu tipu di tʃambɛlli rotondi ku ll impastu de la pittsa fritti e pui supra si kotʃanu minti lu tsukkaru . kû liavitu si fanu sì tʃ è ankun altru kosu ? m lu tarallu . pe'ro kwesto nun sattʃu komu si fa . si minti kira glassa janka i ssupra sì sì è kiɖu . ehm altri altri durtʃi . mh li buffariaɖɖi . ke ssarebberu komu li tsippuli lu stessu impastu pe'ro sugnu/ sunu rotondi e i ddinʈra tʃi si minta la sarda su salati sugnu salati sì . e bbast num mi rikordu atri . dortʃi e a festa dû paese kwal è ? e la festa de lu paese kju la kwale è kju importante è la hesta de lu Karminu de lla Madonna de l Karmelu venanu li ddʒɔstri ntʃ è la protʃessjɔne tuttu ru pais in fɛsta [ride] . mhm . e ntʃi sugnu tʃi sono anke tʃi su anke altri ffisti pe'ro ditʃimu kista è la pju importante . e ti t [h]a mmai jutu a Katandzaru o altre tʃit'ta ? sì sì e ti piatʃanu ? va bbeh sunu sugnu tutti bbɛlli pe'ro pe mmia San Pietro mi kriʃʃivi kkha e kwindi mi piatʃe lu paɛs kume ddʒenti ? vidi ankuna differentsa di sampeʈrisi ku kiri i Katantsaru ? sì sì ddʒa puru nta la/ nel parlare li li dial/ li dialetti si su tutti divɛrtsi tʃè dipende se/ ti sposti su ddiversi li dialetti e u katantsarisu ti piatʃa ? no [ride] . pik'ki tʃ è ankuna kosa ki no . mhm . forse hortsi li sentu kju . kju markh/ no lo so bboh [ride] . ah va bbeh ke Katantsaru è ssimile a kissu a l dialetth sì . ma tu ntû futuru ki ti piatʃi a fari ? komu professjoni komu ankora no lo sattʃə . non tsattʃu e mmo a ʃkola ? . la tua materia preferita tipu ia sì hatʃendu nu litʃeo de lle ʃʃentse sotʃali sì e kkwindi ʃentse sotʃali . parramu de lu sotʃale kwin/ de lla sotʃe'ta# . i maestri kumu su i professori ? . preparati no so bbravi sono . bbravi . t [h]annu mai ʃgridatu pe ankuna kosa ? no si ʈroppu bbrava . invetʃe aʈri wagnuni ti rikordi ankuna kosa per esempiu ka ffitʃi nu kumpagnu ttu nta la klasse ke nun piatʃiva pi nenthi ai prufessuri ehm . na vota nu kompagnu mio sta'tʃiamu hatʃendu nu kompitu in klasse allora ntʃi skrisse supra lu kompitu a lla professoressa sikkomu nun lu sapia fare ntʃi skrisse professoressa ʃkusate ma non nɐn [h]o saputo poi il kompitu# ntsegnau e lla professoressa s è arrabbiata . e ankun aʈra kosa ke ti rikordi ? l [h]a ffattu dispetti per esempiu ? . i kompagni tuoi no no . su tutti bbravi . normali ʃoperi ? eh sì kunta kunta ehm . ntʃi fu n annu ke amu fattu autoddʒestione . e pue# [risate] pe nu mmisə abbiamu fattu ʃopero . #disɛgnə per'ke pek'ki tʃ era lu kosu de ll a Moratti la leddʒe de lla Moratti kwell anno kiɖɖ annu abbiamu fattu parekkhi ʃoperi e pek'ki ati fattu ssi ʃoperi ? non vi piatʃiva la leddʒe Moratti ? sì tʃè no [ride] . ehm nɐn jia bbɛn . ma itʃevanu ke pju atru# non entra . ma kosa non ti piatʃe a lla leddʒe Moratti ? per'ke pju o menu ne abbiamo parlatu ku na professoressa a Nnikaʃru pe'ro ke pe ttia kwal è u motivu ke non ti piatʃe . mhm . se ffai nu ʃoperu ad essere na raddʒone nu motivu no pek'ki pure ebberu riformare tutta la s/ tutta la ʃkola mo #'eramu ddʒa abbituati ko'si ddʒa a kwell altro . e per'ke voleva dare pju . possibbili'ta a lle skole private ditʃimu nui nun jia bbɛn . pek'ki tutti davanu la possibili'ta di #estivare . ma tu in futuro pju o menu . kosa t imaddʒineresti kome professione ? vorrissa fare lu ddʒuditʃe pe'ro ankora non lo so ankora nun lu sattʃu manku . e te la senti di traʃferirti ? nom viju l ura [ride] sì . kissu sì puru sentsa frati mi mank/ mi mankheranno tutti pek'ki kkha simu molto attakkhati ku le famiglie pe'ro . pentsu la mia vita nun è kkha . e kwandu jisti in Ddʒermania ? . kum era in vakants ? bbɛllo . bɛllo . mi ʃʃalai e ke fatʃisti ? . ki ? kon i tuoi ? ddʒirammi per Norimbbɛrga visto/ aju/ vittiru lu tʃentru de lla tʃit'ta . ehm jimmi a lu ristorante dove lavora mia$/ ttsiama ehm . stetti ku la kuddʒina mia kul ku lu kuddʒinu mio . mballammi nta lu lokali di/ duv tsiama . dʒirammi pe lli negɔtsi . t akkattasti ankuna kosa ? ih sì kattai nu tsakku de vvestiti . ehm fu bbɛllo . ti piatʃiva ɖɖa ? sì pure sunu bbɛlle pure li kasi puru kumu sunu fatti li tetti de lle ka/ sì . komu diversi'ta ke notasti ? propia la mentali'ta oo tuttu di ve/ ɖɖa è n aʈru mundu e pik'ki pik'ki su kkju . kju kkjusi komu mentali'ta invetʃe lla . noto/ notai ke tipu li ragattsi stavanuu . pu stavanu tutthi fori in ddʒiru ku a# anke se kwestu nom m [h]a piatʃutu tantu num mi piatʃia tantu pe'ro ddʒa li su kkju aperti . e ti piatʃia ssa mentali'ta o pe ttia è ʈroppuu . libertina infatti pe mmia è ttroppuu . pik'ki su abbituata kkha pe'ro magari . e kwindi . e ke mmandʒanu i parenti toi manddʒanu a la kalabbrisa ? a la kalabbrɛse e ke ti kutʃinaru ? la pasta ku/ ku lu sugu pollo i vraʃʃuali ehm . a manddʒare a la kalabbrisa . e pu a vita in Ddʒermania ti potresti immaddʒinarla ? per traʃferirti puru a ll estaru oppruu in Altitalia ? pe mmia pentsu in Italia po magari ke ku lu sa . nun ntsia sa . pe'ro in Ddʒermania è kkju bbɛllu tʃè . mi piatʃi pju kom è organittsatu pure tipu lu# da altre possibbili'ta tenanu atri ti da . kju ppossibbili'ta . invetʃe a vita sam Peʈru a Maida kum a vidi è troppu limitata ? è mmonotona . pe'ro va bbɛ a la fine tʃ è bbɛllu pure puru kkha pik'khi . kumu kumu dissi prima# ʃi# pe'ro . tʃè a la fine in invverno non tʃ è nenthə pe'ro l estate . tʃè simu vitʃini a tutthu jimu a lu mare montagna pe kistu è bbɛllu kosa preferiʃʃi a montagna o u mari ? u mare sì e ti rikuardi ankuna tempesta per esempiu a lu mari ? e kwandu eru pittʃula a'viamu la rulɔtt e tʃ era na tromba d aria e mi rikordu k eravamu iu e lu kuddʒinu miu nta la rulɔtt e s è atsata nu poketthinu de de sutta salvat ahi adduvi ? sempra kkha nta Kalabria ? si a lu mare di Sam Piatro . ah tʃ è Sam Piatro a Maida Marina ? sì se mmo sarebbe Sam Pietro Lametino per'ke abbiamo dato a Nnikastru kwel pettso lli . è ʃporku u mare ɖɖa abbastantsa . [ride] è kkju ki sporku sì . pe'ro na vota kwandu eru pittʃula mia ma$/ mama mi kuntau ke ttʃ eranu le barrakkhe e k era sempre pulitu ke ssi divertivanu ssavanu tutti kiɖɖi de Sam Piatru andavanu kwasi tutti lla a la bbarrakka . na barrakka ma fatta di lignu di/ di lignu sì e puru vui ? . kwandu pui ddʒa kwandu naʃʃivi ia nun tʃ eranu kju oppuru si nda avia nd avia nkunu kus'si tʃ eranu perse avianu partut non tʃ è kkju sse kase# . ma kwasi tutti i San Piatru a Maida tʃ avianu ssa barrakka a lu mare sì parekkhi pertsunə sì kwindi si ʃpostavanu venivanu n estate sì . ma tʃ avianu puru l uartu vitʃinu a lu mare o sulu kkha pentsu ka kkha allura si purthavanu . i kosi d arriatu sì sì . oi e puru l aʈruiari amu vistu a na signora ku nu vankali sì e sai kissa signora k [h]a perdutu u figghju tanti anni fa è na signora vekkja kapiʃʃivi sì . ah iu poi a skola/ a la ʃkola hitʃimu na ritʃerka dei de la vari tradittsioni del de li paisi pek'ki simu volete ke vvi pe ke vi pigghju lu [riferendosi al progetto della scuola] . hitʃimu stu libbru a la ʃkola sì . per'ki pur essendu sotʃale amu fatthu# antropoloddʒia . poi simu tutte ragattsi di paisi divertsi . kwindi . le varie tradittsioni ki ntʃi su nta li diversi paisi della Kalabbria li konfrontammi per vedere se eranu uwali kosa kwal eranu i differentsi e tu [h]ai parlato del tuo paese sì . eh per esempiu amu fatthu nu in dialetto [ride] hitʃimu laa/ m li tradittsioni de Paʃkwa anke lla parrammi puru de lu vankali tutthi kkha tʃi dev essere na fotu di una kwesta se tʃ è . parrammi de lu grammaliatthu de la kumara de lu grammaliatthu ki pratikamente su tutti ka vi tro/ ah kwesta è Koa'risima [riferendosi a una poesia raccolta nella cartella] e ssarebbe na bbambola di ppettsa ke vviene bbrutʃata dopu kwaranta ddʒorni di Paskwa . pue l [h]annu fattu pure la hitʃaru puru st annu kkha e pui pigghjai li ffoto . ehm . kwandoo allora as'pe nom mi rikordo bbɛne la stɔria kka ttʃè un attimino . kkha ttʃè ʃkritthu ka l ultimu juarnu de karnevale il merkole'di de lli tʃeneri a lli bbarkuni de lli kasi de li nonni e de lle nonne de lu miu paise venia a ppi'sa na sorta de behana kjamata Koa'risima kissa è na bbambola de pettsa ki simboleddʒava lu diddʒuno a ll assentsjone de la karna nun si putia manddʒare la karne ehm ki osserva ka/ ke s addi osservare durante la Kwa'resima . kwandu hinanu sti kwaranta ddʒorni kista bbambula venia bruʃʃata . ehm . kiss era vis/ ehm sta bbambula era vestita di nnero avia lu pannu russu lu fusu la ko/ la konnokkja ['rocca per filare'] e filava la suppa de llinu ed era konsiderata la suarə de Karnevale po kkha ntʃ è na kantsunə in dialettho ve la liaju ? [ride, rivolgendosi alle esploratrici] allora la Koar'isima è na bar/ è na bbardaʃʃa ki non ɖɖassa fi ko la kaʃʃa a la kaʃʃa lu kaʃʃunə ve kkha ke Koa'risma a lu barkunə Koa'risima Karnevale vattindi Karnevale ma l ma mu diddʒugnu ia aju #iʃkare mi #iʃku ssi tsitiaɖɖi ku kuttsupi e kuttsupiaɖɖi . e pratikamente Koa'risima ke ki kkattʃa Karnevale ke dditʃe mmo addi arrivare llei kwandu arriva iɖɖa mu porta lu diddʒunu #evera # li kwaranta juarni de de Kwaresima de Kuaresima sì e ki retʃita kista kantsuni ? kissa ma na ddissa nannama e mi ddisse ka kwandu era pittʃula iɖɖa la retʃitavanu kus'si li bambini sì ma attorno a kwesto rogo e si # . no mo kwandu l appendianu pek'ke kkissa komu la vruʃʃavanu a la fina . eh . pi hitʃimu li komari de grammaliatthu ki pratikamenti eranu ddiversi ehm na signora per esempiu volia mu ʃtrinddʒe lu rapportu ko n atra signora e supra nu vassoju ntʃi mandava nkuna higghjɔla ntʃi mandava na pettinissaa ['grande pettine'] na fjore di llavanda mhm oddʒettini akkus'si kke ssapia ke a iɖɖa ntʃi servianu oppure kwelli ke si potia permet'tire e kkos'si ntʃi hatʃia kapiʃʃire ka vole mu [h]a nu kommari se kkissa rikanddʒava eranu/ diventavanu kommari pe'ro ditʃa tʃè pju li kkju de li voti li kanddʒavanu pek'ki ntʃi paria butthu . eh . ah kwesta è u ramaliat/ lu ramaliattu# di kista de Serrastretta a kkha . ma u ramaliatthu ki d è ? kwa il komaraddʒo il komaraddʒo ditʃamo sì . tipo kisti sarebberu i kommari . ɖɖ a è ankuna# ekku pe'ro u mmandɑlə . la ddʒara la ddʒara sì sì pe'ro na forma ke ssi kjama puru vankali u vankali è u vilu se num mi ʃbagliu no ? u ʃallu pe'ro si ke kambiu# . de li diversi paisi kiru kjama ddʒallamu . ma tu viristi mai kiɖa pertsona antsiana kû vankali ? sì sì tu sapa ankuna kosa e d iɖɖa dâ vita sua ? mi sa ka ntʃi mo/ sattʃu sulu ke ntʃi moriu nu figghju e kke porta l/ u lutthu e sta sempre kus'si ma kwandu ntʃi moriu u figghju ? . nom mi lu rikuardu pik'ki era pittʃula ah tant anni fa ? e sì sì sì de tanthu . è de tanthu k on# . è l unika himmina ki ffatʃi ? non ntʃi nd [h]a tʃe ne su kju ? ɖɖa ssu sì nd [h]a nd [h]a . ma ki vveru portanu lutthu ankora . e il funerale kom è ? e stavu leddʒendu eh no leddʒendo stai rakkontando no staju puru wardandu . kkha tʃ è ʃkrittu ka dopu la morte de ankunu la kasa de lu defuntu venia l# de li stoffi neri pek'ke allora la/ la morte de nu hamigghjare l uamu si menta na kamisa nigura an tempi pju retʃenti nu bottone neru e kapellu si hatʃia kriʃʃere la bbarba e si la tagghjava sulu dopu ki ki traʃkurria nu misə de la morthe de lu karu ehm . l uamu a lu hunerale avia m indossare n abbitu niguru prima a la kammisa poi la kravatta poi ankora nu bottone niguru . ehm la donna invetʃe a lu huneralə portava li kapiɖɖi ʃu/ ʃugghjuti davanti a lu visu koperti da nu hattsuletthu niguru e ssi vestia puru iɖɖa tuttu de niguru s invetʃe moriu kwalke atro parɛnte kiss a li hunerali in ddʒenerale si mentia sultantu nu ddʒi'lɛ niguru . ehm . pui . ntʃ eranu le le tʃanddʒianti le pjanddʒɛnti eh eh kissu kissu ki pratikamente kissi kkha ven/ venivanu paɣate venianu paɣati pemmu tʃandʒianu lu defuntu pe'ro ditʃimu ke kissu si potianu permit'tire kiɖɖi ki statʃianu miagghju ke statʃianu miagghju ekonomikamɛnte eh sì pik'ki si pagavano kissi pianddʒevanu propioo ma ʃtrillavanu si pilavanu ? sì stri/ strillavanu e ditʃamu davanu lu dehuntu ritʃennu li kosi buani k avia fatthu nta la vita hatʃianu ma pek'ki moristi tu ko'si ditʃimu lu tʃanddʒianu . ma pik'ki vinnaru nta kasa i kisti parianti ? li kkjamaru sì li li tʃanddʒianu pure pe'ro magari per dunare nu . nu duluri kju intensu eh sì per . kjamavano a kweste ki . e kwesti kkwa avianu i kapiɖɖi ʃugghjuti i tʃandʒenti e pure i famigliari ? e mmi sa tutth i ddui sì sì . e il mese dopo la morte dopo il funerale tʃ è un altra messa in suffraddʒo ? e ssì si kredo ke ttʃ è puru mmo krɛdu e ssì kredo di sì kwello è il mese de l/ de lu non lo so po stavu lejendu l addʒaru ['tovaglio di capo nero'] kwa . ditʃa ka è nu koprikapu e lu vvankhale k è invetʃe era nu ʃʃallu ll addʒaru e nu koprikapu imvetʃe lu vankale è na/ nu ʃʃallu ke si mmette e ssopra l addʒaru pue tʃ era lu ʃkwadrale k era nu kopri/ nu ʃkopriʃpalle ku nu bbuku tʃentrale inʈra kui si mmintia la kapu ehm ki si hatʃia ku la stoffa de pannu marinu ritenuto sfortunato ki pannu marinu era ritenuto sfortun/ na kosa sfortunata kwindi si mentia lu lutthu kapito e ke è ? il pannu marinu è nu tipo di stoffa nɛro di veluto kom è ? di ppannu di panno sì nu panno non non preddʒato ditʃe nu panno eh e kwindi è ritenuto sfortunato e si nd ɖɖassava a li lutti . eh ditʃeva ke le/ lu pannu s avia d akkatthare ddʒustu pe kwantu sini pek'ki si nd akkattavi de kkju portava ʃfortuna . allora ʃtrittu aderente ? e pui per ʃparagnare la stoffa ? . per risparmiare la stoffa ? no no pik'ki sin'no portava ʃforthuna allora diku k era ʃtrittu tʃè aderente dipende e kwantu si tu sì eh . supra la misura de . ehm . la bbara de li mmuarti venia portata da gli uomini supra li ʃpaɖɖi . e ffinitu lu lutthu li familiari . hatʃevanoo li hatʃevanu da parthe de parenti gli amitʃi lu ka/ kantsualu ke per# . k era nu tʃestu ki tene# kutʃinatu lu tʃibu preparatu ki ffatʃeanu li parenti a la famigghja a la fina de lu luttu sì lu kantsualu nu tʃɛstu ku tuttu lu manddʒare . pui ditʃe ke kwandu kwalkunu s impikkava oppure morivano li bbambini ke nnon eranu bbattettsati non si fatʃia la missa venianu direttamenthe . seppellitu sentsa la messa . ma anke adesso o ? adesso no no mi sembra di no . sembra ke si fa la missa . e manku lu luttu si mantenia kwandu unu nun era battettsatu kwandu unu si è impikkatu ? no pek'ki non erii bbattettsatu e kkwindi . tʃoè non erii attʃettatu ntô kumuni ? nta la kie/ tʃè de la kjesa sì invetʃe kwandu t impikkavi pek'ki ti kkattʃasti la vita tu nu te la kattʃau nun te la kkattʃau u Ddia kwindi è kumu si ssi kumə si ghjissi kuntra . ditʃi ki si tu mu ti kkattʃi la vita nun Ddio kredo io kwesto . ah poi ka si moria n uomu si suanavanu li kampani pe kwattru/ eh pi tri vuati si moria na donna kwatthru . pu diku . parlami invetʃe del fidantsamento sentsa ehm ʃpontaneamente sentsa kwello ke sai sì num mi/ num me lu rikuardu tantu bbonu pek'ki lu hitʃimu poi è un argomento piatʃevole eh infatti fin/ fidantsamentu ehm . pratikamente na vota nun nun è nun era kumu mmo tuttii tʃè li fidantsati si fidantsavanuu . akus/ tʃè nun si vidanu mma[i] si vidanu sulu a lla missa e akkus'si da llonthanu per'ke ehm potevanu starə soltanto potevanu starə solu vitʃini kwandu eranu tsiti da inʈra ditʃimu ehm l uamu avia de jirə d a lu patre de laa/ #a kkjedere a kjedere la manu ditʃamu ehm si kkistu al'lu mi sembra ke kistu e lu fidantsatu mettia nu tʃepphu sutta la porta de lu nu tʃepphu de lini sutta la porta de lu padre de la/ vuol dire ka la voleva si kissu lu pigghjava avia attʃettatu lu fidantsamentu si no no era nu tʃepphu de lignu e se eranu kunʈrari i/ u paʈre e il tʃeppu lu tʃeppu restava fora e nun si putiva fare nenti ? no . a mmenu ke nun skappavanu a mmenu ke nun ʃkappavanu e pui jianu kostretti a ʃposarsi . fatʃianu na ʃkappatella ma tu kanuʃʃa ankuna storia e kisti per esempiu kwalke konoʃʃente so sattʃu ka hitʃaru parekkji parekki pertsunə kissi pe'ro ki son . kâ famigghja . no lo so nu sattʃu . mhm . mvetʃe nannama na vota mi dissa ka pemmu pemmu fatʃia kapire a mi/ a mio nonnu ke avia ggjuta a la kampagna ɖɖassava nu ramuʃʃellu di olivo davant a la sua porta alla porta de duvə abbitava kus'si iɖɖu kapiʃʃia ke iɖɖa è gghjuta a la kampagna lli non tʃ era la kasa . ma u maʈrimuaniu u kumbinaru li ddʒenitori o eranu no no no ditʃivanu ka si vulivanu bbene sì sì . poi tʃ eranu puru kiɖɖi kombinati pe'roo # [viene il fratello di I.] . kiɖɖu è fratəma [saluti] . iɖɖu si kjama komu mio nonno Andrea . mi parli di tua # ehm mamma si kjama Maria ehm tʃ [h]a ʈrentasetth anni . ehm . lavora ku patrema sutta nta lu negottsiu . ten/ mi spiegi tu kome vi kjamate voi per'ke vi kjamate a mmia kjamanu kus'si kumu mia nonna iu mi kjamu Elisabettha kome la non/ kumə la nanna paterna iɖɖi nfatthi kjamanu komu lu nonnu maternu e Salvatore komu kome nannuma paternu eh pu tʃi sunnu li kuddʒini mia ki si kjamanu kome/ kum a mmia fratema ɣrande Salvatore e Elisabbɛtta . e kome fate a kkonoʃʃervi ? e fatʃi/ fatʃiamu Elisabetta la randa Salvatore lu randə la pittʃula e lu pitt/ . e la tua famiglia [h]a nu sopranome ndʒuria e ni kjamanu li papa per'ke ? nu lu sattʃu per'ke per'ke na volta in dialett . [risate] per'ke ? . per'ke na voltha mio no/ e kwandu sə an'davamu in kjesa non tʃ eranu nun tʃ eranu le sedie allora a mmiu bbisnonnu servitu# kiɖa sedia e sedatu lli ah ! iru lu sapia lu sapia iɖɖu
Pra1wDQ
Pra1wI_cQ
Bri1wI
Bri2mI
Cal1wI
Cal2wI
Lec1wI
Lec2wI
Mar2wI
Otr1mI
Otr2mI
Otr2wI
Colofone / Impressum Protezione dei dati / Datenschutz Contatto / Kontakt